Nova epizoda emisije Sjenke emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E. 
 
U novoj emisiji, donosimo priču o tome ko je bio Edmond Mustafa, koji je ubijen u februaru prošle godine u Baru. 
 
Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome kakve je veze ubijeni mladić imao sa škaljarskim kriminalnim klanom. 
 
Šta je prije stradanja Mustafa ispričao istražiteljima o 11 i dalje nerasvijetljenih ubistava? 
 
Sjenke večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dl-TwZIy8FU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova epizoda „Sjenki“ večeras na TV E: Ko je bio Edmond Mustafa?

Nova epizoda emisije Sjenke emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E. 

U novoj emisiji, donosimo priču o tome ko je bio Slavko Peković, koji je ubijen u septembru 2016. godine u Baru.

Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome šta su o ovom zločinu otkrili istražitelji tokom istrage.

Da li je ubijeni Peković bio u sprezi sa kriminalom?

Sjenke večeras od 22 sata na TV E.

Sjenke večeras na TV E u 22 sata: Je li ubijeni Slavko Peković bio u sprezi sa kriminalom?

Nova epizoda pete sezone "Sjenki" emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E.&nbsp;
U novoj emisiji, donosimo priču o tome šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Cetinjanina Vaska Lješkovića.
Ekipa "Sjenki" donosi detalje i o tome kakve je veze ubijeni Cetinjanin imao sa škaljarskom kriminalnom klanom
Da li je ubistvo Lješkovića moglo biti spriječeno?
Sjenke večeras od 22 sata na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRWv5P7IlHTs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova epizoda "Sjenki": Šta su istražitelji otkrili nakon ubistva Vaska Lješkovića?

Nova epizoda pete sezone ''Sjenki'' emituje se večeras od 22 sata na Televiziji E. 
 
 U novoj emisiji, donosimo priču o tome ko je bio Baranin Vaso Delibašić, koji je ubijen 28. juna 2018. godine.&nbsp;
Ekipa ''Sjenki'' donosi detalje i o tome kako su istražitelji, nakon šest godina, rasvijetlili ubistvo Delibašića. &nbsp; 
 
 Da li će prikupljeni dokazi dovesti istražitelje i do drugog ubice? 
 
 ''Sjenke'' večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj2R4tOAcf9k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova epizoda ''Sjenki'': Ko je bio Vaso Delibašić

Ubistvo 31.godišnjeg Cetinjanina Andrije Gazivode i pored činjenice da je većina aktera zločina uhapšena i dalje je pod velom tajne. Motiv je i nakon skoro pet godina nepoznat, a njegov otac Vaso Gazivoda u razgovoru za Sjenke poručuje da neće odustati od lične istrage dok ne sazna punu istinu i ne budu odgovarali svi koji su na bilo koji način umiješani u ubistvo njegovog sina. Puna istina ne zna se ni o ubistvu 51.godišnjeg Cetinjanina Petra Muhadinovića , koji je likvidiran u stravičnoj eksploziji, samo deset dana pošto je ubijen Gazivoda. 

U posljednjoj epizodi četvrte sezone "Sjenki" koja se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte ko stoji iza ubistva Petra Muhadinovića koje se dogodilo krajem februara 2020. godine na Cetinju. Petar Muhadinović stradao je u eksploziji automobila, a njegov brat, Nikola u emisiji "Sjenke" otkriva i ko se od optuženih za ovaj zločin pojavio na saučešću. 

- Muhadinović je 27. februara 2020. godine oko 12.30 časova krenuo vozilom prema gradu i dok se kretao Bulevarom Crnogorskih junaka, tada nepoznata osoba je daljinskim upravljačem aktivirala eksplozivnu napravu. Od jačine eksplozije Muhadinović je preminuo. Takoðe, od siline eksplozije tom prilikom je povrijeđen i jedan maloljetnik, ali srećom te povrede su bile lakše prirode, odnosno nijesu bile opasne po život - kazala je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković . 

Nikola Muhadinović prisjetio se dana kada mu je stradao brat. 

