Nastavak suđenja optuženima za šverc skoro 2,5 tone kokaina zakazan je za 16. decembar pred vijećem kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ulić, Kašćelan i ostali u sudnici 16. decembra

Odbjeglom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca 743 kilograma kokaina, određeno je ukupno 64 godine zatvora, saznaje Portal ETV.
Zvicer je osuđen na 16 godina, dok su Slobodan Kašćelan i Igor Božović dobili po 13 godina, a Milan Vujotić i Dragan Knežević po 11 godina zatvora.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Sonja Keković.

Portal ETV

Zviceru i grupi ukupno 64 godine zatvora

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Ivona Đokić

Kašćelan: Sudija, rečite ovom čovjeku da me pusti na mir

Suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba nastavljeno je predočavanjem skaj komunikacija.
Za dvije komunikacije koje su danas prikazane na monitorima tužioci Zoran Vučinić i Miloš Šoškić tvrde da je jedna između braće Mujović, a druga između Radovana Mujovića i Radoja Zvicera.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, braće Radovana i Petra Mujovića na optužbici su i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Za prvu komunikaciju od 29. jula 2020. za koju SDT tvrdi da je bila između braće Mujović na monitorima se mogla vidjeti komunikacija sa jednog pina za koje Tužilaštvo tvrdi da ga je koristio Petar Mujović. Prikazane su jednosmjerne poruke, fotografije garderobe, pištolj, municija...
Tužilac Vučinić smatra da iz tih komunikacija proizilazi da je pripremano ubistvo Jovana Vukotića.
- Vidi se da je komunikacija jednosmjerna. Petar Mujović šalje poruku bratu Radovanu. Zaključak je da Petar slijedi uputstva brata - pa kupuje garderobu, zatim mu pokazuje oružje - kazao je Vučinić.
Za branioca braće Mujović, advokata Dragana Mitrića ovo što je predstavljeno je "prepis".
- Tužilac zaključuje da Petar slijedi uputstva Radovana. Nije tačan prepis ovoga što nam je dostavljeno. Nema nijedne poruke koju je navodno poslao Radovan Mujović svom bratu Petru - kazao je Mitrić.
On je istakao da ne postoje poruke Radovna Mujovića. Advokat je upitao " gdje su te poruke".
On je ukazao da su okrivljeni naveli da nijesu imali skaj aplikacije i ovaj "prepis" za odbranu nije dokaz.
Advokat Dragoljub Đukanović je naglasio da nije navedeno o kakvoj komunikaciji je riječ - da li je računarski podatak, mjere nadzora ili digitalna isprava.
- Ovo komunikacija nije, jer morala bi biti između dvije osobe. Ovdje imamo jednosmjernu komunikaciju - kazao je advokat Đukanović.
Njegov kolega, advokat Nikola Martinović je rekao da na CD-u nema digitalnog potpisa.
U drugoj predočenoj komunikaciji Tužilaštvo tvrdi da je između Zvicera i Radovana Mujovića i da je bila od 28.jula do 30.jula 2020.godine.
Tužilac Vučinić je rekao da ove komunikacije ukazuju da je pripremano ubistvo Vukotića i to na sahrani Alana Kožara.
Nakon toga advokat Mitrić je ponovio da to što se vidi na monitorima je prepis iz exel tabele.
- Sve i da je skaj dokaz, ovo nije dokaz - kategoričan je Mitrić. Dodao je da ne postoji nijedna poruka za koju tužilac tvrdi da je Radovan Mujović.
Advokat Martinović je ukazao da su neki optuženi bili u Crnoj Gori.
- Očigledno je da nijesu bili u Francuskoj. Na osnovu čega su sprovodili istražne radnje u Crnoj Gori koja nije dala dozvolu za sprovođenje ovih radnji - kazao je Martinović.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Osim za ta, Radovan Mujović je optužen i za pranje novca.
Njegov brat, Petar Mujović, tereti se za pokušaj ubistva vođe kriminalnog škaljarskog klana, sada pokojnog Jovana Vukotića, u oktobru 2020. godine.

