Prisjećam se ovih dana istraživanja koje je prije osam godina rađeno u Crnoj Gori, mislim da nakon toga nije ponovljeno, &nbsp;a to je o stavovima zaposlenih u pravosuđu prema nasilju nad ženama koje pokazuje da zaposleni i zaposlene u pravosuđu imaju podjednako nizak prag tolerancije za nasilje prema ženama, te da često kod žrtava pronalaze razlog za opravdanje tog dijela i zato je važno edukovati javnost, rušiti stereotipe i smanjiti broj ubistava - kazala je u emisiji E uživo, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak. Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika, najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84 godine. Danas statistika, juče nečije majke, sestre, ćerke, drugarice, komšinice, bića koja su životom platila to što su žene. Na koji način zakon brani ženska prava, da li su stvoreni uslovi da femicid bude prepoznat u zakonu kao krivično djelo, u susret 8. martu održana je sjednica Ženskog parlamenta na temu femicid u crnogorskom zakonodavstvu. Zakon o femicidu je od presudnog značaja, objašnjava Drobnjak, zato što se radi o životima žena koje su žrtve samo, kako tvrdi, zato što su žene. - Svjetska statistika govori da svake godine mi izgubimo jedan grad srednje veličine, do 66 000 hiljada žena, zbog mržnje prema ženama, zbog toga što su žene izgube život. Zato je jako važno ne ćutati, govoriti o tome, ukazivati svima, da u našem društvu, kao uopšte u svijetu, postoji mizoginija, i da žene upravo zbog toga nemaju pravo na život. Zato je jako važno govoriti i podizati prag tolerancije. Mi svjedočimo da je u našem društvu, nažalost, da je prag tolerancije prema nasilju nad ženama, femicidu jako nizak - istakla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Maja Raičević"> <figcaption>Maja Raičević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da je nedavni Nacrt izmjena Krivičnog zakonika uveo femicid kao oblik teškog ubistva, iz pobuda zasnovanih na rodnom identitetu. - Sadašnji Nacrt inkriminisao je femicid kao oblik teškog ubistva, naravno, imali smo niz komentara na taj Nacrt, u smislu boljeg definisanja šta znači pripadnost rodnom identitetu. Mi smo te komentare dostavili Ministarstvu pravde. Takođe smo predložili i niz nekih drugih amandmana koji se odnose na bolje poštovanje mjera bezbjednosti, odnosno nemogućnost odbijanja nošenja takozvane nanogice, odnosno elektronskog nadzora, i druge predloge. Važno je spomenuti i zaštitu djece žrtava femicida, jer imamo situaciju da djeca nakon što su im majke ubijene ostaju faktički bez ikakve podrške države, bivaju često smještena u hraniteljske porodice, i dalje o njima sama država ne vodi računa u smislu podrške školovanju, terapije, obrazovanju i tako dalje. U tom dijelu mislim da su nam potrebne mnogo konkretnije izmjene - rekla je Raičević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e" data-rendition-name="original" width="1045" height="597" loading="lazy" alt="Siniša Bjeković"> <figcaption>Siniša Bjeković(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da se mora početi od shvatanja žene u društvu, njene rodne uloge i zablude, odnosno stigme koja prati ženi, a ponekad, kako kaže, dominacije koju teško shvataju oni koji dominiraju u takvim odnosima.&nbsp; - Meni je diskutabilna ta definicija roda, da ne shvataju ljudi da se radi samo o ubistvu žena, nego da se radi o ubistvu drugih rodno definisanih osoba, kao što su trans žene, kao što su lezbejke, svi oni koji su prokuženi u ovom društvu, i gdje bi neki sa euforijom dočekali da vide da se nešto loše desilo upravo tim ženama. Što se tiče ove sadašnje situacije bojim se da smo propustili priliku da analiziramo ono što se prethodno dešavalo, da vidimo jesmo li iskoristili sve instrumente koji su dosad korišteni, da vidimo kakav je efekat dala kriminalizacija porodičnog nasilja, odnosno pooštravanje kaznenih sankcija kad je u pitanju porodično nasilje, da vidimo da li smo uspjeli da razdvojimo i razgraničimo pojam prekršaja nasilja u porodici, i pojam krivičnog djela nasilja u porodici, jer statistički pokazatelji nas opominju da nije došlo do bitnog pada predmeta pred sudovima za prekršaj - zaključio je Bjeković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPxTwZS_7Rc8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drobnjak: Uvođenje femicida od presudnog značaja, radi se o životima žena koje su žrtve samo zato što su žene

Odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković zatražila je od Skupštine Crne Gore da razriješi Ombudsmana Sinišu Bjekovića i njegovu zamjenicu Nermu Dobardžić koja se u istom danu kada je donijela mišljenje u korist doskorašnje direktorice podgoričke Gimnazije Biljane Vučurović našla na listi kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda.
U tome, kako je Portal ETV danas objavio, u instituciji u kojoj radi ne vide ništa sporno - iako njen potencijalni prolaz u Ustavni sud zavisi od poslanika, prvenstveno onih iz bivšeg Demokratskog fronta - koji su koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Marković je u reagovanju navela da iako ovo od Skupštine traži, unaprijed zna da se neće dogoditi.
- Jer Ombudsman političar ovakvim radom koji je ugrozio sve sem vlast koju je nanoseći štetu drugima čak abolirao odgovornosti. Tako je obezbijedio još jedan siguran mandat sebi, a Savjetnici Dorbadzić da postane sutkinja Ustavnog suda - kao što je to i slučaj sa poslanicom Jelenom Nedović koja je sa mjesta savjetnice Ombudsmana ušla u političku trku - navela je Marković.
Ukazala je da se Dobardžić prema onoj koja nije postupala zakonito odnosi kao prema žrtvi - dok žrtvu, koja je i dijete, tretira neadekvatno.&nbsp;
- Primjer kako je Ombudsman dužan da postupa u svakom slučaju i pozove institucije kakve su policija i tužilaštvo imamo kada reaguje prema bliskima vlasti, a to nije radio ni kada je upozoravan, dok kada slučaj jeste interes vlasti, on pronalazi razloge i kad nijesu opravdani, a zanemaruje i ćuti na očigledne primjere govora mržnje, a i seksualnog uznemiravanja djevojčice u istom predmetu - navela je Marković.
Primjer kako je trebalo da reaguje Ombudsman prema gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću kada je zaprijetio da će se sa Crnogorcima i ostalim manjinskim narodima obračunati kao sa Turcima je, kaže, ono na što ukazujem.
- Jer tako je trebalo da pozove sa jasnom argumentacijom Upravu policije i VDT da reaguju i procesuiraju Kovačevića kao i mnoge druge koji su iskazivali ovakav opasan stav genocidne poruke, ne smijem ne pomenuti gradonačelnika Pljevalja protiv koga sam podnijela krivičnu prijavu, a taj slučaj Tužilaštvo još ,,razmatra" su samo neki od slučajeva kad ovaj mehanizam pozivanja nadležnih na reagovanje u cilju zaštite građana što je njegova osnovna uloga - izostaju - podvukla je Marković.
U slučaju ugrožene djevojčice imamo, konstatuje Marković, muk.
- A one koja je dodatno ugrozila i pripada vlasti- ovako reaguje. Ja naravno svako ugrožavanje čovjeka na bilo koji način osuđujem, a Ombudsman koji treba da jednako štiti sve građane zanemaruje ih kako bi se priklonio vlasti - navela je odbornica u SO Nikšić.
Imali smo, ukazuje, govor mržnje prema Cetinju i Cetinjanima poslije krvavog pira koji se desio, a Ombudsman se tada nije bio ovako decidan.
- Kao u slučaju koji ima veze sa poslanikom DF jer je u pitanju njegova supruga, a sve to naravno po želji predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Navedeni slučajevi jasno govore o selektivnom radu i ciljanom neradu kako bi se umanjila odgovornost vlasti - navela je Marković.
Konstatovala je da zamjenica Dobardžić u mišljenju za transparent sa protesta sadržine: ,,Idemo Niš" kaže da se to može drugačije tumačiti.
- Naprimjer kao protesti u Nišu, pa poziva druge građane na podršku protesta kao što je u Nišu, uz riječi IDEMO NIŠ. &nbsp;Znači da je napisano IDEMO ZA NIŠ, moglo bi se tako tumačiti, ali ni to nije sa sigurnošću. Međutim riječi IDEMO NIŠ se ne mogu tako tumačiti, jer nije bilo decidno napisano tako. To tumači kako njoj odgovara - istakla je Marković.
Druge strane poruka sadržine da "treba sve Cetinjane uništiti", đe je, kako je navela Marković, jasno rečeno i iskazana je mržnja i prijetnja, Ombudsman se ne oglašava - ili to čini jedva i nejasno.
- A takav način, govori o neprofesionalnom i selektivnom odnosu i govori da je uticaj Vučurovića bio veoma snažan, to jest uticaj ,,Jolove" partije i predsjednika Skupštine Mandića - cijeni Marković.
To, smatra ona, pokazuje da je Ombudsman zamijenio svoju ulogu da je postao političar.
- I kao takav ne štiti građane od zloupotreba institucija sistema i pojedinaca u njoj, &nbsp;koji zloupotrebljavaju položaj da bi iskazali svoju moć, pa on umjesto da se osvrne na to, sada napada građane štiteći direktoricu škole, a ne djevojčicu koja je stvarno bila izložena mizoginiji i ko zna kakvim ptijetnjama i uvredama koje su jasno seksualno uznemiravanje - podvukla je Marković.
E ovo se, kaže ona, zove zloupotreba povjerenja u instituciju kojoj EU i građani vjeruju ne znajući da je uzurpirana.
- Na čelu sa Bjekovićem - političarom koji zarad ličnih interesa i obezbjeđivanja još jednog mandata preko aktuelne vlasti - ne mareći da pripada uvijek svakoj vlasti zarad sopstvene funkcije na štetu svih građana Crne Gore - zaključila je Marković dodajući da bi Evropska unija (EU) trebalo da prepozna ovo očito selektivno postupanje.

