Njegoš je crnogorski princip života i slobode, koju je uzdigao na najviši pijedestal koji može postojati. Sloboda kao smisao života i svijesti da život bez slobode nije život, a da je samo slobodan čovjek – čovjek, rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E glumac Slobodan Marunović.
Njegoš je, kaže on, i svojim djelom i svojim životom slobodu uzdigao do najviših visina, i zato nije čudo što je želio da bude sahranjen na Lovćenu – mitskoj planini.
Trideset osma je sezona od premijernog izvođenja predstave „Potonja ura Njegoševa“, koja se, kako navodi, igra širom svijeta.
– Koincidencija je da je Njegoš umro u 38. godini, a rođen je na današnji dan prije 212 godina. Njegoš je živio 37 godina, 11 mjeseci i 17 dana. Ako ja budem živ 19. maja i ako budem i dalje igrao predstavu, desiće se zaista jedno čudo – da predstava i glumac duže igraju lik na sceni nego što je taj lik, pjesnik, gospodar, filozof i metafizičar Njegoš, živio – rekao je Marunović.
Kaže da je rođenje Petra II Petrovića Njegoša jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Sve što Crna Gora nosi kao sublimat etičnosti, čojstva, junaštva, poštenja i civilizacijskih dostignuća, Njegoš je, kaže Marunović, obuhvatio svojim djelom.
– Njegovo djelo je vaseljensko, univerzalno, trajno. Njegoš je taj crnogorski princip života – a to je sloboda. Za nas je Lovćen ono što je Olimp u staroj Heladi, vrh, piramida našeg postojanja, naše države, naše duhovnosti, nacionalnosti i posebnosti – svega onoga što nosi jedan takav duh kakav je bio Njegoš. Njegoš je besmrtan – čim je nečije djelo besmrtno, i on je besmrtan – istakao je Marunović.
Podsjetio je da je Crna Gora, kao mala zemlja, uvijek imala izazove – još od Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića – jer su zbog njenog položaja i kulturne snage mnogi željeli da je imaju.
– Zbog geografije, zbog mora i planina, a prije svega zbog duhovnosti i slavne istorije, dinastija koje su obilježile ne samo Crnu Goru već i evropski prostor svojim herojskim bitkama i kulturnim dostignućima. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da su im gospodari bili umjetnici – koji su štampali knjige, pisali genijalna djela, ostavljajući trag u istoriji duhovnosti i civilizacije – kazao je Marunović.
Prema njegovim riječima, danas svjedočimo pokušajima unižavanja i prisvajanja crnogorske kulture sa različitih strana, ali vjeruje da će se Crna Gora, njena kultura i duhovnost vratiti u svoje prirodne okvire – crnogorskom narodu, istoriji i tradiciji.
– Ovu zemlju niko nije stvarao osim Crnogoraca, sa svojim slavnim dinastijama. Niko nije pisao o našim bitkama i slobodi osim Crnogoraca. Niko tuđi nije ušao da brani Crnu Goru – osim Crnogoraca. Naši su gospodari i vladike išli pred vojskom, od Svetog Petra do cara junaka kralja Nikole, da bi ovaj prostor bio slobodan, dostojanstven i častan. Crna Gora je u svijetu prepoznata kao časna, dostojanstvena i slobodna zemlja, o čemu su pisali mnogi svjetski putnici i književnici. Kako bi rekao Lord Tenison: ‘O, najmanji među narodima, ti velika Crna Goro’ – naglasio je Marunović.
Smatra da je neformalna organizacija STEGA pokrenula duh slobode koji je bio „zapečaćen u nekoj boci“, a koji se sada nezaustavljivo širi Crnom Gorom.
Dodaje da je Crna Gora domovina i majka svim ljudima koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnu, religijsku ili ideološku pripadnost.
– STEGA sa svojim umnim ljudima predstavlja pravo blago za ovaj trenutak Crne Gore. Tamo se govori istina o našoj zemlji, o njenim dostignućima, i pokušava se ispraviti nepravda učinjena Crnoj Gori. Danas svjedočimo velikoj nepravdi – crnogorska kultura se prisvaja, država obesmišljava, ali tu su ljudi koji će to zaustaviti. Na današnji veliki dan, rame uz rame s velikim bitkama i epopejama, ponovo se rađa duh Njegoša. Siguran sam da će svi naredni praznici posvećeni Danu Njegoševog rođenja imati prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu – vraćanje Crne Gore samoj sebi. Treba izraditi strategiju da mladi znaju ko su, odakle su, šta im je domovina, i da shvate da Crna Gora ima hiljadugodišnji kontinuitet. Da znaju gdje im je dom, gdje im je ognjište i ko im je majka – zaključio je Marunović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marunović: Njegoš je crnogorski princip života i slobode

