Svim majkama i babama, koje su izgubile nekoga, a nijesu došle do pravde i istine - dajem podršku i poručujem im da će biti vremena za plakanje, ali da svojim članovima porodice dugujemo da krenemo u borbu protiv ovoga sistema, koji je obezvrijedio i ljudskost, i empatiju i sve ono po čemu je prepoznatljiva bila Crna Gora, kazala je u emisiji E-uživo Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru u Medovini – 12. avgusta 2022.
Pejović se osvrnula na tri i po godine borbe koju vodi protiv sistema, tražeći da svi koji su napravili propuste odgovaraju.
- Smatram da rušim jednu po jednu vjetrenjaču i da upravo ova moja borba, neće da vrati moje, ali će vratiti vjeru djeci, za njihovu bezbjednost. Da će možda doći ljudi, koji će shvatiti i dati vrijednost životu, posebno dječjem - kazala je Pejović.
Iako su nadležni, tokom tri i po godine, pokušali da stave tačku na slučaj Medovina, Vesna Pejović to nije dozvolila. Borbe i dalje vodi, a u emisiji se osvrnula na posljednji slučaj kada ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić, na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano. Pejović nije krila ogorčenje prema Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
- Iščekiala sam završne riječi. Cijelu noć nijesam spavala, očekujući prvi korak ka istini, korak poslije tri i po godine borbe - kazala je Pejović.
Ona je pohvalila profesionalnost sutkinje, ali je problematizovala postupke SDT-a u ovom slučaju.
- Moram da naglasim da je uvažena gospođa sudija jedan veliki profesionalac, jedna žena koja je istrajala i koja je, u svakom pravnom smislu, vodila slučaj. Nije željela da se to čeka, jer smo puno čekali. Ročišta su bila, što se kaže, svakoga mjeseca - objasnila je sagovornica TV E.
Pejović dodaje da ni oni, kao ni sutkinja, nijesu bili upoznati sa potezuma SDT-am sve do 28. januara, kada je trebalo da budu održane završne riječi.
- Nađe se neko, onaj neko ko je taj slučaj odbacio odmah u startu, upravo SDT – mi nijesmo znali, oni su rekli nije to za njih slučaj i prebacili su ga u tužilaštvo Cetinja. Pitala sam sutkinju da li je to dosad bila praksa, a ona je to negirala. I, možete misliti da se nijesu udostojili njoj, kao sudiji koja vodi predmet, da joj objasne zbog čega su spisi svi izuzeti od našeg slučaja - kazala je Pejović.
Sagovornica TV E dodala je i da su joj svi pravnici, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, potvrdili da je ovakav potez SDT-a presedan u postupanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pejović: Želim da moja borba vrati bezbjednost svakom đetetu

Vijest da policija traga za Milošem Medenicom, iako mu je juče izrečena višegodišnja zatvorska kazna i iako je bio u kućnom pritvoru, predstavlja neviđeni skandal i krah neozbiljnog sistema, pred očima javnosti, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Pobjegla je, ističe Milatović, osoba koja je osuđena u jednom od najtežih predmeta za organizovani kriminal i korupciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ovom slučaju nema slučajnosti, jer su odgovorni naivni i zato nema izgovora - smatra Milatović.
Zato ovdje ne postavlja pitanje odgovornosti. Ona, kako je rekao, već postoji i počinje na vrhu izvršne vlasti.&nbsp;
- Premijer (Milojko Spajić) je taj koji je dužan da obezbijedi da sistem funkcioniše, a ne da se raspada kad je najvažnije. Ako je država na dan presude izgubila osuđenog za organizovani kriminal onda premijer nema kontrolu nad sopstvenom Vladom - naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno da sada gledamo kako se jedni pravdaju, a drugi prebacuju krivicu.&nbsp;
- Nije dovoljno ni da neko “ponudi ostavku” kada mu to politički odgovara. Građani ne traže predstavu. Građani traže rezultat - istakao je predsjednik države.
Zato je, poručuje zahtjev jasan: "premijer mora odmah da smijeni sve odgovorne za ovaj propust u lancu odgovornosti, od rukovođenja do operativnog nivoa".&nbsp;
- Bez odlaganja. Bez izgovora. Bez taktiziranja. Ako premijer to ne uradi, znaćemo da je za njega i njegovu Vladu normalno da ne zna gdje mu je osuđeni za organizovani kriminal na dan izricanja presude. To znači samo jedno: neozbiljnost, naivnost i nedoraslost obavezama koje je preuzeo - istakao je Milatović.
