Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i rukovodilaci odabranih projekata iz crnogorskih naučnoistraživačkih institucija potpisali su ugovor o sufinansiranju bilateralnih projekata naučne i tehnološke saradnje.
Ovim ugovorima zvanično započinje novi dvogodišnji ciklus zajedničkih istraživačkih aktivnosti koji će se realizovati u toku 2026 i 2027. godine. Projekti su odabrani na osnovu Konkursa za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Slovačke.&nbsp;
- Cilj Konkursa je podsticanje novih i unapređenje postojećih naučnoistraživačkih veza, jačanje saradnje kroz zajedničke međunarodne projektne inicijative, pripremu naučnih publikacija i organizaciju zajedničkih naučnih događaja, kao i uključivanje mladih istraživača u međunarodne istraživačke mreže. Konkurs je omogućio prijavu do deset bilateralnih projekata, uz obavezu da oba tima učestvuju u zajedničkom planiranju i realizaciji mobilnosti istraživača - saopšteno je iz MPNI.
Na konkurs je pristiglo 25 prijedloga projekata. Kako su rekli u Ministarstvu, projektne prijave su prošle postupak nezavisne evaluacije u obje države.
U Crnoj Gori je sprovedena međunarodna eksterna evaluacija angažovanjem eksperata iz relevantnih naučnih oblasti. Nakon usaglašavanja rezultata evaluacije, dostupnog budžeta i prioriteta saradnje, Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju koji su činili predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, razvoja i mladih Slovačke odobrila je ukupno 10 bilateralnih projekata za finansiranje.&nbsp;
Realizacija projekata će započeti 1. januara 2026. godine, a završetak je planiran za 31. decembar 2027. godine.
Obje strane obezbjeđuju sufinansiranje do 8.000 eura po projektu, a sredstva su namijenjena aktivnostima koje su direktno vezane za realizaciju zajedničkih istraživačkih ciljeva i posjeta istraživača u obje države.
Ceremoniji je, pored rukovodilaca i nosilaca projekata, prisustvovala i Eva Ponomarenkova, ambasadorka Slovačke Republike u Crnoj Gori sa predstavnicima Ambasade.
- Prvi ciklus bilateralnih projekata predstavlja početak uspješnog partnerstva i važnu priliku za unapređenje naučnoistraživačke izvrsnosti, međunarodnu razmjenu znanja i jačanje kapaciteta crnogorskih institucija - poručuju iz MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom: Do 8.000 eura za jedan program

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Mađarska i Slovačka će odluku o zabrani isporuke ruske nafte i gasa, koju Evropska komisija namjerava da stavi na glasanje sljedeće nedjelje, osporiti pred Sudom pravde Evropske unije, najavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
- Brisel želi da sljedeće nedjelje stavi na glasanje zabranu uvoza ruske nafte i prirodnog gasa u Evropu, što će onemogućiti pouzdano snabdijevanje energijom naše zemlje i Slovačke, a dovešće i do naglog rasta cijena - napisao je Sijarto na Fejsbuku, prenosi Tass.
On je istakao da se radi o "velikoj pravnoj prevari, budući da je riječ o sankcijama, koje mogu da se usvoje samo jednoglasno“.
Prema njegovim riječima, namjera Evropske komisije da prihvati većinsku, a ne obaveznu jednoglasnu odluku o zabrani isporuke nafte i gasa iz Rusije, "potpuno je u suprotnosti sa Ugovorom o Evropskoj uniji“.
Podsjetio je i da se u Ugovoru o Evropskoj uniji navodi da je "energetska politika nacionalna odgovornost“.
- Zbog toga ćemo, zajedno sa Vladom Slovačke, odmah nakon usvajanje te odluke uložiti žalbu Evropskom sudu pravde i tražiti da je suspenduje do suđenja - naveo je Sijarto.

