Nosilac liste "Drugačije Ure" Blažo Rađenović podnio je ostavku na mjesto odbornika, a to mjesto pripalo je najstarjoj odbornici iz ovog saziva.
- Kao što ste danas vidjeli neki odbornici sa liste bivšeg Demoktatskog fronta danas su zloupotrijebili prijateljstvo našeg kolege Armenka i sinoć dozvolili sebi da on ospori ono što je već podnio kao ostavku - rekao je Rađenović.
On je budvanskoj i crnogorskoj javnosti poručio da tranziciju vlasti u Budvi niko ne može zaustaviti.
- Odlazak Demokratskog fronta i njemu sličnih vladajućih partija sa nivoa 44. Vlade niko ne može spriječiti, definitivno ti ljudi idu u opoziciju - poručio je Rađenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rađenović podnio ostavku na mjesto odbornika: Niko neće zaustaviti tranziciju vlasti u Budvi

Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je za Antenu M da situacija u toj opštini nije na zavidnom nivou, upozoravajući da Budvi prijeti ekološka katastrofa, ali i da je moguće ponavljanje scena koje su se mogle vidjeti 10. januara u SO Budva.
- Situacija, gledajući naše lokalno preduzeće, Komunalno D.O.O. Budva, se preslikava upravo na činjenicu da je ono trenutno blokirano, da iako je Odbor direktora izabrao novog izvršnog direktora u proceduri koju mi sporimo, ali upisanu u centralnom registru. Dakle, Komunalno ne želi da vrši svoju dužnost i da servisira redovne obaveze kao što su isplata zarada, isplata dobavljača, čime je &nbsp;blokiran kompletan proces odvoženja i selektiranja otpada, zbog čega prijeti Budvi ekološka katastrofa. Potpuno je jasno da se radi o političkoj sabotaži predstavnika koalicije 'Za budućnost Budve', jer je Ilija Gigović kao novi izvršni direktor bio kandidat za odbornika na toj listi - objašnjava Jovanović.
Održavanje konstitutivne sjednice budvanskog parlamenta 11. februara je neizvjesno jer je uslov koalicije “Za budućnost Budve” Mladena Mikijelja smjena Nikole Jovanovića sa mjesta potpredsjednika opštine. Jovanović ultimatume koalicije Mikijelja vidi kao organizovanu akciju koja za cilj ima sprječavanje održavanja sjednice.
- Jasno je da se radi o organizovanoj akciji koja će imati za cilj sprječavanje održavanja konstitutivne sjednice i nasilje koje smo imali priliku da vidimo 10. januara. Potpuno je jasno da su ovim i javnosti Crne Gore prikazali namjeru, a to je blokada rada Parlamenta, eskalaciju daljeg nasilja i na organizovan način sprječavanja da se valorizuje izborna volja građana Budve - rekao je Jovanović.
Kako navodi, ovakve izjave trebalo bi da budu pod budnim okom institucija kako bi spriječile dalju eskalaciju problema.
- Na nadležnim državnim institucijama je da ove izjave registruju i da preuzmu korake iz okvira svoje nadležnosti, te da spriječe takvo devijantno ponašanje. Nisam optimista u pogledu da će nadležna državna institucija reagovati jer mi to daje za pravo njihovo nepostupanje tokom prethodne sjednice i mislim da građani Budve i čitave Crne Gore mogu da očekuju da će nastaviti na isti način da se ponašaju - ocjenjuje Jovanović.
Upitan da objasni koji su mogući scenariji ukoliko se ne održi sjednica SO Budva 11. februara i da prokomentariše ocjene da je Vlada zakazivanjem sjednice baš toga dana, svjesno otvorila vrata novom nasilju, Jovanović kaže da tu pravi jasnu razliku između postpuanja Ministarstva javne uprave i odlučivanja Vlade.
- Ministarstvo javne uprave je promptno reagovalo i predložilo termin za 23. januar, da bi nakon toga u drugom krugu predložilo datum koji je već predložen, tako da Vlada kao kolektivni organ donosi odluke, a to je onda potpuno jasno da se radi o politički motivisanom određivanju datuma u predvečerju kada je zakonski moguće konstituisati Skupštinu. Vjerujem da to nije slučajno, vjerujem da su politički činioci Vlade namjerno tempirali datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju, jer potpuno je jasno da je zbog izostanka nadležnih državnih institucija to nasilje dirigovano od strane Vlade i onih političkih subjekata koji tu Vladu čine - kaže Jovanović.
Objašnjava da je pokušaj protivzakonitog uvođenja prinudne uprave propao iako je bilo političkih pritisaka jer, smatra Jovanović, u Ministarstvu javne uprave nijesu željeli da rade bilo šta protivustavno i nezakonito. Dodajući da ukoliko se desi negativan scenario tada će, kako kaže, u prvom redu SDT, morati da reaguje.
- Ukoliko se to ne desi, onda će uslijediti treći krug izbora, a ukoliko treći krug dočekamo uz upotrebu nasilja, onda je potpuno jasno da neko želi da Budvu i čitavu Crnu Goru uvede u vanredno stanje i eskalaciju nasilja za koje nisam siguran, do kojih mjera može biti opasno - zaključio je Jovanović.

