<p>Crnogorski rukometaši pobijedili su danas u Košicama selekciju Slovačke 38:35 (21:18), u utakmici drugog kola druge grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.</p>
<p>To je drugi trijumf crnogorskih rukometaša. Na startu kvalifikacija su pobjedili Finsku rezultatom 29:28.</p>
<p>Crna Gora je tokom cijelog meča bila u vođstvu. Razlika je na poluvremenu iznosila tri (21:18), u 40. izabranici selektora Didije Dinara prednost su povisili na četiri (27:23), a tri minuta kasnije i na pet golova (29:24).</p>
<p>Crnogorski rukometaši, posebno u prvom poluvremenu, odigrali su odlično u napadu.</p>
<p>U drugom dijelu popravili su i igru u odbrani, pa je prednost rasla do pet golova.</p>
<p>Veliki doprinos u tom periodu dao je i golman Nebojša Simić sa 18 odbrana.</p>
<p>Domaćin je pokušavao da anulira zaostatak, u par navrata zaostatak je sveo na dva gola, ali nije imao snage za preokret.</p>
<p>Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je Radojica Čepić sa osam, Branko Vujović postigao je sedam, dok su po četiri gola dodali Aleksandar Bakić, Stevan Vujović i Luka Radović.</p>
<p>U drugom meču te grupe Mađarska je bila bolja od Finske 32:23 i upisala drugi trijumf.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Veliki korak ka Evropskom prvenstvu: „Lavovi“ savladali Slovačku

<p>Populistički premijer Slovačke <b>Robert Fico</b> ljutito je danas reagovao na kritiku koje mu je, povodom njegovog intervjua za rusku državnu televiziju Rosija 1, uputio ambasador Velike Britanije u Bratislavi <b>Najdželu Bejkeru</b>, rekavši da Slovačka nije britanska kolonija.</p>
<p>- Ne znam šta vam daje pravo da se miješate u moje aktivnosti na medijima - rekao je Fico na video-snimku koji je poslala njegova kancelarija dok je on u posjeti Kini.</p>
<p>Fico je dalje rekao: da to što ambasador Velike Britanije u Slovačkoj predstavlja "jednu veću i snažniju državu", ne opravdava njegovo "neprihvatljiivo ponašanje“.</p>
<p>- Prestanite da se miješate u suverenu spoljnu politiku Slovačke - poručio je Fico.</p>
<p>U intervjuu za televiziju Rosija 1, koju EU smatra ruskim propagandnim kanalom, Fico je osudio podršku Zapada Ukrajini koja se bori sa ruskom agresijom i okupacijom 17 odsto svoje teritorije, i ponovio svoj stav da ta podška samo produžava rat. Takođe je ponovio oc,enu da evropske države nisu zainteresovane za mirno r,ešenje rata Rusije protiv Ukrajine.</p>
<p>Bejker je preko društvene mreže Iks izrazio žaljenje zbog toga što je Fico pristao na razgovor s novinarom koji je pod sankcijama EU i SAD, i rekao je da da nije tačna Ficova tvrdnja da Zapad nije zainteresovan za mir.</p>
<p>Britanski ambasador je takođe rekao da je najbrži put do mira da se ruske trupe povuku sa ukrajinske teritorije koju su okupirale.</p>
<p>Fico se sa svojom strankom Smjer četvrti put vratio na vlast prošle godine poslije kampanje zasnovane na proruskim i antiameričkim sloganima.</p>
<p>Obustavio je vojnu pomoć Slovačke Ukrajini, suprotstavlja se sankcijama EU Rusiji i želi da blokira pristupanje Ukrajine NATO-u.</p>
<p>Njegov intervju Rosiji 1 kritikovale su i slovačka opozicija i političari u susjednoj Češkoj koja je do 1993. godine bila sa Slovačkom u zajedničkoj državi.</p>

