Neke vlasti na Zapadnom Balkanu svjesno jačaju ekstremizam, dok su neke, od kojih bi se to moglo i očekivati jer je u njima krajnja desnica, ekstremistički narativ utišale, što govori da jačanje ekstremističkih narativa zavisi od vlasti i njenih institucija, poruka je sa drugog panela Nacionalne platforme za sprječavanje ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), navodi se u njihovom saopštenju.&nbsp;
Govoreći o ekstremizmu u državama regije, odnosno polarizaciji u društvu, filozof i politički analitčar sa Kosova Škeljzen Malići je ukazao da u toj državi polarizacije ima ali da nije snažna kao u drugim zemlhama.
- Kosovo je mirnija oaza od regiona, ali imamo unutrašnju blokadu pošto smo mlada demokratija. U suštini institucionalni život nije siguran, kosovsko društvo je bilo podijeljeno i kad smo bili najhegemonizovaniji. Danas je ista podjela kao ranije, samo su se promijenili akteri. Na Kosovu imamo trenutno drugu vrstu blokade da se institucije ne poštuju ili zaobilaze. Imamo situaciju da tri mjeseca ne može da se konstituiše Skupština zbog jedne proceduralne stvari - naveo je on.
Poslanica u Narodnoj skupštini Srbije Biljana Đorđević istakla je da u toj zemlji nema ni pokušaja, makar i nespretnog, institucionalnog odgovora na ekstremizam.&nbsp;
- Zapravo, imamo jednu vrstu potpune inverzije, gdje govor mržnje dolazi od samog vrha vlasti, gdje jedna vrlo opasna relativizacija koja je u proteklih deset dana bila vidljiva u slučaju nacizma. Imali smo situaciju da se transparent “Bolje ćaci, nego naci” našao na Niškoj tvrđavi, sa sve svastikom koja nije bila precrtana. Bilo je jasno da je to djelo povezano sa Srpskom naprednom strankom, koja je na vlasti. Iako je to zabranjeno zakonima koje imamo, nije bilo reakcije institucija na tako nešto. Imamo govore opozicije i zgrožavanje javnosti, ali izostaje reakcija institucija. Nakon nekoliko dana, pojavio se takav veliki transparent sa precrtanom svastikom ispred Narodne skupštine, jer se saznalo da je to zakonom zabranjeno, &nbsp;istakla je Đorđević, navodi se u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Đorđević kaže da sa takvom revitalizacijom nečega što je nacizam, trivijalizacijom toga i tvrdnjama da su oni koji protestuju izdajnici države, nacisti, fašisti, onemogućava da se institucije razviju i reaguju.&nbsp;
- Ali ne samo da onemogućavamo institucije da razviju mogućnosti da reaguju na tako nešto, nego trivijalizacijom onesposobljavamo društvo da reaguje kada se stvarno suoči sa stvarnim prijetnjama, sa stvarnim pokretima koji su neonacistički, rasistički. Nemamo institucionalni odgovor, imamo pokušaj društvenog odgovora - kazala je Đorđević.
Bojan Glavašević, osnivač Greyhound advisory i bivši zastupnik u hrvatskom saboru kaže da ne vidi da ekstremistički narativi u Hrvatskoj rastu.
- Oni jesu dio vladajuće većine, ali za razliku od ranije, iako je krajnja desnica u koaliciji sa HDZ-om, taj ekstremistički narativ je utišan jako, što je pomalo apsurdno. To ima veze sa tim što naš premijer nije autentično nacionalista i to ne trpi, ali nemamo garancije da će onaj koji dođe nakon njega biti isti takav - rekao je Glavašević.
Podsjetio je da je prije par dana izašao izvještaj Evropske komisije o zločinima i govoru mržnje u Hrvatskoj i da tu postoji nekakva konstanta kada su u pitanju mete.
- Dakle, uvijek su tu Romi, Srbi, LGBT zajednica, u posljednje vrijeme jevrejska zajednica su mete takvih napada. Ali, generalno u Hrvatskoj ja vidim neko smanjivanje toga - dodao je Glavašević.
Nedobronamjerni akteri nijesu, kako navodi on, ekskluzivni za Crnu Goru.&nbsp;
- Naći ćete ih u svakoj demokratiji, pogotovo mladoj kakve sve naše jesu i oni fundamentalno će iskoristiti svaku situaciju da okrenu taj trend unazad. Mislim da je puno važnije to što se radikalizacija maknula iz velikih “mainstream” stranaka, to je proizvodilo mikrosocijalni efekat koji je bio problematičan do mjere da je bilo teško nositi se s njime” kazao je Glavašević i dodao da su se policija i sudska praksa u Hrvatskoj ipak stabilizovale.&nbsp;
- Imate institucije za koje znate da će, kad neko iskoristi ustaški pozdrav, da će policija reagovati i da će sudska praksa to reflektovati kao nešto što se ipak kažnjava. Velikim dijelom na tom putu nam je pomogla EU - zaključio je on.
Đorđević je kazala da je kod studenata koji protestuju u Srbiji posebno zanimljivo što su među sobom različiti ideološki i što jako vode računa da očuvaju svoje jedinstvo.&nbsp;
-Nama, kao starijoj generaciji, u početku je bilo neobično da prihvatimo miks različitih simbola, ali je bila vrlo značajna reaproprijacija tih nacionalnih simbola. Ne u smislu otetih i isključivo nacionalističkih, nego kao naših, patriotskih, koji su u suštini građanski - od zastave, himne, kola koja se igraju paralelno sa drugim muzikama - kazala je Đorđević.
Glavašević, čiji je otac, novinar Siniša Glavašević ubijen u Vukovaru tokom rata, naveo je da nacionalizam dijeli ljude na “nas i njih” i stvara neprijatelje.
- Nacionalizam funkcioniše na konstruisanju nas i njih i oni su naši neprijatelji, kakvi god oni bili. Istovremeno mi konstruišemo sopstveni identitet i mi nismo kao oni i oni nisu kao mi. I na tom nekom najvišem nivou ta priča onda bude vrlo učinkovita. Ali na nivou ličnih priča smo otvorenih čuti da je neko proživio nešto što je bilo teško, iako je možda ta osoba bila na drugoj strani, možda mogu čuti šta ta osoba ima reći, na trenutak da se izmaknem iz sopstvenog iskustva... Na tom nivou ljudskom negdje možemo da se nađemo. Ne moramo da se složimo oko svega, ali to može biti temelj da ta mržnja otupi - zaključio je Glavašević.
Malići je podsjetio da je od osamdesetih godina sam bio u svim inicijativama dijaloga i razgovara između Albanaca i Srba, da je pravio i izložbe u Beogradu devedesetih godina, pa poslije rata književne večeri, predstave.
- Nisam saglasan sa osudama Evropske unije, ona je pokušavala šta može. Mislim da su na individualnom i grupnom planu postojali kontakti srpske i kosovske alternativne scene koji nisu nikad ni prestali, postoje neki centri moći koji guraju na drugu stranu. Postoje u politici vrhunski prevaranti kao što je Vučić, on je sve obećavao i jednoj i drugoj strani. Ključ stabilnosti Balkana je pomirenje - srpsko i albansko - rekao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