1250x600

1084x550

Marković: Skupština da razriješi Bjekovića i Dobardžić, a EU prepozna očito selektivno postupanje

Iz kancelarije Ombudsmana Siniše Bjekovića reagovali su povodom komentara na pojedinim medijima i društvenim mrežama koji sadrže govor mržnje, a koji su vezani za tragediju na Cetinju.
- U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa &nbsp;primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi &nbsp;oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju &nbsp;profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom &nbsp;administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežam- navodi se u saopštenju Ombudsmana.
Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana, &nbsp;ocjenjuju oni, s razlogom je govoreno o profesionalnosti većine &nbsp;crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju.
- Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe &nbsp;spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje &nbsp;prelaze granice slobode izražavanja.Problem predstavlja i situacija da &nbsp;se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive &nbsp;poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, &nbsp;pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih &nbsp;sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve &nbsp;primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim &nbsp;profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima- kazao je Ombudsman.
Iako su i ranije pozvali da ovaj bezumni zločin ne bude razlog za podjele po bilo kom osnovu, iz kancelarije Ombudsmana su još jednom apelovali na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču &nbsp;i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te &nbsp;da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.
- Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu &nbsp;saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom &nbsp;dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode- navodi se u saopštenju.
Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona, &nbsp;ocjenjuju, ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliježe &nbsp;ograničenjima.
- Podsjećamo da je govor mržnje, kao oblik &nbsp;diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to &nbsp;kao "svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja &nbsp;koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili &nbsp;nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, &nbsp;ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje &nbsp;zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi &nbsp;nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični &nbsp;zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru- zaključuju iz ove &nbsp;institucije.