Fico poručio britanskom ambasadoru da Slovačka nije kolonija Velike Britanije

<p>Slovački premijer <b>Robert Fico</b> rekao je da je Bratislava spremna da se pridruži prijedlogu koji promoviraju Brazil i Kina za rješavanje rata u Ukrajini.</p>
<p>Fico se sastao s kineskim predsjednikom <b>Si Đinpingom </b>1. novembra u Pekingu i nakon toga rekao da je stav Kine o ratu u Ukrajini "pravičan, objektivan i konstruktivan".</p>
<p>Kina i Brazil su u avgustu zajedno objavili "konsenzus u šest tačaka" koji je trebao donijeti trajno političko rješenje za rat koji je Rusija pokrenula u februaru 2022. Plan poziva na smirivanje borbi i priznanje da su dijalog i pregovori jedini način da se okonča rat.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> nazvao je prijedlog "destruktivnim" i "uglavnom proruskim" jer poziva na kompromis Ukrajine i nastao je bez doprinosa Kijeva.</p>
<p>On je to odbacio u intervjuu brazilskim medijima u septembru, rekavši da to nema nikakve veze sa pravdom ili vrijednostima i ne uzima u obzir poziciju Ukrajine i pitanje teritorijalnog integriteta.</p>
<p>Uprkos tome što je Zelenski odbacio plan, Fico je rekao da je Slovačka spremna pridružiti se drugim zemljama za koje Kina kaže da su ga pozitivno primile "i raditi s Kinom na doprinosu promicanju političkog rješenja krize", navodi se u saopćenju kineske vlade.</p>
<p>Fico, koji je kritikovao politiku EU prema Ukrajini i protivio se sankcijama Rusiji, rekao je da je Slovačka "veoma zainteresovana za diplomatske napore Kine posvećene regulisanju sukoba u Ukrajini i da je razmijenila naše stavove o ovom fundamentalnom pitanju".</p>
<p>Kina bi mogla igrati "odlučujuću ulogu" u vezi s ukrajinskim sukobom, dodao je on na Facebooku.</p>
<p>Zapadne zemlje kritikuju Kinu zbog održavanja prijateljskih veza s Rusijom i zbog obezbjeđenja opreme dvostruke namjene poput elektronike potrebne za proizvodnju oružja.</p>
<p>Peking je saopštio da je plan koji je razvio sa Brazilom, a koji naziva Prijatelji mira, dobio "pozitivan odgovor" iz više od 110 zemalja.</p>
<p>Fico je sletio u Peking 31. oktobra u državnu posjetu koja se završava 5. novembra.</p>
<p>Slovačka i Kina objavile su 1. novembra da su dvije zemlje potpisale sporazum o strateškom partnerstvu i dale slovačkim državljanima 15-dnevni bezvizni ulazak u Kinu.</p>
<p>Si je rekao da će Kina ojačati bilateralnu saradnju sa Slovačkom u oblastima kao što su nova energija, transport i logistika i izgradnja infrastrukture, navodi zvanična novinska agencija "Xinhua".</p>

1250x600

1084x550

Slovačka spremna da se pridruži kinesko-brazilskom mirovnom planu koji je Ukrajina već odbila

<p>Slovački premijer <b>Robert Fico</b> izjavio je danas da želi da ubijedi ukrajinsku stranu u potrebu očuvanja tranzita energenata (nafte i gasa) preko Ukrajine na zajedničkom sastanku vlada Slovačke i Ukrajine u ponedjeljak, 7. oktobra.</p>
<p>- Želimo da to postignemo tako što ćemo ubijediti Ukrajinu da dozvoli tranzit. I Ukrajina i Slovačka Republika su razvile energetsku infrastrukturu za tranzit nafte i gasa. Mislim da će razgovori sa ukrajinskom vladom 7. oktobra pomoći da Ukrajina zadrži tranzit. Ne kažem da će to biti riješeno - dodao je Fico, prenosi slovački portal Aktualiti.</p>
<p>On je odbacio „smiješne političke direktive koje dolaze iz EU u tom duhu“.</p>
<p>- Ubijedićemo naše ukrajinske partnere da koriste svoju energetsku infrastrukturu za uvoz gasa i nafte u Zapadnu Evropu. I njima će ova infrastruktura biti potrebna - naglasio je on.</p>
<p>Fico je istakao da Slovačka podržava pristupanje Ukrajine EU, napominjući da očekuje da se Ukrajina „ponaša normalno i razumno u tom duhu“, rekao je Fico.</p>
<p>On je napomenuo da i Slovačka i Ukrajina dobijaju prihode od tranzita nafte i gasa preko svojih teritorija.</p>
<p>Fico je ranije obećao da će sa ukrajinskim kolegom razgovarati o mogućnosti održavanja tranzita nafte i gasa kroz Ukrajinu. Prema njegovim riječima, Slovačka je značajno zainteresovana za održavanje tranzita gasa i nafte preko Ukrajine.</p>

