Brod Katrin, njemačke kompanije Konkord Šiping, sa tovarom eksploziva namijenjenom za Izrael, trebalo je da uplovi u crnogorsku luku Bar - ali je, nakon što su Crnogorci to odbili, krenuo ka Kopru. Zaglavio je ispred hrvatskih teritorijalnih voda, za koje očigledno nije dobio dozvolu za ulazak.

Brod Katrin, manje od sat vremena nakon što je pomorski HR objavio članak i uputio upit o slučaju Ministarstvu mora, napustio je položaj uz granicu Hrvatske, 12 nautičkih milja južno od Lastova, i pomjerio oko 10 milja jugoistočno. 
I tada je brod bio u zoni Hrvatske, ali na standardnom međunarodnom plovnom putu.
<h2>Nezakonito isključen AIS?</h2>
Juče je poslije 23 časa ponovo promijenio poziciju i prema sistemu za praćenje brodova sistema automatske identifikacije (AIS), brod je još jednom zacrtao rutu do crnogorske luke Bar, ali tamo nije stigao. 
Umjesto toga se zaustavio usred Jadrana upravo u pograničnom području dva ekonomska pojasa, italijanskog i hrvatskog.

Zanimljivo je i da je ovo bila posljednja pozicija zabilježena 4. oktobra u šest sati ujutro po hrvatskom vremenu. Položaj svakog broda, osim vojnih, morao bi da bude u kontinuitetu vidljiv i ako je isključio AIS, ovaj broj je to učinio protivzakonito.
<h2>Brod trenutno bez zastave?</h2>
Nataša Posel iz slovenačkog Amnesti Internationala otkrila je za N1 da je prema posljednjim informacijama brod sada navodno bez zastave.

- Portugal je povukao zastavu pod kojom je plovio brod Katrin nakon što je brod pre nekoliko dana odjavljen na Madeiri. Brod sada nije registrovan ni u jednoj zemlji i ne plovi ni pod kakvom zastavom i kao takav ne može da uđe u more nijedne zemlje - rekla je Posel.

Kada plovilo nije označeno, to može značiti da nije registrovano i stoga nema kontrole nad plovilom, oprema posade možda nije sertifikovana, ili može biti problema sa bezbjednošću ili zagađenjem. 
Tehnički gledano, ako se takav brod bez zastave nađe u bilo kojoj oblasti teritorijalnog mora ili ekonomske zone neke zemlje, ta država ima pravo da ga zaplijeni prema međunarodnom pomorskom pravu.

Naime, Konvencija UN o pomorskom pravu (UNCLOS) i međunarodno običajno pravo predviđaju da, uz nekoliko značajnih izuzetaka, država zastave ima isključivu jurisdikciju nad svojim plovilima na otvorenom moru. Plovila bez državljanstva na otvorenom moru ne uživaju pravnu zaštitu koja se daje plovilima pod zastavom prema međunarodnom pravu. Kao takvi, oni podliježu ekstrateritorijalnoj jurisdikciji bilo kog organa na mjestu događaja.
<h2>Srbija u septembru već bila upozorena iz UN na izvoz u Izrael</h2>
Sadržaj brodskog tereta je poznat, ali ne i kuda teret konačno putuje nakon što stigne u luku.

Podsjetimo, prema navodima namibijske vlade i portugalskog ministra spoljnih poslova, teret motornog broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Vlasti Namibije odbile su da dozvole da brod uđe u njihovu glavnu luku (op.a. = Valvis Bej) u avgustu. Saopštenja iz kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje je trebalo da iskrca svoj teret. Nejasno je kako će teret stići do Izraela.
- Nekoliko zemalja je nedavno optuženo za snabdijevanje oružjem Izraelu. Jedna od njih je Italija, koja je to u manjoj mjeri uradila, a s obzirom na to da brod Katrin ne ide ni u jednu njihovu luku, nema logike da uplovi u crnogorski Bar ili slovenački Kopar - rekao je urednik. šef Morskog HR portala za srpski N1, Jurica Gašpar.