Bjeković: Osuđujemo svaki govor mržnje u vezi sa masakrom na Cetinju

Ombudsman Siniša Bjeković smatra da tragični događaj na Cetinju ima višedimenzionalan karakter, kako po pitanju uzroka, tako i po pitanju posljedica i da je nasilje i dalje često preovlađujući način rješavanja konflikta u našem društvu. Mentalno zdravlje pojedinaca se ne poklanja dovoljna pažnja, a ozbiljan problem je dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu.
Kako navodi Bjeković za Portal RTCG, različite krize i krizne situacije na “višim nivoima društva” dodatno su stvorile tenzije, koje se neminovno prelivaju na ostale segmente društva.
- Ako se na takvo stanje ne reaguje u dugom periodu ili se reaguje neadekvatno ili još gore – ako takvo stanje nailazi na podršku, pa makar ona bila ograničena i više verbalne prirode, to onda postaje i uobičajeni standard ponašanja u kriznim situacijama i ozbiljan problem. Umjesto suočavanja sa našom "bolesnom" stvarnošću kod nas je to po pravilu signal za dodatno pogoršavanje ionako teške "kliničke slike" društva, odnosno produbljenja podjela i širenju konflikta - navodi Zaštitnik.
Dodaje da kada kaže mentalno stanje društva, onda misli i na mentalno zdravlje pojedinaca, čemu se definitivno ne poklanja dovoljna pažnja. Ono je zapravo toliko zapostavljeno da traži promptne odgovore – institucionalne primarno, a onda i kadrovske i materijalne resurse.
- Kakvo je stanje, koliko visoko rizičnih osoba nema odgovarajući psihijatrijski tretman, kako se prate već uočeni rizici i koliko ima koordinacije kad je u pitanju kontrolisani pristup u tretmanu ovih osoba…? Sve su to pitanja koja duboko zadiru u mentalne probleme sa kojima se suočava ne mali broj ljudi u Crnoj Gori. Naravno, nijesu svi slučajevi prioritetno orijentisani na institucionalno zbrinjavanje ili trenutno rješenje problema, ali se mora ići ka eliminaciji sada već evidentnog nedostatka u rješavanju akutnih problema u tretmanu onih koji traže blagovremenu i efikasnu reakciju i ponajprije smanjenje rizika na minimum - smatra Bjeković.
Ozbiljan problem koji je ponovo, s razlogom, aktuelizovan ovom tragedijom, kako ističe Bjeković, je dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu.
- Uzalud je intervencija u zakonodavnoj i pravosudnoj sferi ako nema informacija i aktivnosti koje služe preventivnom i pravovremenom djelovanju. I opet se vraćamo na postojeći zakonodavni okvir, jer nije samo on problem. Zakon je bio i do sada relativno povoljan za suzbijanje pojava držanja i nošenja oružja na javnom mjestu, ali tamo se najmanje nosilo tzv. legalno oružje. Posljedice ovih pojava svakako su katastrofalne za uže okruženje (porodice, rodbinu, susjedstvo, pa i čitave gradove), ali na širem planu to treba da dovede do homogenizacije društva u eliminaciji ove katastrofalne pojave i još više do jačanja svijesti o tome koliko takva pojava košta u ljudskom i materijalnom potencijalu ovako male zemlje - naglašava Bjeković.
Dodaje da je valjda jasno da se ovdje mora javiti jačanje društvene kohezije kao odgovor na nesigurno i visokorizično okruženje. To naravno ne isključuje odgovornost, ali za takvo što treba efikasno i bez odlaganja pristupiti utvrđivanju odgovornosti, a tek nakon toga povući konsekvence i izvući pouke, na bazi objektivnih indikatora.
- Uža zajednica na mjestu događanja mora biti uvjerena da ostatak društva stoji uz nju, da nije sama ni u bolu, ni u očekivanjima, ni u odgovorima na sva pitanja koja je opterećuju. To je najmanje što dugujemo žrtvama da makar po tome njihova tragedija ne ostane uzaludna i bez naše jedinstvene empatije, solidarnosti i podrške onima koji su najviše izgubili. Cetinje nije samo naša država, naša istorija i naša tradicija, Cetinje je postalo ispit naše ljudskosti - zaključio je Bjeković.

