U emisiji Znak Podznak otkrivamo tajne ličnosti Slobodanke Seke Martinović, crnogorske kreatorke i novinarke, koja u osmoj deceniji života razbija predrasude i dokazuje da kreativnost ne poznaje granice.&nbsp;
U intimnom razgovoru otkriva kako je svojim stvaralaštvom mijenjala percepciju okoline i &nbsp;donosila autentičnost u vrijeme kada se od žena očekivalo da ostanu u granicama tradicije i ne remete ustaljena pravila. 
 
Emisiju možete gledati subotom od 22h, na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Du-yc7mxajy8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

''Znak Podznak'': Seka Martinović otkriva kako stvaralaštvom donosi autentičnost

Novinarka, modna kreatorka i menadžerka Slobodanka Seka Martinović gostovala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E. U današnjoj emisiji, govorila je o novinarskoj karijeri, kostimografiji i svojim interesovanjima.
Njoj je nedavno dodijeljena nagrada 19. decembar za 2024.godinu, radi velikog doprinosa razvoju i unapređenju kulturno umjetničkih dešavanja u Podgorici, i Crnoj Gori uopšte.
Nagrada, pogotovo kad je od svog grada onda je veliko priznanje i velika čast, kazala je Martinović.
- Mislim da sam jedna od onih koja nešto radi, nešto stvara, nijesam jedina, ima još mnogo ljudi koji bi zasluživali takve nagrade, ali koji nijesu vidljivi, iz mnogo razloga. Ja sam tu vrlo iskrena, meni je moj primarni posao, ta medijska eksponiranost u mom poslu, kao novinara, vjerovatno, pomogla da svi moji projekti, i sve stvari kojima sam se bavila, nekako budu ispromovisani, i to je jedna srećna okolnost. Ja znam mnogo ljudi koji rade divne stvari, ali nekako su nevidljivi, nekako su po strani, i zaista bih voljela da bar neki od njih osjete taj momenat. To je jedno posebno osjećanje, u trenutku kada saznate da ste dobili nagradu, mislim, &nbsp;to je baš poseban momenat &nbsp;- rekla je Martinović.
Sagovornica emisije Srećan dan se prisjetila Reinkarnacije, o načinu odijevanja princeza na crnogorskom dvoru, koja je nastala nakon njenog istraživanja.
- Možda jedan od prvih tekstova koji je objavljen, je upravo moje istraživanje na koji način su se odijevale princeze Petrović, kako su dolazile do informacija. Doduše, one su obilazile svjetske metropole, imale su prilike da kupuju sve ono što je u tom trenutku prestavljalo neki trend, a postojao je i svorski šnajderaj u kome su one to prilagođavale sebi, tako da je to jedan sofisticirani i elegantni stil koji su njegovale, koji je ipak bio drugačiji u odnosu na ono što je dolazilo iz Beča, Pariza, Rima, i drugih gradova. Kad su se god pojavljivale na nekim zvaničnim svečanostima, sa tom svojom elegancijom, sofisticiranošću koja je podrazumijevala odbacivanje svega što je bilo višak, jer je to bilo vrijeme kad je moda bila mnogo kitnjastija nego danas, kada su se koristili razni materijali, ostavljale vrlo, vrlo dobar utisak. To me inspirisalo, zato se kolekcija zove Reinkarnacija. To je bio salon Evropska ljepota, naravno za mene je to bio izuzetno veliki zalogaj, iz jedne male zemlje, za koju oni praktično i ne znaju da postoji neko ko se bavi modom. Ja sam se predstavila u Parizu 2001.godine, a Reinkarnacija je takođe povezana sa Stendalom, i sa romanom Crveno i crno, i to je stvarno ostavilo utisak. Sticajem prilika, ja sam prvi dizajner sa ovih prostora koji je uspio da se predstavi u Parizu, a i dalje sam bila novinar, i dizajn je bio moj hobi u tom trenutku - istakla je Martinović.
Novinarska karijera je počela 1976. godine iz Pobjede, prisjeća se Martinović, i posle toliko godina rada u raznim profesijama, novinarstvo je privilegija.
- &nbsp;Baviti se novinarstvom je privilegija. Govorim o vremenu kada sam ja počinjala, kada je tržište bilo jako malo, i kada je Crna Gora imala jedan dnevni list, jedan radio, i jednu televiziju, koja se tad zvala Televizija Titograd. Treba imati šansu da dođeš u novine kakva je Pobjeda bila, to je samo po sebi bio već jedan veliki uspjeh, a sa druge strane radilo se drugačije, radilo se mnogo ozbiljnije, mi smo bili generacija koja nije imala ništa od svega ovoga što vi danas imate, umjesto da vam olakšava posao, čini mi se da je kontraefektivno- &nbsp;rekla je Martinović.
&nbsp;Posljednjih 15, 20 godina se intenzivno bavi kostimografijom, kaže Martinović, zahvaljujući režiseru Drašku Đuroviću, koji je uveo u svijet kostimografije.
- Pored mog posla bilo je jako teško baviti se kostimografijom, to podrazumijeva veliko vrijeme, i odsustvovanje, kad su snimanja u pitanju, po mjesec, dva, tri, međutim ono što me potpuno privuklo kostimografiji je zapravo jedan koncept, koji, mislim, &nbsp;da je jako koristan, tog cjeloživotnog učenja, jer baviti se kostimografijom to nije kad nacrtate neki model, pogotpvu kad je u pitanju urbani momenat, ono što je vezano za današnje vrijeme, i to je jako dosadno. To su stvari koje možete naći u svakom butiku. Ali, ono što mene fascinira kod kostimografije, to je epoha. Tri filma sam radila na temu epohe, i upravo treći film Zaliv je ušao u četvrtu godinu snimanja, i ja se iskreno da ćemo ga ove godine i zavrsiti. Film je sa svjetskom glumicom Marisom Berenson, koja je u tom filmu. Epoha je nešto što vas, prije svega, tjera na jedno veliko istraživanje. Vi morate da proučite period o kome se radi, u filmu Zaliv je Britanka jevrejskog porijekla, koja kroz ljubavnu priču sa peraštanskim kapetanom, za vrijeme dok je Boka bila pod Austrougarskom, dolazi u porodicu u kojoj je majka čvrsta Crnogorka, koja je udata za Peraštanca. E sad možete zamisliti ta tri mentaliteta, tri načina života, tri standarda, trebalo je uklopiti, između ostalog, i kroz taj segment kostima, jer je kostim vizualan, i on je zaista u filmu vrlo važan dio. Kostim često može da nosi ulogu, ukoliko glumac ili glumica, baš ne iznesu, kostim bude taj koji daje pečat - zaključila je Martinović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBrMidB2ieS8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Privilegija je bila baviti se novinarstvom