Za tužioca nesporno da je pripremano ubistvo Vukotića, odbrana ukazala da "prepisi" ne mogu biti dokaz

Sutkinja Nada Rabrenović danas je u Višem sudu odbila prijedlog advokata da se postupak protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana koji su označeni da su organizovali šverc skoro 2, 5 tone kokaina, audio - vizeulno snima.
Osim njih trojice na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Nakon odluke vijeća optuženi Kašćelan je prokomentarisao: „Najbolje advokati da idu kućama i neka nas odmah osude“. Na što je Damir Mandić ponovio: Neka nas osude.
Jedan od branilaca, advokat Danilo Mićović rekao je da je svaka riječ bitna i zbog toga su tražili da se proces snima i ne zna zbog čega nije dozvoljeno u ovom predmetu kad u ostalim jeste i naveo primjer „državnog udara“.
Odbrana je tražila snimanje jer, kako su objasnili, imali su loša iskustva sa zapisnicima.
- Da ne bi došli u situaciju ovo je rečeno, ovo nije, najbolje je da se suđenja snima - kazao je jedan od advokata Dragolju Đukanović.
Ipak, stav vijeća je bio da to nije potrebno.

Kašćelan: Najbolje advokati da idu kući i neka nas odmah osude

Suđenje Vasu Uliću, zatim Radoju Zviceru i Slobodanu Kašćelanu i još sedamnaestorici okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, počinje 14. oktobra.
Njima će suditi sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Ivan Delić, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ivan Delić bio je u bjekstvu i on je uhapšen sredinom maja u Dubaiu. Krajem maja je izručen našim vlastima.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Kašćelan i Zvicer, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slove za vođe kavačke kriminalne grupe.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Ulić, Božović, Delić i ostali pred sutkinjom Rabrenović 14. oktobra

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, nakon završene istrage, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo novu optužnicu protiv odbjeglog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, bivšeg službenika policije Ljuba Milovića i još devet osoba, zbog stvaranja kriminalne organizacije, šverca narkotika, pranja novca, zloupotrebe službenog položaja.
SDT ih optužuje za šverc kokaina u periodu od kraja 2018. do druge polovine 2022. u Crnoj Gori, Holandiji, Srbiji i Arubi...
Pored njih, kako piše u saopštenju SDT-a, optužnica je podignuta i protiv i R.R. S.K. Lj.M. M.K. R.P. M.V. S.B. D.K. M.K. B.R. i G.S.
- Protiv R.Z., S.K. Lj.M., M.K., R.P., M.V., S.B., D.K., M.K. i B.R., za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, protiv R.Z., S.K., Lj.M., R.P., M.V., S.B., D.K., M.K. i G.S. za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, protiv R.R. za krivično djelo pranje novca, protiv M.K. za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, protiv R.R. za dva krivična djela davanje mita, a protiv M.K. za dva krivična djela primanje mita, izvršena u periodu od kraja 2018. do druge polovine 2022. godine, u Crnoj Gori, Srbiji, Holandiji i Arubi - navodi se u saopštenju SDT-a.

SDT predalo novu optužnicu protiv Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Ljuba Milovića i drugih

