Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste Slobodana Čukića novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.
Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi.
– Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.
U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.
– U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne suhozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – navodi Čukić.
U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada.
– Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – navodi Čukić.
Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“, je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja.
Slobodan Čukić (Peć, 1964) je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radio je u Radiju Crne Gore, u dnevnom listu „Vijesti“ gdje je bio novinar u redakciji za kulturu, a potom urednik Arhiva i Nauke. Od septembra 2015. je zapošljen u „Pobjedi“ na mjestu urednika rubrike Feljton i Arhiv.
Član je Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog PEN centra.
Objavljivao je eseje i temate u brojnim časopisima s različitom tematikom – od filozofske i politološke do filmske kritike i istorijsko-etnološke esejistike i putopisne esejistike. Objavio je knjige: „Izdaja o kojoj se ćutalo cijeli vijek“ (2016), „Podgorički brevijar“ (2018), „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918–1920“ (2019), „Iz dubina lješanske prošlosti“ (2019), „Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora s istoka“ (2021) i „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ (2024).

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića

U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora Slobodana Čukića. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i autor. Moderatorka programa bila je Irena Delja. Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp; - Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp; On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp; Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  - Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić. Aleksandar Radoman je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp; Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  - Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman. Autor Slobodan Čukić govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp; Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju. Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač Slobodan Čukić.
U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.
- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.
Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.
- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.
Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.
- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.
Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.
- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.
Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.
S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.
- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.
Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.
- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.
Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.
- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

Ministarstva prosvjete, ekonomskog razvoja, evropskih poslova, dijaspore i pomorstva, kojima rukovode Anđela Jakšić Stojanović, Nik Đeljošaj, Maida Gorčević, Mirsad Azemović i Filip Radulović, ostvarila su stoprocentni učinak u realizaciji planiranih aktivnosti u prošloj godini. Portal ETV objavljuje tabelarni prikaz učinka svih resora. Prema obimu završenih i realizovanih obaveza, maksimalan učinak zabilježili su resori kojima rukovode Jakšić Stojanović i Đeljošaj. Pri vrhu liste nalaze se i resori saobraćaja, kojim je lani rukovodila Maja Vukićević, energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, &nbsp;vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, dok su se pri dnu rang-liste našli resori socijalnog staranja, prostornog planiranja, poljoprivrede, javne uprave…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227160232_4cfa0a0a394d0103fd939583b048bfa7a7783ca12e903e0b8df2b8c031cc5c84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227160232_4cfa0a0a394d0103fd939583b048bfa7a7783ca12e903e0b8df2b8c031cc5c84" data-rendition-name="original" width="1026" height="1547" loading="lazy" alt="Statistički prikaz učinka, vlada"> </figure>

Kako su radili u 2025: Jakšić Stojanović, Đeljošaj, Gorčević - na vrhu po realizaciji obaveza

Bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvan je da 13. marta da izjavu pred skupštinskim Anketnim odborom o tzv „crnim trojkama“.
- Obavještavam Vas da će se 12. sjednica Anketnog odbora, radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti, održati 13. marta 2026. godine (petak) sa početkom u 12 sati, u Plavoj sali Skupštine Crne Gore - naveo je u pozivu predsjednik Odbora i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
On je za dnevni red predložio uzimanje izjave od Đukanovića i tekuća pitanja.

Milo Đukanović pred Anketnim odborom 13. marta

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televizij E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Opozicioni bunt u Skupštini
- Opozicija blokirala rad Skupštine, sporni zakoni o MUP-u i ANB-u
- Pretres u centru Podgorice
- Šest mjeseci zatvora zbog neoduzimanja oružja Vuku Boriloviću
- 33 godine od zločina u Štrpcima
Gošća večerašnje Informativne emisije 24 sata je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Aleksandra Vuković-Kuč

Iz Prve banke je saopšteno da će u najkraćem roku od nadležnih organa zahtijevati da dostave zvanično i jasno obrazloženje preduzetih aktivnosti povodom privremene spoljne blokade oba pristupa filijali i onemogućenog pristupa u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpjp-po-nalogu-odt-a-pretresa-imovinu-aca-dukanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Banka obavještava javnost, klijente i poslovne partnere da je filijala nastavila sa redovnim poslovanjem i da svi sistemi i usluge funkcionišu nesmetano. Ujedno se izvinjavamo klijentima koji su se zatekli u filijali i koji su, bez krivice Banke, pretrpjeli neprijatnosti usljed navedenih okolnosti - naglasili su u saopštenju.
Prva banka Crne Gore ostaje, poručuju oni, posvećena stabilnosti, sigurnosti i kontinuitetu pružanja usluga svim svojim klijentima i partnerima.

Tag: slobodan-cukic