Centar za građansko obrazovanje (CGO) dostavio je Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniši Bjekoviću, inicijativu za preventivno postupanje i upućivanje preporuke Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) u dijelu unapređenja rodne ravnopravnosti i prevencije diskriminacije po osnovu pola u postupcima predlaganja, izbora, imenovanja i funkcionisanja tijela CANU.
CGO je i ranije javno upozoravao da<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank"> proces izbora redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica CANU prati netransparentnost i elementi diskriminacije</a>. Podsjećaju da se u posljednjem izbornom ciklusu o referencama kandidata i kandidatkinja nije ni diskutovalo na sjednicama odjeljenja. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, i to da, u pojedinim odjeljenjima, žene sa nesporno vrijednim referencama nijesu dobile podršku, iako je bilo moguće predložiti više kandidata, <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">dok su njihove kolege sa skromnijim međunarodnim referencama ostajali jedini kandidati</a>.
- CGO podsjeća da je rodna ravnopravnost ustavna vrijednost i preduslov demokratskog razvoja. Ustav Crne Gore obavezuje državu da jemči ravnopravnost žena i muškaraca, razvija politiku jednakih mogućnosti i zabranjuje diskriminaciju. CANU, kao institucija od posebnog javnog značaja, mora ove ustavne vrijednosti dosljedno odražavati kroz svoje interne akte i praksu, te biti primjer poštovanja demokratskih standarda - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
CGO predlaže da Zaštitnik, u okviru preventivnih nadležnosti, uputi CANU preporuke za unapređenje internih akata i prakse, kako bi se uspostavile jasne, obavezujuće i primjenjive smjernice za promociju rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti i prevenciju diskriminacije u svim procedurama unutar CANU.
- Dostupni podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnotežu u sastavu CANU, koja ima ukupno 65 redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica od čega je svega pet žena. Među 34 redovna člana su 32 muškarca i dvije žene, a od četiri vanredna člana tri su muškarca i jedna žena. Slično je i kod inostranih članova - 25 muškaraca i dvije žene. Negativan trend je naglašen i kroz posljednji izborni ciklus na 153. izbornoj sjednici Skupštine CANU, održanoj 23. decembra 2025. godine, kada je izabrano pet redovnih članova (svi muškarci), jedan vanredni član (muškarac) i tri inostrana člana, među kojima je bila jedna žena - istakla je Čabarkapa.
CGO ukazuje i da, prema javno dostupnim informacijama, među članovima CANU nijesu bile brojne istaknute umjetnice i naučnice koje su obilježile crnogorsku naučnu i umjetničku scenu, što pojačava percepciju strukturne zatvorenosti i obeshrabrujuće poruke prema njima. Ilustrativan je, kako je rekla Čabarkapa, i primjer Svetlane Kane Radević, jedne od najznačajnijih crnogorskih i regionalnih arhitektica koja nikada nije postala članica CANU.
Ne dovodeći u pitanje autonomiju CANU, CGO naglašava da je nužno da Akademija u narednim izbornim ciklusima preduzme konkretne mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i snažnije afirmiše doprinos žena u nauci i umjetnosti, kako bi se otklonile sumnje u nepristrasnost postupaka i ojačalo povjerenje javnosti.
- CGO očekuje da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda aktivno i blagovremeno postavi prema ovoj inicijativi i da njegove preporuke budu dio mape puta ka suštinskim, a ne samo formalnim promjenama u pravcu rodne ravnopravnosti i prevencije svakog oblika diskriminacije u CANU - poručila je Čabarkapa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO pisao Bjekoviću: Uputiti preporuke CANU zbog rodne neravnoteže