Novinar i publicista u penziji, dramski pisac i satiričar Velizar Radonjić i novinarka, pr menadžerka, modna kreatorka Slobodanka Seka Martinović dobitnici su Nagrade "19. decembar" za 2024. godinu.
Odluku o ovogodišnjim dobitnicima nagrade donio je žiri na današnjoj sjednici, u sastavu prof. dr Tatjana Novović, predsjednica i članovi: prof. dr Maja Kostić Mandić, prof. dr Nenad Vujadinović, prof. dr Vuko Domazetović, prof. mr Aleksandar Vujović, doc. dr Milena Lipovina Božović, prof. dr Dušanka Popović, dr Momčilo Vuksanović, dr Andrija Mikulić, Vuksan Simonović, mr Milka Tadić Mijović, Srđan Dido Stanojević i Miodrag Živković.
Radonjiću je pripala nagrada za desetogodišnje istraživanje, prikupljanje građe, pisanje i izdavanje jedinstvene knjige, kapitalnog i njegovog životnog djela - HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI; satirično stvaralaštvo koje je krunisano nizom nagrada na prestižnim festivalima i smotrama; knjigu satire GLUVA DOLINA, izdatu 2024. godine, kao nagrada od strane "Nušićijade" Ivanjica, Doma kulture Ivanjica i "Nušić fondacije" iz Beograda i dramsko stvaralaštvo, odnosno pozorišne komade od kojih se KRST SA PETOKRAKOM izvodi sa velikim uspjehom, a odnedavno je na sceni i satirični igrokaz OPROSTI DRUŽE STARI (BEZMETKOVIĆ).
Slobodanki Seki Martinović dodijeljena je nagrada za veliki doprinos razvoju i unapređenju kulturnih i umjetničkih dešavanja u Podgorici i Crnoj Gori.
​​Za ovogodišnje dodjeljivanje Nagrade "19. decembar" podnijeti su predlozi za osam kandidata, od kojih je sedam ispunilo formalno - pravne uslove za dodjelu Nagrade.
​​Žiri je Odluku o dodjeli Nagrade "19. decembar" za 2024. godinu, donio tajnim glasanjem.

