Viši sud u Podgorici je danas, poslije trogodišnjeg suđenja, osudio Slobodana Pekovića na kaznu zatvora od 20 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Peković je osuđen za ubistvo dvoje civila, Emine i Muja Šabanovića, u selu Hum kod Foče, kao i za silovanje ženske osobe zaštićenog identiteta u stanu u Foči, koju je izveo iz zloglasne sale „Partizan“.
Sudskim vijećem je predsjedavala sutkinja Nada Rabrenović, dok su članovi vijeća bili sudije Zoran Radović i Goran Šćepanović. Optužnicu je zastupala specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić.
Akcija za ljudska prava (HRA) u saopštenju ističe da je presuda važan iskorak za crnogorsko pravosuđe, jer je riječ o prvoj presudi za ratno seksualno nasilje i najstrožoj kazni za ratne zločine još od presude za ubistvo članova porodice Klapuh iz 1996. godine.&nbsp;
- Ova presuda je značajan pomak u kažnjavanju ratnih zločina u Crnoj Gori i može biti ohrabrenje za druge žrtve da potraže pravdu u sudskim postupcima - navodi HRA.&nbsp;
Dalibor Tomović, advokat oštećene izjavio je izjavio je da smatra daje ovo veliki korak naprijed, imajući u vidu da se radi o prvom slučaju ratnog seksualnog zločina u Crnoj Gori.&nbsp;
- Imajući u vidu da je prvostepeno suđenje trajalo tri godine, a da je od izvršenog krivičnog djela proteklo 33 godine, nadam se da će, u slučaju žalbe odbrane, Apelacioni sud odlučiti prioritetno - dodao je Tomović.&nbsp;
Ajna Mahmić, kako se dodaje, pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH smatra da je presuda rezultat zajedničkog, dugogodišnjeg i predanog rada preživjelih i organizacija koje se bore za pravdu za žrtve ratnih zločina.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost želim izraziti našoj klijentici, zaštićenoj svjedokinji – hrabroj ženi koja je, uprkos godinama šutnje, traume i straha, odlučila da progovori i potraži pravdu. Njena odlučnost, dostojanstvo i snaga pokrenuli su ovaj postupak i omogućili da se zločin imenuje, prizna i sankcioniše. Zahvaljujem i njenoj porodici na podršci koju su pružali tokom cijelog procesa – bez njih, ovaj trenutak ne bi bio moguć - navela je Mahmić.&nbsp;
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Podgorica je kazala da je crnogorsko pravosuđe ovim pokazalo da može da se nosi za zahtjevnim suđenjima za seksualno nasilje u kojem su žrtve zaštićeni svjedoci.&nbsp;
- Očekujem da država obezbijedi i da se o imovinsko-pravnom zahtjevu takvih žrtava obavezno odlučuje u krivičnom postupku i da se žrtve poštede dodatne traume. Ova presuda je važna jer nas primorava da se suočimo sa činjenicama o učešću crnogorskih državljana u masovnim ratnim zločinima, i posebno silovanjima žena u Bosni i Hercegovini. Pozivam sve koji nešto znaju o tome da se obrate državnom tužilaštvu. Svi takvi zločini su trajno bolno obilježili živote nedužnih ljudi i njihovih porodica, posebno djece - zaključila je Gorjanc-Prelević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA o presudi Pekoviću: Prva presuda crnogorskog suda za ratno seksualno nasilje ohrabrenje za žrtve

Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;
- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.
Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;
- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;
- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.
Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;
- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;
- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.
Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;
- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.