Fico: Bilo bi razumno da Ukrajina zadrži tranzit gasa i nafte u Evropu

<p>&nbsp;Potpredsjednik srpske vlade <b>Aleksandar</b> <b>Vulin</b> izjavio je u danas u Banja Luci kako je proces ujedinjenja svih Srba započeo i da to više niko ne može zaustaviti.</p>
<p>Vulin je tokom dana boravio u Banja Luci gdje se sastao s čelnikom bosanskih Srba <b>Miloradom Dodikom</b>, a u izjavi novinarima kazao kako je Republika Srpska najvažniji vanjskopolitički prioritet Srbije. Ponovo je promovisao ideju uspostave „srpskog svijeta“ na temeljima deklaracije tzv. svesrpskog sabora iz juna ove godine.</p>
<p>- To više nije moguće ni zaustaviti. Proces stvaranja srpskog svijeta, proces ujedinjenja, započet je - izjavio je Vulin, poznat po zagovaranju velikosrpskog nacionalizma i proruskim stavovima.</p>
<p>Američka administracija kaznila je 2023. godine Vulina sankcijama označivši ga odgovornim za koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti koje su omogućile ruski maligni uticaj u regiji Balkana.</p>
<p>Srpski predsjednik <b>Aleksandar Vučić</b> nakon toga ga je smijenio sa pozicije direktora obavještajne agencije BIA i postavio ga za ministra bez portfelja i potpredsjednika vlade u praksi zaduženog za odnose s RS i Rusijom.</p>
<p>Vulin je i u četvrtak u Banja Luci veličao Rusiju, te je najavio kako će Vučić, zajedno sa Dodikom, ići u Moskvu 9. maja naredne godine na poziv ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b> i tamo učestvovati u obilježavanju dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Vulinu se u tim ocjenama pridružio i Dodik koji je Putina nazvao „razumnim političarem“.</p>
<p>- Rusija vodi pravedan rat i u pravu je kada brani svoje državne i nacionalne interese - izjavio je Dodik komentarišući rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine.</p>

Vulin: Proces stvaranja "srpskog svijeta" je krenuo i više ga niko ne može zaustaviti!

<p>Sektor telekomunikacija i ICT-a je i ove godine, kao i prethodnih, najboje ocijenjen u Bijeloj knjizi koju objavljuje Savjet stranih investitora (SSICG), saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).<br/>
<br/>
Iz EKIP-a su kazali da je, prema rezultatima iz Bijele knjige, indeks lakoće poslovanja u sektoru telekomunikacije i ICT-a 7,2.<br/>
<br/>
„To je najbolje ocijenjeni sektor među sektorima koji se prate, a tako je bilo i u nekoliko prethodnih godina“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
Bijela knjiga je objavljena 14. godinu zaredom i daje pregled rezultata percepcije investicione klime, dobijenih putem standardizovanog upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Odgovore na pitanja iz upitnika daju strani investitori u Crnoj Gori, članovi SSICG, a na osnovu ličnog iskustva i percepcije. Knjiga pokazuje trend kretanja unapređenja poslovne klime, ali i prepoznaje i izdvaja najvažnije propise, procedure i izazove u razvoju poslovanja.<br/>
<br/>
Indeks lakoće poslovanja za Crnu Goru za ovu godinu iznosi 6,5 i on je 0,1 poen veći u odnosu na prošlu.<br/>
<br/>
Članovi Savjeta su ocjenjivali svaki privredni sektor pojedinačno.<br/>
<br/>
„Sektor telekomunikacije i ICT-a, prema mišljenju članica Savjeta, ostvaruje najbolje rezultate u nekoliko prethodnih godina. Višegodišnji kontinuitet ukazuje na stabilnost i otpornost ovog sektora na negativne uticaje u posmatranom periodu“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
S druge strane, stagnacija u ocjenama sugeriše da, uprkos visokim ocjenama u poređenju s drugim sektorima, nije došlo do značajnijih pozitivnih promjena.<br/>
<br/>
U cilju unapređenja u ovom sektoru, članice su i ove godine istakle nekoliko ključnih izazova koji utiču na stanje u sektoru telekomunikacije i ICT-a.<br/>
<br/>
Članice SSICG smatraju da je neophodna digitalizacija javne uprave kroz dostupnost online servisa, koji bi ubrzali poslovne operacije i ispunjenje birokratskih obaveza prema nadležnim i ostalim institucijama.<br/>
<br/>
Potreban je i dalji razvoj ICT infrastrukture, kako od države, tako i privatnog sektora, uz dodatna ulaganja i praćenje savremenih ICT rješenja.<br/>
<br/>
Članica Savjeta smatraju da je nedovoljno razvijena sajber bezbjednost, kao i da je potrebna dalja standardizacija koda za QR plaćanja.<br/>
<br/>
EKIP, kako su saopštil injegovi predstavnici, u velikoj mjeri utiče da se sektor elektronskih komunikacija u Crnoj Gori razvija u dobrom smjeru i da cijelom društvu omogućava korišćenje savremenih i kvalitetnih elektronskih komunikacinih usluga.<br/>
<br/>
„Operatori koji posluju u sektoru ulažu značajna sredstva u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga. Podaci pokazuju da je prisutan višegodišni trend rasta prihoda, investicija, broja korisnika i obima ostvarenog saobraćaja“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
Elektronske komunikacione usluge u Crnoj Gori pruža 31 operator.<br/>
<br/>
Operatori elektronskih komunikacija su u prošloj godini ostvarili prihod u iznosu 256,6 miliona EUR, što predstavlja povećanje od 8,84 odsto u odnosu na 2022.<br/>
<br/>
Operatori su u prošloj godini investirali 76,3 miliona EUR, što je 10,9 odsto više nego u 2022.<br/>
<br/>
Nastavljen je trend rasta korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, dok je u oblasti mobilnih usluga zabilježen porast broja korisnika.<br/>
<br/>
Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) Crne Gore za prošlu godinu je iznosio 35,1 bod i najveći je na području Zapadnog Balkana.<br/>
<br/>
„Na osnovu navedenog može se zaključiti da je EKIP, kao nezavisno regulatorno tijelo u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, postigla visok nivo regulatornih performansi, da je Crna Gora stvorila dobre uslove za razvoj elektronskih komunikacija“, zaključuje se u saopštenju.</p>