1250x600

1084x550

Velizar Radonjić i Slobodanka Seka Martinović dobitnici Nagrade "19. decembar"

Crnogorski bal je održan drugi put, u zanosu taktova bečkog valcera, a tim povodom su gosti emisije Srećan dan bili su Slobodanka Seka Martinović i Jovica Nikolić. Ove godine je napravljeno bolje izdanje drugog Crnogorskog bala, kaže Nikolić, jer je program bio raznovrsniji, a, dodaje on, imali su i specijalnog gosta, kako kaže, gosta iznenađenja. - Trajalo je duže, i mislim da smo ostavili utisak da će sljedeće godini apsolutno biti sve puno. Iz razgovora sa članovima koji su bili i na prvom, i na drugom balu, rekli su da je mnogo bilo zabavnije ovaj put, opuštenije. Prvi put je bilo zategnutije, naravno. I naše koreografije, koje su se izvodile tada, bile su prvi put izvedene, naravno da je to izgledalo mnogo zategnuto, ali na njih je više ostavio prvi put, zato što su imali tu neku početnu tremu, adrenalin koji se dešavao. Prošle godine je to, kažu, bilo malo glamuroznije, u smislu toga što je čitav jedan kamerni orkestar, od dvadeset njih, svirao muziku sa naših dvorova. Ove godine smo takođe imali i taj dio, ali smanjili smo, kako bi uticaj zabavnog dijela bio što veći, i na taj način smo oraspoložili publiku, koja je ostala do kasnih sati, negdje do jedan u noći. Čini mi se, da smo pogodili onako formu kako taj bal treba da uspije u budućnosti - rekao je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209151212_bacaf2c40e799d4bf31966a3c525519ada961968200b47c53a0ee2307e99257c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209151212_bacaf2c40e799d4bf31966a3c525519ada961968200b47c53a0ee2307e99257c" data-rendition-name="original" width="1057" height="587" loading="lazy" alt="Jovica Nikolić"> </figure>  I ove godine, kao i prošle, bila je u ulozi PR-a, objašnjava Martinović, i njih dvoje su, ona i Jovica Nikolić, iznijeli najveći dio tereta, jer je, dodaje ona, vrlo mali broj ljudi, kako navodi, u organizaciji. Po mišljenju Martinović ove godine je isto napravljena dobra priča, kako kaže, s tim što je ove godine, kako naglašava, to bio iskorak ka boljem. - Generalno kad gledate, prvo i broj publike koji je bio veći nego prošle godine, s druge strane sami stajling, ljudi su se potrudili da to ispoštuju, da to ipak liči, makar da liči, na ono što gledaju po televizijama, kako se održavaju balovi i kako izgledaju, onda po jednoj opuštenosti, jer prošle godine su ljudi posmatrali, prosto nijesu znali šta ih čeka, tako da je to bilo jedno opipavanje pulsa, i opipavanje terena. Ove godine su svi bili opušteni, i zaista, u to nekom dijelu, bal je bio glamurozan apsolutno. S druge strane, neki novi segmenti koji su uvedeni, kao gošća, koja je ovoga puta bila Jelena Tomašević, sa svojim blokom, onda naša mlada Katarina Bogićević, koja je takođe dala svoj veliki doprinos, kao jedna od učesnica Montesonga. Ono što bih posebno istakla, što je meni lično bilo izuzetno zanmljivo i atraktivno, i mislim da je to bio pravi potez, ove godine je umjesto klasičnog starijeg orkestra kamernog, bila zastupljena škola &nbsp;,, Andre Navara”, to je perspektiva i budućnost u klasičnoj muzici ovog prostora, i oni su bili, zaista preslatki. Oni najmlađi koji su odsvirali dvije kompozicije, i mlada operska pjevačica, koja je na četvrtoj godini ove godine, od koje se očekuje mnogo, mislim da će ona biti velika zvijezda crnogorskih prostora, Tara Vlajnić, koja je imala svoje dvije solo operske tačke - zaključila je Martinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2YcwCqHX1rg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Crnogorski bal je bio veoma glamurozan