Dok građani poštuju pravila, rade i plaćaju račune, država ne smije, napominje Milatović, da bude nemoćna pred sopstvenim obavezama.&nbsp;
- Ako na dan presude ne znate gdje vam je osuđeni za organizovani kriminal, onda se ne borite protiv organizovanog kriminala, nego organizovani kriminal kontroliše sistem - kazao je on.
Ovo je, dodaje, slika slabosti institucija koja se godinama hranila partijskim kadriranjem, šemama i vezama, "baš onim nasljeđem koje je DPS ostavio u temeljima države".&nbsp;
- Ova vlada nije imala znanja, volje, ni hrabrosti da to promijeni. Zato danas gledamo ono što smo mislili da smo pobijedili: naivnost, nezainteresovanost i neodgovornost - naveo je on.
Ipak, kako napominje, sada neće moći da prođe bez posljedica. Zahtijeva da se odmah objavi ko je bio zadužen za mjere nadzora, ko je potpisivao, ko je kontrolisao i da li su mjere bile stvarne ili je sve bila gluma. Sve mora biti dostupno javnosti.
- Pravda bez odgovornosti nije pravda. Država bez odgovornosti nije država. Red u državi se ne uvodi pričom, ni čarobnim štapićem, već odgovornošću i radom svakoga dana. Premijer to danas mora da pokaže. Ili da smijeni odgovorne ili da sam preuzme odgovornost - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Bjekstvo Medenice neviđeni skandal i krah neozbiljnog sistema, Spajić odmah da smijeni odgovorne

Iako je zakonom zabranjeno, prosjačenje u Crnoj Gori je svakodnevica, a za neke često i jedini način da prehrane porodicu. Takav je slučaj i Valentine Radosavljević iz beranskog naselja Talum.
Ona je zbog toga sada iza rešetaka, a njen suprug Mirsad Dubrani, koji nema nikakva dokumenta, posao i primanja, brine o desetoro djece.
Dok se njegova supruga, više puta procesuirana zbog prosjačenja, ponovo suočava sa optužbama - odnosno da je u Plavu 19. septembra koristila dvogodišnju kćerku za prosjačenje i prekršila ranije izrečenu zabranu napuštanja mjesta prebivališta, njen suprug tvrdi da tog dana u Plavu nije prosila, a ranije postupke pravda potrebom da prehrani porodicu.
- Bila je da prosi jer nijesmo imali. To je od moranja, nije od volje, što ona to voli da radi. Nego, nužda tjera čovjeka da to mora - jer desetoro đece mora da se prehrani. Imam dijete bolesno sa epilepsijom, sa posebnim potrebama. Znači morala je da izađe. I izašla je i tog dana su je uhapsili i dali su joj zabranu, da se javlja svaki poneđeljak ovdje kod nas u policiju - rekao je Dubrani za Televiziju E.
On je rođen u Crnoj Gori, ali nema lična dokumenta - kao ni njegova djeca. Zato ih sistem ne prepoznaje ni kada je riječ o socijalnoj pomoći, ali ih vidi u dijelu represivnih mjera i kaznene politike.
Bez papira on nema pravo na posao, a bez posla nema ni načina da prehrani porodicu. Sve to, kaže Mirsad, dovodi do prazne trpeze i situacija kada nemaju ni za hljeb
- Dešavalo se više puta. I što da radite tada? Što da radimo?! Sjedimo kod kuće i zabavljamo đecu kako ne bi tražili da jedu. Bez dokumenata sam, bez ikakvih prava sam. Živi, ali kao mrtvi. Kao da ne postojimo - rekao je on.
Mirsad kaže da ne traži milostinju - već pravo da radi i prehrani porodicu. Sada, dok je supruga u zatvoru, i to što je mogao da zaradi više ne može, a djeci je, kaže, teško jer majka nije tu.
Valentnin sin Dario Dubrani to potvrđuje.
