<p>Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je <b>Radmili Šekerinskoj</b>, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

<p>Zamjenik predsednika Vlade Sjeverne Makedonije <b>Arben Fetai </b>objavio je da je na službeni mejl dobio prijetnju smrću jer je tražio da se u Ustavu pomene i albanski jezik.</p>
<p>Fetai, funcioner albanske koalicije „Vredi“ (Vlen), izjavio je 6. novembra da će ta koalicija, kada se u interesu pregovora sa EU otvori rasprava o izmjeni Ustava da bi se upisalo da su Bugari nacionalna manjina, „uraditi sve“ da se odredba u Ustavu da se u Sjevernoj Makedoniji koristi i „jezik koji govori 20 odsto stanovništva“ zamijeni formulacijom „albanski jezik“.</p>
<p>Na Fejsbuku je prenio poruku s prijetnjom smrću na makedonskom: „Metak u glavu za tebe Šipac Fetai“ uz koju piše: „20 odsto se neće promijeniti, već ćemo sve šiptarsko da ubijemo metkom u glavu. Da crknete. Mrtav Šiptar je dobar Šiptar. Smrt Šiptarima“.</p>
<p>- Obavijestio sam o tome ministra unutrašnjih poslova <b>Pančeta Toškovskog</b> i tražio da se pojačaju mjere za moje lično obezbjeđenje - napisao je Fetai.</p>

Prijetnja smrću vicepremijeru S. Makedonije zbog namjere da se u Ustavu pomene albanski jezik

<p>Crna Gora i Republika Sjeverna Makedonija imaju tradicionalno bliske odnose i bogatu zajedničku istoriju - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sastanku sa ambasadorom Republike Sjeverne Makedonije Nj. E. Zećirom Ramčilovićem.</p>
<p>Mandić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, iskazao zadovoljstvo povodom susreta sa ambasadorom. Ambasador Ramčilović je predsjedniku Mandiću zvaničan poziv od strane njegovog kolege predsjednika Sobranja g. Afrima Gašija da posjeti Republiku Sjevernu Makedoniju.</p>
<p>Sagovornici su, kako se dodaje u saopštenju, tokom srdačnog susreta razgovarali o brojnim temama koje se tiču naših zemalja, kao i regiona.</p>

1250x600

1084x550

Mandić - Ramčilović: Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju tradicionalno bliske odnose i bogatu zajedničku istoriju