Poljski kao i drugi NATO avioni poletjeli su 20. septembra nakon što je Rusija pokrenula još jedan masovni napad dronovima i projektilima na Ukrajinu.
Novi niz noćnih napada uslijedio je ubrzo nakon što su zemlje NATO-a izrazile ogorčenje zbog ruskog upada u estonski vazdušni prostor dan ranije, kao i nedavnih ruskih upada dronovima u Poljsku i Rumuniju.
- Poljski i saveznički avioni djeluju u našem zračnom prostoru, dok su sistemi protivvazdušne odbrane sa zemlje i radarski izviđački sistemi dovedeni u najviši stepen pripravnosti- saopštila je Operativna komanda poljske vojske u objavi na X-u.
Operacija, koja je trajala oko 90 minuta, naglasila je povišeni stepen uzbune u zemljama NATO-a nakon ruskih upada.
Ruski napadi na Ukrajinu uključivali su 579 dronova, 32 krstareće rakete i osam balističkih raketa, saopštila je ukrajinska avijacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su tri osobe poginule, a desetine povrijeđeno.
- Cilj neprijatelja bila je naša infrastruktura, stambena područja i civilna preduzeća. U Dnipru je zabilježen direktan udar rakete s kasetnom municijom na stambenu zgrad- rekao je Zelenski.
Zelenski je ponovio pozive upućene nakon upada dronova 9. septembra NATO-u da sarađuje s Ukrajinom na zajedničkoj protivzračnoj odbrani. "Za pouzdan štit moramo djelovati zajedno," rekao je ukrajinski predsjednik.
Iz NATO- je 12. septembra saopšteno da su pokrenuli novu "aktivnost", nazvanu "Istočno partnerstvo2 kojom bi rasporedili dodatnu vojnu opremu iz Britanije, Danske, Francuske i Njemačke u zemlje na istočnom krilu.
Ali savez se odupire pozivima za uspostavljanje zračne zaštite nad Ukrajinom.
Šef Dnjipropetrovske oblasti, Serhij Ljsak, rekao je da u Dnipru ima 26 žrtava.
- Četrnaest osoba je u bolnici, ostali će se oporavljati kod kuće. Muškarac od 55 godina je u teškom stanju. Ima opekotine na 70 posto tijela. Ljekari se bore za njegov život- rekao je Ljsak.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je protivzračna odbrana presrela veliku većinu dolazeće vatre, naglasivši upotrebu američkih aviona F-16 protiv ruskih krstarećih raketa.
U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je njihova protivzračna odbrana tokom noći oborila 149 ukrajinskih dronova na raznim lokacijama, uključujući oblasti Rostov, Saratov, Brjansk i Samara, kao i iznad Krima koji se nalazi pod ruskom okupacijom.
Tvrdnje nijedne strane nije bilo moguće nezavisno provjeriti.
Dok Rusija redovno gađa civilnu infrastrukturu, uključujući stanove, bolnice i škole, Ukrajina vodi ciljanu kampanju protiv ruskih rafinerija nafte, a prema izvještajima navodno su onemogućili skoro petinu ruskog kapaciteta.
Ukrajinska vojska saopštila je da je pogodila naftna postrojenja u oblastima Saratov i Samara, blizu Kazahstana.

Podignuti NATO avioni uslijed ruskog napada na Ukrajinu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio kritike povodom današnjeg održavanja vojne parade i ukazao da joj je prisustovalo više od 47.000 građana "za razliku od 237 onih" koji ga "kritikuju u pojedinim medijima i na društvenim mrežama".
On je na konferenciji za novinare u Beogradu sa liderom vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Miloradom Dodikom ocijenio kao "svemirski" izgled i funkcionalnost Vojske Srbije, u poređenju s periodom prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke čije je on član.
Izrazio je zahvalnost stranim delegacijama koje su došle, a posebno iz UAE.
Rekao je da je na paradi bilo 47.392 građana, odnosno da ih je "toliko prošlo kroz vrata" - dva ulaza na dva kraja prostora u Novom Beogradu gdje je bila parada i dodao da je među okupljenima na kružnom toku kod novobeogradske opštine, koje je nazavao "blokaderima" bilo u jednom momentu 237 ljudi, a kasnije ih je ostalo 186.
Njihove kritike i stavove je odbacio citirajući narodnu poslovicu: "Što je tikva praznija, to je bezobraznija", uključujući i objavu predstavnika opozicionog Pokreta slobodnih građana da su na paradi pripadnici vojne policije "Kobre" u delu vježbe nosili žute prsluke što aludira na studente.
- Pa moraju da nose žute ili narandžaste markere i prsluke da bi se razlikovali- objasnio je Vučić koji je kao "neponovljivu lakoću neodgovornosi" ocijenio stavove suprotne onima koje zastupaju vlasti.