Advokat Nikola Martinović kazao je u Višem sudu da će kao dokaz predložiti rješenje o rasporedu u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za sada suspendovanog službenika, Petra Lazovića gdje će se jasno vidjeti što je bio njegov posao - sve ono što mu je tužilac napisao u optužnici i za što ga tereti.
U Višem sudu, pred sudijom Veljkom Radovanovićem, nastavljeno je suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera Lazovića je i Milan Vujotić, ali i odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan i Petar Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Advokat Martinović kazao je i da Lazović nije uhapšen već je sam došao u Centar bezbjednosti Podgorica.
- Nalog za hapšenje SDT bio je izdat 12. jula a on je sam došao 18. jula. Da je htio da bježi Lazović je to mogao uraditi - kazao je Martinović.
On je ukazao da su pojedini mediji tri mjeseca prije njegovog procesuiranja konstantno pisali ali Lazoviću je bio interes da se "upusti" u ovaj postupak i dokaže svoju nevinost.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Jovan Joksimović, koji je ispričao da je njegova firma radila aluminijsku bravariju na zgradi u Tivtu i da je o tom poslu pregovarao sa Nikšom Perovićem a tokom sastanka bio je i Perovićev otac a možda i brat.
- Prvi put smo se upoznali kada smo dogovarali posao - kazao je svjedok Joksimović.
On je na pitanje advokata Zdravka Begovića kazao da mu je Perović većio dio uplatio preko računa, a manji je dao na ruke.
Početna cijena tih radova bila je 80.000 ali je kasnije korigovana na 90.000 eura.
Begović je ukazao da novac Perovića potiče iz prljavih poslova kako to tvrdi Tužilaštvo ne bi bilo plaćano preko računa i u iznosima koliko je njegov klijent mogao.
Begović je ukazao da Perović ima porodičnu građevinsku firmu i da su prepoznati u svom poslu.
Svjedok je rekao i da mu tokom komunikacije sa Perovićem ništa nije bilo čudno, kao i svaki profesionalni poslovni odnos.
Na pitanje advokata Martinovića, svjedok Joksimović je rekao da nikada nije čuo da Lazović ima veze sa gradnjom ovog objekta, niti ga je bilo ko pomenuo.
Peroviću se na teret stavlja pranje novca, Lazoviću se na teret stavlja zloupotreba položaja i šverc cigareta i droge.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.
Suđenje se nastavlja 17. jula.

Martinović: Iz rješenja ANB će se jasno vidjeti što je bio posao Lazovića - sve ono za što ga optužnica tereti

Suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih danas je odgođeno za 22. april jer je vijeće Višeg suda odlučilo da spoji ovaj postupak sa predmetom protiv Petra Mujovića.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera je i Milan Vujotić ali i suspendovani službenik policije Petar Lazovića, odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Jedan od branilaca Lazovića advokat Nikola Martinović zatražio je da se sa ovim predmetom spoji i proces protiv optuženog Petra Lazovića i Mila Božovića i ostalih.
Martinović je ukazao da Petar Lazović nema krucijalne podatke o procesnim radnjama i SDT trebalo bi da saopšti sa kojim domaćim procesnim radnjama izjednačava skaj prepiske koje su predložene kao dokaz.
- Jasno je da Lazović ne zna prirodu dokaza - kazao je Martinović. Istakao je da se radi o klasičnim zloupotrebama tužioca prema Lazoviću.
-Zakon o međunarodnoj pomoći obavezuje svaki pravosudni organ da dokaze upodobi domaćem pravu, to se odnosi i na Specijalno državno tužilaštvo i dužni su bili da saopšte sve dokaze Petru Lazoviću - kazao je Martinović.
I advokat Dragan Mitrić ukazao je da smatra da Specijalno državno tužilaštvo i vijeće Višeg suda postupaju nezakonito.
-Tužilaštvo i vijeće Višeg suda koje potvrđuje ovakve optužnice dovele su nas u situaciju da je Specijalno odeljenje zatrpano predmetima i da ne mogu postupati zakonito - kazao je Mitrić.
Tužilac Zoran Vučinić protivio se prijedlogu Martinovića za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je o optuženi Božović.
Advokat Martinović kazao je novinarima ispred suda da je njegov klijent Petar Lazović u pritvoru tri godine i da je odbrana Lazovića više puta insistirala da se predmeti završavaju i nijednom nije tražila odlaganje.&nbsp;
- Danas smo čuli da je Tužilaštvo tražilo spajanje sa predmetom za koje je odluku Vrhovnog suda dobilo 24. 7. 2024 godine skoro godinu prije imalo je dovoljno vremena da sve svoje predloge dostavi sudu, a oni su to uradili dan pred ročišta. Tužilaštvo se protivilo i mom prijedlogu za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je optužen bivši predsednik opštine Budva Milo Božović i taj prijedlog je bio isključivo da bi se postupak ubrzao. Ja ne znam da li je cilj tužilaštva da mi imamo završene predmete ili da određene ljude drže u pritvoru beskonačno - kazao je Martinović.
Advokat Borivoje Borović kazao je da Petar Lazović &nbsp;tri godine u pritvoru a do sada se nijednom nije izjasnio o optužnom aktu.
- To govori da nema pravično i fer suđenje. Ja sam siguran da ni za 10 godina neće biti nijedne pravosnažna presude u ovim predmetima. Moj prijedlog ako Crne Gore želi da se približi Evropskoj uniji da poštuje princip jemstva da se pritvor zamijeni to mjerom i onda ne bi bilo suđenja u odsustvu, ne bi Crna Gora zapala u ćorsoka jer nema kapacitet da vodi ove predmete - istakao je Borović.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