- Oko 12.30 časova uzeo sam dijete iz vrtića i sreo sam brata ispred vrtića. Petar ga je uzeo, zagrlio ga je i molio me da mu ostavim dijete da ga provoza jedan krug. Nisam htio, jer sam mu rekao da mora da ide kući, i tu smo se razdvojili i pošao sam kući. Poslije nekih sedam, osam minuta moj drug me nazvao telefonom i kaže – ubiše Pera. Ja nisam mogao da vjerujem, pitao sam – kako ga ubiše, bio sam prije sedam, osam minuta sa njim. Rekao mi je raznijeli su ga bombom - ispričao je Muhadinović. 

Kao osobu koja je postavila i aktivirala eksploziv ispod automobila Muhadinovića, istražitelji su, na osnovu prikupljenih podataka označili njihovog kuma Nikolu Martinovića, što je bio dodatni šok za porodicu Muhadinović. 

- To je bilo grozno. Poznavali smo te ljude, bili u dobrim odnosima sa njim, čak smo bili i u kumovskim odnosima... Sjutradan na saučešće, Nikola Martinović je došao sa ocem, pružio ruku, poljubio me, učestvovao mi u žalosti za bratom - rekao je Nikola Muhadinović. 

Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhFFnRjcTqz4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Sjenke" na TV E: Ubica Muhadinovića aktivirao eksploziv, a onda otišao da izjavi saučešće

Nije mali broj onih koji su, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, ubijeni u desetogodišnjem ratu dva suprotstavljena kriminalna klana, a čija tijela do danas nijesu pronađena. Među njima je i Cetinjanin Risto Mijanović, koji prema policijskim evidencijama slovi za ključnu figuru u škaljarskom kriminalnom klanu. &nbsp; 
 
U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte ko je bio Risto Mijanović, zbog kojih krivičnih djela je osuđivan, ali i kako su, prema podacima istražitelja, pripadnici kavačke kriminalne grupe namamili Cetinjanina u Tursku a potom ga ubili. &nbsp;&nbsp; 
 
Ime Rista Mijanovića, koji je prema operativnim podacima crnogorskih bezbjednosnih službi bio ključna figura u škaljarskom kriminalnom klanu, u evidencijama crnogorskih istražitelja godinama se vodio, ne samo zbog nasilničkog ponašanja, već je slovio i kao krijumčar narkotika na međunarodnom nivou. &nbsp; 
 
U podgoričkom Višem sudu on je, zbog stvaranja kriminalne organizacije i međunarodnog krijumčarenja marihuane, pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i deset mjeseci. 
 
- Vjeruje se da je upravo za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne Mijanović stvorio poslovne i prijateljske odnose sa pripadnicima škaljarskog kriminalnog klana, jer je vrijeme kada je on osuđen i kada je izdržavao zatvorsku kaznu, prema operativnim podacima policije upravo ono kada je došlo do sukoba unutar do tada jedinstvene kriminalne grupe i kada &nbsp;počinje krvavi rat dva ozloglašena kriminalna klana koji, svjedoci smo, i dalje traje - rekla je za "Sjenke", novinarka Ana Raičković .
Mijanovićevo ime, takođe, našlo se u mnogim transkriptima skaj komunikacija, pa i u onoj u kojoj se pominje nabavka 100 kalašnjikova koje je, prema komunikaciji, naručila Srpska pravoslavna crkva. 
 
Novinarka, Danica Nikolić je ukazala da u tim skaj prepiskama "u glasovnim porukama govori Mijanović", a u razgovoru se pominje nabavka 100 kalašnjikova za potrebe Srpske pravoslavne crkve. 
 
"Nakon toga se razgovor nastavlja u pravcu priče koja nas vodi do toga da Mijanović objašnjava da ljudi bliski SPC žele da zakopaju te kalašnjikove u blizini Nikšića, kako bi ih upotrijebili 30. avgusta 2020. godine, ukoliko rezultat parlamentarnih izbora ne bude onakav kakav su oni očekivali, odnosno pobjeda partija koje su danas na vlasti", rekla je Nikolić. 
 