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

1084x550

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Februarske „Podgoričke priče“ predstavljaju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, dobitnika niza značajnih nagrada čiji jedinstven i upečatljiv umjetnički izraz je svakako ono što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, 25. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, od 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Marunović je prepoznat kao neko ko je rezultatima i jedinstvenom pojavom obilježio dio novije istorije crnogorskog teatra, filma, televizije i radija.&nbsp;
Sa njim će razgovarati novinar Vanja Kovačević, moderator tribine „Podgoričke priče“ o tome na koji način je to uspio i koliko je Podgorica uticala na njega.&nbsp;
Slobodan Marunović je rođen u Mojkovcu 1957. godine. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, a srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću. Diplomirao je na FPM-u u Baru. Stalni je član Crnogorskog narodnog pozorišta od 1982. godine, a brojne uloge ostvario je i u produkcijama drugih teatara, na filmu, televiziji i na radiju. Njegova monodrama „Potonja ura Njegoševa” izvedena je više od 1500 puta širom svijeta. Nastupao je na prestižnim festivalima kao što su „Sterijino pozorje”, „MES”, „Exponto” i „Zlatni vitez”. Istakao se ulogama u predstavama „Prestupna godina”, Robespjer”, „Gorski vijenac”, „Lažni car Šćepan mali”, „Tartif”, „Otelo”, „Gorski vijenac” i „Kralj umire”. Ostvario je uloge i u domaćim filmskim ostvarenjima poput „Vuk Karadžić”, „U ime oca i sina”, „Marko Miljanov”, „Princeza Ksenija od Crne Gore”, „Otac ratnik”... Kada je riječ o stranoj filmskoj produkciji, vrijedi pomenuti njegove uloge u filmovima „Rote Zora”, „Poziv”, „Grof Montenegro”, „Malteški krst”, „Road kill” i dr. Kao režiser, radio je sa studentskim i alternativnim grupama, režiravši više od dvadeset predstava. Objavio je pet CD-ova poezije, među kojima se izdvaja „Potonja ura Njegoševa” i „Poessia Montenegrina”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju „Zlatna maska”, „Goranova nagrada”, „Povelja grada Detroita”, „Srebrena kolajna”, Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem i druge.&nbsp;

Marunović gost "Podgoričke priče" u utorak, u Multimedijalnoj sali KIC-a

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

1250x600

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

U američkom gradu Omaha došlo je do incidenta kada se stvorila rupa na lokalnoj cesti i "progutala" dva automobila.
Ova situacija je snimljena javnom kamerom univerziteta Nebraska-Omaha, a vozila su ubrzo uklonjena iz rupe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F1ATmtI3M%2F1ATmtI3M.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Srećom, nije bilo povrijeđenih osoba u ovom neobičnom incidentu.
Lokalne vlasti su najavile da će zbog ove rupe cesta biti zatvorena nekoliko dana, a strahuju i od toga da će se proširiti.
Dodatni problem stvoren je i zbog činjenice da se vodovodne cijevi nalaze odmah ispod ceste, a jedna od njih je i pukla kada su automobili upali u rupu.

(VIDEO) Na američkoj cesti se otvorila rupa i "progutala" dva automobila

U centru Novog Sada je prije nekoliko dana osvanuo grafit mržnje upućen ambasadoru Ukrajine u Srbiji Oleksandru Litvinenku.
Grafit sa uvredama napisan je na objektu koji se nalazi na uglu ulica Nikole Pašića i Matice srpske, direktno prekoputa Matice srpske, javlja 021.rs.
Ovo je još jedan u nizu događaja uoči i poslije obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Tako je i u srijedu, 24. februara, spomenik ukrajinskom pjesniku i političaru Tarasu Ševčenku oskrnavljen polivanjem crne farbe na isti.
Ambasada Ukrajine u Srbiji je ovaj čin ocijenila „sramotnim činom usmjerenim na spomenik arhitekture grada Novog Sada i pokušajem skrnavljenja sjećanja na simbol ukrajinskog naroda, i to na tragičan datum za cijelu Ukrajinu i civilizovani svijet, 24. februar“.
- Ovakvi postupci vandala imaju za cilj potkopavanje ukrajinsko-srpskih odnosa - navela je ambasada i pozvala organe reda da istraže okolnosti incidenta i izvedu počinioce pred lice pravde.

U Novom Sadu osvanuo grafit mržnje upućen ambasadoru Ukrajine

Kanada je danas objavila da šalje stanovništvu Kube pomoć u hrani u vrijednosti od osam miliona kanadskih dolara (oko 6,7 miliona američkih dolara), jer se karipska ostrvska država suočava sa eskalacijom krize sa nestašicama goriva i hrane nakon što su isporuke nafte usporene zbog prijetnji carinskim tarifama i pooštrenog američkog embarga koji utiče na zemlje koje Kubu snabdijevaju naftom.
Ministarka spoljnih poslova Anita Anand izjavila je da o namjerama Kanade neće razgovarati sa državnim sekretarom SAD Markom Rubijem ili drugim američkim zvaničnicima, ističući da je ovo kanadska spoljna politika fokusirana na humanitarnu situaciju. Finansiranje će ići preko agencija Ujedinjenih nacija, umjesto direktno kroz kubansku vladu.
Kanadsko Ministarstvo za globalne poslove upozorilo je putnike da na većem dijelu Kube već više od godinu dana vladaju nestašice osnovnih potrepština, uključujući hranu, lijekove i gorivo, dok se energetska kriza pogoršava.
Kriza je dodatno produbljena jer su isporuke nafte iz Venecuele, glavnog snabdjevača Kube, prekinute, a Meksiko je takođe obustavio isporuke pod američkim pritiskom. Kubanske aviokompanije, uključujući Air Canada, otkazale su letove zbog nedostatka avionskog goriva, što dodatno otežava situaciju.
Kanadska vlada ističe da je ova pomoć humanitarna i nezavisna od američkih uticaja, te da je fokus na ublažavanju posljedica koje osjete milioni Kubanaca pogođenih nestašicama

Kanada sprema humanitarnu pomoć Kubi u vidu hrane

U saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 17 sati, dogodila kod tunela na Šetalištu Pet Danica u Herceg Novom, lakše je povrijeđen dječak.
Kako prenosi Novski portal, nezgoda se dogodila kada je motociklista udario maloljetnika, a kako svjedoče prolaznici, odbacio ga je dva metra.
Srećom, mališan, koji je bio sa majkom, zadobio je lakše povrede i prebačen je u Bolnicu Meljine.
Novskom portalu su to nezvanično potvrdili dežurni u Centru bezbjednosti Herceg Novi.
Šetalištem Pet Danica je inače za vozače motornih vozila i motocikala zabranjen saobraćaj.

Tag: slobodan-marunovic