<p>Media centar podnio je Ombudsmanu RTCG prigovor zbog neobjavljivanja informacija koje su od značaja za građane, što, kako kažu u toj organizaciji, predstavlja kršenje Pravilnika o profesionalnim principima i standardima Javnog servisa.</p>
<p>Direktor Media centra <b>Goran Đurović </b>kazao je da je TVCG je u "Dnevniku 2", emitovanom 10. oktobra, sakrio informacije koje su od važnosti za građane.</p>
<p>- Naime, istog dana drugi mediji su objavili izjavu ambasadorke SAD gospođe <b>Džudit Rajzing Rajnke</b>, koja je na otvaranju godišnjeg medijskog foruma u Podgorica saopštila: "U Crnoj Gori i dalje postoje izazovi osnaživanja nezavisnosti javnog medijskog servisa, uključujući obezbjeđivanje zakonitog i transparentnog procesa imenovanja na ključne pozicije". Ova izjava ambasadorke SAD u Podgorici nedvosmisleno upućuje na ocjenu trenutne nezavisnosti RTCG i zakonitost imenovanja generalnog direktora javnog medijskog servisa. Gledaoci i slušaoci RTCG su ostali uskraćeni za ovu informaciju jer su urednici odlučili da sakriju od građana ono što su objavili ostali mediji kao važnu vijest - naveo je Đurović u saopštenju.</p>
<p>On je napomenuo da su dana drugi mediji objavili da je osmoro kandidata za generalnog direktora RTCG podnijelo krivičnu prijavu protiv <b>Borisa Raonića</b>, predjednika Savjeta <b>Veselina Drljevića</b>, članova i članica <b>Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Vladimira Drekalovića, Milice Špajak, Amine Murić</b>, kao i protiv šefa pravne službe <b>Željka Mićovića</b> i advokatice RTCG<b> Zorice Đukanović</b>. </p>
<p>- Po procjeni urednika ni ova infomacija nije važna za građane iako je osam kandidata za generalnog direktora RTCG optužilo menadžment za koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog pložaja i kršenje ljudskih i radnih prava - istakao je Đurović.</p>
<p>On je ocijenio da je neobjavljivanjem ovih informacija TVCG prekršila profesionalni standard  koji je propisan Pravilnikom o profesionalnim principima i standardima RTCG, a koji se odnosi na kredibilitet u izvještavanju: "Infomativni programi moraju tačno da prenose događaje, podatke i izjave, omogućavajući gledaocima da sami formiraju stavove. Novinari i urednici su odgovorni ne samo za ono što objave već i za ono što prećute a od interesa je za javnost." </p>
<p>- Neobjavljivanjem informacija u vezi sa ocjenama stanja u javnom medijskom servisu od strane ambasadorke SAD i skrivanjem informacije o podnijetoj krivičnoj prijavi protiv menadžmenta RTCG, nesumnjivo je došlo do kršenja profesionalnih standarda - naglasio je Đurović.</p>
<p>On je konstatovao da RTCG nastavlja sa praksom da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu. </p>
<p>- Praksa skrivanja neprijatih informacija uspostavljena u vrijeme dok je DPS, sa <b>Radojkom Rutović</b> na čelu TVCG, kontrolisao rad javnog medijskog servisa, se na žalost nastavlja. Na žalost, oni koji su nekad kao opozicija bili veoma bučni zbog skrivanja informacija na RTCG, a koji danas kontrolišu rad RTCG, ćute - naveo je Đurović.</p>
<p>Pošto je, kako kaže, postalo besmisleno obraćanje članovima politički kontrolisanog Savjeta RTCG (što je nedavno potvrdio novinar <b>Nikola Marković</b>, prenoseći dio komunikacije sa današnjim najvišim funkcionerom vlasti) ostaje, kako je istakao, da se direktno obrate onima koji imaju političku kontrolu nad RTCG.</p>
<p>- Zato molimo <b>Milojka Spajića </b>(PES), <b>Andriju Mandića</b> (NSD) i <b>Milana Kneževića </b>(DNP) da njihovim članovima i članicama Savjeta kao i generalnom direktoru Borisu Raoniću, skrenu pažnju na besmislenost skrivanja informacija u vremenu kada u Crnoj Gori postoji preko 180 registrovanih medija. Ukoliko Milojko Spajić (PES), Andrija Mandić (NSD) i Milan Knežević (DNP) neće da opomenu njihovog činovnika Raonića zbog potrebe građana da imaju profesionalan javni medijski servis, onda neka to urade makar zbog sebe, jer nije dobro da ih građani počnu izjednačavati sa DPS-om u odnosu prema RTCG - poručio je Đurović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: RTCG nastavlja da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu

<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović </b>kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.</p>
<p>Milatović je rekao da za to odgovorna Skupština koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.</p>
<p>- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi <b>Milorada Gogića</b>. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nije su izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.</p>
<p>- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgoovrno da više nemam riječi za to - poručio je Milatović.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> poručio je da društvo ne može napredovati bez osnaživanja uloge žena u svim sferama odlučivanja, ističući da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već odgovornosti. On je govorio na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>- Zahvaljujem Građanskoj alijansi na pozivu da otvorim ovu konferenciju, posvećenu jednoj od onih tema koje nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne – a to je pitanje ravnopravnosti u odlučivanju. Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što se ovaj događaj nadovezuje na konferenciju koju je institucija Predsjednika nedavno organizovala sa ciljem osvrta na ekonomsko stanje u zemlji, gdje je analiza državnih preduzeća po više osnova bila jedna od centralnih tema.</p>
<p>- Zato bih se danas osvrnuo na ovu posebnu, rodnu, dimenziju rada državnih preduzeća kroz tri jasne poruke kako bismo imali sliku društva u kom živimo i radimo, a koje imamo zajednički zadatak da čuvamo i unapređujemo: Kao prvo, Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet - rekao je Milatović.</p>
<p>Podsjetio je da prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća imamo 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.</p>
<p>- To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa. Jer odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje. Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik države je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost – već politička odgovornost.</p>
<p>- Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima. U mom mandatu kao Ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli smo izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i naše zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti - kazao je Milatović.</p>
<p>Takođe, ukazao je da je kao predsjednik aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.</p>
<p>- Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u Parlamentu - istakao je.</p>
<p>Takođe mu, kako je dodao, posebno zadovoljstvo pričinjava što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.</p>
<p>- I to je, po mom mišljenju, upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti - rekao je Milatović.</p>
<p>Kao treću važnu poruku, naglasio je da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev – već je standard razvijenih demokratija.</p>
<p>- Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje. A ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala - &nbsp;jasan je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama.</p>
<p>- To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata. Evropska unija je to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 odsto do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama. Kao što sam rekao, posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima - ukazuje Milatović.</p>
<p>Crna Gora, poručuje, ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra.</p>
<p>- Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva - kazao je on.</p>
<p>Predsjednik države je istakao da mnogo puta u političkom životu čujemo izraze kao što su „važna tema“ ili „pitanje prioriteta“, dodajuću da vjeruje da su vrijednosti one koje razlikuju prolazne politike od istinskog puta naprijed.</p>
<p>- Za mene, ovo pitanje – pitanje ravnopravnosti odlučivanju – nije ni kampanja, ni trend. To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed. Zato vas želim uvjeriti u jednu jednostavnu stvar – biću partner svim inicijativama koje ovu zemlju čine ravnopravnijom. Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