1250x600

1084x550

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

Ukidanje pritvora i puštanje na slobodu Slobodana Pekovića, optuženog za monstruozne ratne zločine, zbog isteka tri godine u kojima nije donešena prvostepena presuda predstavlja još jedan u nizu primjera kojima svjedočimo više od tri decenije a to je da pravosuđe u Crnoj Gori nije spremno da rješava slučajeve ratnih zločina na nacionalnom nivou, kazala je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je kazala da ovaj skandal mora imati odgovor.
- Bilo da se radi o nedostatku volje nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija da slučajeve ratnih zločina efikasno gone i da se sprovode efikasni sudski postupci, bilo da se radi o bolećivosti nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija prema ratnim zločincima ili nekoj vrsti intimnog odobravanja istih ili o nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina činjenica da nakon tri godine nije donešena prvostepena sudska presuda u postupku sudjena za ratni zločin predstavlja prvorazredni skandal koji ne smije ostati bez odgovora - kazala je ona.
Strujić-Harbić je podsjetila javnost da je i u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2023. godinu prepoznato da u ovoj oblasti nije ostvaren odgovarajući napredak ali i na javno izrečena obećanja nosilaca tužilačkih i sudskih funkija da će u narednom periodu osigurati efikasno gonjenje i sudjenja slučajeva ratnih zločina.
- Ako je rezultat te efikasnosti nedonošenje prvostepene presude ni nakon tri godine i ukidanje pritvora osumnjičenim za ratne zločine onda ste, gospodo, samo osigurali nastavak prakse nekažnjavanja za ova teška djela u Crnoj Gori koja traje još od Šahovića a koji je potvrdjen i nakon ratova devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije ali i zločina na prostoru Crne Gore koji su i dalje bez krivca i kazne - poručila je Strujić-Harbić.
Poslanica BS je, kako zaključuju iz ove partije, kazala da će u narednim danima preduzeti konkretne korake u vezi sa ovim “skandaloznim postupkom jer je suočavanje sa prošlošću jedan od ključnih uslova za napredak Crne Gore i vladavinu prava a za suočavanje sa prošlošću neophodno je da se krivci suoče sa kaznom a javnost sazna istinu”.

Strujić-Harbić o ukidanju pritvora Pekoviću: Neprihvatljiv nastavak starih praksi

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor okrivljenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Slobodanu Pekoviću, potvrdila je portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.
Kako je pojasnila, pritvor Pekoviću je ukinut jer su od dana podizanja optužnice protekle tri godine bez donijete prvostepene presude
- Izrečene su mu mjere obaveznog povremenog javljanja nadležnom organu i privremeno mu je oduzeta putna isprava - rekla je našem portalu Raković.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine.
Prema navodima optužnice, Peković je 8. juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, koje pripada Opštini Foča, ubio Muja i Eminu Šabanović.&nbsp;
Nakon što je, piše u optužnici, Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenom drškom od lopate, a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića gdje ih je oboje ubio, pucajući na njih iz automatskog oružja. Njihova tijela su izgorjela u požaru kuće Muja Šabanovića koju je, prema optužnicu, zapalio Peković.
Peković je, navodi se u tom aktu, takođe i početkom septembra 1992. godine silovao ženu koja je dobila status zaštićenog svjedoka. Dodaje se da je s još nekoliko uniformisanih lica, iz sportske dvorane "Partizan" u Foči, u navodnoj namjeri da ih spasi, izveo zaštićenog svjedoka - oštećenu s maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika. Uz prijetnju, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju, nakon čega su je izveli iz te sobe.
Slobodan Peković ranije je negirao optužbe da je ubio Šabanoviće i silovao oštećenu A1 u septembru iste godine.