Vještačka inteligencija može biti koristan alat za učenje, ali nemojte je koristiti za svoje domaće zadatke, poručio je papa Lav oko 15.000 mladih iz Sjedinjenih Američkih Država u petak.
U direktnom video-prenosu iz Vatikana na nacionalnu katoličku omladinsku konferenciju u Indijanapolisu, u saveznoj državi Indijana, papa Lav je rekao mladima da vještačka inteligencija „postaje jedna od ključnih odlika našeg vremena“, piše Rojters.
- Odgovorna upotreba vještačke inteligencije znači korišćenje na način koji vam pomaže da rastete. Ne tražite od nje da radi vaše domaće zadatke - rekao je papa.
Lav, prvi papa iz SAD, razgovarao je oko 40 minuta sa mladima u prvom ovakvom događaju tokom prvih šest mjeseci pontifikata, odgovarajući na pitanja o katoličkoj vjeri i dajući savjete o tome kako steći prijatelje u školi.
Papa, koji je pojačao kritiku antimigracionih politika predsjednika SAD Donalda Trampa, takođe je ukratko govorio o politici.
Rekao je da Isus želi da hrišćani budu „ljudi koji grade mostove umjesto zidova“, prizivajući jednu od najoštrijih kritika pokojnog pape Franje upućenih Trampu.
- Molim vas, budite pažljivi da ne koristite političke kategorije kada govorite o vjeri, kada govorite o Crkvi. Crkva ne pripada nijednoj političkoj partiji. Ona, naprotiv, pomaže da se oblikuje vaša savjest… kako biste mogli da mislite i djelate sa mudrošću i ljubavlju - kazao je on.