- Bez majke mi je teško. Otac i brat nekad kad imaju posao, izađu da rade. Kad nijesam ja kući, kad sam u školi i moju sestru uhvati napad i niko ne zna da joj taj napad smiri. I nemam stvari za školu. Ponekad nađem nešto da se obučem. Imam prljave patike, prljave stvari, idem sa ovim prljavim stvarima u školu - rekao je on.
Da prosjačenje u Beranama nije samo pitanje prekršaja, već siromaštva, nezaposlenosti i nedostatka dokumenata kažu u beranskom Udruženju za podršku Roma I Egipćana.
Bez njih, ukazuju, ljudi ostaju bez posla, bez zdravstvene i socijalne zaštite - i bez šanse da djeca iz romskih porodica izađu iz začaranog kruga.
U Udruženju smatraju da je ključ u obrazovanju i zapošljavanju, jer dok god porodice nemaju osnovne uslove za život, ni represivne mjere neće moći da spriječe ono što ih na prosjačenje gura - goli opstanak. Baš kao ni u slučaju Valentine Radosavljević kojoj je određen pritvor od 30 dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm1PPrLg5cqA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sistem ih vidi u dijelu represivnih mjera, ali ne i kad je riječ o socijalnoj pomoći

Nasilje nad muškarcima najčešće se manifestuje kroz psihičko nasilje, lažne optužbe, uskraćivanje kontakta sa djecom i korišćenje institucija za ličnu osvetu, kazao je za Portal ETV advokat Bojan Vujović, osnivač prve organizacije u Crnoj Gori koja se sistemski bavi zaštitom muških prava – NVO Centar za zaštitu prava muškaraca.
Prema podacima MONSTAT-a za 2023. godinu, od ukupno 1.820 punoljetnih žrtava porodičnog nasilja, 603 su muškarci, što predstavlja 33,1 odsto svih slučajeva. Kada su maloljetne žrtve u pitanju, 58,4 odsto su dječaci.
- Sistem ne prepoznaje muškarce kao žrtve, već isključivo kao počinioce - tvrdi za advokat Vujović.
U svojoj advokatskoj praksi Vujović, kako kaže, svjedoči sve češćim slučajevima emocionalne manipulacije, institucionalnih zloupotreba i sistemskog uskraćivanja prava muškarcima, naročito očevima.&nbsp;
- Nasilje nad muškarcima najčešće se manifestuje kroz psihičko nasilje, lažne optužbe, uskraćivanje kontakta sa djecom i korišćenje institucija za ličnu osvetu. Poseban problem predstavlja činjenica da su mnoge žene svjesne svoje institucionalne povlašćenosti u postupcima koji se tiču roditeljskog prava i nasilja u porodici, te se nerijetko ponašaju u skladu s tim, koristeći sudsku praksu kao sredstvo kontrole i pritiska – naglašava Vujović.
Ističe da se u jednom drastičnom slučaju koji vodi, muškarac nalazi u pritvoru još od decembra 2023. na osnovu optužbe za silovanje, bez medicinskih dokaza, svjedoka ili objektivnih pokazatelja nasilja. Dokazi iz Viber prepiski, kako tvrdi, jasno pokazuju “emocionalno blisku i dobrovoljnu komunikaciju”, dok se oštećena na sudu pojavila samo jednom i odbila da svjedoči.&nbsp;
- Krivična prijava je postala alat za osvetu – smatra Vujović.
U drugom predmetu, njegov klijent doživio je rupturu nadbubrežne žlijezde usljed stresa izazvanog, kako kaže, lažnim optužbama bivše supruge. Iako je kontakt sa djetetom minimalan, svega četiri sata nedjeljno, klijent i dalje trpi emocionalnu manipulaciju.&nbsp;
- Dijete je postalo sredstvo osvete, a sistem to posmatra pasivno. Ovo nisu izolovani slučajevi. Postoji čitav niz predmeta u kojima se muškarci oglašavaju krivim isključivo na osnovu iskaza žene, čak i kada je takav iskaz u potpunoj suprotnosti sa materijalnim dokazima i svjedočenjima. Takva praksa vodi ka opasnom presedanu u kojem prezumpcija nevinosti biva zamijenjena automatizmom krivice muškarca. Zloupotreba pravosudnog sistema u kontekstu porodičnih i emotivnih sukoba mora se početi nazivati pravim imenom – institucionalno nasilje - tvrdi Vujović.