Jovanović: Vlada namjerno tempirala datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju

Politička, pravna i građanska nesigurnost - slika su svega što se dešava u Crnoj Gori, a nemile scene iz budvanskog parlamenta gorove o nastavku pravne hajdučije. Očekujem da Vlada postupi u skladu sa Ustavom i zakonom, i zakaže sjednicu Skupštine opštine Budva - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) prof. dr Nikola Milović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
On smatra da je za situaciju u budvanskom parlamentu krivac aktuelna većina.
- Ako tome dodamo da dio onih koji su odbornici u lokalnom parlamentu predstavljaju neke vrlo važne figure kada je riječ o bezbjednosnom sektoru, jer se nalaze u čelu MUP-a Crne Gore, onda postoji visok stepen sumnje da je postojala koordinacija između onih koji se nalaze u lokalnom budvanskim parlamentu i samog vrha Uprave policije. Zato policija nije ni reagovala u zgradi Opštine Budva - rekao je Milović.
<h2>Kršenje izborne volje</h2>
Sprječavanje održavanja sjednice SO Budva je, smatra Milović, najgrublje kršenje izborne volje građana. Zabrinjavajuće je, kaže, što to može postati obrazac ponašanja.
- Možemo onda postaviti pitanje koja je svrha održavanja samih izbora, da li uopšte učestvovati na njima, ukoliko ne odgovara to što su odlučili građani. Zbog toga se gubi kompletna i pravna, politička, i svaka druga sigurnost, i naravno, krše osnovna izborna prava svakog građanina - istakao je Milović.
Ipak, očekuje pozitivan ishod dešavanja u Budvi. Milović očekuje da će Vlada postupiti u skladu sa Ustavom i zakonom i zakazati sjednicu opštinskog parlamenta.
- Očekujem da ćemo doći na sjednicu opštinskog parlamenta, da ćemo izabrati novog predsjednika Skupštine opštine. Odbornici Demoratske partije socijalista će podržati prijedlog da gospodin Petar Odžić bude predsjednik Skupštine opštine - kaže Milović.
<h2>Nesposobnost većine</h2>
Komentarišući kritike iz Vlade da je time što nije usvojen budžet ugrožena isplata plata i penzija, Milović kaže da premijer Milojko Spajić ne kontroliše situaciju.
- Izjava resornog ministra finansija je da će nesmetano biti isplaćene plate i penzije u Crnoj Gori. Onda mogu da postavim pitanje kako se to dešava da imamo potpuno normalno privremeno finansiranje u Šavniku, kako se to dešava da imamo normalno privremeno finansiranje u samoj Budvi, kako se to dešava da imamo normalno privremeno finansiranje u Podgorici, ali i u Kotoru, ali i kako se to dešavalo da smo 2021. godine tek u šestom mjesecu usvojili budžet? Ovo je odraz jedne nesposobnosti koju pokazuje aktuelna većina, koju pokazuje premijer države Crne Gore. Riječ je o jedno neozbiljnom ponašanju, koje ne dolikuje državniku na visokoj funkciji - naglasio je Milović.
Objašnjava da kao univerzitetski profesor, sa više od 20 godina iskustva u ekonomskoj nauci, isključivog krivca za kolaps javnih finansija vidi u aktuelnoj Vladi.
- Nigdje u svijetu ne postoji ekonomski model kojim možete da povećavate plate i penzije a da nemate novostvorenu ekonomsku vrijednost. Jedini način na koji aktuelni premijer, ministar finansija, i svi oni koji se nalaze u Vladi, pokušavaju to da urade jeste kroz sistem zaduženja. Što znači da će javne finansije biti ugrožene upravo zbog toga što ekonomski model koji se postavlja Crnoj Gori, nije realan, nije održiv. Od trenutka izbora ove Vlade, od trenutka kad je gospodin Spajić došao na njeno čelo, na snazi je populističko potrošački model, koji ima svaki vid odsustva realne ekonomije. Potpuno su okrenuli taj model u korist onoga što je njihova billboard ekonomija - kaže Milović.
<h2>Paravan za enormno zaduženje</h2>
Govoreći o optužbama iz Vlade da im najveće opterećenje predstavlja ogromni dug od oko tri milijarde koji im je ostavila prethodna vlast koju je predvodio DPS, Milović objašnjava da se iza kritika zapravo krije paravan za enormno zaduženje.
- Kada pogledate prijedlog budžeta za narednu godinu, i kada pogledate predlog onoga što su zaduženja u naredne tri godine, zadužićemo se tri milijarde eura. Od toga ćemo povećati ukupan javni dug za skoro 1,4 milijarde eura, što znači da nas otprilike, nekih skoro 500 miliona eura svake godine dodatno zadužuju. U tom kontekstu mogu da saopštim da je ovo neodrživa ekonomija, koja u Crnoj Gori prijeti da javne finansije dožive potpuni kolaps - poručio je Milović.

