Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste Slobodana Čukića novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.
Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi.
– Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.
U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.
– U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne suhozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – navodi Čukić.
U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada.
– Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – navodi Čukić.
Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“, je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja.
Slobodan Čukić (Peć, 1964) je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radio je u Radiju Crne Gore, u dnevnom listu „Vijesti“ gdje je bio novinar u redakciji za kulturu, a potom urednik Arhiva i Nauke. Od septembra 2015. je zapošljen u „Pobjedi“ na mjestu urednika rubrike Feljton i Arhiv.
Član je Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorskog PEN centra.
Objavljivao je eseje i temate u brojnim časopisima s različitom tematikom – od filozofske i politološke do filmske kritike i istorijsko-etnološke esejistike i putopisne esejistike. Objavio je knjige: „Izdaja o kojoj se ćutalo cijeli vijek“ (2016), „Podgorički brevijar“ (2018), „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918–1920“ (2019), „Iz dubina lješanske prošlosti“ (2019), „Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora s istoka“ (2021) i „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ (2024).

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića

U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora Slobodana Čukića. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i autor. Moderatorka programa bila je Irena Delja. Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp; - Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp; On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp; Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  - Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić. Aleksandar Radoman je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp; Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  - Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman. Autor Slobodan Čukić govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp; Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju. Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač Slobodan Čukić.
U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.
- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.
Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.
- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.
Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.
- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.
Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.
- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.
Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.
S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.
- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.
Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.
- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.
Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.
- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a dvije osobe povrijedjene su teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Herceg Novom evidentirane po četiri nezgode, a u Nikšiću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru i Budvi.
&nbsp;Izdato je 487 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Bjelopoljac A.A uhapšen je zbog upućenih prijetnji lideru i poslaniku Demokratske narodne paertije (DNP) Milanu Kneževiću.&nbsp;
Naime, kako navode iz Uprave policije, dežurnoj službi bjelopoljske policije nepoznato lice je prijavilo da će napasti Kneževića, njegovu porodicu i porodičnu kuću.
- U odnosu na ovaj događaj preduzete su hitne sveobuhvatne radnje na terenu i u najkraćem mogućem roku identifikovan je izvršilac – A.A. iz Bijelog Polja koji je uhapšen po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao krivično djelo – ugrožavanje sigurnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
A.A. će, kako se dodaje, u zakonom predviđenom roku biti priveden postupajućem osnovnom državnom tužiocu na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, u izuzetno kratkom roku, intenzvinim operativnim radom i nizom drugih aktivnosti iz svoje nadležnosti, identifikovali, locirali i lišili slobode lice koje je telefonskim putem dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje iznijelo riječi prijeteće sadržine po život i tijelo poslanika Skupštine Crne Gore Milana Kneževića &nbsp;- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uprava policije će, poručuju, postupajući neselektivno i sa punim profesionalnim integritetom, nastaviti da odlučno i bez odlaganja reaguje na svaki vid prijetnji.&nbsp;
- Brza identifikacija i lišenje slobode izvršioca u ovom slučaju potvrđuju spremnost i opredijeljenost policije da zaštiti život i tijelo svakog građanina, uključujući i nosioce javnih funkcija - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Bjelopoljac zbog prijetnji Milanu Kneževiću

