Škole u Crnoj Gori od septembra ostaju bez usluge zaštitara. Tim povodom, Savjet roditelja je, na inicijativu Mreže savjeta roditelja, u školama širom Crne Gore pokrenuo peticiju s ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici. Ovo je poruka koju su dobili roditelji putem društvene mreže Viber, piše portal RTCG.
Kako bi se konačno obezbijedila sistemska zaštita djece, savjeti roditelja u školama širom Crne Gore su, na inicijativu Mreže savjeta roditelja, pokrenuli peticiju za vraćanje institucije policajca u zajednici.
Roditelji su putem Vibera dobili poruku da peticiju mogu potpisati u školi od sjutra, 15. maja, simbolično – na Međunarodni dan porodice.
U poruci se navodi da se peticije već potpisuju širom Crne Gore, te da imaju podršku nastavnika, uprava škola i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i da će, kako se dodaje, svojim potpisom dati ličnu i profesionalnu podršku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Škole od septembra bez zaštitara, roditelji traže policajca u zajednici

Naša škola se upravo uključuje u projekat medijacije, tako da će biti jedan broj nastavnika obučen za rad na postupanju u nekim incidentnim situacijama, među učenicima, među nastavnicima i učenicima, između nastavnika i roditelja, i slično, a tokom projekta obučavaće se i učenici. Tako da smo zaista stalno u tome, i stalno je neka aktivnost posvećena tome - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica O.Š.,, Radojica Perović” - Dijana Laković.
Savjet roditelja O.Š.,, Radojica Perović” je pokrenuo inicijativu za uvođenje školskog policajca u sve &nbsp;crnogorskim školama.
Potreba za školskim policajcem traje već duže vrijeme, kaže Laković, te i rukovodioci škola, kako tvrdi, insistiraju na tom pitanju.
- Projekat je postojao prije nekoliko godina, pokazao se kao dobar, i to već neko vrijeme mi iskazujemo potrebu za školskim policajcem. Naravno, uvijek se ta priča aktuelizuje kada se desi nešto, neki incident, i slično, ali, u svakom slučaju imaju podršku za to - rekla je Laković.
U školi se u kontinuitetu realizuju aktivnosti, podsjeća Laković, na prevenciji svake vrste nasilja, dodaje ona, te se svakodnevno u školi, kako tvrdi, osjećaju bezbjedno.
- Kada se, da kažem, ne osjećamo bezbjedno, je onda kada se desi nešto što je potpuno neočekivano, ipak to nijesu neke uobičajene aktivnosti, jer ne možemo da očekujemo da toliko maloljetnika krene na druge maloljetnike, na taj način, da su to djeca iz našeg okruženja, da su djeca iz Bloka V. To je nešto što nas tjera da zastanemo i razmislimo da li je moguće da djeca koja su naši sugrađani, da se desi, i tada je i pojačana briga. Međutim, mi u kontinuitetu realizujemo veliki broj preventivnih aktivnosti, stalno govorimo o tome. Odnosno, moram reći, da smatram da &nbsp;je za rukovodioce, za mene jeste, ali i za nastavni kadar, bezbjednost na jednoj strani, sve ostalo na drugoj, to je uslov svih uslova - poručila je Laković.
Edukativne radionice se realizuju tokom cijele školske godine, objašnjava Laković, i godišnjim planom škole je obuhvaćen taj programu, u kome, kako navodi, učestvuje pedagoška služba i odjeljenske starješine, naglašava ona, sa svojim učenicima.
- Mi smo prošle godine i donijeli pravilnik o upotrebi mobilnih telefona, jer znamo da su mobilni telefoni, odnosno društvene mreže, bili jedan od mogućeg izvora nasilja, da li cyber, da li neki dogovori za fizička nasilja, između škola, i slično. Ono što je dugogodišnja praksa u školama, pa i kad smo mi bili đaci, je ta da su dežurni učenici bili možda prva stanica kad se ulazi u školu, i to smo uradili, izmjestili učenike da oni ne budu baš na prvoj stanici, kad ulazi neka odrasla osoba, ili bi ko drugi nepoznati, uradili smo i to. Naša škola se upravo uključuje u projekat medijacije, tako da će biti jedan broj nastavnika obučen za rad na postupanju u nekim incidentnim situacijama, među učenicima, među nastavnicima i učenicima, između nastavnika i roditelja, i slično, a tokom projekta obučavaće se i učenici. Tako da smo zaista stalno u tome, i stalno je neka aktivnost posvećena tome - zaključila je Laković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK7JnxLZyVOk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Laković: Potreba za školskim policajcem traje već duže vrijeme