U septembru 2020. godine Ristu Mijanoviću se gubi svaki trag. Novinar Miloš Lazić &nbsp;za "Sjenke" je ispričao da se do saznanja o sudbini Mijanovića došlo slučajno, a nakon hapšenja &nbsp;Radoja Živkovića &nbsp;i grupe pripadnika kavačkog klana, koji su osumnjičeni i optuženi za ubistvo nekadašnjeg vođe škaljarskog kriminalnog klana, &nbsp;Jovana Vukotića . &nbsp; 
 
- U telefonu Živkovića su zaplijenjene fotografije mučenja i ubistva osobe za koju se pretpostavlja da je Risto Mijanović, da je on istaknuti član škaljarskog klana koji je uhvaćen i likvidiran u Istanbulu. Istražitelji su prepoznali prostorije u kojima se to dogodilo, i ispostavilo se da je to bila jednog istaknutog člana kavačkog klana u Istanbulu, gdje je na neki način Mijanović namamljen i ubijen - rekao je Lazić. 
 
Novinarka Raičković ukazala je da su turski istražni organi imali operativna saznanja o tome da je tijelo Mijanovića zakopano u bašti vile u kojoj je stanovao Kotoranin &nbsp;Željko Bojanić.
- Iz policijske uprave Istanbula nijesu sporili da su imali operativna saznanja o tome da je tijelo zakopano u bašti vile u kojoj je boravio Bojanić, ali su objasnili da iskopavanjem terena, nisu pronašli dokaze koji bi potkrepili operativna sazanja - dodala je ona. 
 
Sve tvrdnje turskih istražitelja, pripadnici kavačkog kriminalnog klana negirali su pred sudom. Njihove odbrane nalaze se u dokumentima koja su ekipi Sjenki dostavljena iz Turske. 
 
Emisiju "Sjenke" pogledajte na TV E večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIUcog_Wy3EI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

“Sjenke” na TV E: Detalji nestanka Rista Mijanovića

Većina onih koji danas slove za visokorangirane kriminalce u svijet kriminala ušli su kao tek punoljetni mladići, uglavnom hapšeni i osuđivani za krađe, nasilničko ponašanje, zelenašenje, uličnu prodaju droge. Sličan put imao je i jedan od danas najstarijih kriminalaca u našoj zemlji 61.godišnji Kotoranin &nbsp;Slobodan Kašćelan. 
 
U večerašnjoj epizodi "Sjenki" koja se emituje od 22 sata na TV E, pogledajte ko je Kašćelan, za koja krivična djela je osuđivan ali i ko je i kako planirao likvidaciju Kotoranina. 
 
"Slobodan Kašćelan teretio se za protivpravno lišenje slobode, odnosno da je 2000. godine oteo jednu osobu ali ga je kotorski sud oslobodio od te optužbe, baš kao što ga je i dvije godine kasnije oslobodio optužbi da je počinio krivična djela ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi i pokušaj iznude. Prema zvaničnim podacima, kotorski sud ga je 2006. godine, zbog nasilničkog ponašanja, osudio na uslovnu kaznu", rekla je novinarka &nbsp;Ana Raičković. 
 
Novinar &nbsp;Jovo Martinović &nbsp;ukazao je da je Kašćelan &nbsp;dugo godina važio za glavnog čovjeka kavačkog klana. 
 
"Njegovo ime se stalno provlačilo kroz medije, kroz policijske izvještaje koji su dospjeli u medije, i to je sve išlo do objavljivanja skaj prepiske koje su crnogorske vlasti dobile od Europola i francuske policije", ocijenio je za "Sjenke" Martinović. 
 
Njegova koleginica, &nbsp;Danica Nikolić, &nbsp;kazala je da je Kašćelan dugo u organizovanom kriminalu. &nbsp; 
 
"Dosta je stariji od saradnika Radoja Zvicera i naravno sa mnogo više iskustva u kriminalnim vodama iz nekog perioda koji je bio uslovno rečeno, u kom je važio taj određeni kodeks ponašanja kod kriminalaca", dodala je ona. 
 