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da planira sniziti carine na robu iz Indije sa dosadašnjih 25 odsto na 18 odsto, nakon što je indijski premijer Narendra Modi pristao da njegova zemlja prestane kupovati rusku naftu.
Ovaj potez dolazi nakon mjeseci Trampovog pritiska na Indiju da smanji oslanjanje na jeftinu rusku naftu. Indija je iskoristila snižene cijene ruske nafte u trenutku kada je veći dio svijeta nastojao izolovati Moskvu zbog invazije na Ukrajinu iz februara 2022. godine.
Tramp je rekao i da će Indija početi postepeno snižavati svoje uvozne carine na američku robu na nulu te da će kupiti američke proizvode u vrijednosti od 500 milijardi dolara.
- Ovo će pomoći da se zaustavi rat u Ukrajini, koji se dešava upravo sada, pri čemu hiljade ljudi ginu svake sedmice! -poručio je Tramp u objavi na mreži Truth Social, kojom je najavio smanjenje carina na Indiju.
Modi je na mreži X objavio da je „oduševljen“ najavljenim smanjenjem carina i da je Trampovo „liderstvo ključno za globalni mir, stabilnost i prosperitet“.
- Radujem se bliskoj saradnji s njim kako bismo naše partnerstvo podigli na neviđene visine - dodao je Modi.
Tramp već duže vrijeme njeguje dobre odnose s Modijem, ali ih je posljednjih godina zakomplikovao rat u Ukrajini i trgovinski sporovi.
Tramp se muči da ispuni predizborno obećanje o brzom okončanju rata između Rusije i Ukrajine, a od povratka u Bijelu kuću oklijeva da vrši jači pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Istovremeno, nameće carine, mimo Kongresa, kako bi ostvario svoje ekonomske i vanjskopolitičke ciljeve.
Objava o dogovoru s Indijom dolazi u trenutku kada se očekuje da će njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet Džared Kušner kasnije ove sedmice u Abu Dabiju održati novi krug trostranih razgovora s ruskim i ukrajinskim zvaničnicima, s ciljem traženja završnice rata, navodi zvaničnik Bijele kuće koji je zatražio anonimnost kako bi opisao predstojeći sastanak.
Tramp je više puta isticao da smatra da je ciljano udaranje po prihodima Rusije od nafte najbolji način da se Moskva natjera da okonča gotovo četvorogodišnji rat protiv Ukrajine, što se uklapa u njegovu privrženost carinama kao vanjskopolitičkom instrumentu.
U junu je Tramp najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti carinu od 25 odsto na robu iz Indije nakon što je njegova administracija procijenila da zemlja čini premalo da smanji svoj trgovinski suficit s SAD-om i otvori tržište za američku robu. U avgustu je Tramp uveo dodatne uvozne dažbine od 25 odsto na indijske proizvode zbog kupovine ruske nafte, čime je ukupno povećanje carinske stope dostiglo 50 odsto.
Historijski gledano, odnosi Indije i Rusije više su se temeljili na odbrambenoj saradnji nego na energentima. Rusija Indiji osigurava tek mali dio nafte, ali i dalje isporučuje većinu njenog vojnog naoružanja.
Međutim, nakon ruske invazije, Indija je iskoristila priliku i počela kupovati rusku naftu po sniženim cijenama, čime je povećala svoje energetske zalihe, dok je Rusija tražila poslove kako bi ojačala posrnulu ekonomiju i nastavila finansirati brutalni rat.
Najavljeno smanjenje carina uslijedilo je nekoliko dana nakon što su Indija i Evropska unija postigli sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi, nakon pregovora dugih gotovo dvije decenije, mogao obuhvatiti čak dvije milijarde ljudi. Tim sporazumom predviđena je gotovo potpuna slobodna trgovina između 27 članica EU i Indije, koja obuhvata sve, od tekstila do lijekova, uz značajno snižavanje visokih uvoznih dažbina na evropsko vino i automobile.
Dogovor dvaju velikih svjetskih tržišta postignut je dok Vašington, Indiju i EU pogađaju visoke uvozne carine, remeteći uspostavljene tokove trgovine i prisiljavajući velike ekonomije da traže alternativna partnerstva.
Posljednjih mjeseci Indija je ubrzala napore da finalizira više trgovinskih sporazuma. U decembru je potpisala dogovor s Omanom, a zaključila je i pregovore o sporazumu s Novim Zelandom.
Tramp je u ponedjeljak ujutro na društvenim mrežama objavio fotografiju sebe i Modija na naslovnici jednog magazina, čime je nagovijestio pozitivan telefonski razgovor s indijskim premijerom.
Kada su se dvojica lidera sastala u februaru prošle godine, američki predsjednik je rekao da će Indija početi kupovati američku naftu i prirodni gas. No, razgovori su zapeli, a carine koje je Tramp uveo prošle godine u početku nijesu bitnije promijenile indijsko protivljenje.
Dok SAD traže veći pristup indijskom tržištu i nultu carinu na gotovo sav svoj izvoz, Indija je, prema riječima svojih zvaničnika, izrazila rezerve prema potpunom otvaranju sektora poput poljoprivrede i mljekarstva, koji zapošljavaju najveći dio stanovništva i ključni su za egzistenciju miliona ljudi.
Biro za popis stanovništva SAD-a saopćio je da je ta država u prvih 11 mjeseci prošle godine imala trgovinski deficit u robnoj razmjeni s Indijom od 53,5 milijardi dolara, što znači da je iz Indije uvozila više nego što je tamo izvozila.
S više od 1,4 milijarde stanovnika, Indija je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, i mnogi državni zvaničnici i poslovni lideri vide je kao geopolitičku i ekonomsku protutežu Kini.

Indija pristala da prestane kupovati rusku naftu, Tramp im snizio carine na 18 odsto

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović imenovao je dr Željka Maraša za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/zeljko-maras-v-d-direktora-instituta-za-bolesti-djece-5335698">Dan</a>.&nbsp;
Maraš je oftalmolog zaposlen u Dječijoj bolnici.
Bivši direktor Instituta dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju 26. decembra prošle godine. Ostavka je uslijedila nakon što je prethodno javno saopštio da se Dječija bolnica suočava sa odlaskom više ljekara i medicinskih sestara, među kojima su najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege. On je tada iznio i podatak da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara. Majić je ukazao i da ljekari rade u teškim uslovima, ali da nije bilo sluha za njihove zahtjeve i pored brojnih apela.
"Dan" je ranije objavio da su četiri ljekara i deset medicinskih sestara već u decembru potpisali ugovore sa novom privatnom bolnicom Moj lab, koja je trebalo da bude otvorena u januaru.

Tag: slobodan-cukic