Milović: Aktuelna većina kriva za stanje u Budvi, daćemo podršku Odžiću za predsjednika SO

Vlada Crne Gore zakazala je sjednicu Skupštine Opštine Budva za 11. februar - potvrđeno je Portalu ETV nezvanično.
Ta odluka je usvojena na večerašnjoj elektronskoj sjednici koja je upravo završena.
Ministarstvo javne uprave (MJU) ranije je predložilo da sjednica, na kojoj bi trebalo da bude konstituisana lokalna vlast, bude nastavljena 23. januara, ali Vlada tu tačku do sad uopšte nije stavljala na dnevni red. Tako će se sjednica održati tačno dan prije nego zvanično istekne rok za izbor predsjednika SO Budva 12. februara.
Nakon što su 10. januara verifikovani mandati odbornicima, pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast. Prije toga su, održavanje sjednice na kojoj je Petar Odžić iz Evropskog saveza trebalo da bude izabran za predsjednika lokalnog parlamenta, odbornici saveza „Za budućnost Budve“, Demokratske Crne Gore i PES već blokirali uz navode da je na djelu gruba zloupotreba procedure.
Tada je potpredsjednik Opštine Budva i nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović poručio da je n<a href="https://etv.me/politika/pristalice-zbb-demokrata-i-pes-u-sali-so-budva-neizvjestan-nastavak-sjednice">asilan upad u salu Skupštine Opštine Budva</a> organizovao NSD Budva koji ima punu logistiku Demokratske Crne Gore koja upravlja resorom Uprave policije i MUP. S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.

Anja Ivanović

Vlada zakazala sjednicu SO Budva za 11. februar, a rok za izbor predsjednika ističe 12.

Demokratska partija socijalista (DPS) blokiraće rad Skupštine Glavnog grada ukoliko ne bude održana sjednica Skupštine Opštine Budva, saopštio je za Dan šef Kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac.
Time bi se dovelo u pitanje usvajanje budžeta Glavnog grada za ovu godinu čije odlaganje je tražila opozicija, a u susret im izašao Saša Mujović, gradonačelnik.
Grad nije u zakonskom roku usvojio budžet zbog čega je Podgorica od 1. januara ušla u privremeno finansiranje.
Klikovac je dodao da će dalji koraci kluba odbornika DPS-a zavisiti od spremnosti većine na državnom nivou, a koji čine vlast u Podgorici, da dozvole održavanje sjednice Skupštine Opštine Budva.
- Ukoliko nastave sa nedemokratskim postupcima, siledžijskim ponašanjem onda postoji mogućnost i blokade funkcionisanja Skupštine Glavnog grada pa tako i daljih posledica za koje će isključivo biti odgovorna parlamentarna većina - rekao je Klikovac.
On je pozvao Mujovića, koji je u ovom trenutku i član Vlade Crne Gore, "da utiče na premijera Milojka Spajića da poštuje izbornu volju građana Budve, a ne direktive Andrije Mandića".
Klikovac je kazao da se Crna Gora i Podgorica nalaze u opasnoj političkoj situacija koja neće omogućiti da Glavni grad izađe iz faze stagnacije (prethodnih dvije godine) i da nastavi putem razvoja.
- Kao što smo i kazali na prvoj sjednici Skupštine Glavnog grada period od prva tri mjeseca predstavlja period upoznavanja gradonačelnika sa sistemom funkcionisanja Glavnog grada, a tek nakon toga, razmotrićemo dalje koraka postupanja opozicije - rekao je Klikovac.