<p>Kapitalnim budžetom za ovu godinu bila je predviđena izgradnja novog Urgentnog centra u krugu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ali je odlučeno da on bude integrisan u novi Univerzitetski klinički centar, rekao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b>.<br/>
<br/>
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je bilo izabrano i pobjedničko idejno rješenje za novi Urgentni centar, ali da je novi menadžment KCCG-a procijenio da je planirani objekat preveliki za potrebe Urgentnog centra.<br/>
<br/>
U međuvremenu je, kako je naveo Šimun, donijeta odluka da se na kvalitetniji način riješi pitanje zdravstvene zaštite u Podgorici izgradnjom novog Univerzitetskog kliničkog centra.<br/>
<br/>
- U skladu sa tim je odlučeno da Urgentni centar bude integrisan u novi Univerzitetski klinički centar. Njegova površina će biti 1,5 hiljada metara kvadratnih uz kapacitet od 24 kreveta, što je višestruko više od trenutnog i u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva - rekao je Šimun.<br/>
<br/>
On je istakao da se u Crnoj Gori trenutno realizuje više od 20 projekata iz oblasti zdravstva vrijednosti preko 140 miliona EUR, a da je u kapitalni budžet za narednu godinu uključeno šest novih projekata koji će doprinjeti poboljšanju uslova rada i liječenja.<br/>
<br/>
Šimun je rekao da Ministarstvo zdravlja pregovara sa potencijalnim međunarodnim kreditorima o aranžmanu vrijednom 110 miliona EUR, a koji bi uključivao dodatna ulaganja u infrastrukturu i medicinsku opremu.<br/>
<br/>
Govoreći o trenutno aktivnim projektima, Šimun je naveo da očekuje da će klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju biti otvorene u prvoj polovini decembra, a da bi naredne godine trebalo da počne izgradnja Opšte bolnice Pljevlja i PET CT centra sa novom Klinikom za hematologiju.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da su radovi na klinikama za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, koji se finansiraju iz IPA fondova Evropske unije (EU), u završnoj fazi.<br/>
<br/>
Prema riječima Šimuna, u toku su posljednji radovi na uređenju okoline, pristupnih saobraćajnica, a u objektu se već nalazi namještaj i medicinska oprema.<br/>
<br/>
- Sve protiče u skladu sa planom i dinamikom dogovorenom sa parterima iz EU. Zvanično otvaranje klinika očekuje se u prvoj polovini decembra- , rekao je Šimun i dodao da će klinike odmah nakon otvaranja moći da prime prve pacijente.<br/>
<br/>
Vrijednost izgradnje klinika je 8,8 miliona EUR i projekat je cjelokupno finansiran iz fondova EU, međutim, Vlada je u budžetu za narednu godinu za izgradnju tih zdravstvenih objekata opredijelila 590 hiljada EUR.<br/>
<br/>
Šimun je pojasnio da je taj iznos predviđen za troškove nastale tokom perioda implementacije, odnosno za dodatne radove koji su se javili usljed nedostataka u tehničkoj dokumentaciji i neusklađenosti iste sa stanjem na terenu, i da novac dospijeva za naplatu naredne godine.<br/>
<br/>
Kada je riječ o projektu izgradnje centra za PET CT sa novom klinikom za hematologiju, koji je najavljivan još za vrijeme mandata prethodnih vlada, Šimun je podsjetio da je prvobitna ideja bila da se renovira objekat stare onkologije, ali da je nakon posjete donatora PET CT vrijednog preko 2,5 miliona EUR iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ocijenjeno da to nije moguće i bezbjedno.<br/>
<br/>
- Zato se odlučilo na izmjenu projekta i izgradnju potpuno novog objekta, procijenjene vrijednosti 13 miliona EUR, čije projektovanje se završava ovih dana i biće završena i revizija do kraja godine. Nakon toga slijedi izbor izvođača radova i početak radova očekujemo krajem prvog kvartala naredne godine - kazao je Šimun.<br/>
<br/>
On je, kao najveći od projekata koji se trenutno realizuju, istakao projekat izgradnje nove bolnice u Pljevljima, vrijedan 40 miliona EUR, za koju je potpisan ugovor za projektovanje i izgradnju.<br/>
<br/>
- Projektovanje će trajati šest mjeseci, nakon čega slijedi revizija projekta, a početak radova se očekuje u trećem kvartalu naredne godine - rekao je Šimun.<br/>
<br/>
Govoreći o izgradnji novog doma zdravlja (DZ) u Siti kvartu vrijednosti 30 miliona EUR, Šimun je kazao da je u toku tenderski postupak za izbor projektanta.<br/>
<br/>
Kako je naveo, DZ Siti kvart će se projektovati tokom šest mjeseci naredne godine, za šta će biti izdvojeno 300 hiljada EUR, nakon čega slijedi izbor izvođača radova.<br/>
<br/>
Šimun je naveo da je u toku adaptacija i rekonstrukcija specijalne bolnice Risan i da bi taj posao trebalo da bude završen do marta, kada se očekuje i završetak adaptacije pet jedinica hitne medicinske pomoći.<br/>
<br/>
On je kazao da je u novembru počela adaptacija 56 stomatoloških ambulanti u svim gradovima Crne Gore kroz projekat reforme stomatološke zdravstvene zaštite, i da se očekuje da radovi traju godinu.<br/>
<br/>
- Uskoro će biti raspisan i tender za nabavku opreme za stomatološke ambulante - najavio je Šimun.<br/>
<br/>
On je ukazao da je u toku izgradnja novog odjeljenja radiologije u Plavu i dogradnja dijela DZ Ulcinj za potrebe radiološke službe, a vrijednost tih investicija iznosi po pola miliona EUR.<br/>
<br/>
- U toku je tender za adaptaciju i rekonstrukciju doma zdravlja Budva vrijednosti milion EUR, dok se očekuje i raspisivanje tendera za dogradnju dijela DZ u Beranama - rekao je Šimun.<br/>
<br/>
Šimun je istakao da je potpisan i ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoje (EBRD) vrijedan 15 miliona EUR za projekat energetske efikasnosti KCCG i opštih bolnica (OB) Bijelo Polje i Cetinje.<br/>
<br/>
- Skoro svi projekti u kapitalnom budžetu su u fazi ili realizacije ili pripreme tenderske dokumentacije, tako da očekujem završetak još nekoliko projekata tokom sledeće godine, a u zavisnosti od objektivnih okolnosti na terenu - rekao je Šimun.<br/>
<br/>
On je istakao da je u novi kapitalni budžet za narednu godinu uključeno novih šest projekata među kojima su novi Univerzitetski klinički centar procijenjene vrijednosti 200 miliona EUR, kao i adaptacija jedinice intenzivnog liječenja KCCG sa opremanjem (1,6 miliona EUR).<br/>
<br/>
Za narednu godinu je u planu i adaptacija tri operacione sale u OB Bijelo Polje u vrijednosti od 800 hiljada EUR, adaptacija i rekonstrukcija domova zdravlja u Rožajama i Tivtu procijenjene vrijednosti 450 hiljada EUR, rekonstrukcija porodilišta u OB Bar u skladu sa standardima UNICEF-a „baby friendly- , kao i nabavka novog sistema grijanja i hlađenja u DZ Cetinje za šta će biti izdvojeno 300 hiljada EUR.<br/>
<br/>
Šimun je rekao da se za Univerzitetski klinički centar radi studija izvodljivosti sa preliminarnim dizajnom, kao donacija Vlade Francuske kroz FASEP mehanizam, koja bi trebalo da bude završena do kraja godine, nakon čega slijedi projektovanje objekta.<br/>
<br/>
On je kazao da je za narednu godinu u planu i nabavka nove medicinske opreme, u skladu sa priopritetima ustanova, u vrijednosti od 20 miliona EUR.<br/>
<br/>
Šimun je istakao da će svi navedni projekti, koji su dio novog kapitalnog budžeta za narednu godinu, suštinski doprinjeti poboljšanju uslova rada i liječenja.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, najbolji primjer je jedinica intenzivnog liječenja KCCG koja nije obnovljena nikad od izgradnje najveće zdravstvene ustanove u državi, a koja će sada dobiti proširene kapacitete i opremu.<br/>
<br/>
- Na jedan kvalitetan način će se riješiti problematika radiologije i intenzivne njege u DZ Rožaje, napraviti moderna laboratorija u DZ Tivat, opremiti po najvišim standardima porodilište u OB Bar, uz sve prateće sadržaje, sale i prostor za majku i i dijete, a riješiće se i problem grijanja i hlađenja u DZ Cetinje - dodao je Šimun.<br/>
<br/>
On je naglasio da se kapitalni projekti sprovode u svakom dijelu Crne Gore uz kvalitetnu saradnju sa ustanovama.<br/>
<br/>
- Plan je da se za kapitalni budžet 2026. godine kandiduje još niz projekata u svim gradovima, a posebno značajno će biti planirana realizacija adaptacija ambulanti u ruralnim područijima u svim gradovima - rekao je Šimun.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, više decenija zapuštena infrastruktura u zdravstvu sada doživljava neophodni procvat, jer su uslovi u kojima su liječeni pacijenti, ali i uslovi u kojima radi medicinsko osoblje neprimjereni za 21. vijek.<br/>
<br/>
- Iako je plan koji sam zacrtao veoma ambiciozan, za godinu rada resora kojim rukovodim, jasno je da su procesi pokrenuti i da se realizacija uveliko konkretizuje na svakom koraku i u gotovo svakoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je Šimun.</p>