<p>Crna Gora ima veliki broj izuzetnih &nbsp;pravnika, međutim, da fizičar, prof. dr <b>Dragan Hajduković</b> nije skrenuo &nbsp;pažnju javnosti na ovogodišnje kršenje Zakona o državnim nagradama &nbsp;vjerovatno ne bismo ni ove, sedme godine zaredom, bili informisani o &nbsp;ponovnoj zloupotrebi državnih resursa.</p>
<p>Naime, dr Hajduković je u svom autorskom članku citirao stav 3 člana 17 Zakona o državnim nagradama, u kom &nbsp;nedvosmisleno piše: ,,U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna &nbsp;godišnja Trinaestojulska nagrada”.</p>
<p>Šta smo imali svih prethodnih godina?</p>
<p>Zakon o državnim nagradama je stupio na &nbsp;snagu marta 2019. godine. U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene &nbsp;uticaja, koji je objavilo Ministarstvo kulture povodom Nacrta Zakona o &nbsp;državnim nagradama (godinu dana prije donošenja pomenutog zakona), &nbsp;navedeno je da se, cit. ,,Trinaestojulska nagrada pretvorila u nagradu &nbsp;iz oblasti kulture i umjetnosti, zanemarujući u &nbsp;potpunosti sve druge &nbsp;oblasti društvenog djelovanja’’. Gore pomenuti stav 3 iz člana 17 je &nbsp;stoga osmišljen kako bi se zakonski definisala diversifikacija ovog &nbsp;značajnog društvenog odlikovanja. Nažalost, otkako je Zakon donešen, &nbsp;nijedne godine u praksi nije sproveden.</p>
<p>&nbsp;Već iste godine, 2019e, &nbsp;Trinaestojulsku nagradu su dobili Dragan B. Perović, književni istoričar &nbsp;i &nbsp;publicista, prof. dr<b> Božidar Šekularac</b>, za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ i<b> Pavle Goranoviću</b>, &nbsp;književnik, za knjigu „Poezija“.</p>
<p>&nbsp;Dakle, dvije nagrade su bile, protivno &nbsp;čl. 17, iz iste oblasti. Sljedeće, 2020. godine, nagradu su dobili &nbsp;Institut za javno zdravlje, prof. dr <b>Ranko Lazović</b>, ljekar i prof. dr &nbsp;<b>Živko Andrijašević</b>, istoričar. U ovom slučaju su dodijeljene dvije &nbsp;Trinaestojulske nagrade iz iste oblasti – zdravstva.</p>
<p>&nbsp;Godinu kasnije, &nbsp;2021e, žiri se vratio na staru praksu i nagradu su dobili <b>Tomo Pavićević</b>, slikar, i gitarski duo <b>Srđan Bulatović</b> i <b>Darko Nikčević</b>. Isti običaj, dodjele nagrade isključivo u oblasti kulture i umjetnosti, ponovljen je i 2022. godine kada su mr <b>Jeleni Tomašević</b>, vizuelnoj umjetnici, prof. mr <b>Senadu Gačeviću</b>, kompozitoru i <b>Andreju Nikolaidisu</b>, &nbsp;književniku, dodijeljene nagrade.&nbsp;</p>
<p>Žiri je jednoglasno odlučio da se &nbsp;Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu dodijeli <b>Romanu Simoviću</b>, &nbsp;violinisti, za koncertnu turneju tokom 2022. godine, <b>Naodu Zoriću</b>, slikaru, za likovnu izložbu <i>„Slike i crteži“</i> i <b>Predragu Uljareviću</b>, &nbsp;dipl. pravniku, za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture. &nbsp;</p>
<p>Prošlogodišnja dodjela Trinaestojulske nagrade nastavljena je po istom &nbsp;šablonu kršenja Zakona. Književnik <b>Andrija Radulović</b> dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr<b> Branislav Bane Sekulić</b>, redovni profesor u penziji, za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom i <b>Nikola Marojević</b>, &nbsp;doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju &nbsp;kulture. Da ironija bude veća, Ministarstvo kulture, objavljuje &nbsp;26.6.2024. Listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu u kojoj piše: ,,U &nbsp;jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska &nbsp;nagrada’’.</p>
<p>I ove, 2025. godine, žiri je ponovo odlučio da sve tri &nbsp;nagrade budu iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i za laurete &nbsp;su imenovani gitarista <b>Miloš Karadaglić</b>, za svjetsku turneju povodom promocije albuma ,<i>,Barok’</i>’, <b>Bećir Vuković</b>, za knjigu ,,Kuće beskućnika’’ i grafičar <b>Veljo Stanišić</b>, za autorsku izložbu ,<i>,Evolucija’’</i>.</p>
<p>Postavlja se pitanje: po kom kriterijumu se biraju članovi žirija, u čijem su sastavu prof. <b>Nikola Rakočević</b>, <b>Želidrag Nikčević</b>, prof. dr <b>David Kaljaj</b>, doc. dr<b> Radoslav T. Stanišić</b>, dipl. ing. el.<b> Miodrag Živković</b>, reditelj <b>Danilo Marunović</b> i prof. dr <b>Dragan Koprivica</b>, &nbsp;koji nijesu u stanju ni da pročitaju Zakon o dodjeli državnih nagrada? &nbsp;</p>
<p>Administrativni odbor Skupštine donosi odluku o imenovanju predsjednika i &nbsp;članova žirija u skladu sa željama poslanika. U prevodu, odlučujuću &nbsp;ulogu u izboru predsjednika i članova žirija igra podrška koju te osobe &nbsp;daju političkim partijama.</p>
<p>Dodjela ovogodišnje Trinaestojulske &nbsp;nagrade, međutim, biće drugačija od svih prethodnih godina jer je &nbsp;Ministarstvo kulture objavilo da dodjeljuje nagradu za knjigu ,,Kuće &nbsp;beskućnika’’ koja ne postoji u bazi podataka COBISS, ni u Crnoj Gori, ni &nbsp;u Srbiji i BiH. Redakcija Zrcala je pozvala Ministarstvo kulture da se &nbsp;raspita o pomenutoj knjizi, tražeći podatke o katalogizaciji u &nbsp;publikaciji, kako bi pronašli pomenutu knjigu. Sekretarka za dodjelu &nbsp;Trinaestojulske nagrade nam je rekla da se obratimo mejlom sa zahtjevom &nbsp;navodeći da će ona preispitati da li nam uopšte može dati te podatke. &nbsp;Pomenula je i mogućnost da ćemo morati možda i da predamo zahtjev za &nbsp;slobodni pristup informacijama.</p>
<p>Postavlja se pitanje: kako se uopšte može razmatrati knjiga koja se &nbsp;ne nalazi u bazi podataka, kamo li dodijeliti najveća državna nagrada za &nbsp;istu?</p>
<p>Takođe, ko će snositi odgovornost za &nbsp;dugogodišnje kontinuirano kršenje Zakona o dodjeli državnih nagrada? Da &nbsp;li će ministri/ke kulture od 2019e do danas i ostali nadležni biti &nbsp;pozvani na odgovornost? Da li će žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade &nbsp;dati ostavku nakon ove sramote ili će primiti naknadu kao da su uradili &nbsp;posao po zakonu? Da li je prirodno da samo jedna žena u sedam godina &nbsp;bude imenovana za Trinaestojulsku nagradu?</p>
<p>Na kraju i najvažnije: do kada će &nbsp;stanovnici Crne Gore dozvoljavati da političari i njihovi kadrovi vrše &nbsp;nekažnjeno bezakonje i pritom finansirati nagradu za možda nepostojeću &nbsp;knjigu?</p>

