Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija.
Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko devet do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura).
Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara (oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara.
Sa skupa je poručeno da bi se svi trebalo zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura).
- Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je jedan prema četiri, sada je jedan prema sedam i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele - rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija.
On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra.
- Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i ljekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti - rekao je na Trajkov.
Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje".
Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji.
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nikola Memov rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, odnosno uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru.
Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.

Protest penzionera u Skoplju: "Nećemo imati za hljeb"

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajedničku izvršnu grupu nije samo korisno, već i strateški nužno - jer jedino kroz blisku saradnju i pravovremenu razmjenu informacija zemlje mogu efikasno odgovoriti na zajedničke bezbjednosne izazove.&nbsp;
To je ocijenjeno na Operativnom sastanku Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje neregularnih migracija formirane u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Tirani, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije, a kojem su prisustvovali v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i pomoćnik direktora za Sektor granične policije Dejan Bojić.
Pored direktorice Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije za obavještajne podatke i međunarodne operacije, sastanku su prisustvovali i direktori policija Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sa svojim saradnicima.&nbsp;
- Na sastanku je potvrđeno da se Zajednička radna grupa širi, te da su, pored Velike Britanije, Albanije i Kosova, njen sastavni dio odnedavno i Crna Gora i Sjeverna Makedonija - naveli su u Upravi policije.
Naglašeno je, dodaju u saopštenju, da ova struktura predstavlja objedinjeni operativni front protiv savremenih prijetnji, posebno neregularnih migracija, prekograničnog kriminala i nezakonitih finansijskih tokova čije se djelovanje zasniva na intenzivnoj razmjeni informacija, bržim provjerama, sinhronizovanim operacijama, jedinstvenim standardima i upotrebi savremenih tehnologija, radi izgradnje zajedničkih mehanizama za detekciju, prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala.
- Istaknuto je da dosadašnji rezultati pokazuju da je ovaj mehanizam saradnje primjer kako zemlje regiona mogu efikasnije koordinisati kapacitete, podatke i operativne napore, te da se zajedničkim djelovanjem mogu značajno suzbiti nezakonite migracije i kriminalne mreže - naveli su u policiji.
Zaključeno je da će ovi procesi dodatno unaprijediti saradnju zemalja učesnica i podići nivo operativne efikasnosti, sa ciljem jačanja sistema granične bezbjednosti kao osnovnog preduslova stabilnog sistema unutrašnje, regionalne i evropske bezbjednosti.

Strateški nužno uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajednički front za graničnu bezbjednost

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Hiljade ljudi pridružilo se skupu u glavnom gradu Sjeverne Makedonije u subotu kako bi podržali porodice 63 osobe poginule u smrtonosnom požaru u noćnom klubu ove godine.
Demonstrante, koji su marširali do parlamenta, predvodili su rodbina poginulih koji su nosili ogroman transparent sa slikama žrtava na kojem je pisalo "63 sjene će vas pratiti".
Demonstranti su skandirali "pravda za Kočane". Na drugim transparentima pisalo je "sistem ubija" i "koliko djece treba izgubiti da biste se probudili".
Požar na hip-hop koncertu u istočnom gradu Kočanima 16. marta izazvao je stampedo u prepunom klubu u kojem su desetine poginuli, a povrijeđeno gotovo 200 ljudi, većina u dobi između 16 i 26 godina.
Rođaci žrtava održali su svoj 30. "Anđeoski marš" tražeći pravdu. Ove demonstracije premještene su u Skoplje gdje se pridružilo još ljudi. Suđenje za požar trebalo bi početi u srijedu u glavnom gradu.
- Istraga koja je sprovedena bila je nepotpuna, s mnogo otvorenih pitanja. Mi, porodice, ostali smo sa sumnjom da je istina skrivena - rekla je Natalija Gjorgjieska, supruga jednog od pjevača koji su poginuli u požaru.
Gjogjieska je rekla da su porodice zahtijevale da zastupnici osnuju poseban istražni odbor za katastrofu. Vatromet korišten u nastupu zapalio je požar. No, tužitelji su rekli da su u noćnom klubu prekršeni sigurnosni propisi.
Među 34 osobe i tri kompanije optužene u nadolazećem slučaju su ministar vlade, dva bivša ministra, vlasnik kluba, građevinski inspektori i tri bivša gradonačelnika Kocanija.
Optuženi su za "izazivanje ozbiljnih djela protiv javne sigurnosti".
U odvojenoj istrazi protiv korupcije i organiziranog kriminala, deseci policajaca i dužnosnika takođe su povezani s požarom.