Bjeković: Dostupnost oružja, posebno na crnom tržištu, ozbiljan problem

Primijetili smo da se u više navrata stiče utisak o tome da ako se nešto dešava izvan granica škole da to više nije pitanje koje treba da tangira obrazovne institucije, što je jedna zabluda. U svakom slučaju, a pogotovu kada se neko obrati organima škole, uključujući i psihologe, tim povodom treba da zauzmu određeni stav i da daju preporuku šta treba činiti. Sve je to ono što ćemo ispitati u toku samog postupka i na bazi toga donijeti preporuku - kazao je u Budilniku na TV E ombudsman Siniša Bjeković govoreći o dešavanjima iz podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" i slučaju uznemirvanja bivše učenice Sare Vujisić.
Bjeković kaže da se nijesu oglasili zato što je sve što je rečeno bilo poziv da nadležne institucije ispitaju slučaj.
- Bilo bi zaista iluzorno, da ne kažem glupo, da institucija zaštitnika poziva nekoga da ispita ovaj slučaj, a ona je sama ovlašćena da ispita takav slučaj. Zbog toga mi smo već preduzeli mjere da saznamo sve detalje ovoga slučaja. Ima tu dosta stvari koje treba razjasniti - ističe Bjeković.
Jedna od tih stvari je, kako je naveo, kakva je bila uloga, ne samo obrazovnih institucija, nego i drugih organa i organizacija ako su znali i ukoliko su u tom smislu zakazali, dodajući da je to predmet ispitivanja institucije zaštitnika.
- Ono što otežava čitavu ovu situaciju jeste da se ovo desilo prije tri godine, mi sada o tome raspravljamo. Drugi dio je možda još važniji: Da li smo u to vrijeme imali kriminalizovano seksualno uznemiravanje, kao osnov da se pokrene postupak od strane nadležnog tužilaštva - upitao je Bjeković i rekao da će sve to ispitati u postupku.
<h2>"Nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru"&nbsp;</h2>
Komentarišući Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava danas, kazao je da pruža punu podrška za sve novinare, za sve medije u Crnoj Gori.
- Pozivam vas ne samo da koristite svoja prava i ovlašćenja, nego da ispunjavate svoje obaveza - a to je profesionalno i odgovorno novinarstvo. U takvim okolnostima mediji, a to je prilika da se njima obratim ovdje, htjeli to oni ili ne, jesu strateški saveznik institucije zaštitnika u borbi za ljudska prava - kazao je Bjeković.
Zabluda je, prema njegovim riječima, stav da ombudsman nema pravno obvezujući stav prema nekom pitanju.
- Da li ima svijesti da to što kaže ombudsman je na neki način obavezno, ne samo pravno, nego i politički, moralno i na svaki drugi način. Da budemo do kraja iskreni, ljudska prava nijesu samo pravni okvir. To je moralni, politički, svaki drugi okvir u kojem prebiva jedna država. Dokle smo mi stigli na tom putu? Bilo je dosta stvari koje su napredovale, bilo je dosta stvari o kojima treba povesti ozbiljnu raspravu. Sve ono što se dešava oko nas, i u nama, i to moram da kažem, kad već govorim o svijesti, nas upozorava da smo još daleko od tog idealnog cilja, a to je da ispoštujemo sva ljudska prava i slobode svih ljudi pod jurisdikcijom Crne Gore - rekao je Bjeković.
Sa jedne strane je nedovoljno razvijena svijest, a sa druge strane, kako dodaje, subjektivni indikatori koji ukazuju na to da nas ljudska prava ne dotiču ukoliko se ne tiču nas samih.
- &nbsp;Ono što je posebno bitno i značajno u našem društvu jeste nedostatak empatije, odnosno solidarnost sa drugim, pa da možemo zaista zaključiti da je svijest građana u dovoljnoj mjeri izgrađena, da istaknu zahtjev za poštovanje ljudskih prava, a onda da i sami poštuju ljudska prava i slobode - istakao je Bjeković.
Zaštitnik ljudskih prava u Crnoj Gori je osnovan prije 21 godinu, a izazov je usaglašavanju našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom i sa standardima, prvenstveno Evropske unije.
- Trebamo imati u vidu činjenicu da bitka, ili borba za ljudska prava nije pitanje trenutka. Ona će trajati vjerovatno dok je čovjeka, a njegoševski rečeno, da ne budem zloupotrebljen kad govorim o Njegošu, i o tome čemu posvećujem ove citate iz Gorskog vijenca, gdje on kaže: "Treba služit česti i imenu, neka borba bude neprestana”. To česti i ime jeste crnogorska država, koja ima i ime i tradiciju i jedan moralni okvir o kojem se govori, a pitanje je u kolikoj mjeri ga zadovoljava, sa jedne strane. Sa druge strane, kad govorimo neka borba bude neprestana, nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru, uvijek su ona pitanja borbe, pitanje osvajanja slobode, ako to mogu tako da kažem. Zato, &nbsp;što se tiče institucije, prošla je jedan veliki put, ogroman put prije svega da se ona ukorijeni u svijesti samih gràđana, što je očigledno već sada postalo, i ono što mora posebno da bude naznačeno, koliko god smo ostvarili rezultate na jednom polju, previše je širok prostor da možemo da kažemo da smo zadovoljni sa onim što se &nbsp;sad dešava - naglasio je Bjeković.
<h2>Budite svoji na svome i dozvolite drugima da to budu&nbsp;</h2>
Zaštitnik je poručio građanima i građankama Crne Gore da se vrate sebi i svojim dobrim stranama, i dodao da više vjeruju sebi nego drugima.
- Odstranite mržnju i nasilje, kao oblik rješavanja bilo kojeg konflikta. Procijenite šta vam donosi nestabilnost u državi i može li se živjeti u društvu koje ne vodi računa o najranjivijima. Budite solidarni zbog sebe i zbog svog potomstva. Gradite građansko društvo koje ne isključuje ni nacionalno, ni vjersko. Budite svoji na svome i dozvolite to drugima da budu. Ne zaboravite, u vašim rukama je, konačno, olovka koja piše naše danas i naše sjutra, da bi to bilo, ne treba ta olovka da bude sredstvo za mučenje, niti da bude sredstvo za dominaciju nad drugima, naprotiv. Treba da shvatimo da ako je Ustav i zakon nekakav vid društvenog dogovora, dogovorite se ljudski, i zbog ljudi. Neka to bude poruka za našu javnost, &nbsp;uz zavjet da se moramo vratiti upravo onim vrijednostima, o kojima sam maloprije pričao. Ako se busamo u grudi da smo Crnogorci, ili drugi narodi, koji žive na ovom području, a znaju šta znači ljudsko dostojanstvo, znaju šta znači čast, a znaju šta znači i ponižavanje ljudskog dostojanstva, urušavanje ljudskog dostojanstva, možda će biti dovoljno da porazmisle o svim ovim stvarima i već od sada počnemo.da činimo nešto bolje da ova država krene u izvršavanje svojih obaveza. Da pritisnemo sve državne organe, u smislu poštovanja tih obaveza, a sa druge strane da sebe uvjerimo da to što radimo, ne radimo zbog državnog aparata ili političke vlasti, koja je aktuelna, nego zbog toga da bi sebi i drugima učinili bolje, za nekakve buduće, ne samo generacije, već za buduće sjutra - zaključio je Bjeković.