Vučić: Vojnoj paradi u Beogradu prisustvovalo 47.000 ljudi, protestovalo 237

Nakon današnjeg prisustva vojnoj paradi u Beogradu, oglasio se i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je poručio da zna da bi neki voljeli da Srbija nema vojsku.
- I da idemo na proslavu Oluje u Vukovaru, da nas Tompson predstavlja na Evroviziji, da se u Jasenovcu otvore kazino i joga centar- navodi on.
Želja će ih, kaže, biti.
- Znam da bi neki voljeli i da im se pravdamo svaki put kad pođemo u Beograd, da izbrišemo ćirilicu sa naših grobova i da se javno izvinimo što smo Srbi. E želja će ih biti- poručio je Knežević.

Knežević: Znam da bi neki da im se pravdamo kad pođemo u Beograd i izvinimo što smo Srbi, želja će ih biti

Stanovnici više naselja Opštine Tuzi i Konika blokirali su na četiri sata ulaz u preduzeće Deponija nezadovoljni zbog najave gradnje pete i šeste sanitarne kade, izvještava Dan.
Na teren je stigla policija i očekuje se da uskoro bude zatvorena glavna ulica koja vodi ka Dinoši. Stigao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj i Dadil Kajošaj, predsjednik SO Tuzi.
Organizator protesta Marko Gorvokaj očekuje da se na protestu okupi cijela Malesija, ali i da im podršku pruže predstavnici vlasti u Tuzima.
- Pozivamo premijera Milojka Spajića, gradonačelnika Sašu Mujovića, direktora i Deponije Aleksandra Božovića da razgovaramo oko problema. Ne možemo da živimo od neprijatnih mirisa - rekao je Gorvokaj.
Mještanin Petar Koljčević pitao je ko je direktoru Deponije dao saglasnost da se krene sa radovima.
- Da je predsjednik Opstine Tuzi dao saglanost valjda bi prvi pitao mještane. Gradonačelnik, premijeri i svi naši ministri su trebali da dođu da vide sta se dešava sa nama. Ovo se više ne može tolerisati. Molimo ambasade da dodju da vide da li mi ovdje pričamo nesittinu - rekao je Koljčević.
Odbornik Albanskog foruma Smailj Čunmuljaj kazao je da je teritorija Malesije postala smetlište Crne Gore.
- Nedopustivo je da se gradi bez saglasnosti Opštine Tuzi. Samo jurišaju na nase područje. Ovo je kraj - rekao je Čunmuljaj.
Nik Đeljošaj poručio je da je podršku građanina pružio kao građanin i bivši predsjednik Opštine Tuzi. Poručio je da radova na deponiji Livade neće biti jer se ona nalazi na teritoriji opštine Tuzi.
- Deponiju su izgradili stanovnici Malesije, Zete i Podgorice i na nju imaju pravo samo oni. Tako je bilo dok nije stigao novi menadžment deponije koji sve ono što je trebalo da se ispituje, bacio sve u vodu i pretvorio kompaniju u biznis varijantu kako bi preduzeće bilo profitabilno.To treba spriječiti. Možemo da dogovorimo kada ce da pređe u naše vlasništvo - rekao je Đeljošaj.
On je rekao da bez saglasnosti opštine Tuzi ne moće da se gradi na Deponiji.
- Neka svima bude jasno da deponiju ne mogu da koriste ostale opštine, samo stanovnici ove tri. Ovo je naše vlasnistvo, a dogovor je bio da sa njim koordinira Glavni grad, a ne da naprave profitabilno preduzeće - naveo je Djeljošaj.
Poručio je da za ovaj prostor ne postoji planski dokument jer je stavljen van snage.
&nbsp;- Za gradnju ma ovom prostoru niko ne može da izda UT uslove. Imam informacije da je to neko izdao i taj neko mora da odgovara krivično.Neka se institucije pozabave sa tim ko je potpisao urbanističke uslove - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da ce brzo uputiti zahtjev da se Deponija prenese na Opštinu Tuzi i da sjednu sa meštanima da vide koja je alternativa.
- Nećemo ostaviti ni Podgoricu, ni Zetu, ni Tuzi da nemaju gdje da odlažu otpad - poručio je Đeljošaj.
Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj kaže da je u pitanju teritorija opštine Tuzi i da gradnje nece biti bez njihove dozvole.
- Mi ćemo tražiti da deponija pređe u naše vlasništvo i o tome će javnost biti obaviještena - rekao je Djeljaj.

Počeo protest mještana Tuzi: Na razgovor zovu Spajića, Mujovića i Božovića

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: slobodanka-seka-martinovic