Dok se ne pronađu finansijska sredstva, teško da ćemo brzo moći da realizujemo i školskog policajca, jer je zaista to jedan složen posao, kad uzmete u obzir teritorijalnu rasprostranjenost i ogroman broj srednjih i osnovnih škola, u ovom momentu je prosto nemoguće da svaku školu može obezbjeđivati policija - kazao je u "Budilniku", na Televiziji E, &nbsp;Ivan Pekić iz IPO (Internacionalne Policijske Organizacije).
Internacionalna Policijska Organizacija dugi niz godina radi na poboljšanju bezbjednosti đaka, kaže Pekić, &nbsp;u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore, a još 2020.godine su, kako kaže, podnijeli inicijativu za vraćanje školskih policajaca u škole.
- Mi iz civilnog sektora bezbjednosti dajemo svoj maksimum, i na međunarodnom i na domaćem nivou, &nbsp;trudićemo se i u budućem vremenu da doprinesemo da &nbsp;bezbjednost naše djece bude na maksimalnom nivou. Ne možemo kazada da Uprava policije ne čini određene napore, ali izmjenom i dopunom Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova, ispunjavanjem tim radnih mjesta, smatram da ćemo sjutra imati prostora da što prije angažujemo školske policajce, kako bi na taj način prevenirali i stopirali ovakve vrste nasilja - rekao je Pekić.
Kad se stvari poput nedavnog događaja u Baru, kad je ranjen učenik u dvorištu Gimnazije, pompa traje nekih mjesec, dva, smatra Pekić, i zato je veoma važno sagledati činjenice, kako kaže, da je vršnjačko nasilje učestalo, i da se, dodaje on, dešava u osnovnim i srednjim školama.
- Ono zbog zbog čega smo mi u civilnom sektoru bezbjednosti zabrinuti jeste da imate, po najnovijim istraživanjima, određenih kolega iz civilnog sektora, na jedan sofisticiran način prodaju narkotika u određenim školama, širom crnogorskog primorja, putem određenih barkodova i novih metoda organizovanih kriminalnih grupa. Imali smo u našoj prijestonici turizma da maloljetnici prodaju određene narkotike i to je nešto što je veoma zabrinjavajuće za sve službe bezbjednosti u Crnoj Gori - istakao je Pekić.
Prevencija je kad imate obučenog policajca sa opremom u školskom dvorištu, a ne, smatra Pekić, kad imate profesora koji je prošao određeni vid obuke, a, kako kaže Pekić, goloruk je.
- Kad vidite jedno uniformisano lice, kad vidite školskog policajca i svi znate, i đaci iz drugih škola koji dolaze da bi napravili određene svađe, i mnoge druge stvari, koje su rezultirale , kao ovom slučaju u Baru, ne bi im to sigurno padalo na pamet, jer bi opet podsvjesno imali tu informaciju da im se može desiti da budu lišeni slobode, da im se može desiti da sjutra odgovaraju za ta krivična djela koja urade i na taj način smatram da bi postigli sa se što manje ovakvih stvari dešava - istakao je Pekić.
Komunikacija na relaciji škola roditelj mora biti učestalija, poručuje Pekić, čak i jednom nedjeljno &nbsp;organizovati sastanke, cijeni on, jer i sam ima iskustvo iz savjeta roditelja.
- Svaka škola zna koje je dijete problematično i da li je sklono da napravi neki incident ili ne, i mislim da to nije ništa strašno i da bi na taj način mogli, i određenim spiskovima problematične djece , pokušati na jedan zajednički način sjutra uticati na tu djecu, jer znate, imali smo mi u prošlosti djece koja su bila problematična i živahna, i na kraju su od takve djece postali ugledni ljudi, političari, sportisti, i mnogi drugi - rekao je Pekić.
Djeca se ne mogu obučiti da se odbrane u slučaju napada, objašnjava Pekić, naročito ako ih napadne nekoliko tinejdžera, samo preventivnim djelovanjem, kako kaže, a to je policija, &nbsp;mogu se ovakve situacije prevenirati.
Međutim, ističe Pekić, uvođenje određenih borilačkih sportova, kroz predmet fizičkog vaspitanja, vjeruje on, dobra je ideja, a mnogo profesora bi mogli djeci davati časove iz karatea, džudoa ili džiu džica.
Obuka za školskog policajca je dosta skupa, jer obuhvata šira i osjetljiva znanja, objašnjava Pekić, &nbsp;o ljudskim pravima, sociološka i psihološka pitanja, koje školski policajac treba da prođe na toj obuci.
- Mislim da je tu ključno pitanje za Vladu Crne Gore koja bi morala da iznađe finansijska sredstva kako bi pomogla Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije Crne Gore, jer sjetimo se, da je ta organizacija pretrpjela određene izmjene i dopune, iz prostog razloga jer je Uprava policije nekad bila izdvojeni organ, sada je ponovo vraćena pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova. Dok se ne pronađu finansijska sredstva, teško da ćemo brzo moći da realizujemo i školskog policajca, jer je zaista to jedan složen posao, kad uzmete u obzir teritorijalnu rasprostranjenost i ogroman broj srednjih i osnovnih škola, u ovom momentu je prosto nemoguće da svaku školu može obezbjeđivati policija - zaključio je Pekić.

Pekić: Angažovanje školskog policajca je jedini način preveniranja nasilja u školama

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Mađarskom u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije na startu šampionata ostvarile su ubjedljive pobjede.
Crna Gora je savladala Maltu 21:12, dok je Mađarska nadigrala Francusku 15:7.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su posljednjih devet međusobnih duela, a posljednju pobjedu protiv Mađarske ostvarili su u finalu Svjetske lige 2018. godine.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 15 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe, u 12 sati i 45 minuta, sastaće se Malta i Francuska.&nbsp;

Crnogorski vaterpolisti danas sa Mađarskom

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tag: skolski-policajac