Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzavaju protest i blokadu putnog pravca Kolašin - Berane do daljnjeg.
- Proteste smo zamrzli do daljnjeg jer uprkos višenedjeljnim apelima i pokušajima da se pronađe rješenje, postalo je jasno da nikome od nadležnih institucija Opštine i države Cg, osim zaposlenima u Skijalištima Crne Gore, nije istinski stalo do toga da ski centar Kolašin 1600 radi i da se očuva sve ono što je godinama ulagano u ovaj projekat - poručili su radnici.&nbsp;
Ističu da njihova odluka da privremeno obustave proteste nije znak odustajanja u borbi za prava i adekvatnu pripremu zimske turističke sezone, već izraz odgovornosti prema građanima korisnicima putnog pravca Kolašin - Berane.
- Istovremeno, obavještavamo javnost da ski centar Kolašin 1600 bez uplate odobrene pomoći neće moći da radi tokom nastupajuće zimske sezone. Očekujemo od nadležnih institucija da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ispune preuzete obaveze i time omoguće da Kolašin 1600 nastavi imidž sigurnog i bezbjednog zimskog ski centra - naveli su oni.&nbsp;
Zaključuju da odgovornost, zbog toga što ski centar Kolašin 1600 neće raditi u nastupajućoj zimskoj sezoni, nije više na zaposlenima u, već na Vladi i nadležnim ministarstvima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzli protest i blokadu puta Kolašin-Berane

Ni danas nema odgovora na zahtjeve zaposlenih u Skijalištu Kolašin 1600, koji od države traže da uplate obećanu pomoć od gotovo dva miliona eura, kako bi mogli da završe pripreme za sezonu. Do četvrtka će kažu i dalje blokirati put Berane - Kolašin na sat, a ako do tada nadležni ne reaguju, proteste će produžiti na dva sata.
Iako je bilo najavljeno da će nezadovoljni radnici skijališta Kolašin 1006. radikalizovati proteste i od danas na dva sata blokirati put Berane – Kolašin, okupljeni su, ipak, odlučili da daju još vremena nadležnima da ispune njihove zahtjeve.
- To ćemo od četvrtka. Još uvijek nam se niko nije obratio povodom naših protesta - &nbsp;kaže Milovan Dožić jedan od zaposlenih.
A pomoć od gotovo dva miliona država je obećala još u junu, no novca i dalje nema. Misleći na bezbjednost skijaša, zaposleni kažu da ove zime neće otvoriti vrata ski centra ukoliko ne remontuju opremu. Vremena za to, dodaju, sve manje.
- Sredstva koja su nam obećana bi iskoristili za pripremu zimske turističke sezone, jer, evo, kao što svi znaju, već dvije sezone je loše zbog vremenskih uslova, nemamo dovoljne količine snijega na stazama. To bi iskoristili za remont žičara, za remont mašina koje tabaju snijeg. Od svega toga zavisi da li će skijalište biti pušteno u rad, jer od svega toga zavisi i bezbjednost skijaša na stazama - &nbsp;naglašava Dožić.
Izvršni direktor skijališta Crne Gore Bojan Medenica kazao nam je da se još niko od nadležnih nije oglasio i poziva državu da što prije reaguje.
Dodaje da se poslije dvije propale sezone ne smije dozvoliti da predstojeću zimu naš najveći skijalište dočeka nespremno. Medenica je naglasio da od uspješnosti skijaške sezone i njihovog poslovanja zavisi sveukupna zimska sezona, ne samo u Kolašinu, već i na sjeveru.

1250x600

1084x550

U Ski-centru Kolašin 1600 čekaju nadležne do četvrtka, a onda blokada puta dva sata

Iako su pripreme za zimsku sezonu na skijalištu Kolašin 1600 trebalo da se privedu kraju, zaposleni kažu da to sada nije izvodljivo, jer obećanih gotovo dva miliona eura za remont žičare još nema. Zato su i danas blokirali put Kolašin – Berane, a u ponedjeljak najavljuju radikalizaciju. Nezadovoljstvo radnika razumiju u Skijalištima. Izvršni direktor Bojan Medenica poziva državu da obezbijedi novac u najkraćem roku, javlja TVCG.
Prvi snijeg koji je pao prije desetak dana dao je nadu svima u Kolašinu da će predstojeća sezona biti dobra. Iako su pripreme na skijalištu Kolašin 1600 već trebale da se privode kraju, zaposleni kažu da ne mogu da završe posao, jer nedostaje novac. Zato danima na sat blokiraju put Kolašin-Berane.
- Ski centar Kolašin nije u mogućnosti trenutno da pripremi sezonu na adekvatan način i bez pomoći vlade i bez pomoći države mi ne možemo puštati ski centar u rad, jer sve što naši radnici i naše kolege smatraju da nije bezbjedno mi se nećemo tome protiviti, nećemo raditi ništa protivno tome jer bezbjednost skijaša i posjetilaca je na prvom mjestu - ističe zaposleni Đorđe Baković.
A država je odobrila pomoć od 1,8 miliona eura skijalištima Crne Gore, no novca na računu još nema.
- Ima još krajem jula mjeseca. Nakon toga smo dobili informaciju da će odmah po povratku sa odmora vlada Crne Gore izvršiti uplatu. Ta uplata se nije desila ni do dan danas. Također željeli bismo da informišujemo javnost da naše kolege vrše remont koji je moguće izvršiti bez nabavke rezervnih dijelova. Ako mi ne budemo spremni, ako mi ne budemo radili, mislim da će i svi ostali turistički poslenici u Kolašinu osjećati posljedice toga - naglašava Baković.
Zbog dvije loše sezone u preduzeću kasne i plate.
- Pola godine mi nijednu platu nismo primili na vrijeme i to je jedan od razloga zbog kojih smo danas ovdje, tražimo prvenstveno pomoć države kako bismo adekvatno pripremili sezonu i kako bismo imali mogućnost da zaradimo svoju platu - naveo je Baković.
Zaposleni od ponedeljka najavljuju radikalizaciju protesta. Na dva sata će, kažu, blokirati put Berane-Kolašin ukoliko vlasti ne uplate sredstva i omoguće im da pripreme predstojeću zimsku sezonu.

Nema obećanog novca za Ski centar Kolašin 1600, od ponedjeljka blokada puta na dva sata

Zaposleni u Ski centru Kolašin 1600 još nijesu primili martovske zarade, nezvanično saznaje Portal Analitika.
Nakon saznanja o kašnjenju plata, još 7. aprila Portal Analitika se obratio Upravi Skijališta Crne Gore sa nizom pitanja: kakva je finansijska situacija, šta je uzrok kašnjenja zarada, kada će one biti isplaćene i da li će sličnih problema biti i ubuduće. Odgovori su izostali.
Uprava nije pojasnila ni da li su preduzeli bilo kakve mjere kako bi se obaveze prema zaposlenima izmirile. Sve što je Analitika nezvanično saznala jeste da je došlo do određenih promjena u menadžmentu i da je radnicima rečeno kako se "intenzivno radi na rješavanju problema".
Iz Sindikalne organizacije Ski centra Kolašin 1600 ranije su poručili da ih je Odbor direktora informisao kako na računu nema dovoljno sredstava za isplatu zarada.
Za sada, zaposleni ostaju bez plata, a javnost bez odgovora.

Kasne plate u Ski centru Kolašin 1600: Radnici čekaju, uprava ćuti

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ski-centar-kolasin