Mađarska i Slovačka pred Sudom pravde EU ako se donese odluka o zabrani isporuke ruskih energenata

Slovačka podržava cilj Crne Gore da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) i vidi je kao lidera među državama Zapadnog Balkana, poručio je predsjednik Odbora za evropske poslove slovačkog parlamenta Jan Ferenček.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je tokom posjete Bratislavi održao niz odvojenih sastanaka sa članovima Parlamenta Slovačke, među kojima je Ferenek, kao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija.&nbsp;
&nbsp;- Razgovori su potvrdili snažnu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, kao i interesovanje za intenziviranje ekonomske saradnje dvije države- saopšteno je iz kabineta Ivanovića.
&nbsp;Kako se navodi, u razgovoru sa Ferenčakom su potvrđeni odlični odnosi između Crne Gore i Slovačke.
&nbsp;Ferenčak je poručio da Slovačka u potpunosti podržava cilj Crne Gore da 2028. postane 28. članica Evropske unije, naglasivši da Crnu Goru vide kao lidera među zemljama Zapadnog Balkana.
&nbsp;On je istakao da bi ulazak Crne Gore u EU bio snažan signal da je politika proširenja živa i vjerodostojna.
&nbsp;Ivanović je zahvalio na podršci i ohrabrujućim porukama, naglašavajući da je članstvo u EU prioritet spoljne politike Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Vjerujemo da je 2028. realna i ostvariva godina za članstvo Crne Gore u EU- dodao je Ivanović.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz kabineta Ivanovića, na sastancima je razgovarano i o oblastima u kojima Slovačka može pružiti konkretan doprinos reformskim procesima i evropskim obavezama Crne Gore.
U saopštenju se navodi da je Ivanović sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Marijanom Kerijem razgovarao o jačanju ekonomskih odnosa.&nbsp;
&nbsp;Keri je naglasio da Slovačka i Crna Gora imaju prijateljske odnose bez otvorenih pitanja, kao i izuzetno kvalitetan politički dijalog.
On je rekao da je zadovoljan odlukom Vlade Crne Gore o otvaranju Ambasade u Bratislavi, ocjenjujući da to predstavlja važan iskorak u daljem jačanju partnerstva.
Govoreći o evropskim integracijama, Keri je poručio da je Crna Gora već odavno ispunila uslove da bude članica EU.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Vaše članstvo bi poslalo snažnu poruku da proširenje nije samo obećanje već realnost- dodao je Keri.
&nbsp;Ivanović zahvalio je na iskrenoj i dugogodišnjoj podršci, navodeći da odlične političke odnose sada treba upotpuniti snažnijom ekonomskom saradnjom.&nbsp;
On se sastao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija koje djeluju u različitim privrednim sektorima, uključujući infrastrukturne projekte, energetiku, i inženjerske usluge.&nbsp;
&nbsp;Ivanović je, kako je saopšteno, predstavio razvojne planove i potencijale Crne Gore, ističući da država nudi stabilno, predvidljivo i sve više evropski usklađeno poslovno okruženje.
- Razgovarano je o mogućnostima saradnje u oblastima izgradnje i modernizacije putne i željezničke infrastrukture, energetskog sektora, kao i u domenu inženjeringa i građevinskih projekata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz kabineta Ivanovića su rekli da su kompanije predstavile svoje projektne kapacitete i iskustvo, uz ocjenu da Crna Gora predstavlja atraktivno tržište za nove investicije i partnerstva.

Ivanović sa Ferenčekom: Slovačka podržava evropski put Crne Gore

Ambasadorka Crne Gore u Slovačkoj Stanica Anđić predala je akreditivna pisma predsjedniku Slovačke Petru Pelegriniju, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Slovačkoj Republici - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Anđić je, kako se navodi u saopštenju, zahvalila predsjedniku Slovačke na kontinuiranoj podršci koju njegova zemlja pruža Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropske integracije.&nbsp;
- Naglasila je da će svoj mandat posvetiti daljem razvoju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, te podvukla značaj održavanja dinamičnog političkog dijaloga i intenziviranja bilateralnih aktivnosti - kazali su u MVP.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem unapređenju odnosa između dvije države.
- Dodatno je naglasio kontinuiranu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, te je pohvalio dosadašnji napredak - navodi se u saopštenju.
U razgovoru sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Marekom Eštokom, kako se dodaje, sagovornici su usaglasili da se uzvratne političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova održe u Podgorici na proljeće 2026. godine, što će predstavljati važan doprinos daljem produbljivanju saradnje.