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Uvjeren sam da će Siniša Bjeković kroz profesionalan i nepristrasan rad u okviru svog predstojećeg mandata dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks čestitajući Bjekoviću novi mandat ombudsmana.
Odluku Skupštine da imenuje Bjekovića, kako navodi na mreži Iks (X), pozdravlja kao važan korak ka jačanju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda, povjerenja građana u institucije, kao i ukupne demokratske stabilnosti Crne Gore.
- Posebno očekujem snažan fokus na zaštitu najranjivijih grupa, borbu protiv diskriminacije, unapređenje položaja djece i mladih, te jačanje kulture poštovanja ljudskih prava u svim segmentima društva - naveo je Milatović.
Očekuje, kako dodaje, i punu saradnju svih državnih organa sa institucijom Zaštitnika, kao i otvoren dijalog sa civilnim društvom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se preporuke i nalazi ove institucije dosljedno uvažavali i sprovodili u praksi.
- Čestitam Bjekoviću na izboru i želim mu uspješan mandat, u interesu svih građanki i građana Crne Gore - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2005010124989927782%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Fiskalni savjet nije samo još jedno savjetodavno tijelo: on je korektiv, sigurnosni mehanizam i jedan od stubova fiskalne stabilnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obrazloživši danas u Skupštini prijedloge za izbor člana Fiskalnog savjeta i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
On je, kako se navodi u saopštenju, podsjetio da je višegodišnje kašnjenje u njegovom formiranju suštinski fiskalni i institucionalni problem.
Govoreći o ekonomskoj slici, Milatović je ukazao na potrebu za jačim fiskalnim pravilima i realnim projekcijama.
- Danas živimo paradoks: ekonomija raste 2 odsto, a inflacija je 5 odsto, a trebalo bi da bude obrnuto - kazao je Milatović.&nbsp;
Rekao je da Fiskalni savjet mora biti „prva profesionalna linija odbrane od populizma i neodrživih odluka“.
Predsjednik je predložio Stevana Gajevića za člana Fiskalnog savjeta, nakon transparentnog i stručnog postupka, ističući njegov dugogodišnji rad u finansijskom sektoru i sudsko-vještačku praksu kao garanciju profesionalne nezavisnosti i integriteta.
Istovremeno je Skupštini predložio da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda imenuje mr Sinišu Bjekovića, uz podsjećanje na povjerenje javnosti i kontinuitet rezultata institucije Zaštitnika u prethodnom mandatu. „Izbor Zaštitnika nije formalnost, već odluka o snazi institucije koja treba da bude prva adresa građaninu kada osjeti nepravdu.“.
Osvrćući se na zagađenje vazduha u Pljevljima, Milatović je kazao da je riječ o jednoj od najozbiljnijih ekoloških i zdravstvenih prijetnji u Crnoj Gori, te da su nadležni morali pokazati veću odgovornost kada je u pitanju rješenje situacije koja šteti zdravlju građana i građanki Pljevalja.&nbsp;
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče u Pljevljima više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila. Mi smo već danas morali da imamo u pljevljima makar 5 ministara koji zajedno sa donosiocima odluka u Elektroprivredi treba da vide kako da se sanira šteta. Nažalost nemamo ni jednog člana vlade u Pljevljima - zaključio je Spajić.&nbsp;

