Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste Slobodana Čukića novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.
Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi.
– Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.
U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.
– U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne suhozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – navodi Čukić.
U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada.
– Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – navodi Čukić.
Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“, je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja.
Slobodan Čukić (Peć, 1964) je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radio je u Radiju Crne Gore, u dnevnom listu „Vijesti“ gdje je bio novinar u redakciji za kulturu, a potom urednik Arhiva i Nauke. Od septembra 2015. je zapošljen u „Pobjedi“ na mjestu urednika rubrike Feljton i Arhiv.
Član je Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog PEN centra.
Objavljivao je eseje i temate u brojnim časopisima s različitom tematikom – od filozofske i politološke do filmske kritike i istorijsko-etnološke esejistike i putopisne esejistike. Objavio je knjige: „Izdaja o kojoj se ćutalo cijeli vijek“ (2016), „Podgorički brevijar“ (2018), „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918–1920“ (2019), „Iz dubina lješanske prošlosti“ (2019), „Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora s istoka“ (2021) i „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ (2024).

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića

U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora Slobodana Čukića. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i autor. Moderatorka programa bila je Irena Delja. Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp; - Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp; On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp; Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  - Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić. Aleksandar Radoman je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp; Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  - Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman. Autor Slobodan Čukić govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp; Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju. Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač Slobodan Čukić.
U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.
- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.
Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.
- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.
Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.
- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.
Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.
- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.
Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.
S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.
- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.
Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.
- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.
Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.
- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pregovaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da će 2026. biti godina velikih odluka.
&nbsp;- EU, Crna Gora je spremna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1991118351846830535%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991118351846830535%7Ctwgr%5Ef8438f3ab860cb3f38ad12bedc1ebbef59433da7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On se u Briselu danas sastao sa komesarkom za proširenje EU Martom Kos.
- Točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili. Crna Gora ne kalkuliše kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono što je svrha ovog procesa - punopravno članstvo - kazao je Spajić.
Na tu temu, kaže, održali su vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za proširenje Martom Kos.

Spajić: Točak reformi ubrzava, za nešto manje od mjesec vraćamo se u Brisel da zatvorimo više pregovaračkih poglavlja

Crna Gora će do kraja 2027. godine imati bolju, efikasniju, transparentniju i digitalizovaniju javnu upravu - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj.&nbsp;
On je, u podkastu Ministarstva javne uprave (MJU) „Puls Uprave“, kazao da svaka javna uprava treba da bude servis građana i privrede i da su zbog toga sistemski ušli u proces digitalizacije i sajber bezbjednosti. &nbsp;
- Napravili smo dosta lijepih stvari: novi portal e-Uprave, novi Metaregistar, jedinstven sistem koji se odnosi na čitavu upravu, nove elektronske servise, GSB i drugo - naveo je Dukaj.
On je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je potpisnica Digitalne Evrope i članica tog programa, poručujući da digitalizacija mora biti sveobuhvatan proces koji uključuje sve - od institucija, nevladinog sektora, akademske zajednice do građana.
Govoreći o sajber bezbjednosti, Dukaj je kazao da je ona u Crnoj Gori danas daleko iznad one 2022. godine, kada se dogodio sajber napad na Vladinu informatičku infrastrukturu.&nbsp;
- Tada kao država nijesmo bili pripremljeni. Zašto? Zato što se malo radilo u dijelu koji se odnosi na sajber bezbjednost. Danas je Crna Gora najmanje pet stepenica više u odnosu na tada, ali nije 100 odsto zaštićena, jer ni najnaprednije zemlje svijeta to nijesu - istakao je Dukaj.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz MJU, kazao da su dobili projekat iz Evropske komisije – CIRT i Government Security Operation System (GSOC), gdje štite državnu informacionu infrastrukturu 24/7.
- Zajedno sa Francuskom i Slovenijom formirali smo Regionalni centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, koji je centar edukacije, obuke i treninga, ne samo za zemlje Zapadnog Balkana, nego i za mnoge evropske i svjetske zemlje - rekao je Dukaj.
Sajber bezbjednost, kako je ukazao, stalno se mora unapređivati, jer je sajber kriminal danas jedan od najopasnijih i najplaćenijih oblika kriminala od koga nijesu imune ni najrazvijenije države svijeta.
Prema riječima Dukaja, sajber ratovi nemaju granice.&nbsp;
- Moramo kao društvo, region, članica NATO-a i buduća članica EU dati doprinos tome. Pogotovo moramo u ovoj oblasti voditi računa o ljudskim kapacitetima - kazao je Dukaj.&nbsp;
On je rekao da najveće zemlje imaju ogroman manjak stručnjaka iz te oblasti.&nbsp;
- Mi sistemski rješavamo ovaj izazov kroz obuke, ali i kroz saradnju sa univerzitetima, gdje su formirani programi za sajber bezbjednost na osnovnim i master studijama - kazao je Dukaj.&nbsp;
Kako je naveo, digitalizacija i sajber bezbjednost su oblasti koje zahtijevaju punu pažnju i kontinuirani razvoj.&nbsp;
- Digitalizacija zahtijeva uključivanje cijelog društva, a sajber bezbjednost kontinuirano ulaganje - dodao je Dukaj.&nbsp;
On je u podcastu govorio i o reformi javne uprave na državnom i lokalnom nivou vlasti koja, kako je saopšteno, nosi bremenite izazove. &nbsp;