Klikovac: Zbog Budve moguća blokada Glavnog grada

Ministarstvo javne uprave očekuje od Vlade da će odrediti novi datum održavanja sjednice Skupštine opštine Budva u zakonskom roku, odnosno do 27. januara - saopšteno je iz resora na čijem je čelu Maraš Dukaj.
Javnost je, kako ističu u saopštenju, zabrinuta, a mediji se s razlogom interesuju oko sazivanja sjednice Skupštine opštine Budva.
 - Podsjećamo da je Ministarstvo javne uprave 16. januara, odmah po urađenom nadzoru, podnijelo Vladi informaciju o stanju u Skupštini opštine Budva u pogledu održavanja prve sjednice novoizabrane Skupštine, u smislu člana 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, sa prijedlogom da se sjednica sazove za 23. januar - navodi se u saopštenju. 
Kako Vlada o ovoj informaciji sa prijedlogom saziva još nije odlučivala, očekuju da će Vlada izmijeniti predložene zaključke u dijelu rokova i odrediti novi datum održavanja sjednice Skupštine opštine Budva u zakonskom roku, odnosno do 27. januara.

1250x600

1084x550

MJU: Vlada da odredi novi datum održavanja sjednice SO Budva do 27. januara

Vlada odbijanjem da ispuni svoju zakonsku obavezu i zakaže SO Budva 
nastavlja sa rušenjem pravnog poretka zemlje i time dodatno produbljuje 
političku i ustavnu krizu - ocijenio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Bojan Zeković. 
 
Neki mediji su danas objavili da je Vlada odbila prijedlog ministra javne uprave Maraša Dukaja da se sjutra nastavi sjednica Skupštine Opštine Budva i izabere tamošnji predsjednik, ali prema informacijama Portala ETV, Vlada o tom pitanju uopšte nije ni raspravljala - pošto prijedlog Dukaja nije uvršten u red jučerašnje telefonske sjednice Vlade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-jos-nije-raspravljala-o-prijedlogu-dukaja-da-se-sjutra-bira-predsjednik-so-budva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada policija nepostupanjem suštinski asistira licima sa kapuljačama 
koji onemogućavaju predstavnike gradjana da rade svoj posao, a Vlada ih nakon toga podrži odbijajući da usvoji predlog resornog ministra i 
zakaže sjednicu SO, što je zakonska obaveza, obesmišljavaju se izbori i 
politički procesi ciljano iz institucija pokušavaju izmjestiti na 
ulicu - naveo je Zeković. 
 
On je podsjetio da je Dukaj još prošle sedmice predložio Vladi da, polazeći od imperativne zakonske obaveze Vlade, SO Budva zakaže za 23. januar. 
 
- Ova tačka je ekspresno skinuta sa dnevnog reda na inicijativu lidera 
jedne od stranaka većine koja je i organizovala ono poznato &nbsp;nasilje 
lica sa kapuljačama u zgradi SO Budva kada su odbornici fizičkom silom 
spriječeni da konstituišu skupštinu - istakao je Zeković.
Nakon toga, dodaje, održano je nekoliko telefonskih sjednica Vlade i ni 
na jednoj od tih sjednica nije usvojena ova odluka. 
 
- Dokle Spajićeva Vlada namjerava da ide u rušenju pravnog poretka 
zemlje, vidjećemo u narednih nekoliko dana kada ističe rok za 
zakazivanje sjednice SO Budva a to je 27.januar. Spajićeva Vlada umjesto da makar u ovom slučaju postupi odgovorno i zakonito i zakaže SO Budva ona doliva ulje na vatru i dodatno zaoštrava krizu do tačke potpune paralize političkog života - ističe Zeković. 
 
On poručuje da Vladi i svim akterima parlamentarne većine koja nasiljem pokušava da spriječi formiranje vlasti u Budvi mora biti jasno da neće uspjeti da na taj način ostvari svoj politički cilj i da će se 
vlast za koju postiji većina formirati. 
 
- Ovim putem još jednom upozoravamo prije svega Spajića kao 
najodgovornijeg u državi da će za sve što se bude dešavalo i oko slučaja 
Budve biti kriv dominantno on, kao prvi čovjek izvršne vlasti - zaključio je Zeković.

Zeković: Spajićeva Vlada nezakazivanjem SO Budva nastavlja sa rušenjem pravnog poretka

Vlada Crne Gore još nije raspravljala o prijedlogu ministra javne uprave Maraša Dukaja da se sjutra održi dio sjednice na čijem dnevnom redu bi bio izbor predsjednika Skupštine Opštine Budva, saznaje Portal ETV.
Neki mediji su objavili da je Vlada odbila ovaj prijedlog Maraša, ali prema našim informacijama, ova tačka uopšte nije bila ni kandidovana za raspravu na jučerašnjoj telefonskoj sjednici.
Nakon što su 10. januara verifikovani mandati odbornicima, pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast. Prije toga su, održavanje sjednice na kojoj je Petar Odžić iz Evropskog saveza trebalo da bude izabran za predsjednika lokalnog parlamenta, odbornici saveza „Za budućnost Budve“, Demokratske Crne Gore i PES već blokirali uz navode da je na djelu gruba zloupotreba procedure.
Tada je potpredsjednik Opštine Budva i nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović poručio da je n<a href="https://etv.me/politika/pristalice-zbb-demokrata-i-pes-u-sali-so-budva-neizvjestan-nastavak-sjednice">asilan upad u salu Skupštine Opštine Budva</a> organizovao NSD Budva koji ima punu logistiku Demokratske Crne Gore koja upravlja resorom Uprave policije i MUP. S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Rok za izbor predsjednika SO Budva ističe 12. februara.