Tamara Klikovac

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio Muja i Eminu Šabanović u selu Hum kod Foče i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti 1992. godine.
Iz Akcije za ljudska prava navode da je ovo prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata. Žrtva i još jedan svjedok tog nasilja imaju status zaštićenih svjedoka.
Zbog tehničkih problema u Sudu BiH, juče nije bilo moguće uspostaviti video-konferencijsku vezu, kako bi se saslušala dva predviđena svjedoka. Njihovo saslušanje je zbog toga sutkinja Nada Rabrenović odložila za sljedeće ročište.
- Sud je odlučivao o prijedlozima odbrane okrivljenog Pekovića. Odbijeni su prijedlozi odbrane u vezi e-mail komunikacije advokata odbrane Ratka Pantovića sa advokatom Ratka Mladića, Brankom Lukićem o ubistvima u selu Hum, kao i dokument objavljen na sajtu academia.edu, sastavljen na osnovu “poznatih informacija”, u kom su navedena navodna imena ubica Muja i Emine Šabanović, jer je sud zaključio da se ne radi o informacijama koje su bilo kako potkrijepljene. Sud je odbio i predloge da kao dokaze izvede medicinske izvještaje zaštićenih svjedokinja o njihovom psihičkom stanju, jer ih je neposredno saslušao i nije posumnjao u njihovu sposobnost da svjedoče, kao i medicinsku dokumentaciju okrivljenog Pekovića sastavljenu nakon predmetnih događaj kao irelevantnu za postupak - saopšteno je iz HRA.
Prihvaćen je prijedlog odbrane da se saslušaju četiri nova svjedoka u vezi tvrdnje Pekovića da se za vrijeme napada na selo Hum potukao s jednim od njih, Obrenom Gojkovićem, u kafani, zbog čega nije mogao izvršiti ubistva koja mu se stavljaju na teret.
U nastavku suđenja, podsjećaju u HRA, sud je odbio prijedlog advokata odbrane da Pekoviću ukine pritvor zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.
Punomoćnik oštećene, advokat Dalibor Tomović, zahtjevao je da Sud odluči i o njegovom predlogu za sprovođenje vještačenja fizičkih i psihičkih bolova i umanjene opšte životne aktivnosti oštećene od strane neuropsihijatra u BiH. O zahtjevu će sud naknadno odlučiti, iako ovakav nalaz predstavlja osnov za odlučivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećene.
Do Pekovićevog izlaska iz pritvora 21. oktobra, preostala su tri ročišta, zakazana za 27. septembar, 8. i 10. oktobar 2024. godine.
Advokat Dalibor Tomović oštećenu zastupa u okviru projekta NVO Akcija za ljudska prava “Zajedno do pravde – pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Jednogodišnja Irina Čišić ubijena je snajperskim hicem u ratnom Sarajevu, a njeni roditelji već tri decenije traže odgovor – slučajno ili namjerno. 
Nedavni izvještaji talijanskih medija o istrazi u Milanu o "vikend snajperistima" ponovo su probudili njihovu tugu.
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tribunala, tvrdi da je Tribunal bio svjestan postojanja takvih "turističkih ekspedicija smrti". 
Ako tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
Irina Čišić proslavila je svoj prvi rođendan 8. oktobra 1993. godine. Samo četiri dana kasnije pogodio ju je snajperski metak, dok je s majkom šetala ulicama sarajevskog naselja Ciglane.
"Pošto Irina je tek prohodala, moja žena Stana ju je vodila za ruku. I nikad nam nije bilo jasno, zašto je taj neko pucao u metu od 50-60 centimetara, koliko već djevojčica od godinu dana ima, a nije pucao u veliku metu, moju ženu koju je puno bilo lakše i pogoditi", kazao je Irinin otac Samir za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Već tri decenije roditelji ubijene djevojčice traže odgovor je li njihova kćerka ubijena slučajno ili radi zabave?
Posljednjih dana njihova tuga ponovo je probuđena izvještajima talijanskih medija o istrazi koja se vodi u Milanu – o takozvanim "vikend snajperistima".
Prema navodima listova Il Giorno i La Repubblica, te agencije ANSA, tužitelji istražuju tvrdnje da su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini plaćali ogromne svote novca kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu – "iz zabave".
Iz milanskog tužiteljstva nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa u kojoj fazi je istraga niti protiv koga je eventualno pokrenut.
Grad pod snajperima
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima.
Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva, za RSE kaže da je Haški tribunal bio svjestan postojanja "turističkih ekspedicija smrti".