Statistike pokazuju i šokantnu disproporciju u sudskim presudama: od 253 osuđujuće presude za porodično nasilje u 2023. godini, čak 238 su izrečene muškarcima, dok je ženama presuđeno 15 puta – od čega 11 uslovno.
- Prema podacima iz vladine Strategije za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja i zloupotrebe lakog i malokalibarskog oružja, 18,8 odsto ubistava u Crnoj Gori izvršeno je u okviru porodice. Od toga, 73,3 odsto žrtava su žene, dok 26,7 odsto čine muškarci - ističe Vujović.
Upozorava da brojke jasno ukazuju i na duboku i hronično zanemarenu krizu mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, naročito među muškarcima.&nbsp;
- Prema dostupnim statistikama, muškarci čine čak 78 odsto svih osoba koje su izvršile samoubistvo, što je alarmantan podatak koji se rijetko analizira kroz prizmu prevencije nasilja. U periodu od 2017. do danas, ubijeno je 15 žena, a u čak šest slučajeva počinioci – bivši ili sadašnji partneri – nakon ubistva su izvršili samoubistvo, dok su u tri slučaja počinioci upućeni na obavezno psihijatrijsko liječenje. Takođe, zabilježeni su i slučajevi u kojima su sinovi ubili svoje majke (dva slučaja), te jedan slučaj u kojem je bratanić usmrtio tetku, usljed zavisnosti od opojnih droga. Dakle, od ukupno 15 ubistava, u najmanje devet slučajeva počinioci su bili partneri sa ozbiljno narušenim mentalnim zdravljem, a u tri slučaja uzrok je bila zavisnost od psihoaktivnih supstanci –navodi Vujović.
Iako se zakonodavstvo formalno ne razlikuje prema polu, Vujović tvrdi da praksa pokazuje suprotno.&nbsp;
- U zakonima postoji formalna ravnopravnost, ali u primjeni su očevi gotovo uvijek stavljeni u inferioran položaj. Starateljstvo se u 95 odsto slučajeva automatski dodjeljuje majkama, dok se očevima nude "kontakti" kao da su sekundarni roditelji. Vrlo često se ti kontakti onemogućavaju, a sudovi i centri za socijalni rad ne reaguju na kršenja, ili reaguju mlako i bez stvarnih posljedica – kaže Vujović.
Na pitanje da li ga smatraju kontroverznim, te koliku podršku ima NVO Centar za zaštitu prava muškaraca, Vujović odgovara da podrška javnosti raste, naročito među onima koji su prošli kroz slične situacije - muškarcima koji su izgubili kontakt s djecom, bili nepravedno optuženi ili zanemareni od strane sistema.&nbsp;
- Jako mi je značajna podrška koju dobijam i od strane žena. Među kolegama iz pravosuđa ima i razumijevanja i otpora. Neki prepoznaju važnost onoga što radimo i otvoreno nas podržavaju, dok drugi još uvijek posmatraju ovu borbu sa dozom skepse ili čak otvorene kritike. Ne bježim od toga da budem označen kao neko ko ruši tabu, jer je rušenje nepravde prioritetnije od imidža - rekao je Vujović.
U planu su, kaže, i zakonske inicijative – prije svega za promjenu Porodičnog zakona, kako bi zajedničko roditeljstvo postalo pravilo, a ne izuzetak. Takođe, Centar radi na pokretanju kampanja koje će osvijetliti problem muškog nasilja, bez negiranja realnosti nasilja nad ženama.
- Važno je naglasiti da nemamo nikakvu institucionalnu podršku. Sve aktivnosti, &nbsp;uključujući informativne kampanje, dizajn vizuala, održavanje javnih tribina i pravne analize, finansiram lično, iz sopstvenih sredstava. Uprkos tome, ne odustajemo, jer vjerujemo da promjena mora doći odozdo – iz konkretne borbe, iskustva i istine, a ne iz formalnih deklaracija - zaključuje Vujović.

Danijela Jovanović

Vujović: Nasilje nad muškarcima najčešće je psihičko i kroz lažne optužbe i uskraćivanje kontakta sa djecom

Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s Donaldom Trumpom napustio njegov tim.
Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.
“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.
Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.
“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.
Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: sistem