S obzirom da je vlasnik broda njemačka kompanija, spekulacije idu u tom pravcu. 
- Još jedna od zemalja u koju bi ovakav teret mogao da ode je Srbija. Naime, uprkos upozorenjima Ujedinjenih nacija da bi trebalo obustaviti prodaju oružja Izraelu zbog mogućih ratnih zločina nad civilima u Gazi, Srbija je nastavila da izvozi oružje u tu zemlju - saopštila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u saradnji sa izraelski list Haaretz početkom septembra. 
U prethodnoj zajedničkoj istrazi, novinari mreže BIRN i jednog izraelskog lista identifikovali su šest letova u februaru, martu i maju koji odgovaraju podacima o izvozu srpske kompanije za trgovinu oružjem, municijom i vojnom opremom, objasnio je Gašpar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jutros nezakonito isključen sistem za praćenje broda sa oružjem za Izrael?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Budva uhapsili su tri maloljetnika iz Nikšića, koji imaju 15, 17 i 18 godina, zbog sumnje da su 16. novembra u jednom budvanskom parku napali jednu osobu, zadali mu udarce u predjelu glave i tijela, a potom od njega ukrali torbicu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, oštećeni je prijavio da se napad desio poslije ponoći dok se nalazio u parku u centru grada.
- Policijski službenici preduzeli su niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti i intenzivnim radom na terenu identifikovali tri maloljetika, koji su locirani i dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te su od njih prikupljena obavještenja na zapisnik u odnosu na date okolnosti - kazali su iz Uprave policije.
Sa cjelokupnim događajem upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se spisi predmeta upute u Više državno tužilaštvo u Podgorici, te je nakon upoznavanja tužioca u tom tužilaštvu isti naložio da se trojica maloljetnika uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo razbojništvo.
- Oni su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonskom roku - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšena tri maloljetnika iz Nikšića u Budvi: Osumnjičeni da su napali jednu osobu i ukrali torbicu