Vlada još nije raspravljala o prijedlogu Dukaja da se sjutra nastavi sjednica i bira predsjednik SO Budva

Ministarstvo javne uprave sprovodi nadzor u Opštini Budva koji će biti završen 13. februara i od kojeg će zavisiti dalji koraci u vezi konstituisanja lokalnog parlamenta, nezvanično je saopšteno Pobjedi iz vrha tog resora.
U MJU tvrde da informacija, koju je juče objavilo više medija, da će Vlada do kraja iduće sedmice sazvati novu sjednicu SO Budva, nije tačna.
Zvanično, međutim, iz resora Maraša Dukaja, kao ni iz Vlade, takve navode nijesu demantovali.
Pokušaj konstituisanja budvanskog parlamenta i izbor njenog predsjednika u petak je neslavno završen uz tenzije i fizičke sukobe između predstavnika dvije zaraćene političke grupacije od kojih jednu predvodi lider „Budva naš grad“ Nikola Jovanović, a drugu nosilac liste koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj.
Prijedlog, koji je podržalo 12 odbornika sa liste „Budva naš grad“, Evropskog saveza i Građanskog pokreta Ura, da se funkcioner ES Petar Odžić nađe na čelu lokalnog parlamenta, nije ni razmatran, jer su zasijedanje blokirali odbornici koalicija „Za budućnost Budve“ i Pokreta Evropa sad i Demokrata čije su pristalice potom okupirale i salu SO.
Odbornici te dvije koalicije zahtijevali su da se najstariji odbornik Savo Medigović („Budva naš grad“), koji je prvo podnio ostavku na tu funkciju pa je ubrzo potom povukao, povuče sa mjesta predsjedavajućeg i vođenje sjednice prepusti drugom po redu najstarijem odborniku Krstu Rađenoviću iz koalicije „Za budućnost Budve“.
Zbog nerada, koji je obilježio pokušaj konstituisanja Skupštine opštine, budvanski sud za prekšaje je, na osnovu prijave policije, u međuvremenu formirao dva predmeta protiv Mikijelja, menadžerke opštine Marijane Božović („Budva naš grad“) i člana opštinskog obezbjeđenja Gorana Tmušića.
Mikijelj se, kako je pojašnjeno iz suda, prekršajno goni zbog fizičkog napada na Božovićku, a ona zbog uvreda izrečenih na njegov račun.
Tmušić se, sa druge strane, osnovano sumnjiči za izvršenje fizičkog napada na štetu odbornice koalicije „Za budućnost Budve“ Bojane Pićan.
Marijana Božović je juče saopštila da protiv Mikijelja nije podnijela prijavu jer ga, kako je navela, posmatra kao „sugrađanina, nečijeg brata, supruga i oca koji tako nešto sebi nije smio da dozvoli“.
Pojasnila je i da je, u izjavi datoj u Centu bezbjednosti Budva, izrazila nadu da će policija i tužilaštvo postupiti po službenoj dužnosti i time, kako je navela, pokazati da se to ne smije ponoviti.
- Danas u medijima, umjesto izvinjenja, koje bi priličilo čovjeku koji je sa leđa napao mene - ženu, čitamo izjavu Mladena Mikijelja punu optužbi i mržnje prema meni. Mržnja i nasilje mora da stane. Pozivam sve nadležne i nevladine organizacije za zaštitu ljudskih, ženskih prava da se uključe i najoštrije osude gnusno i siledžijsko ponošanje javnog funkcionera, direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja – zaključila je Božović.

MJU sprovodi nadzor u SO Budva od čega će zavisiti dalji koraci

Pozivam premijera Milojka Spajića da, ukoliko želi da zadrži gram 
kredibiliteta, smijeni Mladena Mikijelja sa mjesta izvršnog direktora JP 
“Morskog dobra“ - poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Budva Jovo Perović. 
 
Prema njegovim riječima, ponašanje ovog državnog službenika koji je 
jutros dobio prijavu od policije zbog fizičkog napada na gradsku 
menadžerku je ružna slika koju šalje ne samo o sebi nego i o Vladi koja 
ga je da to mjesto postavila. 
 