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Slovačka rafinerija Slovnaft saopštila je u utorak da joj je hrvatski operater naftovoda JANAF smanjio isporuke neruske sirove nafte, navodno iz tehničkih razloga. Iz Slovnafta tvrde da taj potez ugrožava njihove napore da povećaju preradu nafte iz drugih izvora osim ruskih.
Iz JANAF-a su brzo reagovali i odbacili optužbe, ističući da nisu prekršili ugovor i da se transport nafte odvija prema dogovorenom rasporedu, prenosi Rojters.
Slovnaft, koji posluje u okviru mađarske MOL grupe, uglavnom prerađuje rusku naftu, ali ima izuzeće od sankcija Evropske unije koje mu omogućava izvoz derivata proizvedenih iz tih isporuka. Kompanija je, međutim, pokušavala da postepeno poveća udio neruske nafte, te je, prema riječima portparola Antona Molnara, u oktobru i novembru planirala preradu mješavine od 50 odsto alternativnih izvora.
Ti planovi su sada, navodi Slovnaft, dovedeni u pitanje. Kompanija tvrdi da će izgubiti 90.000 tona arapske nafte tipa Arab Light, koja je trebalo da stigne preko JANAF-a. Prema Molnaru, hrvatski operater ih je obavijestio da je taj volumen potreban „za održavanje protoka drugih količina kroz sistem“.
- Rečeno nam je da se radi o tehničkoj količini potrebnoj nakon što su prestali isporučivati naftu srpskoj kompaniji NIS, koju su Sjedinjene Američke Države nedavno stavile pod sankcije - kazao je Molnar.
JANAF je ranije ovog mjeseca saopštio da je u potpunosti isporučio sve količine u vlasništvu ruskog NIS-a koje su se nalazile u njegovom sistemu, u skladu sa američkim sankcijama.
<h2>Poremećeni planovi prerade</h2>
Iz Slovnafta poručuju da se zamjena izgubljenih količina ne može brzo organizovati, što remeti planove prerade.
- Ovim potezom ozbiljno se ugrožava snabdijevanje Srednje Evrope neruskim gorivima - rekao je Molnar, dodajući da je Slovnaft obavijestio JANAF kako smatra da je hrvatska kompanija prekršila ugovor.
Iz JANAF-a su, u odgovoru agenciji Rojters, poručili da odbacuju sve tvrdnje.
- Transport nafte odvija se u skladu sa dogovorenim rasporedom i u potpunom skladu sa ugovorom. Odbacujemo navode Slovnafta o kršenju ugovornih odredbi kao neosnovane i netačne - navedeno je u saopštenju JANAF-a.
<h2>Ključna ruta za region</h2>
U JANAF-u su takođe pozvali MOL grupu da poveća korišćenje kapaciteta naftovoda.
- Trenutna iskorišćenost cjevovoda od strane MOL grupe znatno je ispod ugovorenih količina i uobičajene prakse u sektoru - dodali su.
Jadranski naftovod, koji prolazi kroz Hrvatsku, predstavlja ključnu rutu za snabdijevanje Mađarske i Slovačke alternativnim izvorima nafte, budući da te dvije zemlje i dalje uglavnom zavise od ruske nafte koja stiže putem naftovoda Družba.
Mađarski i slovački zvaničnici više puta su izražavali zabrinutost zbog kapaciteta i cijene transporta preko Jadrana. JANAF ove godine transportuje 2,1 milion tona sirove nafte prema MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Tokom 2024. godine Slovnaft je ukupno preradio 4,8 miliona tona sirove nafte, od čega je 662.000 tona bilo iz alternativnih izvora.
I Slovačka i Mađarska, koje se često razilaze sa Briselom oko politike prema ratu u Ukrajini, sada se suočavaju sa novim pitanjima u vezi sa američkim sankcijama ruskim kompanijama Lukoil i Rosneft.
Mađarski premijer Viktor Orban prošle nedjelje izjavio je da traži način kako da zaobiđe te sankcije, te da bi se naredne sedmice trebalo da sastane sa Donaldom Trampom kako bi o tome razgovarali, zaključuje Rojters.