U Višem sudu je za &nbsp;14. mart zakazana kontrola optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Ulić i ostali pred sudom 14. marta

„Lopov 2.0“, kako su ga nazvale kolege iz Italije, odnosno redakcija uglednog italijanskog lista Corriere della Sera, jedna je od tema o kojoj se ovih dana govori u toj zemlji. Italijanski mediji analizirali su priče o tzv. tehnološkim lopovima koji navodno vrebaju u gužvama i, uz pomoć POS uređaja, zloupotrebljavaju beskontaktno plaćanje kako bi žrtvama ukrali iznose do 50 eura. No, koliko je takav oblik krađe zaista realan – pitaju se autori.
<h2>Niz prepreka za lopove</h2>
Od Milana do Rima, pa sve do nedavnog slučaja u Napulju, čini se da je ponovo prisutan talas strahova povezanih sa „fantomskim“ krađama, a dodatnu psihozu izazvali su snimci na društvenim mrežama za koje se sumnjalo da su inscenirani – tvrdilo se da su nastali u Italiji, iako su poticali iz različitih zemalja. Sada iz Napulja stižu novi izvještaji o krađama izvedenim istom kreativnom i tehnološkom metodom: žrtva je knjigovođa iz mjesta San Đorđo a Kremano, koji je krađu primijetio kada je njegov pametni telefon zavibrirao uz obavještenje iz bankarske aplikacije: „Plaćanje izvršeno: 50 eura, putem POS terminala“, piše Corriere della Sera.&nbsp;
List podsjeća da je prošlog avgusta u Sorentu uhapšena 36-godišnja žena kod koje je, nakon krađe novčanice od 100 eura, u torbi pronađen prenosni POS terminal.
Postavlja se pitanje: da li je zaista moguće ukrasti novac sa kartica ili pametnih telefona tako što se prenosni POS uređaj približi džepovima prolaznika i iskoristi mogućnost beskontaktnog plaćanja bez PIN-a? Odgovor glasi – da, ali samo pod veoma specifičnim uslovima, koji ovu vrstu krađe u praksi čine izuzetno teškom.
Kada je riječ o platnim karticama, lopov bi morao savladati niz fizičkih i tehnoloških prepreka. Kartice se, naime, „aktiviraju“ tek kada uđu u elektromagnetno polje koje generiše čitač (POS), a da bi se čip aktivirao i počeo da emituje signal, razdaljina između antene čitača i antene kartice mora biti minimalna – najčešće manja od četiri centimetra. Fizika slabljenja signala na frekvenciji od 13,56 MHz, na kojoj funkcionišu beskontaktne kartice, čini izuzetno teškim, gotovo nemogućim, da se standardnom opremom kartica „očita“ sa udaljenosti od jednog metra ili kroz debele torbe.
Lopovi bi, teoretski, mogli da koriste modifikovane antene, ali bi i one bile nepraktične za džeparoše, navodi Corriere della Sera. List dodaje da bi savremeni lopov, držeći POS terminal blizu džepa u kojem se nalazi kreditna ili debitna kartica, u teoriji mogao da ukrade iznos manji od 50 eura. Razlog je to što su kartice novije generacije stalno aktivne i ne zahtijevaju otključavanje.&nbsp;
Ipak, postoji velika prepreka poznata kao „kolizija kartica“: ako korisnik u novčaniku ima dvije beskontaktne kartice, obje će odgovoriti na elektromagnetno polje, a POS uređaji su programirani tako da u slučaju više odgovora prekidaju transakciju. Da bi krađa uspjela, žrtva bi morala imati samo jednu beskontaktnu karticu u novčaniku, novčanik bi morao biti u džepu ili dijelu torbe najbližem lopovu, a u blizini ne bi smjele biti druge RFID-kompatibilne kartice, poput službene legitimacije ili kartice za teretanu.&nbsp;
Dodatno, ne bi smjelo biti ni metalnih predmeta poput kovanica ili ključeva, jer i oni slabe signal. Sve to čini da je krađa tehnički moguća, ali da je vjerovatnoća da se svi uslovi istovremeno ispune – izuzetno mala.
<h2>Pametni telefoni – još veći izazov</h2>
Kada su u pitanju pametni telefoni, transakcije funkcionišu drugačije, a bezbjednost je dodatno pojačana zahvaljujući upotrebi tokena. Čak i da kriminalac uspije da presretne transakciju, dobio bi samo podatke vezane za token, koji su beskorisni za pravljenje klonirane kartice ili za onlajn kupovinu, gdje je potreban stvarni broj kartice, piše Corriere della Sera. Krađa sa iPhone uređaja gotovo je nemoguća, jer bezbjednosna arhitektura Apple Paya zahtijeva biometrijsku autentifikaciju ili unos koda kako bi se aktivirala NFC antena. iPhone sa zaključanim ili isključenim ekranom neće reagovati na POS uređaj, čime se onemogućava neprimjetna transakcija. Izuzetak predstavlja režim „Express Transit“, namijenjen bržem prolasku kroz barijere u metrou bez otključavanja telefona.&nbsp;
List navodi da su pojedini britanski istraživači u laboratorijskim uslovima pokazali da je moguće prevariti zaključani iPhone da „pomisli“ da se nalazi ispred takve barijere.
S druge strane, korisnici starijih Android uređaja morali bi da budu nešto oprezniji, jer je Google Wallet (ranije Google Pay) godinama omogućavao obavljanje manjih transakcija – obično do 25 ili 50 eura – samim uključivanjem ekrana, bez potpunog otključavanja uređaja.
To je predstavljalo veću potencijalnu ranjivost. Tim korisnicima se preporučuje da NFC funkciju drže isključenom i da je aktiviraju samo po potrebi. Ipak, sa uvođenjem Androida 15 došlo je do poboljšanja, jer Google sada zahtijeva otključavanje uređaja za sve NFC transakcije.
<h2>Da li pomažu novčanici sa RFID/NFC zaštitom?</h2>
Na tržištu postoje novčanici sa RFID/NFC zaštitom, a odgovor na pitanje da li su efikasni glasi – da. Materijali od kojih su izrađeni stvaraju barijeru koja reflektuje ili apsorbuje radio-talase na frekvenciji od 13,56 MHz, sprečavajući da elektromagnetno polje POS terminala dopre do antene kartice. Sličan efekat može se postići i umotavanjem kartice u aluminijumsku foliju. Ipak, za prosječnog korisnika to često nije neophodno, jer držanje dvije ili više kartica zajedno u novčaniku već eliminiše većinu rizika.
Zaključno, iako je „Lopov 2.0“ tehnički moguć, niz fizičkih, tehnoloških i praktičnih prepreka čini ovakav scenario malo vjerovatnim.