- Umjesto stikera i saopštenja o značaju žena za Vladu Milojka Spajića, 
za početak bi valjalo da ih njeni izabrani funkcioneri ne udaraju sa 
leđa. Ovakvo ponašanje i sramni napad na žensku osobu ne bi izazivao 
ništa bez otvoreni prezir i reakciju nadležnih državnih organa, da nije 
riječ o rukovodiocu jednog od najznačajnijih državnih preduzeća - ističe 
Perović. 
 
Posebnu reakciju, dodaje, očekuju od ženskih članova Vlade i Skupštine 
Crne Gore koje su do sada pokazale visok stepen senzibiliteta zbog 
napada koji su učestali na žene u javnom prostoru u proteklih par 
godina. 
 
- Naravno, što se nas u Budvi tiče, mi smo sve ovo od Mikijelja i 
očekivali - zaključio je Perović.

Perović: Spajić da smijeni Mikijelja ukoliko želi da zadrži gram kredibiliteta

&nbsp;Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, čistke u policiji se nastavljaju nesmanjenom žestinom. &nbsp;Po nalogu čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića sada je krenula akcija protiv najiskusnijih policijskih starješina, ljudi koji imaju između 20 I 30 godina radnog iskustva. I to na odgovornim operativnim i rukovodećim pozicijama u sistemu policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418190428_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KOALICIJA ZA PROGON: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>KOALICIJA ZA PROGON: Šćepanović i Šaranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;TIM EGZEKUCIJU Prema izvorima iz MUP-a, zamisao vršioca dužnosti Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji sve koordinira sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, je - hitna degradacija i uklanjanje iskusnih policijskih funkcionera. &nbsp;&nbsp; Šaranovićev tim za egzekuciju na terenu ima tri člana. Glavni operativac je Igor &nbsp;Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. Uz njega je Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, nekadašnji pobornik DPS vlasti, sada preletač u Demokrate Alekse Bečiča. Treći član grupe je Đorđe Peković, viši policijski inspektor. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_8cff47e52d40b44f71d62bbfa41c02f46c9e2da8596b4986aeef61710e3109d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250418190428_8cff47e52d40b44f71d62bbfa41c02f46c9e2da8596b4986aeef61710e3109d3" data-rendition-name="original" width="957" height="1600" loading="lazy" alt="TIM ZA ODSTRIJEL: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>TIM ZA ODSTRIJEL: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo je Glavatović u poneđeljak 14. aprila poslao sedmorici policijskih starješina pozive za usmenu raspravu. &nbsp; TIM ZA ODSTRIJEL... Na spisku su: Milorad Žižić, diplomirani oficir policije sa stečenim najvećim policijskim zvanjem &nbsp;glavnog &nbsp;policijskog &nbsp;inspektora; bivši je načelnik CB Nikšić i bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala. Jovica Rečević, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor; bivši načelnik CB Podgorica i bivši savjetnik direktora Uprave policije. Zoran Stanović, bivši komandir granične policije Aerodroma Tivat. Slavko Đurović, bivši komandir policije u OB Danilovgrad. Ivana Popović, viša policijska inspektorka u Sektoru za borbu protiv kriminala, inače sudski vještak grafološke struke. Vladan Radulović, bivši inspektor NCB Interpola Podgorica. Vladan Delić, bivši načelnik Službe za zajedničke i pomoćne poslove MUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_8daad2da94ceabb39e6a778995c3624aebbc3b9762d6bd305308236a04113e31.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190428_8daad2da94ceabb39e6a778995c3624aebbc3b9762d6bd305308236a04113e31" data-rendition-name="original" width="900" height="537" loading="lazy" alt="META ZA POLIITIČKI ODSTRIJEL: Jovica Rečević"> <figcaption>META ZA POLIITIČKI ODSTRIJEL: Jovica Rečević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  USMENE RASPRAVE Prema informacijama Televizije E juče su, 17. aprila, na nekoj vrsti raporta bili četvorica policijskih službenika: Jovica Rečević, Slavko Đurović, Vladan Delić i Ivan Popović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Milorad Žižić bi trebalo da se javi 23, a Vladan Radulović 24. a Zoran Stanović 25. aprila. &nbsp; Usmena rasprava je samo jedan vid zastrašivanja. Osmišljen je i plan diskriminacije politički nepodobnih starješina. &nbsp; Prema pouzdanim izvorima iz MUP-a, zamisao vršioca dužnosti Uprave policije Lazara Šćepanovića i njegove ekipe je da se izvede nezakonita degradacija školovanih, iskusnih policijskih starješina. Sve to kroz brojne konstrukcije u disciplinskim postupcima, ali i donošenjem rješenja o rasporedu kojim se rukovodni kadar sa najvećim oficirskim zvanjem pozicionira u sistemu tako da obavlja – manje zahtjevne, izvršne inspektorske poslove. RAŽALOVANJE I NAJAVA PRIJAVA -Prevedeno vojnim rječnikom, ovo je neka vrsta ražalovanja iako neće gubiti činove. Kao da pukovnicima u vojsci naređuju poručnici i kapetani po činu, što je i pravno i praktički neizvodljivo. Pravljenje ovakvog sistemskog haosa ne poznaje ni jedna regionalna i međunarodna praksa u bezbjednosnim sistemima. Šćepanović očito ima namjeru da gradi neodrživi sistem u kojem bi službenici sa nižim policijskim zvanjima i sa manje policijskog i rukovodnog iskustva rukovodili službenicima stečenog najvećeg rukovodnog zvanja – objašnjav izvor ETV iz Uprave policije. Teško je predvidjeti kako funkcionisati sistem Uprave policije sa tako nakaradno izmijenjenim ulogama u formaciji. Izvjesno je, naglašavaju pravnici koje je kosultovala Televizija E, da su odluke ili rješenja o rasporedu nezakonita, u suprotnosti sa pravilima i standardnim procedurama policijskog rada. Istovremeno su i u suprotnosti sa principom subordinacije u policijskoj organizacionoj strukturi. Sedmorici pomenutih službenika, kao i njihovim kolegama iz Nikšića, Budve, Berana, Bijelog Polja dostavljeni su pozivi za usmenu raspravu u postupku donošenja rješenja o novom rasporedu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190436_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250418190436_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='OPASNA AKCIJA: Dokument kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>OPASNA AKCIJA: Dokument kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Najavili su, kako naglašavaju, ,,adekvatne pravne odgovore i borbu do kraja protiv nezakonitosti”. Očigledno je da akcija ,,Značka” koju su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik policije Šćepanović nailazi na sve više prepreka. I sve su snažniji glasovi otpora i valja očekivati da će se, nakon procesuiranja tužbi policijskih starješina, uskoro imati priličnu buku u crnogorskoj policiji. &nbsp; &nbsp;