Milatović: Fiskalni savjet je prva profesionalna linija odbrane od populizma

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog da mr Siniša Bjeković bude ponovo izabran za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
U obrazloženju predloga, Milatović je naveo da je postupio u skladu sa Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, prema kojem predsjednik države sprovodi konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Javni poziv za predlaganje kandidata bio je otvoren od 1. oktobra 2025. godine, nakon čega su nevladine organizacije predložile dva kandidata, među kojima i dosadašnjeg Ombudsmana Sinišu Bjekovića.
– Nakon održanih intervjua sa predloženim kandidatima i sprovedenih konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija, cijenim opravdanim da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore predložim mr Sinišu Bjekovića – naveo je Milatović u obrazloženju dostavljenom Skupštini.
<h3>Biografija kandidata</h3>
Siniša Bjeković rođen je 12. aprila 1963. godine u Pljevljima. Pravni fakultet završio je u Podgorici, gdje je stekao i zvanje magistra, dok je od 2016. doktorand na Univerzitetu Donja Gorica.
Karijeru je započeo u državnoj upravi, a od 2001. godine profesionalno je posvećen zaštiti ljudskih prava kroz djelovanje u Centru za ljudska prava Univerziteta Crne Gore. Od 2015. do 2019. bio je zamjenik Zaštitnika, a na funkciju Zaštitnika imenovan je u decembru 2019. godine.
Tokom njegovog mandata, kako se navodi u obrazloženju, rad institucije postao je vidljiviji i efikasniji, uz visok stepen rješavanja predmeta (80–90%) i unaprijeđenu saradnju sa državnim organima, medijima, civilnim sektorom i međunarodnim organizacijama.
Evropska komisija je u izvještajima o napretku isticala da je institucija Ombudsmana jedna od najpouzdanijih u očima građana.
Uspostavio je i Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje primjene UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, u saradnji sa nevladinim sektorom.
Posebno se ističe njegova dugogodišnja međunarodna ekspertiza u okviru tijela Savjeta Evrope, gdje je radio na borbi protiv rasizma i netolerancije, te angažman u pregovaračkim radnim grupama za pristupanje EU.
<h3>Podrška civilnog sektora</h3>
Predsjednik je naglasio da je tokom konsultacija sa NVO sektorom potvrđeno da je Bjeković „opravdao povjerenje i standarde funkcije koju obavlja“, te da je izgradio visok stepen povjerenja kod organizacija koje zastupaju najranjivije društvene grupe.
Istaknuto je i da je njegovu kandidaturu iniciralo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku još 23 organizacije civilnog društva.
– Sve navedeno smatram snažnim argumentom u prilog odluci da mr Siniša Bjeković bude ponovo imenovan – zaključio je Milatović.

Milatović predložio Bjekovića za novi mandat Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