U sektoru telekomunikacije i ICT-a najveći indeks lakoće poslovanja

<p>Surovost, svirepost, zastrašujuća osvetoljubivost, samo su neke od osobina dvije zavađene mafijaške grupe tokom desetogodišnjeg krvavog rata. Monstruozne zločine počinili su vojnici ovih organizovanih kriminalnih grupa, ali, makar za sada, nema dokaza da su osobe koje su, prema policijskim evidencijama, označene kao vođe mafijaških klanova direktni počinioci nekog od 70-ak ubistava koliko je zabilježeno u krvavom sukobu čiji se kraj ne nazire. Visokokotirani pripadnici mafije, prema dokazima istražitelja, direktno su učestvovali u otimanju žrtava i njihovom mučenju prije nego su ubijani na najsvirepije načine. Kotoranin  <b>Slobodan Kašćelan</b> , kako piše u istražnim aktima, jedan je od njih. 

U večerašnjoj epizodi "Sjenki" koja se emituje od 22 sata na TV E, pogledajte kakva je bila uloga Kašćelana u zločinu počinjenom nad Podgoričaninom <b>Nikolom Stanišićem</b> , ali i kako je ovaj Kotoranin organizovao ilegalan prelazak granice osoba osumnjičenih za više likvidacija. 

Crnogorski istražitelji su sredinom aprila 2021. godine, kada su analizirali prvi paket kriptovane Skaj komunikacije koja im je dostavljena iz Europola, po nalogu tadašnjih čelnika Specijalnog državnog tužilaštvu izveli akciju hapšenja pripadnika kavačkog kriminalnog klana, među kojima je bio i Kašćelan. Nedugo nakon hapšenja, predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije saopštili su da su pripadnici te kriminalne organizacije, prema dokazima koje imaju, odgovorni za smrt Podgoričanina Nikole Stanišića u avgustu 2020. godine. 

- Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je ubila Stanišića su formirali Kotorani Slobodan Kašćelan, Radoje Zvicer. U noći između 2. i 3. avgusta predočili su Stanišiću da neće dočekati dan i uslišili molbu žrtve da se pomoli. Upravo u trenutku dok se molio, u glavu su ispalili više hitaca. U obrzaloženju optužnice stoji čak i da je vođa kavčana Radoje Zvicer tražio, a što su članovi krimianlne grupe i prihvatili da Stanišić ne bude ubijen 2. avgusta jer je tada bio svetac, već su čekali da prođe ponoć - ispričala je za "Sjenke" novinarka  <b>Ana Raičković</b> . 

Nije se dugo čekalo da se ime Slobodana Kašćelana ponovo nađe na spsiku osumnjičenih za monstruozna ubistva. U novembru 2021. godine crnogorski istražitelji saopštili su da su na osnovu skaj komunikacije uspijeli da rasvijetle još jedan zločin. Otkrili su ko je ubio Mila Radulovića zvanog Kapetan koji je važio za visokopozicioniranog pripadnika škaljarskog kriminalnog klana. 