Glavatović po naredbi Šćepanovića degradira nepodobne policijske starješine

Trgovinske firme u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cijene svih proizvoda koje nude.
Ta obaveza, uvedena izmjenama Zakona o zaštiti potorošača usvojenim u februaru, važi za male, srednje i velike trgovce na malo, a izuzezi su samo mikro trgovci koji zapošljavaju do 10 radnika.
U ministarstvu ekonomije Sjeverne Makedonije ističu da će ta mjera omogućiti kupcima da porede cijene prije kupovine i očekuju da će "dodatno dovesti do smanjenja cijene u narednom periodu".
- Građani će sada moći da biraju gdje će potrošiti novac jer će moći sami da vide i uporede koja prodavnica ima najniže cijene - saopštilo je ministarsrvo.
Prema izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, mali, srednji i veliki trgovci na malo od danas mora da na svojoj internet stranici za svako svoje prodajno mjesto posebno da objavljuju trenutnu prodajnu, odnosno jediničnu cijenu u trenutku objavljivanja, svakog proizvoda koji nudi na prodaju.
Ovo uključuje prodavnice koje prodaju osnovne prehrambene proizvode, voće i povrće i trgovce na malo koji prodaju sredstva za higijenu, bijelu tehniku, igračake, tekstilne proizvode, građevinski materijal, alat i električne aparate.
Cjenovnik objavljen na internetu treba da sadrži: naziv robe-proizvoda (robna marka, model i slično), prodajnu cijenu sa PDV-om, jediničnu cijenu po kilogramu, litru, metru, opis robe, dostupnost na prodajnom mjestu, redovnu cijenu sa PDV-om, promotivnu ili sniženu cijenu.
Trgovci bi trebalo da ažuriraju cijene robe na dnevnom nivou, odnosno svakog radnog dana do 10.