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Poruke koje dolaze od evropske komesarke za proširenje i susjedstvo, Marte Kos, kada je u pitanju integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU) u posljednje vrijeme sve su jače, ali ni od samog početka njenog mandata nisu bile dvosmislene. Crna Gora ima jasne zadatke i reforme koje treba da ispuni, dok EU za to vrijeme snažno podržava napredak i računa na našu zemlju.
Još jedan od gestova koji simbolički ukazuju da Crna Gora već praktično jednom nogom jeste u Uniji jeste i detalj sa posljednjeg sastanka lidera Zapadnog Balkana koji je održan u Tirani, čiji je domaćin bio albanski premijer, Edi Rama.
Na svom sakou komesarka Kos nosila je amblem na kome se nalaze zastavice Evropske unije i Crne Gore, sličan onom koji je na istom samitu nosio crnogorski premijer, Milojko Spajić. Zanimljivo je da je Kos takav amblem ranije nosila uglavnom kada bi boravila u Crnoj Gori.
Komentar koji je obilježio samit jeste onaj kada je Rama dočekao Spajića i pri izlasku iz automobila mu kazao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?". Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
Takvi komentari možda najbolje idu uz potencijalno objašnjenje razloga zbog kojih se komesarka Kos odlučila za takav gest, upravo u Tirani.
Albanija je 17. novembra otvorila i posljednje poglavlje u pregovorima sa EU, što ukazuje da je i ona ozbiljan kandidat za članstvo, međutim tek iza Crne Gore.
Na Samitu, pored Spajića, Rame i Kos, učestvovali su premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Posljednji glasovi koji dopiru iz Brisela govore o potencijalno skoroj izradi ugovora o pristupanju Crne Gore, što bi praktično značilo da je proces pregovaranja doveden do kraja.
Komesarka Kos je, između ostalog u petak u Tirani, na sastanku posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
- Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), a državama regiona mjesto je u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama. A Evropa ne može biti sigurna bez ZB - istakla je Kos.
Komesarka je ranije ove godine u crnogorskom parlamentu već kazala da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU.
Proširenje EU, kako je rekla, oblikovala je njen život a slovenačko članstvo u EU značajno je uticalo na njen život.
- Pripadanje Evropske unije je nešto što smo stvarni željeli i što stvarno želimo - rekla je tada Kos.
Ona je rekla da je Crna Gora uspješna evropska priča, istakla je da se država sasvim usklađuje sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Kazala je da su zatvorena tri poglavlja u pristupnim pregovorima prošle godine, i da je cilj da ih još bude zatvoreno ove godine.
- Crna Gora je uspješna priča i moj mandat je na kraju prošle godine počeo sa zatvaranjem tri poglavlja. Hvala na tome - rekla je Kos.
Uspjeh je, kako je kazala, rezultat rada Vlade, parlamentaraca i javnih službenika, ali i svih ostalih.
Navela je tada da će se simbolično kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju popeti na Bobotov kuk, ističući da zna da to nije lako.