Evropa povećava izdvajanja za odbranu. Međutim, jedno pitanje je uglavnom zanemareno - kako što brže premjestiti vojnu opremu iz jedne zemlje u drugu u slučaju sukoba.
Godinama se priča o "vojnom Šengenu", području u zoni Evropske unije bez kontrola pasoša u kojem se oružje i trupe mogu slobodno kretati podjednako lako kao i civili. Ipak, takav sistem i dalje nije ostvaren i za EU i za NATO, uprkos povećanim bezbjednosnim zabrinutostima izazvanim ratom u Ukrajini.
Evropska komisija će 19. novembra predstaviti svoj posljednji pokušaj da to ostvari do kraja decenije.
Preliminarna verzija dokumenta, u koji je RSE imao uvid, ukazuje na dva načina da se to postigne. Prvo, ulaganje novca u stotine "uskih grla" širom kontinenta, kao što su željezničke pruge, luke i mostovi, uključujući i u zemljama kandidatima za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviju, za koje se u tom tekstu smatra da je ključno da budu integrisane u vojno-transportne strukture EU.
I drugo, smanjenje birokratije kako bi se spriječilo da različiti nacionalni zakoni i birokratija ometaju napore za brzo i lako premještanje vojnih sredstava iz jedne zemlje EU u drugu.
<h2>Mnogo priče, malo napretka</h2>
Ideja o "vojnom Šengenu" je 2017. postala je "prioritetna oblast" i Evropska komisija je sastavljala akcione planove 2018, 2022. i 2024. godine. Međutim, postignut je slab napredak.
Diplomate EU, govoreći za RSE pod uslovom da im se ne navode imena, rekle su da minimalni napredak svakako nije posljedica nedostatka truda. Tema, kažu, obično je pri vrhu dnevnog reda kad god se raspravlja o saradnji EU i NATO-a, ali nijedna od tih organizacija, kažu, nikada je nije zaista prihvatila.
NATO se dugo nada da će EU uložiti više zakonodavne energije i novca za vojnu mobilnost, posebno sada kada su 23 od 27 zemalja članica EU takođe dio tog vojnog saveza. Rat u Ukrajini je samo povećao urgentnost da se pojačaju svi aspekti povezani s odbranom.
Istovremeno, u EU je postojala frustracija što je NATO previše fokusiran na trošenje novca na skupu vojnu opremu, a mnogo manje na to kako je zapravo transportovati i učiniti dostupnom drugim članicama Alijanse.
Novi cilj NATO-a da se do 2035. troši 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojnu opremu i dodatnih 1,5 odsto na nevojna ulaganja – kao što je vojna mobilnost – donekle rješava to pitanje.
Međutim, to je i dalje u velikoj mjeri u rukama pojedinačnih zemalja, kako ističe dokument Evropske komisije.&nbsp;
- Iako države članice ostaju slobodne da odluče da li će dozvoliti stranim oružanim snagama da prelaze preko njihove teritorije u okviru njihove nacionalne bezbjednosti i odbrane, EU mora imati okvir za vojnu mobilnost koji balansira vojne i civilne potrebe - navodi se u tekstu.
Cilj sadašnjeg sastava Evropske komisije, kojem mandat ističe 2029, jeste da "uspostavi zonu vojne mobilnosti širom EU do kraja 2027. kao prvi korak ka postepenom postizanju 'vojnog Šengena' u dimenzijama regulative, infrastrukture i kapaciteta".
<h2>Hoće li biti dovoljno novca?</h2>
Pitanje je da li će novac biti dostupan ovog puta.
U posljednjem višegodišnjem budžetu EU (2021-2027), oko 1,7 milijardi eura namijenjeno je za dvostruku civilno-vojnu transportnu infrastrukturu, fokusirajući se na 95 projekata u 21 zemlji. Međutim, kako dokument navodi: "Potražnja za finansiranjem EU značajno je premašila raspoloživa sredstva".
Za sljedeći dugoročni budžet (2028-2034), Evropska komisija je stoga predložila 17,65 milijardi eura za transportnu infrastrukturu dvostruke namjene, s fokusom na 500 kritičnih tačaka gdje transport vojne opreme treba da bude brži i efikasniji.
Ali, da li će ovo uspjeti? Pogotovo što članice EU uvijek razvodnjavaju početni prijedlog Komisije i više vole da preusmjere novac EU na sektore koji više "dobijaju glasove", kao što su poljoprivreda, ribarstvo i druge vrste socijalne potrošnje.
Željeznica je takođe vid transporta na koji je potrošeno najviše novca kada je u pitanju vojna mobilnost. I to će se vjerovatno nastaviti. Ranije ove godine, EU se saglasila oko četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost – sjevernog, južnog, istočnog i centralnog. Sjeverni, koji uglavnom povezuje Holandiju s Njemačkom i Poljskom, i dalje s Ukrajinom, najviše je dosad urađen.
Dokument Komisije ističe željezničku dionicu od 22 kilometra, koja povezuje zapad Ukrajine sa Slovačkom i ostatkom centralne Evrope i koja koristi evropski standardni kolosjek. Ona je puštena u rad u septembru.
Takođe se napominje da su "u toku pripremni radovi za primjenu evropskog nominalnog standardnog kolosjeka na evropskim transportnim koridorima koji povezuju Moldaviju i Ukrajinu s državama članicama EU".&nbsp;
Ideja je da cijela Evropska unija, uključujući zemlje kandidate, ubuduće koristi jedinstveni željeznički kolosjek.
Evropska komisija je takođe spremna da se izdvoji novac za druge stavke koje su vitalne za vojno kretanje, kao što su vazdušni prevoz velikog tereta, trajekti dvostruke namjene i vagoni s ravnom platformom za prevoz teške vojne opreme poput raketa i tenkova.
<h2>Poboljšanje "vojne mobilnosti"</h2>
Ipak, na kraju, najveće promjene koje bi EU mogla da napravi su u zakonima koji bi olakšali kretanje trupa i opreme. Dobijanje dozvole za vojni transport iz jedne zemlje EU u drugu može potrajati i do 45 dana.
Cilj je, koji je postavio Brisel, tri dana. Ipak, iznenađujuće je što se harmonizovana pravila EU za prevoz opasnog tereta ne primjenjuju na vojni transport, što znači da se često moraju dogovoriti ad hoc aranžmani.
To bi se promijenilo, a Evropska komisija namjerava da insistira da se postigne još više.
Još jedan prijedlog je da dozvole za premještanje vojne opreme između država članica više neće morati da se obnavljaju na godišnjem nivou. One bi jednostavno važile dok se ne opozovu. Države koje nisu članice EU takođe mogu biti dio ove promjene.
Ključ za ovo bi bio takozvani "Evropski unaprijeđeni sistem odgovora za vojnu mobilnost (EMERS)", koji se može pokrenuti u roku od 48 sati poslije prijedloga Evropske komisije ili članice EU.
Kada se aktivira, u slučaju potencijalne vojne vanredne situacije, prekogranični vojni transport zahtijevaće samo obavještenje, uz skraćeni rok za najavu vojnog kretanja. Većina standardnih procedura bi se mogla zaobići, osim carinskih formalnosti.
Naravno, svi ovi prijedlozi moraće biti dogovoreni među članicama EU, što često zahtijeva jednoglasnost. S obzirom na povećanu urgentnost da EU pojača vojno prisustvo zbog rata u Ukrajini, to bi se moglo pokazati kao najbolja moguća šansa za postizanje "vojnog Šengena".

