<p>- Halo, sekretare, ovdje premijer Milojko. Je li sve spremno da ‘pretrčimo’ ove tačke i to izglasamo na WhatsApp-u?<br/> - Jeste, sad ide notifikacija ministrima.<br/> - Prva tačka: Izbor NN za vršioca dužnosti…<br/> - Dovoljan broj glasova, glasanje zaključeno. Ko nije stigao da glasa – više sreće drugi put. Za danas završeno.</p> <p>Ovo je možda karikatura, ali nije daleko od stvarnosti. Tako danas često izgledaju sjednice Vlade Crne Gore. Umjesto rasprave za stolom, odluke o bezbjednosti, pravosuđu, obrazovanju… donose se putem mobilnih aplikacija – bez ličnog prisustva, bez javne debate i bez traga ozbiljne institucionalne odgovornosti.</p> <p>Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), više od 58 odsto sjednica Vlade Crne Gore od oktobra 2023. godine održano je telefonskim putem, uglavnom preko WhatsApp-a. U pitanju su odluke koje zadiru u ključne oblasti državne politike – bezbjednost, budžet, obrazovanje – a donose se elektronskim putem, često u tišini, bez sučeljavanja mišljenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619070636_720992f3e3674d2b033ccbcef5636e9f91cd49cbf18a28864b2492e77e4588eb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250619070636_720992f3e3674d2b033ccbcef5636e9f91cd49cbf18a28864b2492e77e4588eb" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Online Sjednice Vlade"> <figcaption>Online sjednice Vlade<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <h2>Sezonska pojava dominantan faktor u Vladi&nbsp;</h2> <p>Da način održavanja sjednica Vlade najbolje oslikava karatker ove Vlade i parlamentarne većine – neozbiljnost, diletantizam i odsustvo svijesti da rade u javnom interesu, u izjavi za Portal ETV poručuje <b>Ivan Vujović</b>, lider SDP i jedan od lidera Evropskog saveza.&nbsp;</p> <p>- Ako znamo ko je na čelu Vlade i ako znamo strukturu Vlade, onda sve to i ne treba da nas puno čudi. Radi se uglavnom o ljudima i strukturama koje su pukim sticajem, za njih srećnih, okolnosti dospjeli na pozicije vlasti i moći. Partija koja je klasična politička sezonska pojava je dominantan faktor u Vladi i njen lider koji je na bezbroj primjera pokazao da nema, u prvom redu, svijest što posao koji obavlja znači i kakve sve obaveze i ponašanje podrazumijeva - navodi Vujović.</p> <p>Prema njegovim riječima, Spajić dolazi iz jednog potpuno drugačijeg profesionalnog miljea i iskreno nije imao gdje naučiti državnički posao, a tragedija Crne Gore je što smo došli u situaciju da svi budemo taoci njegovog poimanja javne odgovornosti.&nbsp;</p> <p>- Spajić ne samo što nema osjećaj odgovornosti već se ni ne trudi da ga stekne i prihvati dobronamjerne kritike demokratske javnosti. On državu posmatra kao brokersku kuću, a pravila, institucije i procedure kao zlo koje treba pošto-poto zaobići - ili kao barijeru za ostvarenje njegovih biznis kratkoročnih ambicija - ističe Vujović.&nbsp;</p> <p>Lider SDP za Portal ETV kaže da se to najbolje vidi po činjenici da se oko 60 odsto sjednica Vlade organizuje tzv. elektronskim putem preko raznih aplikacija.&nbsp;</p> <h2>Online ćaskanje</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911220912_d22db893b4d3ea2f68ee4751d22efb083bd3e2c8ca37352a2aaf95ccee5ffc11.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911220912_d22db893b4d3ea2f68ee4751d22efb083bd3e2c8ca37352a2aaf95ccee5ffc11" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivan Vujović"> <figcaption>Ivan Vujović<span>(Photo: SDP)</span></figcaption> </figure>  <p>Možemo, dodaje, da zamislimo kvalitet odluka ili rasprave na tako održanim sjednicama Vlade gdje se cjelokupna aktivnost svodi na emitovanje lajkova, emotikona i ostalih elemenata iz repertoara neobaveznog onlajn ćaskanja.&nbsp;</p> <p>- Njegov odnos prema Skupštini, gdje ignosriše svoje demokratske u poslovničke obaveze u vezi sa Premijerskim satom, najbolje pokazuju stepen svijesti crnogorskog premijera i njegovu percepciju ključnih državnih institucija i političkog sistema u cjelini. Nedavno glasanje oko direktora policije koje je trajalo dok se nije namakla mršava većina za produženje njegovog v.d. mandata možda najslikovitije govori o nivou ove Vlade koji je najblaže rečeno skandalozan - poručuje jedan od lidera ES-a.&nbsp;</p> <h2>Svijet „nema ovakvog premijera“</h2> <p>Siguran je Vujović da ovakvog primjera teško možete da nađete u demokratskom svijetu.&nbsp;</p> <p>- Sve je to više nego porazno i posebno uvredljivo i ponižavajuće za demokratsku javnost. Naravno možemo i da zamislimo kakvu poruku šaljemo na vanjskom planu kao država koja je navodno na putu prema članstvu u EU, a ima ovakve prakse - podvlači Vujović.</p> <p>Zaključuje da je tužno je da smo kao država došli do toga da je vode ovakve ličnosti i strukture - sve je to na neki način, pa i ovo kako Vlada radi, dio ukupnog konteksta pokušaja obesmišljavanja i uneozbiljavanja države.&nbsp;</p> <p>- Kao da nam oni poznati vanjski kreatori političkih promjena iz 2020. godine, a čiji su favoriti ovi koji dominantno čine Vladu, žele poručiti – kad vam je ovako „ozbiljna“ vlast. onda kao država i ne treba da postojite - upozorio je Vujović u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;</p> <h2>Glasanje je zaključeno&nbsp;</h2> <p>Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da ovakva praksa obesmišljava osnovnu svrhu sjednica izvršne vlasti: otvorenu raspravu, javno iznošenje argumenata i preuzimanje odgovornosti za izgovoreno i odlučeno. Sve to se sada svodi na potvrdu poruke, emoji palac gore – i to je to.</p> <h2>Gdje je nestala odgovornost?</h2> <p>Elektronsko odlučivanje ne bi samo po sebi bilo problematično da ne služi kao sredstvo izbjegavanja transparentnosti. Zatvorene poruke zamjenjuju javne rasprave, a „notifikacije“ – ministarske argumente.</p> <p>Ko kontroliše tempo ovakvog odlučivanja? Ko vodi raspravu? Ko garantuje da su odluke zaista donešene uz razumijevanje njihovih posljedica?</p> <p>Odgovora nema – samo poruka da je „glasanje zaključeno“. A ko nije stigao, više sreće drugi put.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Halo, premijeru, da li se čujemo - Vlada vodi državu preko WhatsApp-a; Vujović: Dilentatizam i odsustvo svijesti