"Dani Zaštitnika" održani su u Danilovgradu, u cilju približavanja institucije građanima/kama, promociji nadležnosti i razmjene informacija sa rukovodstvom opštine o stanju ljudskih prava i sloboda, a institucija u kontinuitetu bilježi mali broj pritužbi koje se odnose na rad lokalnih organa i službi.
- Tokom dana 'otvorenih vrata' evidentirane su samo dvije pritužbe, dok se veći broj obraćanja odnosio na pružanje infomacija o mogućnostima ostvarivanja prava iz pravosudne nadležnosti, kao i ostvarivanja socijalne i zdravstvene zaštite. Od ukupnog broja pritužbi na godišnjem nivou najveći broj se odnosi na rad Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koja se nalazi na teritoriji ove opštine, odnosno prava lica lišenih slobode, kao i prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje - navodi Ombudsman.
Ombudsman Siniša Bjeković sastao se sa predsjednikom Opštine Danilovgrad Aleksandrom Grgurovićem, kao i predsjednikom Skupštine Opštine Predragom Pajovićem, sa kojima je razgovarao o ostvarivanju prava građana u lokalnoj zajednici, posebno kroz prizmu prava na dobru upravu i evropskih standarda u toj oblasti.
Bjeković i Grgurović saglasni da mali broj obraćanja građana Zaštitniku ne mora nužno značiti da problema nema, već prije ukazuje na mogući nedostatak znanja građana o načinima zaštite svojih prava, kao i o nadležnostima Ombudsmana.
U tom kontekstu, ukazano je na potrebu dodatnog ohrabrivanja građana da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika, jer je samo kroz otvorenu komunikaciju i prijavljivanje problema moguće unapređivati kvalitet lokalne uprave i javnih usluga.
- Obostrano je izražena spremnost za dalju saradnju i zajedničko djelovanje u cilju efikasnog rješavanja konkretnih pritužbi građana, kao i preventivnog djelovanja kroz edukaciju i jačanje povjerenja u institucije. Institucija Ombudsmana pohvaljuje pristup Opštine Danilovgrad koja je na svim svojim platformama komunikacije najavila održavanje 'Dana Zaštitnika' i time pokazala transparentnost u radu i spremnost za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poseban segment razgovora bio je, kako je saopšteno, posvećen ulozi lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija, gdje je istaknuto da opštine moraju imati jači glas u donošenju odluka koje ih direktno pogađaju.
Grgurović je ukazao na izazove koji se javljaju kada se zakonska rješenja i odluke na državnom nivou donose bez prethodnog konsultovanja lokalnih vlasti, što može izazvati organizacione, finansijske i operativne poteškoće u njihovoj primjeni.
U kontekstu evropskih direktiva i standarda dobre uprave, prepoznata je, kako navode, potreba za snažnijim uključivanjem lokalnih zajednica u proces donošenja odluka, čime se istovremeno jača participacija građana, odgovornost vlasti i povjerenje u institucije. S tim u vezi, predstavnici lokalne samouprave Danilovgrada predstavili su dobre primjere iz prakse u vezi sa afirmacijom rada mjesnih zajednica.
- Aktivno učešće građana i zainteresovanost za procese na lokalnom nivou, kao i nužnost međuinstitucionalne saradnje na svim nivoima vlasti, neophodni su u cilju izgradnje transparentne, odgovorne i inkluzivne uprave, što je jedan od ključnih zahtjeva na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji - rekao je zaštitnik.
On je ukazao da je obrazloženost odluka organa javne vlasti jedan od ključnih elemenata principa dobre uprave, i jedan od čestih obraćanja građana instituciji, generalno posmatrano.
Razgovarano je i o realizacijii infarstrukturnih planova, problemu vodosnadbijevanja u pojedinim djelovima tokom ljetnjih mjeseci, saradnji sa nevladinim organizacijama i sportskim klubovima, kao i servisiranju usluga socijalne i dječje zaštite iz domena nadležnosti Opštine.
Tokom razgovora akcenat je stavljen na važnost jačanja društvene kohezije na lokalnom nivou. Sagovornici su se saglasili da lokalna zajednica mora biti prostor međusobnog uvažavanja, solidarnosti i zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke, etničke ili druge razlike.
- Prevazilaženje podjela i njegovanje kulture dijaloga ključni su preduslovi za stabilan društveni razvoj i stvaranje ambijenta u kojem se građani osjećaju uključeno i ravnopravno - naveo je Grgurović.
Takođe, posebno je naglašena potreba za usmjeravanjem napora ka stvaranju uslova za ostanak mladih u manjim sredinama, kao i njihov povratak iz većih centara ili inostranstva. To uključuje unapređenje lokalne infrastrukture, otvaranje prostora za obrazovanje, zapošljavanje i društveni aktivizam mladih, kao i aktivnu ulogu lokalnih institucija u osnaživanju mladih kao nosilaca budućih promjena.
Sa predsjednikom Skupštine Opštine zaštitnik je razgovarao o pitanjima od značaja za ostvarivanje prava građana/ki na nivou lokalnih zajednica i s tim u vezi planovima za dalji razvoj i realizaciju brojnih aktivnosti.

Bjeković sa Grgurovićem: Potrebno dodatno ohrabriti građane da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 94. sjednici razmatrala više kadrovskih pitanja, a pet imenovanja je označeno oznakom ''interno''.
Ombudsman Siniša Bjeković imenovan je za člana Savjeta za vladavinu prava.
Vlada je razriješila pa ponovo imenovala članove Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ – Podgorica u sastavu Nermin Škretović, Maksim Vučinić i Đorđije Ostojić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde imenovana je Jasna Jovović, &nbsp;dok je Isadu Kurpejoviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Za vršioca dužnosti rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore određen je Ranko Andrijašević, dok je Slavica Leković razriješena pozicije zamjenice Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - Kancelarija u Podgorici. Na tu poziciju imenovana je Sandra Filipović.
Milica Musović određena je za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoj, dok je Božidaru Pavloviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u ranijem Ministarstvu energetike.

Kadrovska rješenja Vlade: Pet imenovanja pod oznakom ''interno'', Bjeković član Savjeta za vladavinu prava

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sinisa-bjekovic