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

Izjava o namjerama između DEPA Commerce i Naftogaza o isporuci američkog tečnog gasa Ukrajini od decembra ove do marta naredne godine, potpisana je u Grčkoj, javljaju mediji iz te zemlje.
&nbsp;Sporazum predstavlja ključan doprinos regionalnoj i evropskoj energetskoj bezbjednosti, a ujedno pruža podršku Ukrajini tokom zimske sezone, prenosi Tanjug.
&nbsp;Izvori iz grčke Vlade navode da ključna energetska infrastruktura Grčke obezbjeđuje stabilne tokove prirodnog gasa duž Vertikalnog koridora.
&nbsp;Sporazum je potpisan u prisustvu grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i bliske saradnice porodice Tramp Kimberli Gilfojl.
&nbsp;Micotakis je prilikom dočeka Zelenskog saopštio da Ukrajina može da računa na čvrstu podršku Grčke.
&nbsp;- Spremni smo da podržimo vašu zemlju i vaš narod na svaki način. Potpisaćemo važne sporazume o snabdijevanju Ukrajine prirodnim gasom iz Grčke. Suštinski aktiviramo Vertikalni koridor i nastojimo da obezbijedimo da gas stigne u vašu zemlju tokom ove teške zime - istakao je Micotakis.
&nbsp;Zelenski je zahvalio Grčkoj, podsjetivši na teške okolnosti sa kojima se Ukrajina suočava pred dolazak još jedne teške zime.
&nbsp;Ovo je druga posjeta Zelenskog Atini, nakon 2023. godine. On se ranije sastao i sa predsjednikom Grčke, Konstantinosom Tasulasom, u Predsjedničkoj palati. Zelenski će u okviru evropske turneje posjetiti i Francusku i Španiju.

Potpisan energetski sporazum Grčke i Ukrajine o isporuci američkog tečnog gasa Kijevu

U Kliničkom centru Crne Gore u ovom trenutku ima dovoljnih količina svih antiseptika - saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.&nbsp;
Prije nekoliko mjeseci je, kako navode, došlo do smanjene isporuke određenih preparata na bazi joda od AU “Montefarma” zbog povećanja cijene od strane proizvođača.
- U tom periodu smo obezbijedili nabavku antiseptika koji se koristi u zemljama EU. Antiseptici na bazi joda se sve manje koriste u zemljama zapadne Evrope zbog svoje manje efikasnosti i iz ekoloških razloga. Antiseptici koji su sada u upotrebi u Kliničkom centru su u skladu sa preporukama savremene medicine - zaključili su u KCCG.

KCCG: U ovom trenutku ima dovoljnih količina svih antiseptika

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: sistem-za-pracenje

Jutros nezakonito isključen sistem za praćenje broda sa oružjem za Izrael?

Uhapšena tri maloljetnika iz Nikšića u Budvi: Osumnjičeni da su napali jednu osobu i ukrali torbicu

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

Potpisan energetski sporazum Grčke i Ukrajine o isporuci američkog tečnog gasa Kijevu

KCCG: U ovom trenutku ima dovoljnih količina svih antiseptika

PRATITE TVe UŽIVO