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Slučajevi seksualnog zlostavljanja maloljetnica od strane emotivnih partnera njihovih majki, nažalost, nijesu rijetkost u Crnoj Gori. Iako se o tome javno malo govori, takvi monstruozni činovi ostavljaju velike posledice na žrtvu, koje je prate kroz čitav život.
Da situacija bude još tragičnija, sudeći prema ispovijestima djevojčica koje su doživjele silovanje ili nedozvoljene polne radnje od strane očuha, one u nekim slučajevima nemaju glavnu podršku koju bi morale da imaju – od svoje majke. Umjesto toga, maloljetne žrtve duže vremena trpe seksualno zlostavljanje upravo iz straha da im majke neće vjerovati i da će stati na stranu svojih emotivnih partnera.
Viši sudovi i Apelacioni sud Crne Gore u poslednje vrijeme donijeli su brojna rješenja o određivanju i produžavanju pritvora osumnjičenima za vršenje krivičnih djela protiv polne slobode, među kojima su i oni čije žrtve su bile njihove pastorke. U odlukama sudova navedeni su djelovi iskaza tih djevojčica. One su traume koje preživljavaju povjeravale daljim srodnicima, nastavniku ili psihologu škole i drugaricama. "Ne mogu da kažem mami, neće mi vjerovati", "Majka ne zna, uvijek je i za sve na njegovoj strani", "Neće mi vjerovati i šta će onda biti sa mnom? Gdje ću živjeti?", bolna su svjedočenja ovih djevojčica.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić kazala je da pojedinačne slučajeve ne može da komentariše jer su svi podaci koje posjeduje povjerljivi, ali ima poruku za sve djevojčice koje trpe seksualno uznemiravanje.
- &nbsp;Svako dijete ima svog ljekara opšte prakse, ima svoju nastavnicu, ima svog voditelja slučaja u Centru za socijalno ako su roditelji razvedeni. Svi moji podaci su povjerljive prirode i ja nemam komentar, ali imam poruku za svu djecu: Nekada moraš naći snage tamo gdje onaj koji te povređuje misli da nemaš. Moraš reći... Prestaće ako im dokažeš da ti nisi ta osoba koja ćuti. Krik bola i osjećaj sramote pretvori u riječi koje ćeš uputiti svijetu oko sebe: To nije u redu i ja ne želim da mi se ovo dešava - poručila je Stupar-Đurišić.
U jednom slučaju, djevojčica koja je učenica jedne osnovne škole žalila se drugaricama da je očuh seksualno uznemirava, a nakon toga se požalila i razrednom starješini. Ispričala mu je da se dešavalo da se partner njene majke uvuče kod nje u krevet i dodiruje je ispod garderobe. Jednom prilikom to je uradio i dok je bila u krevetu s mlađim bratom. Razrednom starješini je pokazala ožiljke po rukama i rekla da su oni posledica samopovređivanja jer trpi seksualno zlostavljanje od strane očuha. Bez oklijevanja, razredni je učenicu odveo kod direktorice škole i psihologa kako bi prijavio slučaj. Pošto su razgovarale sa djevojčicom, koja je izjavila da nije smjela to da prijavi jer se plašila reakcije svoje majke, one su joj objasnili da ipak mora da joj ispriča šta se dešava. Djevojčica je od psihologa i direktorice škole tražila da oni to kažu njenoj majci, što su one i uradile. Pozvale su majku te djevojčice i prenijele joj njene navode, na šta je ona, kako piše u rješenju suda, neprimjereno reagovala. Rekla je da je njen partner požrtvovan za njenu porodicu. Razredni starješina je u jednom momentu izveo djevojčicu iz kancelarije kako ne bi gledala neprimjerenu reakciju svoje majke.
U drugom slučaju djevojčica se požalila ženi koja joj je dalji srodnik da bi voljela da se sa raspusta nikada ne vrati u stan kod majke. Kada je ta žena počela da je ispituje, djevojčica je prvo odbijala da priča, a zatim je priznala da ju je u više navrata fizički zlostavljao emotivni partner njene majke, koji ju je jednom čak i silovao, ali da to nije smjela da kaže majci jer se plašila da joj neće vjerovati.
Ana Jaredić, koordinatorka servisa podrške Centra za ženska prava, kaže da je seksualno zlostavljanje djece jedno od najtežih iskustava koje dijete može preživjeti, a djeca o tome često ćute.
– Ne zato što nemaju povjerenja u roditelja, već zato što su samookrivljavanje, osjećaj sramote i strah od odmazde česte posljedice traume. Pored toga, djeca su nekada zaštitnički nastrojena prema roditeljima i ne žele da im saopšte nešto za šta vjeruju da bi moglo da im nanese patnju ili izazove emocionalnu reakciju. U slučajevima incesta djeci je posebno teško da govore o onome što im se dešava. Zbog toga, djeca ponekad lakše povjeravaju ono što im se događa osobi izvan porodice – nastavniku, razrednom starješini ili drugom odraslom kojem vjeruju. Škola u tim situacijama ima veoma važnu ulogu: potrebno je da odrasli pažljivo prate promjene u ponašanju, povlačenje, pad u učenju ili znake samopovređivanja, jer takvi signali nikada ne smiju biti zanemareni – kazala je Jaredić za "Dan". 
&nbsp;

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: skeljzen-malici

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

Papa Lav poručio mladima: Ne dozvolite da vam vještačka inteligencija radi domaće zadatke

Marta Kos na sakou nosila crnogorsku zastavicu

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

PRATITE TVe UŽIVO