<p>Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.</p>
<p>To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).</p>
<p>Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.</p>
<p>- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.</p>
<p>Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).</p>
<p>- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.</p>
<p>Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.</p>
<p>- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.</p>

Portal ETV

1250x600

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

<p>U Novom Sadu i Kragujevcu trenutno se održavaju sjednice Skupštine Grada. Obije sednice protiču u napetoj atmosferi. U Novom Sadu sjednica je počela, dok u Kragujevcu opozicija sprječava rad lokalnog parlamenta.</p>
<p>Odbornici opozicije u Kragujevcu ometaju rad sjednice, ustali su, pište pištaljkama, ali za to vrijeme se odbornici većine izjašnjavaju o prijedlozima, prenosi portal Nova S.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fssp.kragujevac%2Freel%2FDHVc__wClzi%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U zgradi lokalnog parlamenta je pojačano prisustvo policije.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fssp.kragujevac%2Freel%2FDHVVFeMCaPZ%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako prenosi Nova, građani Kragujevca pokušali su da uđu u Gradsku upravu. Nekoliko žena uspjelo je da uđe u prostorije, dok je jedna od njih, tokom pokušaja ulaska, uhvaćena za vrat.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fssp.kragujevac%2Freel%2FDHVT0zEC_hM%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Odbornici opozicije odlučili su da uđu u zvradu Skupštine Novog Sada i prisustvuju sjednici na kojoj će se diskutovati o budžetu i o još 160 tačaka dnevnog reda. Građani koji su ispred skupštine su glasali o tome da li da opozicija uđe u zgradu ili ne.</p>
<p>Gradonačelnik Novog Sada <b>Žarko Mićin </b>izjavio je pred sjednicu gradskog parlamenta da, ako odbornici budu usvojili budžet, da će opredijeliti 10 miliona dinara za pomoć nastradalima u požaru u diskoteci u Sjevernoj Makedoniji.</p>