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

Oluja "Leo" danas je pogodila Španiju i Portugal, što se dogodilo sedmicu nakon oluje "Kristin", koja je širom Iberijskog poluostrva uzrokovala veliku materijalnu štetu.
Španska državna meteorološka agencija AEMET prognozirala je da bi na planini Siera Grazalema, na jugu zemlje, mogla pasti količina kiše jednaka količini kiše koja padne tokom cijele godine. Nadležni su zabrinuti zbog povećanog rizika usljed poplava jer je tlo zasićeno nakon prošlomjesečnih obilnih kiša.
Naime, količina padavina prošlog mjeseca u Španiji iznosila je 119,3 litra po metru kvadratnom, što je 85 odsto iznad prosjeka za period od 1992. do 2020. godine. Time je ovogodišnji januar drugi po količini padavina u 21. vijeka u Španiji.
Regionalna vlast južne španske regije Andaluzije pozvala je stanovnike da ne putuju ako to nije nužno. Nastava u mnogim školama je obustavljena dok je vojska u pripravnosti. Evakuisano je tri hiljade ljudi iz područja s najvećim rizikom, a to su Grazalema, Kampo de Gibraltar, Ronda i Jaen.
U Portugalu je najviši stepen pripravnosti jer se očekuje složena meteorološka situacija, prenosi agencija Rojters.

