Njegoš je crnogorski princip života i slobode, koju je uzdigao na najviši pijedestal koji može postojati. Sloboda kao smisao života i svijesti da život bez slobode nije život, a da je samo slobodan čovjek – čovjek, rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E glumac Slobodan Marunović.
Njegoš je, kaže on, i svojim djelom i svojim životom slobodu uzdigao do najviših visina, i zato nije čudo što je želio da bude sahranjen na Lovćenu – mitskoj planini.
Trideset osma je sezona od premijernog izvođenja predstave „Potonja ura Njegoševa“, koja se, kako navodi, igra širom svijeta.
– Koincidencija je da je Njegoš umro u 38. godini, a rođen je na današnji dan prije 212 godina. Njegoš je živio 37 godina, 11 mjeseci i 17 dana. Ako ja budem živ 19. maja i ako budem i dalje igrao predstavu, desiće se zaista jedno čudo – da predstava i glumac duže igraju lik na sceni nego što je taj lik, pjesnik, gospodar, filozof i metafizičar Njegoš, živio – rekao je Marunović.
Kaže da je rođenje Petra II Petrovića Njegoša jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Sve što Crna Gora nosi kao sublimat etičnosti, čojstva, junaštva, poštenja i civilizacijskih dostignuća, Njegoš je, kaže Marunović, obuhvatio svojim djelom.
– Njegovo djelo je vaseljensko, univerzalno, trajno. Njegoš je taj crnogorski princip života – a to je sloboda. Za nas je Lovćen ono što je Olimp u staroj Heladi, vrh, piramida našeg postojanja, naše države, naše duhovnosti, nacionalnosti i posebnosti – svega onoga što nosi jedan takav duh kakav je bio Njegoš. Njegoš je besmrtan – čim je nečije djelo besmrtno, i on je besmrtan – istakao je Marunović.
Podsjetio je da je Crna Gora, kao mala zemlja, uvijek imala izazove – još od Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića – jer su zbog njenog položaja i kulturne snage mnogi željeli da je imaju.
– Zbog geografije, zbog mora i planina, a prije svega zbog duhovnosti i slavne istorije, dinastija koje su obilježile ne samo Crnu Goru već i evropski prostor svojim herojskim bitkama i kulturnim dostignućima. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da su im gospodari bili umjetnici – koji su štampali knjige, pisali genijalna djela, ostavljajući trag u istoriji duhovnosti i civilizacije – kazao je Marunović.
Prema njegovim riječima, danas svjedočimo pokušajima unižavanja i prisvajanja crnogorske kulture sa različitih strana, ali vjeruje da će se Crna Gora, njena kultura i duhovnost vratiti u svoje prirodne okvire – crnogorskom narodu, istoriji i tradiciji.
– Ovu zemlju niko nije stvarao osim Crnogoraca, sa svojim slavnim dinastijama. Niko nije pisao o našim bitkama i slobodi osim Crnogoraca. Niko tuđi nije ušao da brani Crnu Goru – osim Crnogoraca. Naši su gospodari i vladike išli pred vojskom, od Svetog Petra do cara junaka kralja Nikole, da bi ovaj prostor bio slobodan, dostojanstven i častan. Crna Gora je u svijetu prepoznata kao časna, dostojanstvena i slobodna zemlja, o čemu su pisali mnogi svjetski putnici i književnici. Kako bi rekao Lord Tenison: ‘O, najmanji među narodima, ti velika Crna Goro’ – naglasio je Marunović.
Smatra da je neformalna organizacija STEGA pokrenula duh slobode koji je bio „zapečaćen u nekoj boci“, a koji se sada nezaustavljivo širi Crnom Gorom.
Dodaje da je Crna Gora domovina i majka svim ljudima koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnu, religijsku ili ideološku pripadnost.
– STEGA sa svojim umnim ljudima predstavlja pravo blago za ovaj trenutak Crne Gore. Tamo se govori istina o našoj zemlji, o njenim dostignućima, i pokušava se ispraviti nepravda učinjena Crnoj Gori. Danas svjedočimo velikoj nepravdi – crnogorska kultura se prisvaja, država obesmišljava, ali tu su ljudi koji će to zaustaviti. Na današnji veliki dan, rame uz rame s velikim bitkama i epopejama, ponovo se rađa duh Njegoša. Siguran sam da će svi naredni praznici posvećeni Danu Njegoševog rođenja imati prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu – vraćanje Crne Gore samoj sebi. Treba izraditi strategiju da mladi znaju ko su, odakle su, šta im je domovina, i da shvate da Crna Gora ima hiljadugodišnji kontinuitet. Da znaju gdje im je dom, gdje im je ognjište i ko im je majka – zaključio je Marunović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marunović: Njegoš je crnogorski princip života i slobode

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

1084x550

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Februarske „Podgoričke priče“ predstavljaju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, dobitnika niza značajnih nagrada čiji jedinstven i upečatljiv umjetnički izraz je svakako ono što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, 25. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, od 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Marunović je prepoznat kao neko ko je rezultatima i jedinstvenom pojavom obilježio dio novije istorije crnogorskog teatra, filma, televizije i radija.&nbsp;
Sa njim će razgovarati novinar Vanja Kovačević, moderator tribine „Podgoričke priče“ o tome na koji način je to uspio i koliko je Podgorica uticala na njega.&nbsp;
Slobodan Marunović je rođen u Mojkovcu 1957. godine. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, a srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću. Diplomirao je na FPM-u u Baru. Stalni je član Crnogorskog narodnog pozorišta od 1982. godine, a brojne uloge ostvario je i u produkcijama drugih teatara, na filmu, televiziji i na radiju. Njegova monodrama „Potonja ura Njegoševa” izvedena je više od 1500 puta širom svijeta. Nastupao je na prestižnim festivalima kao što su „Sterijino pozorje”, „MES”, „Exponto” i „Zlatni vitez”. Istakao se ulogama u predstavama „Prestupna godina”, Robespjer”, „Gorski vijenac”, „Lažni car Šćepan mali”, „Tartif”, „Otelo”, „Gorski vijenac” i „Kralj umire”. Ostvario je uloge i u domaćim filmskim ostvarenjima poput „Vuk Karadžić”, „U ime oca i sina”, „Marko Miljanov”, „Princeza Ksenija od Crne Gore”, „Otac ratnik”... Kada je riječ o stranoj filmskoj produkciji, vrijedi pomenuti njegove uloge u filmovima „Rote Zora”, „Poziv”, „Grof Montenegro”, „Malteški krst”, „Road kill” i dr. Kao režiser, radio je sa studentskim i alternativnim grupama, režiravši više od dvadeset predstava. Objavio je pet CD-ova poezije, među kojima se izdvaja „Potonja ura Njegoševa” i „Poessia Montenegrina”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju „Zlatna maska”, „Goranova nagrada”, „Povelja grada Detroita”, „Srebrena kolajna”, Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem i druge.&nbsp;

Marunović gost "Podgoričke priče" u utorak, u Multimedijalnoj sali KIC-a

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

1250x600

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: slobodan-marunovic