Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

Kao multinacionalno, multikonfesionalno društvo Crna Gora je ipak uspijevala, u raznim izazovnim vremenima, da ostane čojska i bude primjer dobrog multikulturalnog suživota - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj u razgovoru sa V generacijom Škole tranzicione pravde, regionalnog programa „Podrške EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ koju finansira EU i sprovode Program UNDP i CGO.
Tema ovog ciklusa, u kojem je učestvovalo više od 20 mladih kroz teorijski i interaktivni rad, bila je suočavanje sa prošlošću u domaćem i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda devedesetih godina i način na koji se ta pitanja adresiraju kroz međunarodno humanitarno pravo ali i kultura sjećanja i antiratni pokreti u Crnoj Gori.
Zločini koje su polaznici Škole tranzicione pravde izučavali jesu logor Morinj kao i slučajevi porodice Klapuh, te Bukovica, Kaluđerski laz i Murino.
Camaj je zahvalio što su Skupština i on lično izabrani za razgovor na samom kraju obuke i dodao da pomenuti zločini na žalost nisu jedini koji opterećuju Crnu Goru i danas.
- A žrtve svih tih zločina, čini mi se, lako padaju u zaborav, pominju ih samo rijetki - članovi porodica koji i dalje traže pravdu ili borci za ljudska prava - naglasio je on.
Istakao je da je od onih koji smatraju da prošlost ne smije kočiti budućnost ali ni da žrtve budu zaboravljene a počinioci zločina ostati nekažnjeni.
- Siguran sam da savremeni čovjek neće dozvoliti da se ponove greške koje su uglavnom nedužni najskuplje plaćali - naveo je Camaj.
Programski direktor CGO Petar Đukanović zahvalio je Camaju na prijemu i razgovoru i dodao da su polaznici V generacije imali priliku da se upoznaju sa “ključnim pojmovima i izazovima koje nosi proces tranzicije”. Podsjetio je da su tokom ovog ciklusa polaznici Škole posjetili navedena mjesta stradanja.
Studenti su danas imali priliku da postavljaju pitanja Camaju i čuju njegove odgovore, kao i da obiđu zgradu Skupštine Crne Gore.

Camaj: Prošlost ne možemo birati - ali možemo budućnost

Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Tokom četvorodnevnog programa učesnici/ce iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi 90ih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija "Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?", na kojoj su govorili poslanici Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke i Nikola Zirojević iz SD/Evropskog saveza. - Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem - kazala je dr Olga Kavran, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.&nbsp; Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.&nbsp; - Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti - naglasila je dr Kavran. Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).&nbsp; - Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu - naglasila je Vukčević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi. Psiholog Radoje Cerović kazao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, "neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično".&nbsp; - A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu - ocijenio je Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?". Učesnik Emir Pilav podvlači važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.&nbsp; - Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih - naveo je Pilav. Učesnica Tamara Đurković podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.&nbsp; - Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja - poručila je Đurković. Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.

Kritičko promišljanje prošlih događaja ključ za zaštitu od propagande

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: skola-tranzicione-pravde