"Znali smo za to, ne znam kako da to uopće nazovem. Nismo znali kako je to organizirano. Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", kazala je za RSE Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva.
'Sarajevski safari': Zločin koji prkosi vjerovanju
Benjamina Karić, načelnica sarajevske opštine Centar, imala je godinu dana kada je počeo rat. Nakon što je 2022. pogledala dokumentarni film Sarajevo safari, podnijela je krivičnu prijavu Tužiteljstvu BiH, a kasnije i talijanskim vlastima.
"Znate, kada čovjek samo pomisli na takav monstruozni zločin, kada pomisli da su bogati ljudi dolazili u Sarajevo vikendima kako bi ubijali našu djecu, to je nešto najcrnje što ljudski u može i pomisliti", kazala je Karić za RSE.
Nije dobila nikakav odgovor do sredine 2025. godine. Tada je, putem Ambasade Italije u BiH, poslala dopunu krivične prijave s novim informacijama koje joj je dostavio talijanski novinar Ezio Gavazzeni. On se zainteresovao za slučaj i obratio tužiteljstvu u Milanu uz pomoć bivšeg suca Guida Salvinija.
"Sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme daje tračak nade da će barem jedan djelić pravde biti zadovoljen", kazala je Karić za RSE.
Svjedočanstva i istrage
U nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) istaknuto je da je snajpersko djelovanje imalo za cilj "teroriziranje civila u Sarajevu".
"Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle", rekao je predsjedavajući sudac O-Gon Kwon čitajući presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je 2019. godine osuđen na doživotni zatvor.
Tokom suđenja Dragomiru Miloševiću, koji je pred Haškim sudom pravosnažno osuđen na 29 godina zatvora kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, američki vatrogasac John Jordan svjedočio je o "strancima koji su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na civile s položaja srpskih snaga".
"Lokalno stanovništvo nosilo je određeno oružje, i kada se pojavi tip s oružjem koje više izgleda kao da bi trebao loviti vepra u Schwarzwaldu [planina u Njemačkoj] nego u urbanoj borbi na Balkanu, znate, kada ga vidite, očito možete reći da je početnik u kretanju po ruševinama. Znate, ako hoda kao patka, oglašava se kao patka, to je patka", kazao je Jordan u februaru 2007.
Bosansko pravosuđe bez epiloga
Ako tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe BiH i dalje "provjerava navode".
Tužiteljstvo BiH je u maju 2021. godine formiralo predmet protiv više osoba nakon objave videa, čiju autentičnost RSE nije mogao potvrditi, u kojem se jedan od snajperista Vojske Republike Srpske hvali kako je nekoga "pogodio pravo u glavu".
"[Državno] Tužiteljstvo BiH je 2. aprila 2025. ustupilo predmet [nižem] Tužiteljstvu Kantona Sarajevo koji se odnosi na snajpersko djelovanje u sarajevskom naselju Nedžarići. Postupajući tužilac aktivno poduzima radnje u cilju provjere navoda iz prijave", kazala je za RSE Azra Bavčić, portparolka Tužiteljstva KS.
Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, u zemlji je više od 3.200 neriješenih predmeta ratnih zločina – od čega je gotovo 90 posto "u početnoj fazi", odnosno nije poznat osumnjičeni ili nije utvrđeno krivično djelo.
Više od 150 osumnjičenih nalazi se van BiH, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj.
"Tužilaštvo BiH nije procesuiralo ni sva lica s 'A liste' koju im je ustupio Haški tribunal, a koja bi trebala biti prioritet. Danas se ratni zločinci slobodno šeću i susreću sa žrtvama. To vam je i odgovor zašto niko iz BiH do sad nije procesuiran za snajperisanje djece Sarajeva i cijele BiH, kao ni oni koji su plaćali da dođu u BiH i zadovolje te svoje životinjske nagone", kaže za RSE doktor pravnih nauka Enver Išerić.
Sarajevo je bilo u okruženju Vojske Republike Srpske od 1992. do 1995 godine. Tokom 1.425 dana opsade, najduže u modernoj evropskoj istoriji, grad je bio pretvoren u smrtonosno stratište.
A prema tvrdnjama iz istrage u Milanu, u to stratište navodno su dolazili bogati stranci iz Italije, Rusije, Kanade i SAD-a – spremni da plate cijenu "sarajevskog safarija".
Talijanski mediji navode i da su bosanske obavještajne službe tokom rata, s obzirom na to kako je sve bilo organizovano, vjerovale da iza svega stoji Služba državne bezbjednosti (SDB) Srbije i bivši šef srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na 15 godina zatvora pred Haškim tribunalom.