Napeto na sjednici u Kragujevcu: Opozicija ometa rad, poslanici vlasti uredno glasaju o prijedlozima

<p>Adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore otvorena je u Baru.</p>
<p>Događaju su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore mr Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i direktorica Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković.</p>
<p>Kako je kazala državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, mr Slađana Perišić, ovo predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i unapređenju zdravstvenog sistema u ovom dijelu Crne Gore.</p>
<p>- Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta, u iznosu od 140.000 eura, uspješno je realizovana adaptacija prostora i nabavka savremene medicinske opreme. Ova jedinica sada raspolaže znatno boljim uslovima za rad i bržom dijagnostikom, što znači bolju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za građane Bara - kazala je Perišić.</p>
<p>Značajnu podršku u adaptaciji jedinice Hitne pomoći u Baru pružila je i Opština Bar, donirajući 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorijske opreme.</p>
<p>- Adaptirana jedinica Hitne pomoći dolazi u pravom trenutku – u samom jeku ljetnje turističke sezone, kada Bar bilježi izuzetno veliku posjećenost. Zbog toga je završetak ovog projekta od višestrukog značaja, kako za pružanje kvalitetnijih zdravstvenih usluga lokalnom stanovništvu, tako i za adekvatno zbrinjavanje brojnih turista koji borave u našem gradu. Opština Bar će i ubuduće pažljivo osluškivati potrebe lokalne zajednice, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo postići veći stepen efikasnosti i unaprijediti kvalitet života svih građana - poručio je on.</p>
<p>Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, kazao je da je Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji dobila nove, savremeno adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći. Kako je istakao, završetkom radova na adaptaciji jedinice u Baru, zaokružen je ciklus obnove jedinica na području primorskih opština.</p>
<p>- Moja ideja od početka bila je da lokalna samouprava mora biti naš pouzdan i ravnopravan partner. U prethodnim godinama imali smo situacije gdje su određene lokalne samouprave ulagale u zdravstveni sistem, ali ta ulaganja nijesu bila jasno vidljiva na terenu. Danas, nakon četiri godine predanog rada, možemo reći da su sva ulaganja konkretna, opipljiva i jasno prepoznata u kvalitetu usluga koje pružamo - naveo je on.</p>
<p>Smatra, kaže, da svaka jedinica hitne pomoći mora raspolagati laboratorijskom i ultrazvučnom dijagnostikom, kako bi pacijentima mogla pružiti potpunu i pravovremenu medicinsku uslugu.</p>
<p>- Pored lokalnog stanovništva, od izuzetne je važnosti da, kao turistička destinacija, budemo spremni da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu i svim posjetiocima Crne Gore - poručio je dr Niković.</p>
<p>Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Bar donirala novčana sredstva u iznosu od 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorije.</p>

Opština Bar dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

<p>Zbog neizvjesnih vremenskih uslova, večerašnji program 22. Internacionalnog festivala tamburaških orkestara, umjesto na gradskom trgu, biće održan u velikoj sali JU Centar za kulturu "Vojislav Bulatović Strunjo". </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072913078_765ca68b9f875a7efaedda4aabc98b92bc7470887d09ffe14a171bce3b77d982.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072913078_765ca68b9f875a7efaedda4aabc98b92bc7470887d09ffe14a171bce3b77d982" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="JU Centar za kulturu  „Vojislav Bulatović - Strunjo” Bijelo Polje"></figure>