Trgovci u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cijene na internetu

Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine ruskim državljanima otežano je da putuju u zemlje Evropske unije i nekolicinu drugih država jer je pooštren vizni režim. Ipak, moćni Rusi koji su povezani sa obavještajnim strukturama, profiteri rata u Ukrajini i oligarsi, našli su način da zaobiđu vize tako što su obezbijedili pasoše drugih zemalja iz kojih se može slobodno putovati u Evropsku uniju (EU) - a mnogima od njih primamljiv je bio upravo pasoš Srbije.
Za ove uticajne Ruse uopšte nije bilo teško doći do njega. Iako nijesu ispunjavali kriterijume da postanu srpski državljani, Vlada Srbije koju je prvo predvodila Ana Brnabić, a zatim Miloš Vučević, dodjeljivala im je državljanstvo mimo procedure koja važi za strance, pravdajući to srpskim nacionalnim interesom.
Jedan od njih je Ivan Sibirev, ratni profiter čija kompanija „R-stroj“ je razvijala poslove u ratom uništenim ukrajinskim gradovima. Dok je prošle godine Evropska unija njegovu kompaniju sankcionisala zbog bogaćenja zahvaljujući ratu, premijerka Brnabić mu je, preskačući standardne procedure, dodijelila srpsko državljanstvo. Da bi se ovo dogodilo, pošto Sibirev nije ispunjavao uslove, Vlada Srbije iskoristila je član Zakona o državljanstvu koji omogućava da se strancima pokloni državljanstvo ukoliko je to bitno za „nacionalni interes” Srbije.
Brnabić je isto tako smatrala da je bitno za Srbiju da se državljanstvo dodijeli i Viktoru Šendriku, bivšem specijalacu Ruske službe bezbjednosti (FSB) i šefu obezbjeđenja ruskih oligarha Arkadija i Borisa Rotenberga.&nbsp;
Šendrik je i sponzor neonacističke divizije navijača Espanjola koja se bori protiv Ukrajine.
Po specijalnoj proceduri državljanstvo je dobio i Dimitrij Sergejev – blizak prijatelj sina čuvenog FSB generala Nikolaja Patruševa koji blisko sarađuje sa Aleksandarom Vulinom na prisluškivanju ruske opozicije u Beogradu.&nbsp;
Patrušev je sa Vulinom formirao i „radnu grupu za borbu protiv ‘obojenih revolucija’“ sa zadatkom da sprječava proteste i organizuje praćenje aktivista, novinara i branitelja ljudskih prava, kako je pisao Danas.
Oni nijesu jedini ruski državljani koji su zahvaljujući posebnim odlukama srpske Vlade uspjeli da dođu do srpskog pasoša, pokazuje istraživanje novinara ruskog sajta „Važne priče“ i portala KRIK.
Novinari su pregledali sve odluke o dodjeljivanju državljanstava od početka 2022. do aprila 2025. godine i tu pronašli čak 204 ruska državljanina koja su dobila srpski pasoš mimo uobičajne procedure jer je to, navodno, „u interesu Srbije“.
Od njih se nije tražilo da ispune standardne uslove poput toga da žive u Srbiji prije ili poslije dobijanja pasoša, niti da se odreknu drugih državljanstava.
Kako je pokazalo istraživanje „Važnih priča“ i KRIK-a, među onima koji su na ovaj način dobili državljanstvo je više Rusa povezanih sa političkom elitom iz Kremlja, ruskom službom bezbjednosti (FSB), vojnom industrijom, oni koji su se obogatili u ratu u Ukrajini i drugi poslovni giganti. Nije jasno koji su to nacionalni interesi Srbije zadovoljeni ovim odlukama.
Dodjeljivanje državljanstava na ovaj način obično je rezervisano za istaknute ljude iz oblasti nauke, sporta ili umjetnosti.
<h2>POTREBA ZBOG PROTESTA</h2>
Istraživač korupcije iz nevladine organizacije „Arktida“ Ilja Šumanov smatra da bi ovakva masovna podjela pasoša mogla da bude dio političkog dogovora između dvije vlade. Kaže da u ovom scenariju Srbija rizikuje da izgubi šanse za evropske integracije, ali vlast u zemlji može dobiti od Moskve instrumente autoritarne kontrole koji joj trebaju sada, u vrijeme masovnih protesta.
- Mislim da je takođe u pitanju neformalna finansijska podrška, obezbjeđivanje zajmova i kredita koji će biti upotrebljeni za održavanje režima - kaže Šumanov.
U Srbiji je, kako je konstatovao, turbulentno.
- I Rusija može pomoći režimu tako što sa njima može da podijeli sve autoritarne prakse. Počev od sistema praćenja, kontrole društvenih mreža, pa do političkih tehnologija - naprimjer farmi botova i slično - dodao je on.
Novinari „Važnih priča“ kontaktirali su sve osobe pomenute u tekstu koje su dobile srpsko državljanstvo, ali od njih nijesu dobili odgovore.
KRIK je poslao pitanja Vladi Srbije za objašnjenje ovakvih odluka, ali iz službe za medije na njih nijesu odgovorili.

Kontroverzni Rusi dobijaju pasoše Srbije uz obrazloženje da je to „nacionalni interes“

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: skupstina-opstine-budva