Nakon izbijanja rata između dva kotorska mafijaška klana, vijesti o pokušajima ubistava, paljenju vozila i ubistvima, punile su stupce crne hronike. 
 
U maju 2016. godine, nakon pokušaja ubistva Kotoranina Miloša Radonjića, koji važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana, Kašćelan se obratio medijima optužujući ih da ga satanizuju i ističući da on nije organizator nikakve kriminalne grupe. Samo mjesec nakon što je uputio reagovanje, ovaj Kotoranin i član njegovog obezbjeđenja našli su se na meti. 
 
"Slobodan Kašćelan je u Srbiji za sada samo bezbjednosno interesantna osoba, zato što on formalno-pravno nije osuđivan ovdje. Ipak njega za ovu zemlju ne vežu baš dobre uspomene, zato što je 2016. godine u junu, teško ranjen u Novom Sadu kada je atentator, plaćenik iz Republike Srpske pokušao atentat na njega, kada je u audi u kome je bio Slobodan Kašćelan sa još jednim čovjekom, ispaljeno 15 metaka", ispričao je za "Sjenke" novinar &nbsp;Miloš Lazić . 
 
Kašćelanu se, nakon što je u Novom Sadu pokušano njegovo ubistvo i kada je izašao iz novosadske bolnice, izgubio svaki trag, sve dok 2018. nije uhapšen u Češkoj po međunarodnoj potjernici crnogorske policije. 
 
"Prvi put su mu lisice na ruke stavljene u Pragu decembra 2018. godine kada je uhapšen od strane češke policije. Ubrzo nakon toga je izručen Crnoj Gori", podsjetio je novinar Jovo Martinović. 
 
Viskopozicionirani pripadnici organizovanih kriminalnih grupa stalna su meta plaćenika, što je bio slučaj i sa Slobodanom Kašćelanom. 
 
Ekspert za bezbjednost, &nbsp;Ivan Pekić , rekao je da je tada kontra kriminalna grupa nekoliko puta probala da ga likvidira. 
 
"Što im nije pošlo za rukom, jer je, zahvaljujući uspjehu crnogorske policije, nekoliko puta osujećen taj napad", istakao je Pekić. 
 
Samo nekoliko mjeseci pošto je spriječeno njegovo ubistvo, crnogorska policija Kašćelanu je lisice na ruke ponovo stavila u akciji hapšenja pripadnika kavačkog kriminalnog klana. 
 
"To je bilo u aprilu 2021.godine. Tada su službenici Sektora za borbu protiv kriminala po nalogu sada suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića uhapsila desetak osoba među kojima i Slobodana Kašćelana i to zbog osnovane sumnje da su organizvali i ubili Podgoričanina Nikolu Stanišića. Kašćelan i njegovi prijatelji uhapšeni su nakon što je 
crnogorskim istražiteljima dostavljen paket skaj komunikacija koju su imali godinu i dvije ranije", rekla je za "Sjenke" novinarka Raičković. 
 
Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 22 sata na TV E. 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rfCeBlQpVE%3Fsi%3DYyoqrz-osrcQtzx-&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Sjenke na TV E: Ko je Slobodan Kašćelan, za šta je osuđivan i ko je planirao njegovu likvidaciju

Kotoranin Radoje Zvicer, koji prema operativnim podacima domaćih i međunarodnih bezbjednosnih službi, slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana tereti se za više teških krivičnih djela. Istrage protiv njega su pokrenute, a kasnije i napisane optužnice na osnovu Skaj komunikacija koje su crnogorskim i srpskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Ta dekodirana aplikacija kojom se služila mafija nije razotkrila samo Zvicerovu ulogu u teškim zločinama već, po tvrdnjama istražitelja, i ko su njegovi najbliži saradnici, ali i koji policijski službenici su mu, navodno, godinama pružali zaštitu i kao pripadnici njegove kriminalne grupe učestvovali u mnogim krivičnim djelima. 