Šimun: Novi Urgentni centar biće integrisan u Univerzitetski klinički centar

<p>Radikalizacija mladih često je uzrokovana ekonomskom nesigurnošću i osjećajem isključenosti, ocijenjeno je na forumu koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam i poručeno da je nužna reakcija institucija.

Kako je saopšteno iz Ministarstva sporta i mladih, forum pod nazivom "Ne nasilnom ekstremizmu" okupio je mlade aktiviste, predstavnike državnih institucija, nevladinih organizacija i međunarodne partnere, kako bi zajednički razmotrili problem nasilnog ekstremizma i iznijeli konkretna rješenja.

Predsjednik Mreže za omladinski aktivizam <b>David Vukićević </b>istakao je da se forum organizuje u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima nasilnog ekstremizma i značaju prevencije.

- On je napomenuo da je radikalizacija mladih često uzrokovana ekonomskom nesigurnošću i osjećajem isključenosti i pozvao na usmjeravanje mladih ka konstruktivnim aktivnostima koje jačaju kritičko mišljenje i otpornost prema ekstremnim ideologijama - navodi se u saopštenju.

Prema riječima Vukićevića, mladi u Crnoj Gori suočavaju se s brojnim izazovima koji duboko utiču na njihove živote i perspektive za budućnost.

- I dalje smo suočeni s visokim stopama nezaposlenosti, nešto većom podrškom za obrazovanje i razvoj vještina, ali i dalje nereformisanim obrazovnim sistemom -  naveo je Vukićević.

On je kazao da je to, u kombinaciji sa nerazumijevanjem potreba mladih i nerijetko narušenim porodičnim blagostanjem, nažalost podsticaj okretanju društveno neprihvatljivom ponašanju.