Nagrada za nepoznatu knjigu i dugogodišnje kršenje zakona

<p>U vremenu kada tehnologija nezaustavljivo napreduje, pitanje granice između bezbjednosti i nadzora postaje ključno za zaštitu osnovnih prava građana – posebno prava na privatnost, upozorava Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Kako navode iz CDT-a, često se čuje fraza „Neka snimaju, nemam šta da krijem“, ali upravo ona predstavlja jednu od najvećih zabluda savremenog društva. Privatnost nije privilegija niti znak skrivanja, već osnovno ljudsko pravo koje omogućava slobodu izražavanja i djelovanja.</p>
<p><b>Pravo na privatnost pod pritiskom</b></p>
<p>- Kada znamo da nas neko posmatra – bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži – naše ponašanje se mijenja. I već tada, nijesmo potpuno slobodni - poručuju iz CDT-a.</p>
<p>Iako se video nadzor u Crnoj Gori koristi kao sredstvo za jačanje javne bezbjednosti, njegova primjena, posebno u pravno neregulisanom okruženju, otvara ozbiljan prostor za zloupotrebe.</p>
<p><b>Zastarjeli propisi, ograničena zaštita</b></p>
<p>Crna Gora ima pravni okvir kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o unutrašnjim poslovima, ali on, kako ocjenjuje CDT, ne odgovara tempu tehnološkog razvoja. Iako je planirano usklađivanje sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR), ono još nije završeno.</p>
<p>Podsjećaju na slučaj iz 2017. godine kada je Evropski sud za ljudska prava presudio protiv Crne Gore zbog nezakonitog video nadzora na Univerzitetu Crne Gore, kao i na slučaj nezakonitog nadzora zaposlenih u lokalnom javnom servisu RTV Podgorica.</p>
<p><b>Nacrt novog zakona i izazovi</b></p>
<p>Prema nacrtu novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, video nadzor na javnim površinama biće moguć samo uz jasnu zakonsku osnovu i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Biće zabranjena upotreba biometrijskih tehnologija i automatske identifikacije bez posebnog zakona.</p>
<p><b>Sporni primjeri i manipulacija snimcima</b></p>
<p>CDT upozorava i na sve češću upotrebu video nadzora kao sredstva manipulacije, uključujući slučajeve iz Crne Gore, Srbije i Irana, gdje su video snimci korišćeni za širenje dezinformacija ili politički pritisak.</p>
<p><b>Građani moraju znati – ko ih snima i zašto</b></p>
<p>Zaključuju da video nadzor neće nestati, ali bez jasnih zakonskih ograničenja, lako može postati alat represije. „Usvajanje novog zakona nije samo tehnički korak – to je pitanje slobode, dostojanstva i sigurnosti svih nas“, ističe Jovana Đurišić iz CDT-a.</p>

CDT: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje nadzor?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: skrivanje-informacija

Đurović: RTCG nastavlja da skriva od javnosti informacije koje nisu po volji menadžmentu

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

Nagrada za nepoznatu knjigu i dugogodišnje kršenje zakona

CDT: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje nadzor?

PRATITE TVe UŽIVO