U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje večeras u 22 sata na TV E, pogledajte ko su policijski službenici koji su, prema tvrdnjama istražitelja, sarađivali sa Zvicerom, ali i dokle se stiglo sa postupcima protiv pripadnika srpske policije koji se sumnjiče za pomaganje klanu na čijem se čelu nalazi Veljko Belivuk. 

Crnogorske istražitelje sredinom 2021. godine savjetovali su iz Europola da obrate pažnju na policajca Ljuba Milovića i još jednog aktivnog policajca, kada su dostavili prvi paket skaj komunikacija. 

- Negdje početkom maja 2021.godine pojedini mediji su objavili, a pozivajući se na dokumenta iz Europola, da su Petar Lazović i Ljubo Milović duboko involvirani u kriminalne aktivnosti i da postoje na stotine poruka vezanih za to. U tom dokumentu, njih dvojica su označeni kao članovi kavačkog klana koji su uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju, ali i da su uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana - rekla je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković. 

Sa druge strane, advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović, ističe da za optužbe ne postoji niti jedan materijalni dokaz. 

- Tamo se govori o oružju, o količinama droge koje nema ni u tragovima. Ono o čemu postoje tragovi u materijalnom smislu riječi, kada su u pitanju narkotici, postoje narkotici koji su otkriveni zahvaljujući operativnim podacima koje je u Specijalno policijsko odjeljenje donio Petar Lazović. Tako su u zemljama Evropske unije otkrivene ogromne pošiljke kokaina, za koje je operativne podatke pribavio Petar Lazović - istakao je Martinović. 

Nijesu hapšeni samo službenici policije. Zbog navodne odluke da u jednom predmetu ne goni pripadnika kavačkog kriminalnog klana Duška Roganovića, u decembru 2022. godine uhapšen je i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović. 

Novinar Draško Đuranović smatra da su optužbe protiv Čađenovića besmislene. 

- Zašto kažem da je besmislena? Vi imate podatak da je za vrijeme dok je na čelu bio Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac SDT-a, i dok je specijalni tužilac bio Čađenović, da je pokrenuto, podignuto 90 optužnica za više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Tako da ta priča da Čađenović nije htio da goni jednog člana kriminalne grupe zato što je navodno on bio blizak tom članu kriminalne grupe, zaista je vrlo teško dokaziva i na kraju vidjećemo u sudskom procesu kako će to izaći - rekao je za "Sjenke" Đuranović. 

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i visoki policijski funkcioner Zoran Lazović uhapšeni su u aprilu 2024. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim, kao razlog za njihovo hapšenje i utamničenje, našao je u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima, saradnicima kavačkog mafijaškog klana, Veljku Belivku i Marku Miljkoviću. 

Advokat Nikola Martinović, komentarišući dolazak Miljkovića i Belivuka u Crnu Goru, poručuje da su činjenice "potpuno nesporne u dosadašnjem toku postupka". 

- Oni su u Crnu Goru došli po zahtjevu srpske policije koja je tada pustila da i Miljković i Belivuk izađu iz Srbije i dođu u Crnu Goru - dodao je on. 

Novinar Draško Đuranović osvrnuo se i na izjave svjedoka, policijskih službenika, koji su tokom istrage u ovom slučaju saslušani pred Specijalnim državnim tužilaštvom. 

- Na osnovu svjedočkih iskaza Milorada Žižića, na osnovu svjedočkih iskaza Dragana Radonjića, vrlo je jasno da je beogradska policija tražila zabranu skidanja ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću - ističe Đuranović. 

- Mnogi pripadnici policije, koji su bili uključeni u tu policijsku akciju, dajući svoj iskaz dali su i sud o samoj akciji praćenja Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. I svi do jednoga, uključujući sve visoke funkcionere, načelnike kriminalističke policije, načelnike centara bezbjednosti, direktora policije i direktora ANB-a, dali su bukvalno jednu istu ocjenu – da se radi o jednoj od najbolljih policijskih akcija koja je sprovedena kao školski primjer dobrog policijskog rada - naglašava advokat Martinović. 

Epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.

“Sjenke" na TV E: Zvicerove veze sa policijom i skidanje zabrane ulaska njegovim prijateljima Belivuku i Miljkoviću

Protiv Kotoranina Radoja Zvicera od 2022. godine do danas, crnogorsko Specijalno tužilaštvo podiglo je deset optužnica zbog više teških krivičnh djela - od krijumčarenja kokaina do organizovanja &nbsp;najmonstruoznijih zločina. Za ista krivična djela terete ga i srpski pravosudni organi.&nbsp;
Optužnice protiv vođe kavačkog kriminalnog klana počele su da se pripremaju 2021. godine nakon što su istražiteljima iz Europola dostavljeni prvi paketi kriptovane Skaj komunikacije Radoja Zvicera sa članovima svoje kriminalne grupe. &nbsp; 
 
U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, pogledajte za koje se sve zločine tereti vođa jednog od najozloglašenijeg kriminalnog klana. 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dr2yBfnOOHzw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Novinar Jovo Martinović za "Sjenke" je ocijenio da se Zvicer u skaj prepiskama "jasno profilisao kao vođa kavačkog klana". 
 
- Koji je izdavao naredbe, kome su raportirali i koji je osmišljavao te razne strategije i poslove klana - dodao je on. 
 
Njegov kolega iz Srbije, novinar Miloš Lazić , ukazao je na veze Zvicera sa Veljkom Belivukom, &nbsp;kao i da se provalom u Sky komunikacije došlo do snimaka i fotografija najtežih zločina. &nbsp; 
 
- Njegov pad, što se tiče makar Srbije, to zahlađenje odnosa između pojedinaca iz vlasti i pojedinaca iz opozicije, počinju 2021. u februaru sa hapšenjem grupe Veljka Belivuka. Tome je prethodila provala međunarodna Sky ECC kriptovane komunikacije. Policije Evrope došle su do dokaza da postoji jedna dobro organizovana kriminalna grupa po imenu kavački klan. Ljudi su došli do podataka ko, gdje, kada, kako, do fotografija, video snimaka, jer su pripadnici klana među sobom razmjenjivali fotografije čak krivičnih djela i žrtava. I sprska policija više nije mogla da okreće glavu od kavačkog klana i njihovih filijala u Srbiji, kao što su recimo Vračarci, jedna kriminalna grupa sa Vračara - rekao je za "Sjenke" Lazić. 
 
Novinarka Danica Nikolić istakla je da je "surovost počinjenih likvidacija" potpuno novi nivo u, kako kaže, razotkrivanju onoga što su djelovanja klanova. 
 
Novinarka Ana Raičković kao jedan od zločina, za koji se između ostalog tereti Radoje Zvicer, navela je ubistvo srpskog državljanina Milana Ljepoje u kući u Ritopeku koja je, prema pisanju medija, bila glavno mjesto zločina pripadnika klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. 
 
- Vezali su Ljepoju, tukli, mučili i ispitivali, jer su vjerovali da je on učestvovao u pokušaju ubistva Zvicera u Ukrajini. U dokumentu tužilaštva navedeno je da je Veljko Belivuk nožem prerezao vrat, a ostali optuženi potom tijelo isjekli na manje komade, sve to fotografisali i slali kontaktima, a zatim tijelo samljeli u industrijskoj mašini nakon čega su djelove tijela stavili u džakove, odnijeli i bacili u Dunav - rekla je Raičković. 
 
Advokat Zvicera, Marko Radović rekao je da je to krivično djelo predmet optužnice koja je stupila na pravnu snagu, ali i ukazao da je glavni pretres u tom predmetu odložen zbog odsustva predsjednice vijeća Višeg suda. 
 