- Krivično djelo otmice izvršeno je u oktobru 2020. godine na teritoriji opštine Danilovgrad, dok je ubistvo lica M.R. izvršeno nekih dva i po mjeseca nakon toga. Do granica osnovane sumnje prikupljeni su, ne samo personalni, već i materijalni dokazi koji ukazuju da je ovo lice lišeno života, a potom da su njegovi posmrtni ostaci uklonjeni, odnosno da su pripadnici ove kriminalne organizacije nastojali da unište sve tragove o izvršenim krivičnim djelima - rekao je tada <b> Saša Čađenović</b> , suspendovani specijalni tužilac. 

Ekspert za bezbjednost,  <b>Ivan Pekić</b> , ukazao je da Kašćelana ne optužuju samo crnogorski organi gonjenja. 

- Već su i putem Europola dostavljeni određeni ključni dokazi o skaj komunikaciji i prepisci, i to će biti nešto što će sjutra cijeniti sudije, a i tužioci koji su proslijedili određenim sudijama u Crnoj Gori - dodao je on. 

Ista kriminala grupa se tereti i da je iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, na svirep i podmukao način pokušala da ubije Kotoranina  <b>Jovana Jovanovića</b> .  Ekipa Sjenki u večerašnjoj epizodi, prvi put javnosti prikazuje fotografije koje su putem Skaj aplikacije razmjenjivali pripadnici kavačakog klana tokom planiranja i pripreme likvidacije ovog Kotoranina. 

Emisiju Sjenke pogledajte večeras od 22 sata na TV E.</p>

Sjenke na TV E: Koja je bila uloga Kašćelana u ubistvu Stanišića

<p>Vojova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, &nbsp;na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje &nbsp;prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio i &nbsp;to je preselio u svoj atelje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnica Danijela Drakulović.</p>
<p>Cijela nacija je iznenadila reakcijom na smrt slikara Voja Stanića, &nbsp;kaže Drakulović, odavanjem počasti i tugom sa kojom se oprašta od crnogorskog velikana, a smatra i da je nacija bila dužna da mu se oduži na &nbsp;takav jedan način.</p>
<p>- To je slikar koji je trajao, bio vjeran svom poslu u apsolutu, i niz stvari koje bih pomenula što se tiče njega, kako je bio &nbsp;suptilno nježan i jedinstven, malo intervjua u svom životu, tako da smo kroz te slike znali sve što se tiče velikana umjetnosti kao &nbsp;što je Vojo Stanić - rekla je Drakulić.</p>
<p>Njegova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, cijeni Drakulović, na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje, kako kaže, prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio, ističe ona, to je preselio u svoj atelje.</p>
<p>- Jednako je je to doživljavao kao da je u susretu sa tim likovima i ljudima, što jeste radio povremeno silazeći na svoj čuveni Škver i ljudi su ga obožavali, nije bio nametljiv. Ali, ako ćemo da se vratimo na vrijeme kad se on rodio, 1924.godine, to je neki poslijeratni period, živio u doba previranja, doba komunističkog vremena, u doba 1968.godine, omladinskih, studijskih, velikih protesta tadašnje velike Jugoslavije. U takvim previranjima biti tako suptilan, nježan, posvećen umjetnosti, posvećen Crnoj Gori i kroz svoje nazive koje vidite, Nikšićke zime, taj Škver pomenut toliko, do tih nekih minijaturnih stvari, koje su toliko bile prisutne u njegovoj ličnosti kao što je to more, i zadovoljan time što bi pogledao to more i vidio te predivne suptilne bonace, do nemira mora i tako dalje - istakla je Drakulović.</p>
<p>Sagovornica emisije Srećan dan evocirala je uspomene i na čuvenog Gaja galeristu, koji je, kako kaže, na jedinstven način vezan za umjetnike.</p>
<p>- Nije Gajo bio ograničen na velikane, pokušavao je da otvori umjetnost svima, ali je velikane držao sa obje ruke i znao je da ih pokrene. Vojo Stanić kaže u Rimu, dok je izlagao, na pitanje koliko je zadovoljan i sretan što je izlagao u Rimu, ipak je to prestižno mjesto, a on kaže nisam. Bio je tako jednostavan u nekim odgovorima, i šaljiv, nije bilo ironije koja je značila da posle toga ne ostaje ništa, nego kaže nagovorio me Gajo. To je toliko jednostavno i jasno da je Gajo ipak potezao te ljude i nekako ih izvodio iz ateljea i trebalo je da je to svjetska, odnosno evropska umjetnost da vidi i zadovoljstvo je moje danas govoriti o tome, iako sam ja jedna iz mlađe plejade ljudi koji o tome mogu govoriti - zaključila je Drakulović.</p>

Drakulović: Vojo je bio suptilan, nježan, posvećen umjetnosti i Crnoj Gori

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: slovacka