Hiljade Makedonaca izašlo na ulice zbog smrti 63 osobe u diskoteci: Nezadovoljni su istragom

Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Azir Aliu izjavio je danas da je specijalna komisija utvrdila da je 10 pacijenata nepotrebno operisano na srcu, od 2022. do 2025. godine u toj zemlji.
- Od 25 prijavljenih slučajeva, Interna komisija za kardiološke i kardiohirurške intervencije analizirala je 19, od kojih je u 10 slučajeva utvrđeno da su izvršene nepotrebne operacije ili su nepotrebno upćeni na operaciju- rekao je Aliu na konfereniji za novinare.
Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije je tu internu komisiju, u kojoj su poznati makedonski kardiolozi, pravnici i ekonomisti, formirao krajem avgusta nakon što je makedonski kardiohirurg Saško Kadev u javnosti iznio optužbe za nepotrebne operacije u privatnom zdravstvu.
Predsjednik Komisije Žarko Hristovski rekao je da je ovo preliminarni izvještaj, a ne konačan i da će u drugoj fazi, zajedno sa stručnjacima iz inostranstva, ići na analizu rada svih institucija širom zemlje koje obavljaju kardiovaskularne intervencije.
Ministarstvo zdravlja je u avgustu poslalo pismo zdravstvenim ustanovama da dostave podatke o ukupnom broju izvršenih procedura i operacija za period januar 2022. - avgust 2025. godine za izvršene interventne kardiološke procedure, kao što su koronarne angiografije i stentiranje, vaskularne angiografije i kardiohirurgija/vaskularne operacije.

Sjeverna Makedonija: Deset pacijenata nepotrebno operisano na srcu

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Premijer Sjeverne Makedonije i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je večeras da je njegova stranka u drugom krugu lokalnih izbora pobedila dobivši mjesto gradonačelnika u Skoplju i mjesta predsjednika 21 opštine.
Mickoski je na početku partijske konferncije za novinare rekao da "večeras želi da objavi jednu važnu vest: veliku, veliku pobjedu koalicija koji predvodi VMRO DPMNE" nazvanu "Tvoja Makedonija".
- Pobijedili smo u Skoplju, u skopskom Karpošu, u Aerodromu, Čučer Sandevu, Brvenici, Valandovu, Dojranu, Kruševu, Kočanima, Lozovu, Mogili, Makedonskom Brodu, Rankovcu, Rosomanu, Negotinu, Češinovo Obleševu, Vinici, Debarcu, u opštini Konče, Demir Kapiji, Probištipu, u Kičevu. U nekoliko drugih se prebrojavaju glasovi- nabrojao je Mickoski.
Konzervativna vladajjuća VMRO-DPMNE je u prvom krugu loklanih izbora 19. oktobra dobila mjesta predsjednika 33 opštine Sjeverne Makedonije.
- Ako je neko sumnjao, narod je pokazao, između ostalog, da je Makedonija ponovo tvoja. Zahvaljujem vam moj narode! Ovoj je zajednička pobjeda. Ovo je pobeda vjere, nade, čežnje za budućnošću. Ovo je pobjeda napaćenog naroda, njegovih snova za koje se borimo, negovog nadanja i naše zajedničke otadžbine. Večeras je Makedonija ponovo pokazala zrelost- rekao je Mickoski
U Sjevernoj Makedoniji je danas bio drugi krug lokalnih izbora na kojima su birani predsjednici 32 opštine i gradonačelnik Skoplja.
U prvom krugu 19. oktobra, izabrani su predsjednici u 44 opštine i odbornici u skupštinama svih 80 opština i Grada Skoplja.
Vladajuća VMRO DPMNE je u prvom krugu osvojila i najveći broj glasova za odbornike, na drugom mjestu je suparnički opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), zatim slijede opoziciona albanska koalicija Nacionalna alijansa za integraciju (NAI) oko Demokratske unije za integraciju (DUI), vladajuća albanska koalicija "Vredi" i partija "Levica".

Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji: Pobjeda VMRO DPMNE

Iz podgoričkog Vodovoda saopštili su da voda sa vodoizvorišta Vučji Studenac, sa kojeg se snabdijevaju potrošači sa teritorije Komana i Bandića, nije za piće.&nbsp;
Pojašnjavaju da je voda zamućena.&nbsp;
- O svim promjenama potrošači će biti blagovremeno obaviješteni - navode iz Vodovoda.&nbsp;
Pozvali su građane koji koriste vodu sa drugih vodoizvorišta da promjene prijave Vodovodu.&nbsp;
- Takođe, građanima koji se snabdijevaju sa drugih crpnih stanica sugerišemo da sve eventualne promjene u kvalitetu vode u najkraćem roku prijave našim dežurnim službama - navode iz Vodovoda.

Podgorica: Voda sa izvorišta Vučji Studenac nije za piće

Ni stanovništvo Žabljaka nije pošteđeno problema koje je donijela kiša, koja pada već dva dana.
Najviše su je osjetili u selu Studenca u Šarancima gdje su se, najviše zahvaljujući zamrznutoj zemlji, formirale vodene površine koje ugrožavaju domaćinstva i ne dozvoljavaju komunikaciju.
Kako kaže komandir Službe zaštite i spašavanja Drago Popović najugroženije je u domaćinstvu Slaviše Mandića u tom selu.
- Dolina ispred gazdinstva je puna vode. Raste vodostaj pa je voda prodrla u prizemni dio štale. Bili smo primorani da evakuišemo stoku i premjestimo je na bezbjedno. Radna mašina je pravila odvodne kanale ali je to nedovoljno jer u smrznutoj zemlji nije uspijevala iskopati dovoljnu dubinu kako bi voda oticala. Nivo vode se primakao kući i prijeti da prodre u prizemlje - kaže Popović.
Isti problem je na lokalnom putu od Studenaca prema Žabljaku.&nbsp;
- Formiralo se jezero kroz koje ne mogu prolaziti vozila pa su odsječena domaćinstava Velja i Radisava Džakovića. Radna mašina je bila bespomoćna.Ako voda bude i dalje nadolazila, večeras a najkasnije sjutra ujutro angažovaćemo radnu mašinu jačih performansi kako bi uspjeli da iskopamo kanale i usmjerimo tok tim akumulacijama - kazao je Popović.

Žabljak: Nevrijeme u Šarancima, glavna saobraćajnica neprohodna, više kuća odsječeno

Smišljajuci kako da osnaži neočetnički revizionizam Joanikije se sada dosjetio ustanove koja bi pod maskom "istraživackog rada" imala za cilj da diskredituje crnogorski partizanski antifašistički pokret i slobodarska stradanja komunista, saopšteno je iz Građanske inicijative "21. maj".
Iz ove inicijative upozoravaju da je Joanikije &nbsp;"u svojoj inače frazeološkoj i dosadnoj Božićnoj poruci" pozvao državne vlasti da osnuju Institut za izučavanje zločina koji su se dogodili tokom i nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;- Međutim, za prosvjećivanje i obrazovanje javnosti, umjesto Joanikijevog propagandističkog instituta, jedino bi bilo ljekovito da se formira Institut za izučavanje razarajuće uloge SPC od njenog dolaska u Crnu Goru 1920. godine pa sve do danas. Obilje materijalnih dokaza i arhivskih zapisa nedvosmisleno bi dokazali da je SPC prvo uzurpirala crnogorsku sakralnu baštinu, zatim je bila oslonac domaćih petokolonaša, fašističkih i nacističkih okupatora i učesnik u zločinima u Drugom svjetskom ratu, da bi u novijoj istoriji podržavala i krila srpske ratne zločince, suprostavljala se obnovi crnogorske države i postojanju crnogorske nacije i danas postala privilegovana vjerska zajednica koja nezakonito posjeduje crnogorske manastire i crkve, djeluje u interesu nacionalisticke i hegemonističke srpske državne politike i svakodnevno primitivizuje i obmanjuje crnogorsko društvo- &nbsp;poručili su iz GI "21. maj"

GI "21. maj": Joanikije bi da pod maskom ''istraživačkog rada'' diskredituje crnogorski partizanski antifašistički pokret

Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sjeverna-makedonija