Oluja "Leo" pogodila Španiju i Portugal: Evakuisano tri hiljade ljudi, vojska u pripravnosti

Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza – sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku mapu zemlje. Ovaj američki investicioni zamah dolazi u trenutku kada se kineske kompanije sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regionu koji je u velikoj mjeri zavisan od ruskih energenata. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu posljednjih mjeseci otvoreno radi na privlačenju investitora, ističući da iza tog angažmana stoji stvarni ekonomski i bezbjednosni interes, uz snažnu političku podršku. - Američke investicije mogle bi obezbijediti iskorak u ključnim sektorima, prije svega kroz izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge strane investitore - ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. <h2>Gasovod koji se čeka dvije decenije</h2> Najveći američki interes u posljednjim mjesecima usmjeren je na projekat Južne gasne interkonekcije – novog gasovoda iz srednje Bosne ka terminalu na hrvatskom ostrvu Krk, koji je planiran prije više od 20 godina. Gasovod bi omogućio diversifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo pet decenija dugu zavisnost Bosne i Hercegovine isključivo od ruskog gasa. Interes za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine. Na njenom čelu je Džesi Binal, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trampa, dok je potpredsjednik Džozef Flin, čiji je brat Majkl bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Oni su sredinom januara razgovarali sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Za izgradnju gasovoda interes je iskazala i korporacija Bechtel, čiji su predstavnici takođe posjetili BiH. Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet odsto energije dobija iz gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, kao i za industriju povezanu sa Željezarom u Zenici. Uprkos relativno maloj potrošnji ovog energenta, značaj projekta istakli su i članovi Savjeta za energetsku dominaciju SAD-a – američki sekretari za resurse i energetiku Dag Bergam i Kris Rajt, koji su o tome razgovarali sa zvaničnicima BiH i Hrvatske u Atini 7. novembra. Gasovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, gdje oko 60 odsto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak sa Bliskog istoka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669" data-rendition-name="original" width="770" height="667" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U budućnosti bi se Južna gasna interkonekcija mogla na jugu povezati sa Transjadranskim gasovodom, planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i kaspijskom regionu. <h2>Gasne elektrane</h2> Američki investitori razgovaraju sa vlastima u BiH i o izgradnji gasnih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli. Većina električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj, dio u hidroelektranama, dok se manji dio dobija iz solarnih i vjetroelektrana. Nameti Evropske unije na „prljavu energiju“, uvedeni ove godine, dodatno opterećuju izvozno orijentisanu privredu. Termoelektrane u BiH u prosjeku su stare oko 40 godina, troše više uglja, proizvode manje električne energije i često se kvare, zbog čega elektroprivrede uvoze struju i posluju sa gubicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701" data-rendition-name="original" width="757" height="728" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  Izgradnjom novih gasnih elektrana mogao bi se ublažiti problem nakon potpunog gašenja termoelektrana, na što se Bosna i Hercegovina obavezala do 2050. godine. <h2>Koncesije nad aerodromima i izgradnja auto-puteva</h2> Američke kompanije izrazile su interes i za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i u Mostaru, koji je u vlasništvu grada. Delegacija Bechtela, poznate američke inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u januaru 2026. godine razgovarala sa vlastima, iskazujući interes ne samo za gasovod Južna interkonekcija, već i za izgradnju auto-puteva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4" data-rendition-name="original" width="758" height="702" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 250 kilometara auto-puteva, u poređenju sa više od 1.300 kilometara u Hrvatskoj i oko 1.000 kilometara u Srbiji. Entitet Federacija BiH, uz pomoć evropskih kredita, gradi autoput od juga ka sjeveru, dok Republika Srpska, pored već izgrađenog auto-puta od Banje Luke do Doboja, realizuje još nekoliko kraćih dionica, koje izvode kineske kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d" data-rendition-name="original" width="847" height="803" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Ko će finansirati projekte?