Vukićević je ocijenio da Crna Gora, u proteklom periodu, svjedoči sve većim zalaganjima određenih društvenih krugova koji nastoje da među mlade posade klice radikalizma i ekstremizma.

- Upravo iz tog razloga ovogodišnji Forum Mreže za omladinski aktivizam realizujemo pod nazivom „Ne nasilnom ekstremizmu- , uz podršku Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Ministarstva vanjskih poslova Holandije -  naveo je Vukićević.

Istoimeni projekat, kako je dodao, imao je za cilj osnaživanje mladih da prepoznaju rizike i razviju vještine potrebne za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

- Nedovoljna porodična, vršnjačka, društvena i sistemska posvećenost razvoju djece i mladih doprinosi sve učestalijim naznakama radikalizacije i ekstremizacije tih kategorija - rekao je Vukićević.

To, kako je kazao, predstavlja ozbiljan problem za cjelokupno društvo, naročito ono koje ima ambicije da do 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja u integracionom procesu i 2028. postane dio Evropske unije.

Vukićević je, kako je saopšteno, istakao značaj ulaganja u omladinske aktivnosti i izgradnju regionalne mreže mladih kroz aktivnosti koje Mreža za omladinski aktivizam sprovodi u 12 gradova Crne Gore.

- Zajednički, u saradnji institucija i omladinskih organizacija, moramo stvoriti uslove i dati prilike mladima da uče, istražuju, kvalitetno provode slobodno vrijeme, kulturno se uzdižući ili sportski nadograđujući - naveo je Vukićević.

On je pozvao sve institucije i organizacije da podrže omladinske inicijative i stvore uslove za dalji razvoj mladih.

- Naglasio je da je podrška međunarodnih partnera, ali i institucija na lokalnom i državnom nivou, ključna za dugoročne rezultate u borbi protiv nasilnog ekstremizma - kaže se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu sporta i mladih <b>Vladimir Obradović</b> je, na panel diskusiji - Institucionalni odgovor na puzajuću ekstremizaciju mladih - kazao da uprkos brojnim preduzetim aktivnostima, društvo još nije dovoljno spremno da adekvatno reaguje na radikalizaciju i nasilje među mladima.

On je ukazao na važnost saradnje svih društvenih aktera u suočavanju sa tim problemom.

- Sve što smo radili u prethodnom periodu pokazalo se kao nedovoljno. Primjećujemo da teme nasilja među mladima poprimaju sve više prostora i sve su ekstremnije - rekao je Obradović.

On je poručio da je to problem o kom se mora pričati i čijem rješavanju svi činioci moraju dati puni doprinos, kako bi mladi imali priliku da adekvatan način budu edukovani ili zaštićeni od te pošasti.

Predstavnik Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, <b>Marko Vukašinović</b>, ukazao je na značaj sigurnog obrazovnog okruženja za djecu i mlade.

On je naglasio da je Ministarstvo kroz različite projekte, poput besplatnog broja za prijavu nasilja i pilot projekta asistenta za sprečavanje nasilja u školama, posvećeno smanjenju nasilja među mladima, kako u realnom, tako i digitalnom prostoru.

- Svjesni smo da nasilje nikad ne može biti svedeno na nulu, ali svi činioci društva treba da svojim aktivnostima daju doprinos da djeca budu u bezbjednom okruženju. Pratimo broj prijavljenih slučajeva nasilja u školama -  kazao je Vukašinović.

On je rekao da se nekih 60 odsto prijavljenih slučajeva odnosi na fizičko nasilje, 20 odsto na sajber, dok se preostali procenat odnosi na verbalno nasilje.

- Nedavni slučaj u Baru uzburkao je javnost i nadam se da će jedan od rezultata biti jasna analiza s preporukama kako sistem može da doprinese da se situacija unaprijedi - naveo je Vukašinović.

Profesorica <b>Nikoleta Đukanović</b> ukazala je na ozbiljnost problema nasilnog ekstremizma među mladima, koji su često pod uticajem radikalnih grupa.

Ona je ocijenila da je društveno politički kontekst u Crnoj Gori idealan za razvoj ekstremizma i radikalizma među mladima.

- Danas se vraćaju narativi iz 90-ih i političke okolnosti koje idu na ruku tome da danas govorimo o sve većoj radikalizaciji mladih, koji se pridružuju različitim ekstremnim i radikalizovanim grupama u regionu i svijetu - rekla je Đukanović.

Ona smatra da građani nijesu spremni za ulazak u Evropsku uniju, jer „u Crnoj Gori ne postoji vladavina prava.