- Ne bih se detaljnije izjašnjavao, osim onoga da se radi o neutemeljenim optužbama. A opet i u odnosu na to djelo je jedna vrlo specifična pravna situacija, jer kao što vam je poznato postupak se vodi pred nadležnim organima Republike Srbije za to krivično djelo, a opet ovdje u Crnoj Gori osim toga da je zamolbenim putem dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore optužnica i određeni dokazni materijal, nemamo odluku u stupanju gonjenja u odnosu na okrivljenog Zvicera - kazao je advokat Radović. 
 
Novu epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.

Sjenke na TV E: Za koje se sve zločine tereti Radoje Zvicer

Nakon što je počeo krvavi rat dva kotorska kriminalna klana, crnogorske bezbjednosne službe, na osnovu operativnih podataka, znale su ko rukovodi škaljarskim kriminalnim klanom, ali nijesu imali dovoljno informacija na osnovu kojih bi zaključili i ko je vođa kavačke kriminalne grupe. Tako se godinama vjerovalo da je šef „kavčana“ Slobodan Kašćelan koji je i više puta bio meta napada. Ipak, događaji koji su uslijedili godinama kasnije, a pogotovo otključavanje skaj aplikacije, pokazali su da ozloglašenom kriminalnom grupom rukovodi 42-godišnji Kotoranin Radoje Zvicer.
U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje na TV E večeras u 22 sata, pogledajte priču o tome kako je Zvicer postao vođa kavačkog kriminalnog klana, ali i kako je suprotstavljeni škaljarski klan pokušao da ga likvidira.
"To što se za Zvicera nije znalo do svega par godina unazad je zapravo odlika svih pravih vođa organizovanih kriminalnih grupa. Oni se uvijek drže diskretnije i oni se uvijek drže po strani", kazala je za "Sjenke" novinarka Danica Nikolić.
Njen kolega, novinar Jovo Martinović, istakao je da javnost za Zvicera nije znala, te da je on maltene nesmetano živio u Kotoru.
- Tu je primao raznorazne posjete iz Srbije i drugih mjesta, znači bezbjedonosno interesantne osobe. O njemu se pričalo kao žestokom momku, koji je jako hrabar, što su bili neki neformalni policijski izvještaji koji bi procurili u javnost - dodao je on.
Novinarka Ana Raičković ukazala je da je krivični dosije Zvicer počeo da ispisuje još kao mladić.
- Prema dostupnim informacijama Kotoranin Radoje Zvicer je sve do optužbi za teška krivična djela koja mu se i danas stavljaju na tereti više puta osuđivan. Kriminalni dosije počeo je da ispisuje još kao dvadesetogodišnjak 2002. godine kada je pred kotorskim Osnovnim sudom osuđen uslovno zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave - rekla je Raičković.
Osim Crne Gore, Zviceru se sudilo i u Srbiji.
- Radoje Zvicer ima jednu presudu ovdje, ali to su banalne stvari. Presuđeno mu je zbog posjedovanja lažnih dokumenata, otkrivena je lična karta na njegovo ime koja je bila falsifikovana. On je osuđen u odsustvu za to krivično djelo - kazao je za "Sjenke" srpski novinar Darko Jevtić.
Njegov kolega, Miloš Lazić, pojasnio je kako je vođa kavačkog klana stekao lažni identitet.
- To je zanimljiva priča. On je uz pomoć jednog policajca, došao do identiteta osobe koja se zove Slobodan Zec, koja je izbjegla tokom 90-ih sa prostora bivše Jugoslavije, izbjegla iz Hrvatske i odselila se za Australiju. Znači on je preuzeo identitet tog čovjeka, što je krađa identiteta. Na taj način je Radoje Zvicer, sa imenom Slobodan Zec, sa svojom slikom u toj ličnoj karti i pasošu, svojim otiscima prstiju, mogao nesmetano da putuje. Ta presuda je bila tek 2023. godine, iako se on prije toga već godinama pominjao kao onaj koji stoji iza brojnih obračuna - šverca narkotika i drugih teških krivičnih djela - istakao je Lazić.
Novu epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1tBows_NgGg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Sjenke" na TV E: Radoje Zvicer - vođa klana iz sjenke i najtraženiji bjegunac

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sjenke