Italijanska istraga o 'vikend snajperistima' ponovo otvorila rane Sarajeva

Aerodromi u našoj regiji u prvih devet mjeseci ove godine opslužili su oko 40 miliona putnika. Gotovo četvrtina te brojke otpada na vazdušnu luku u Tirani. Sa druge strane, procentualno najveći rast u odnosu na isto doba prošle godine bilježi Sarajevo. Tivat bilježi osjetan rast, no Podgorica je sada 10. u regiji, pošto je u međuvremenu 'prestigao' i Zadar. Po broju opsluženih putnika i dalje prednjači Tirana – tokom devet mjeseci registrovano ih je 9,03 miliona. Otud, već sada je izvjesno kako će albanski aerodrom oboriti prošlogodišnji rekord, koji je iznosio 10,7 miliona. Drugo mjesto pripada aerodromu u Beogradu sa 6,8 miliona putnika, a potom slijede Zagreb (3,58 miliona), Priština (3,49) i Split (3,42). Od januara do kraja septembra, više od dva miliona putnika registrovano je u Dubrovniku i u Skoplju. Što se crnogorskih aerodroma tiče, Podgorica je 10. u regiji sa 1,42 miliona opsluženih putnika, a Tivat na 12. mjestu sa 1,18 miliona. Kada je u pitanju rast u odnosu na prošlu godinu, a kada se u obzir uzmu aerodromi sa prometom većim od milion putnika, prednjači Sarajevo – kroz tu vazdušnu luku prošlo je 23,3 odsto putnika više nego u istom periodu 2024, pokazuju podaci koje je objavio exyuaviation. Treba pomenuti i to da Tivat u odnosu na isti period prošle godine bilježi osjetan rast od 19,6 odsto. Kada je riječ o nominalnom rastu, po tom kriterijumu prednjači Tirana – u prvih devet mjeseci ove godine tamo je registrovano 1,05 miliona putnika više nego od januara do septembra prošle.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113171136_3c2daf7fa7a909a55b8bcd4646f484d7a7ae9fb7d447c0c9cff7d70912867a9e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113171136_3c2daf7fa7a909a55b8bcd4646f484d7a7ae9fb7d447c0c9cff7d70912867a9e" data-rendition-name="original" width="970" height="576" loading="lazy" alt="tabela"></figure>

Aerodromi u regiji u prvih devet mjeseci ove godine opslužili su oko 40 miliona putnika

Estaveli u gornjepoljskom Viru prijeti zaraza, a postoji mogućnost i da voda za piće u tom dijelu naselja bude zagađena, prenosi RTNK.
Već peti dan uz obod estavele, koja je zaštićena i nesvakidašnji prirodni fenomen ne samo na prostoru Crne Gore već i šire, nalazi se uginula svinja koju je na tom mjestu, kako tvrde mještani, ostavio nesavjesni građanin. Iako su, kažu, nadležne službe više puta obaviještene, niko do sada nije reagovao.
Mještani upozoravaju da se radi o ozbiljnom ekološkom i zdravstvenom problemu, jer prijeti opasnost da životinjski leš završi u vodi, što bi moglo izazvati zagađenje i širenje zaraze.
Vesna Žikić, jedna od mještanki, prva je primijetila nesvakidašnji prizor.
- U ponedjeljak ujutru sam prolazila ovuda i nisam mogla da vjerujem kada sam vidjela svinju pored rijeke, na pola metra od vira. Otišla sam kući i odmah pozvala komunalnu policiju. Oni su mi rekli da nijesu nadležni, već da to rješava javno komunalno preduzeće koje uklanja uginule životinje. Zvala sam ih, ali su mi rekli da moraju imati nalog od opštine. Kada sam ih pitala hoće li oni tražiti taj nalog, rekli su da ne, već da ja to uradim. Pozvala sam i Sekretarijat za saobraćaj, objasnila situaciju i obećali su da će se riješiti. Međutim, danas je četvrti dan otkako sam prijavila – a svinja je i dalje tu -, kazala je.
Vesna dodaje da se mještani osjećaju nemoćno. U strahu su da bi možda povišen nivo vode mogao da povuče životinju u istu, šireći neprijatan miris i zarazu. Dok nadležni prebacuju odgovornost, oni čekaju – zabrinuti, razočarani i ogorčeni.
- Strašno je jer se raspada, smrdi, i postoji opasnost da ga voda povuče niz rijeku. Dolaze i praznici, pa vikend, a niko ništa ne preduzima. Vjerovatno je svinja bila bolesna čim je bačena. Ne možemo ga sami ukloniti, ne znamo ni kako ni gdje. Nadamo se da će Komunalno preduzeće možda čuti i ovaj prilog i konačno reagovati - navela je.
Sugrađanka i takođe mještanka naselja Vir Nada Tadić šokirana prizorom koji ju je dočekao uz obalu, pokušala je da zabilježi sve detalje. I dok traži tragove koji bi otkrili ko je odgovoran, zgrožena je činjenicom da je neko svjesno uklonio oznaku sa životinje, sakrivši svaki trag vlasništva.
- Prošla sam jutros ovuda i bila sam šokirana. Slikala sam, snimila i odmah pozvala medije da pošalju ekipu. Ne mogu da zamislim razlog – nema opravdanja za ovakav čin. Spustila sam se do vode da snimim uvo, jer znam da svinje imaju oznake po kojima se može utvrditi vlasnik. Ali neko je uklonio tu oznaku, tako da se ne zna čija je svinja. Ne mogu ni da zamislim koliku bi štetu moglo da nanese ekosistemu ako dospije u vodu - poručila je.
Iz Komunalne policije Nikšić za ovaj medij kazali su da su odmah po pozivu mještana izašli na teren i obavijestili veterinarsku i sanitarnu inspekciju, čija je nadležnost da ukloni uginulu životinju zbog rizika od bakterija i zaraze.
Kako ističu, „ono što je bilo do njih – urađeno je“.