Iz Ministarstva su naveli da je u sklopu foruma održana još jedna panel diskusija na temu - Vršnjačka edukacija i omladinski aktivizam kao faktor prevencije i suzbijanja nasilja i ekstremizacije mladih.</p>

Radikalizacija mladih uzrokovana ekonomskom nesigurnošću

<p>Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1, pitaju iz Centra za građansko obrazovanje CGO.</p>
<p>Naglašavaju da većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija.</p>
<p>- Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo zapošljenje, a što uključuje i razumijevanje specifičnosti regulisanih profesija - ističu iz CGO.</p>
<p>CGO je na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.</p>

CGO: Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1

<p>Uključivanje malih i srednjih preduzeća (MSP) u održive prakse, od presudnog je značaja za ostvarenje kako nacionalnih, tako i globalnih klimatskih ciljeva, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).<br/>
<br/>
Crnogorska Vlada i švajcarska organizacija za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć, Helvetas, zajedno su organizovali prateći događaj na COP29, pod nazivom Tranzicija na Zapadnom Balkanu: Osnaživanje MSP za ekonomiju sa nultom emisijom.<br/>
<br/>
Ovaj događaj istakao je ključnu ulogu MSP u zelenoj tranziciji Zapadnog Balkana, naglašavajući važnost podrške politike, pristupa tehnologijama i regionalnih okvira saradnje za poboljšanje doprinosa ovog segmenta privrede održivom razvoju.<br/>
<br/>
- Uključivanje MSP koja čine 99 odsto preduzeća na Zapadnom Balkanu i zapošljavaju 75 odsto radne snage, u održive prakse, od presudnog je značaja za ostvarenje kako nacionalnih, tako i globalnih klimatskih ciljeva - navodi se u saopštenju PKCG.<br/>
<br/>
Događaj je otvorio državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, koji je saopštio da je pravedna zelena tranzicija ključna – MSP moraju imati pristup fer uslovima i resursima kako bi uspješno prešla na održive poslovne prakse, uz zadržavanje svoje tržišne pozicije.<br/>
<br/>
Sekretarka Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine pri PKCG, Milena Rmuš, istakla je neophodnu saradnju između državnog i privatnog sektora za zelenu tranziciju, ističući da se Crna Gora, sa svojim niskoemisionim profilom, suočava sa jedinstvenim prednostima i izazovima.<br/>
<br/>
Ona je istakla Zeleni dogovor Evropske unije (EU) i Zelenu agendu za Balkan kao vitalne sjmernice za tranziciju regiona.<br/>
<br/>
Rmuš je naglasila potrebu za liderstvom privatnog sektora, posebno u vođenju politika kao što je CBAM, i pozvala na prilagođenu podršku, finansijske podsticaje i jače uključivanje finansijskih institucija kako bi se prevazišle prepreke sa kojima se suočavaju MSP.<br/>
<br/>
Razvoj vještina, kako je poručila, uslijediće kako svijest bude rasla.<br/>
<br/>
Događaj je, pored Vitomirovića i Rmuš, okupio i druge ugledne govornike, koji su diskutovali o strategijama koje mogu pomoći u prevazilaženju prepreka za učešće MSP-ova u zelenoj ekonomiji.<br/>
<br/>
Direktor za istočnu i jugoistočnu Evropu pri Helvetasu, Matthias Herr, je naglasio da se često fokusiramo na izazove kao što su pristup finansijama, usklađenost sa regulativama i nedostatak znanja kada razmatramo MSP-ove u tranziciji prema održivoj i pravednoj budućnosti.<br/>
<br/>
„Jednako je važno istaći ekonomske prilike koje pruža zelena tranzicija. Ključno pitanje je kako ove uspjehe proširiti u transformativne promjene. To zahtijeva izgradnju ekosistema koji omogućavaju poslovanje, sa ulogama i za javne i za privatne aktere- , rekao je Herr.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, na Zapadnom Balkanu prekogranična saradnja je od presudnog značaja.<br/>
<br/>
- Potrebno je više zajedničkog truda da bi se razumjeli i razvijali ovi ekosistemi koji podržavaju MSP-ove u zelenoj tranziciji, kako u regionu, tako i izvan njega- , dodao je Herr.<br/>
<br/>
Na ovogodišnjem COP29, učestvovao je i potpredsjednik PKCG, Dragan Kujović, koji je imao više bilateralnih susreta sa predstavnicima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima održivog razvoja i zaštite od klimatskih promjena i koji podržavaju zelene projekte.</p>

PKCG: Mala i srednja preuzeća potrebno uključiti u održive prakse

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: sjeverna-makedonija