Dukaj: Efikasnija i digitalizovanija javna uprava do kraja 2027. godine

U ruskom napadu na zapadni ukrajinski grad Ternopolj ubijeno je deset osoba, a 40 je ranjeno, javlja Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su devetospratne stambene zgrade pogođene u napadima, dok je Rusija tokom noći ispalila više od 470 dronova i 47 raketa na Ukrajinu.
Tri okruga drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkova, takođe su pogođena masivnim napadom dronova u kojem je povrijeđeno više od 30 ljudi, uključujući i djecu, prenosi N1.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je da nestanci struje utiču na više regiona širom države.
Napad koji se desio rano jutros jedan je od najsmrtonosnijih na zapadnu Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je rekao da je došlo do „značajnih razaranja“ u Ternopolju, dodajući da bi ljudi mogli biti zarobljeni ispod ruševina.
Energetski objekti, transport i civilna infrastruktura oštećeni su i u drugim djelovima zapadne Ukrajine.
Energetski sektor u regionu Ivano-Frankivsk takođe je napadnut, a od troje povrijeđenih dvoje su djeca.
I u regionu Lavova pogođeni su kritična infrastruktura i energetski objekti.
Ruski napadi uslijedili su dan nakon što je ukrajinska vojska saopštila da je ispalila američke rakete dugog dometa Atacms na vojne ciljeve unutar Rusije, što je prvi put da su priznali korišćenje Atacms raketa na ruskoj teritoriji.
Rusko ministarstvo odbrane optužilo je Ukrajinu da je ispalila četiri takve rakete na južni grad Voronjež, ali je navelo da su sve oborene protivvazdušnom odbranom.
Zelenski je u međuvremenu krenuo u tursku prijestonicu Ankaru, u pokušaju da oživi američku inicijativu za okončanje rata, dok je Kremlj saopštio da nijedan ruski predstavnik neće učestvovati u razgovorima u Turskoj.

U ruskom napadu na Ternopolj ubijeno deset osoba

Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu - svako dijete ima pravo da raste, uči i razvija se bez prepreka, poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U susret obilježavanju Međunarodnog dana djeteta, dana 19. novembra 2025. godine u Vladi Crne Gore Savjet za prava lica sa invaliditetom održao je sjednicu posvećenu temi "Položaj djece sa invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju - intersekcijska diskriminacija".
Sjednicom je predsjedavao Đeka - predsjednik Savjeta za prava lica sa invaliditetom, koji je istakao da inkluzija djece sa smetnjama u razvoju/djece sa invaliditetom, mora biti trajna društvena vrijednost, a ne privremeni projekat. 
 
- Naš zadatak nije samo da govorimo o pravima djece, već da ih učinimo stvarnim. Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu - svako dijete ima pravo da raste, uči i razvija se bez prepreka - poručio je Đeka. 
 
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić naveo je kako se danas govori o jednoj vrlo važnoj i osjetljivoj temi, te o složenim oblicima diskriminacije koje djeca da invaliidtetom/ smetnjama u razvoju trpe. Govoreći o njima, govori se o temeljnim vrijednostima društva, o pravu svakog djeteta na dostojanstvo, ravnopravnost i puno učešće u zajednici. 
 
Michele Servadei, šef predstavništva UNICEF- a u Crnoj Gori, pohvalio je donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta kao i napore ministarstava u pogledu inkluzije djece sa invaliditetom/smetnjama u razvoju kroz programe obrazovanja, rane intervencije, povećanja broja dnevnih centara, te aktivnosti u pogledu usvajanja Akcionog plana za implementaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava lica sa invaliditetom. 
 
Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, navela je da iako ministarstvo pokriva tržište rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom, ostaju otvoreni za svaki vid saradnje sa resorima i nevladinim organizacijama, u cilju sprečavanja bilo koje vrste diskriminacije, &nbsp;te da puno očekuje od sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta. 
 
Direktorica direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom mr Irena Rakočević istakla je kako je neophodno kreirati politike u lokalnim zajednicama koje će biti sinhronizovane, koherentne i koje će obezbijediti da &nbsp;se djeci sa smetnjama u razvoju/ djeci sa invaliditetom &nbsp;u svim gradovima Crne Gore pruže istovjetne i pravovremene usluge. 
 
Na sjednici su učestvovali članovi Savjeta, predstavnici relevantnih institucija, organizacija civilnog društva i stručnjaci, koji su razgovarali o načinima unapređenja položaja djece sa invaliditetom i jačanja institucionalne podrške. 
 
Posebno je istaknuto da su djeca sa invaliditetom često izložena intersekcijskoj diskriminaciji, kada se više oblika neravnopravnosti prepliće - invaliditet, siromaštvo, pol, mjesto stanovanja ili pripadnost manjinskoj zajednici. 
 
Na sjednici je zaključeno da je potrebno jačati sistemsku podršku kroz zajedničko djelovanje obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, kako bi se obezbijedila sveobuhvatna i trajna podrška djeci i porodicama. 
 
Poručeno je da intersekcijski pristup mora postati sastavni dio politika i programa koji se odnose na djecu, kako bi svako dijete imalo jednake mogućnosti razvoja i učešća u društvu. 
 
Roditelji, škole i zajednice moraju biti osnaženi i podržani, a stručnjaci kontinuirano edukovani, jer se inkluzija gradi zajedničkim radom i razumijevanjem. 
 
Sa sjednice je poručeno da će Savjet za prava lica sa invaliditetom nastaviti da, u saradnji sa nadležnim institucijama i organizacijama, radi na unapređenju prava djece sa invaliditetom i stvaranju društva jednakih mogućnosti za svako dijete.

Đeka: Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: slobodan-cukic