Bijelo Polje: Vremenski uslovi "sele" Festival tamburaša u Centar za kulturu

<p>Nezavisni sindikat policije Crne Gore pokrenuo je kampanju prikupljanja potpisa zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije za podršku zahtjevima koji se tiču poboljšanja položaja službenika u ovim institucijama, čiji je rad, kako ističu, često nevidljiv, a rizici svakodnevni. </p>
<p>Kampanja će, kako navode, trajati narednih 15 dana i ima za cilj da skrene pažnju institucijama države, ali i cijeloj javnosti, na ozbiljne izazove sa kojima se suočavaju oni koji svakodnevno brinu o našoj bezbjednosti.</p>
<p>- Ističemo da su zahtjevi jasni, opravdani i usmjereni na to da policijski službenici dobiju status, uslove rada i poštovanje koje zaslužuju. U fokusu kampanje su problemi koji se moraju hitno riješiti a to su povećanje zarada, zapošljavanje novih službenika, nabavka nove uniforme, obuće i opreme, kao i jačanje institucionalne podrške policijskim službenicima - navode u saopštenju.</p>
<p>Ova inicijativa, kako ističu, nije politička.</p>
<p>-Ona je ljudska, profesionalna i neophodna. Policijski službenici su temelj svakog bezbjednog društva, a njihova sigurnost, motivacija i dostojanstvo moraju biti prioritet. Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva sve građane, medije, organizacije civilnog društva, kao i relevantne državne institucije da pruže podršku i doprinesu da se glas policajaca jasno i odlučno čuje - poručili su u saopštenju.</p>
<p>Poziv da ih podrže su uputili i kolegama iz Sindikata Uprave policije i Sindikata Ministarstva unutrašnjih poslova, jer su "ovo problemi koji pogađaju svakog službenika bez obzira kom sindikatu pripada".</p>
<p>- Vrijeme je da država čuje i policajce - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Nakon 15 dana prikupljanja potpisa inicijativa će biti predata premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b>, predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b>, svim poslaničkim klubovima, te potpredsjedniku Vlade <b>Aleksi Bečiću.</b></p>
<p><b>Tekst inicijative prenosimo u cjelosti:</b></p>
<p>"Obraćamo Vam se ovim putem kao službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, duboko zabrinuti za sopstvenu egzistenciju, dostojanstvo našeg poziva i uslove u kojima smo prinuđeni da obavljamo izuzetno odgovorne i rizične zadatke.</p>
<p>U posljednjem periodu svjedoci smo ozbiljnog pogoršanja socio-ekonomskog statusa policijskih službenika. Osnovna zarada policijskog službenika sa 30 godina radnog iskustva koja iznosi 719 eura mora da zabrine svakoga ko ovoj državi želi visok nivo bezbjednosti i profesionalizma. Smanjenje plata za 10 odsto koje se desilo na početku 2024 god. predstavlja težak udarac na budžet većine naših porodica, naročito imajući u vidu nekontrolisano rastuće troškove života. Ovakva mjera, bez jasnog obrazloženja, bez formalno donesene odluke i pojedinačnih rješenja dodatno produbljuje nesigurnost i osjećaj nepravde među zaposlenima u sektoru bezbjednosti.</p>
<p>Pored finansijskih teškoća, suočavamo se i sa hroničnim nedostatkom osnovne uniforme i službene opreme, što ne samo da kompromituje naš profesionalni izgled, već direktno utiče na efikasnost i bezbjednost u radu. Očekuje se da štitimo red i zakon, a pri tom nemamo ni elementarne uslove za obavljanje posla. To ozbiljno ugrožava i nas, i građane koje štitimo.</p>
<p>Dodatno nas zabrinjava i ozbiljan nedostatak kadra. Mnoge organizacione jedinice funkcionišu sa minimalnim brojem policajaca, što značajno opterećuje postojeće službenike, ugrožava njihovu bezbjednost i zdravlje i direktno utiče na kvalitet i dostupnost policije kao servisa građana. Neophodno je hitno zapošljavanje novih ljudi kako bi se ovaj problem sistemski riješio i osigurala operativna sposobnost policije.</p>
<p>Posebno je teško suočiti se sa činjenicom da se sistemski zanemaruje značaj policijskog poziva. Umjesto zasluženog poštovanja i institucionalne podrške, svjedočimo mjerama koje sprovode pojedinci i institucije a koje urušavaju dostojanstvo i demotivišu ljude da se bave ovim časnim poslom.</p>
<p>Zbog svega navedenog, zahtijevamo hitnu reakciju nadležnih institucija a koja se odnosi na:</p>
<p>· Hitno vraćanje oduzetih 10 odsto od zarade a odmah zatim i značajno dodatno povećanje zarada policijskih službenika.</p>
<p>· Obezbjeđivanje kompletne i adekvatne uniforme i opreme za sve službenike.</p>
<p>· Hitno zapošljavanje novog kadra u Upravi policije.</p>
<p>· Aktivno uključivanje predstavnika sindikata u dijalog o unapređenju položaja zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije.</p>
<p>· Javnu i nedvosmislenu potvrdu institucionalne podrške policijskim službenicima i reafirmaciju važnosti njihovog rada za društvo u cjelini.</p>
<p>Vjerujemo da dijelimo zajednički cilj – bezbjednu, stabilnu i pravednu državu. Međutim, bez dostojanstvenog i funkcionalnog sistema unutrašnjih poslova, taj cilj ostaje neostvariv.</p>
<p>Kao nosioce najviših državnih funkcija smatramo Vas odgovornim i očekujemo Vašu hitnu reakciju po navedenim pitanjima.</p>