Bjeković o slučaju u Gimnaziji "Slobodan Škerović": Sve ćemo ispitati i donijeti preporuku

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Američki predsjednik Donald Tramp će sjutra u 16 časova na konferenciji za medije u Bijeloj kući objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD i one će odmah stupiti na snagu, saopštila je danas portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Livit je rekla da će Tramp danas sa svojim timom koji je razrađivao uvođenje carina usaglasiti sve detalje, ali nije željela ni da nagovjesti kako će ta odluka izgledati, prenosi CNN.
Iako ima dosta nagađanja, u ovom trenutku niko ne zna da li Tramp planira da uvede individualne carine za sve američke trgovinske partnere, da uvede carine samo nekim zemljama ili će primijeniti univerzalnu carinu, možda čak i do 20 odsto, na sve što se uvozi u Ameriku.
Univerzalna carina od 20 odsto, u kombinaciji sa recipročnim odgovorima drugih zemalja, bio bi najgori scenario za američku ekonomiju, rekao je glavni ekonomista Mudis analitike Mark Zandi.
Simulacija kompanije Mudis pokazala je da bi takva eskalacija trgovinskog rata zbrisala pet i po miliona radnih mjesta u Americi, podigla stopu nezaposlenosti na sedam odsto i prouzrokovala pad američkog BDP za 1,7 odsto.
- Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To je uništenje ekonomije - rekao je Zandi, dodajući da misli da će Tramp objaviti manje ekstreman carinski režim kako bi izbjegao takvu štetu.
Bez obzira na to šta Tramp na kraju odluči, svaki predlog bi vjerovatno bio istorijski.
- Nikada nismo vidjeli ništa slično. To je bez presedana i radikalno - rekla je Erika Jork, potpredsjednica federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, desno orijentisanom istraživačkom centru.
Postoji više načina na koji bi se Trampova objava o, kako je nazvao, Danu oslobođenja mogla sprovesti. Jedna ideja, koju je predložio ministar trgovine Skot Besent, je da bi recipročne carine počele prvo sa takozvanih „prljavih 15“, ili 15 odsto država sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.
Međutim, ključni detalji odluke i dalje su nejasni, uključujući i koliko će biti visoke carine i na koje proizvode će se primjenjivati, a ono što je poznato je da je Tramp odbacio ideju da su cilj samo „prljavih 15“.
To sugeriše da carine koje će Tramp sjutra saopštiti neće biti recipročne koliko će biti univerzalne, oživljavajući njegovo predizborno obećanje, koje je uznemirilo ekonomiste, da će uvesti carine na kompletan uvoz u SAD.
Drugim riječima, carine bi se primjenjivale na otprilike 3,3 biliona dolara, koliko je, prema prošlogodišnjim federalnim podacima, prošle godine uvezeno u SAD.
To nije ni uporedivo sa onim što je Tramp uradio tokom svog prvog mandata, kada su uvedene carine na uvoz u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara.

Tramp sjutra uvodi carine na uvoz robe u SAD

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: sinisa-bjekovic