</h2> Podršku projektima pružila je Američka trgovinska i razvojna agencija (USTDA), čiji je pravni savjetnik Sem Kvon sredinom januara boravio u Sarajevu. USTDA ne investira direktno, već finansira studije izvodljivosti, tehničku pripremu projekata i radi na povezivanju sa američkim investitorima. Prema dostupnim podacima sa sajta ove agencije, američke kompanije nude tri osnovna modela finansiranja. Prvi model je javno-privatno partnerstvo, u kojem entitet ili javno preduzeće ulazi u projekat zajedno sa američkim investitorom. Drugi modeli su „Izgradi – posjeduj – upravljaj“ (BOO) i „Izgradi – upravljaj – prenesi“ (BOT), u kojima američki koncesionar obezbjeđuje sredstva, gradi i upravlja projektom tokom određenog perioda, nakon čega eventualno prenosi vlasništvo. Treći model je „ključ u ruke“ (EPC), u okviru kojeg američka kompanija preuzima projektovanje, nabavku i izgradnju, dok se projekat finansira sopstvenim sredstvima, najčešće kreditima. Bechtel je već primjenjivao EPC model u regionu, gradeći stotine kilometara autoputeva u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, preuzimajući kompletnu odgovornost za projektovanje, nabavku i izgradnju. Strane banke često preferiraju ovaj model jer smanjuje rizik za države i koncentriše odgovornost na jednog izvođača. U Bosni i Hercegovini postoje dvije berze – u Sarajevu i Banjoj Luci – ali je tržište kapitala i dalje nerazvijeno. U oktobru 2025. godine objavljeno je da američki investitori, zajedno sa domaćim partnerima, planiraju uspostavljanje berze u Brčko distriktu BiH, trećoj administrativnoj jedinici u zemlji. Američki predstavnici razgovarali su sa vlastima BiH i o razvoju telekomunikacionog sektora, prije svega o uvođenju mobilnih mreža pete generacije (5G), koje su već dostupne u drugim državama Zapadnog Balkana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e" data-rendition-name="original" width="842" height="596" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Zašto su američke investicije važne?</h2> Trenutno najviše investitora u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije i Njemačke, uz značajna ulaganja iz Italije, Rusije i Turske. Potencijalna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država dolaze u trenutku kada se Rusija povlači iz naftnog sektora u Srbiji, dok je budućnost rafinerija Zarubežnjefta u Brodu i Modriči, koje godinama posluju sa gubicima, i dalje neizvjesna. Realizacija najavljenih projekata predstavljala bi strateški iskorak u diversifikaciji energetskih izvora, jačanju infrastrukture i smanjenju uticaja Kine, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u region. - Potencijal je ogroman i postoji ozbiljna šansa za uspjeh, imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države ključni geopolitički partner Bosne i Hercegovine još od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i garant političke stabilnosti, što je ono što investitori traže - ocijenio je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. On ističe da velike američke građevinske kompanije do sada nijesu bile zainteresovane za manje dionice autoputeva, ali da bi mogle pokazati interes za velike projekte, poput brze ceste od Tuzle prema Hrvatskoj i Srbiji, kao i prema Sarajevu, za koje je dio potrebne dokumentacije već pripremljen. <h2>Moguće prepreke</h2> Decentralizacija Bosne i Hercegovine, definisana Dejtonskim sporazumom i Ustavom, podrazumijeva da su nadležnosti za ekonomiju podijeljene između entiteta i kantona, što često usporava realizaciju projekata. Veliki energetski i infrastrukturni projekti u BiH zahtijevaju saglasnosti i dozvole na više nivoa vlasti, izmjene zakona, međudržavne sporazume, poštovanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa Evropskom unijom. - Ipak, vjerujem u dugogodišnju američku upornost da riješi određena pitanja unutar BiH kako bi ostvarili ono što su naumili - kazala je profesorica Azra Hadžiahmetović. Do sada su američka ulaganja u Bosni i Hercegovini bila rijetka i uglavnom koncentrisana u vojnoj industriji. Kao primjer navodi se kompanija Sitko Acquisition LLC, koja je preuzela udjele u preduzećima Pretis u Vogošći i Binas u Bugojnu, dok Vlada Federacije BiH zadržava većinski paket akcija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686" data-rendition-name="original" width="828" height="581" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Tag: slobodan-kascelan