Nezavisni sindikat policije pokrenuo kampanju prikupljanja potpisa za poboljšanja položaja službenika MUP-a i UP

<p>Kosta je i jutros uljepšao naše jutro svojim simpatičnim odgovorima, uvodeći nas u dječiji svijet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMsGIE2INsB%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kosta uljepšao jutro uvodeći u dječiji svijet

<p><b>Danijela Mujović</b>, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi.</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  <p>Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, <b>Vesne Rajković Nenadić</b>, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend.</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  <p>Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje.</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  <p>Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

<p>Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje<b> Ljubo Milović</b> i <b>Radoje Zvicer</b>. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom <b>Zorana Lazovića, </b>satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b>, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.</p>
<p>Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, <b>Aleksa Bečić</b>, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade<b> Momo Koprivica</b> rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

<p>Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. </p> <p>Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanović<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> <p>Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... </p> <p>Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. </p> <p>Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo!</p> <p>Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu <span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> <p>Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“?</p> <p>Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici?</p> <h2>Izdaja države</h2> <p>Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <p>A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. </p> <p>Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. </p> <p>U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?</p>

Oslobođenje od „oslobodilaca“

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.</p>
<p>- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.</p>
<p>On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.</p>
<p>Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.</p>
<p>- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.</p>
<p>Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.</p>
<p>- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.</p>
<p>Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.</p>
<p>- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.</p>
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
<p>Poslanik DPS-a <b>Danijel Živković</b> je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.</p>
<p>- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.</p>
<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Miloš Konatar</b> je poručio potpredsjedniku Skupštine <b>Borisu Pejoviću </b>koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.</p>
<p>- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.</p>
<p>Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.</p>
<p>Poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Branislav Nenezić</b> pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.</p>
<p>- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.</p>
<p>Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.</p>
<p>- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.</p>
<p>Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.</p>
<p>- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.</p>
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
<p>Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.</p>
<p>- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.</p>
<p>- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.</p>
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
<p>Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.</p>
<p>- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.</p>
<p>Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.</p>
<p>- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.</p>
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
<p>Lider Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.</p>
<p>- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.</p>
<p>Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.</p>
<p>- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.</p>
<p>Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.</p>
<p>- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.</p>
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
<p>Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.</p>
<p>- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.</p>
<p>On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.</p>
<p>- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.</p>
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
<p>Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će <b>Milojko Spajić</b> odgovarati na pitanja poslanika.</p>
<p>Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor <b>Nermin Abdić </b>je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.</p>
<p>- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.</p>
<p>Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.</p>
<p>- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.</p>
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
<p>Potpredsjednik Skupštine<b> Boris Pejović</b> mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.</p>
<p>- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.</p>
<p>Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.</p>
<p>Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b> je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.</p>
<p>- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.</p>
<p>Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.</p>
<p>- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.</p>
<p>Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.</p>
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
<p>Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.</p>
<p>Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.</p>
<p>Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.</p>
<p>Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.</p>
<p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.</p>

Tag: sjednice