Ugrožena estavela Gornjepoljski vir i voda za piće: Uz smeće, nesavjesni odlažu i leševe životinja

Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski.
Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi.
Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol.
Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija.
Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina.
Vrijednost posla je 600 miliona eura.
Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum.
<h2>China Communications Construction Company</h2>
Kineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na <a href="https://www.federalregister.gov/documents/2025/01/07/2025-00070/notice-of-availability-of-designation-of-chinese-military-companies" target="_blank">crnoj listi </a>SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom.
Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke <a href="https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2011/07/29/world-bank-applies-2009-debarment-to-china-communications-construction-company-limited-for-fraud-in-philippines-roads-project" target="_blank">zbog prevarnih praksi</a> i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima.
Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit.
Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more.
Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji.
Kao članica konzorcijuma CRIC&amp;CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica.
U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi.
Gradila je i 31 kilometar autoputa <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/cccc-cric-kineske-firme-u-srbiji/33185867.html" target="_blank">"Miloš Veliki",</a> dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta.
Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke.
Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radoicic-veselinovic-sad-sankcije/31600068.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">SAD uvele sankcije</a> zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom
CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC).
Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura.
Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU.
Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035.
<h2>Konzorcijum Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group</h2>
Konzorcijum "Shandong foreign economic &amp; technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici.
Već sledeće godine je dobio posao <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crana-gora-kina-investicije/32360984.html" target="_blank">izgradnje 16 kilometara</a> duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023.
Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi .
Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine.
Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma.
Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026.
Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović.
Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović.
Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju.
U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura.
Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/firme-sankcije-sad-srbija-zarada-milan-radoicic/32939671.html" target="_blank">firme sa crne liste SAD,</a> "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere.
Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.
Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-banja-luka-prijedor-ugovor-koncesija/32806217.html" target="_blank">četiri odluke suda.</a>
Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine.
<h2>Power Construction Corporation of China</h2>
PowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu.
Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu.
U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/ivovik-vjetroelektrana-kina-bih-dozvole/33102814.html" target="_blank">vjetroparku Ivovik kod Livna</a>, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava.
Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura.
Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024.
Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/pocitelj-most-autoceste-autoput-koridor-vc-5c/32537772.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">"crnu listu"</a> Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-kineska-kompanija-metro-sporazum/33234855.html" target="_blank">beogradskog metroa</a>.
Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura.
Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme.
U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina.
U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji.
U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora.
<h2>Konzorcijum Cengiz-Azvirt</h2>
Konzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt.
Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura.
Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija <a href="https://www.occrp.org/en/investigation/luxury-london-residence-of-azerbaijan-officials-son-purchased-with-mysterious-payment-to-shell-company" target="_blank">OCCRP</a> (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji).
OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu.
Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma.
OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000."
U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C.
Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta".
Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru.
Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka.
Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica.
U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva.
Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt.
Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH.
Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni.
Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto.
U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura.

Tri kineske i jedna tursko-azejberdžanska firma u trci za drugu dionicu autoputa u Crnoj Gori

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: slobodan-pekovic