Teške optužbe Slovačke prema Hrvatskoj, stigao odgovor Janafa

Slovačka pruža Ukrajini humanitarnu pomoć, ali nikada neće pristati da iz svog budžeta izdvaja sredstva za pokrivanje vojnih troškova Kijeva - izjavio je premijer te zemlje Robert Fico, prenose RIA novosti.
Fico je rekao da su Evropska unija (EU) i njene države članice izdvojile za Ukrajinu od početka sukoba 177 milijardi eura.
- Pomoć pruža i Slovačka, ali isključivo humanitarno. Kao predsjednik Vlade držim se principa da Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine - naglasio je on u video poruci na Fejsbuku i ponovio da vlada Slovačke, pod njegovim rukovodstvom, neće izdvojiti za takve svrhe "ni jedan jedini cent".
Belgijski premijer Bart de Viver uspio je da ublaži stavove Savjeta EU o korišćenju ruske zamrznute imovine za finansiranje Ukrajine, pa zajam EU od 140 milijardi eura ostaje pod znakom pitanja.
Belgija, jedna od šest osnivača EU, uspjela je da značajno ublaži formulacije objavljene na samitu u Briselu, pa se odluka o korišćenju ruske imovine odlaže do daljeg, prenosi Politiko.
De Viver je desničarski flamanski nacionalista koji je pod pritiskom kod kuće i tvrdi da operacija nosi ogromne finansijske i pravne rizike za Belgiju, gdje se nalazi većina ruske imovine.

Fico: Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine

Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Oko 10.000 ljudi okupilo se prošlog utorka uveče na Trgu slobode u Bratislavi kako bi protestovali protiv politike vlade premijera Roberta Fica. Skupovi su održani i u nekoliko drugih gradova širom Slovačke, prenosi Dojče Vele.
Odaziv je bio manji nego nedjelju dana ranije, kada se u glavnom gradu okupilo 16.000 ljudi. Tom prilikom demonstranti su takođe čuli najavu četiri liberalne opozicione stranke da će sklopiti sporazum o saradnji.
Protesti su nastavak serije demonstracija, koje su počele nakon što se Fico krajem 2023. vratio na mjesto premijera. Njima se mora pridodati i rastući niz izazova — i unutrašnjih i međunarodnih — s kojima se slovački premijer suočava.
<h2>Međunarodne kritike</h2>
Na međunarodnom planu, pažnja je i dalje usmjerena na Ficove bliske odnose s Rusijom i Kinom, što je i pokrenulo prve proteste.
Evropsku javnost dodatno je uznemirilo Ficov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom početkom septembra, kao i njegovo odbijanje da prekine kupovinu ruskih energenata, te pokušaj sprovođenja ustavnih promjena kojima bi slovačko pravo imalo prednost nad pravom EU.
Sve to, uz autoritarna ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, navodno je uvjerilo Partiju evropskih socijalista (PES) da trajno isključi Ficovu nominalno ljevičarsku stranku Smer iz svog poslaničkog kluba u EU.
Mihal Šimečka, lider opozicione liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS), rekao je za DW da će potez, koji PES treba da potvrdi sredinom oktobra, „predstavljati značajan udarac za ugled Roberta Fica“.
<h2>Domaći problemi važniji Slovacima</h2>
Međutim, analitičari kažu da duboka politička polarizacija u Slovačkoj znači da međunarodna pitanja trenutno imaju malo odjeka u zemlji. Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi kaže za DW da potez PES-a „glasači Smera neće ni primijetiti“.
Domaća pitanja su očigledno glavno bojište u Slovačkoj. Nedavne demonstracije opozicije, organizovane pod sloganom „Protest protiv osiromašenja!“, usmjjerene su direktno na Ficovu ekonomsku politiku.
One su odgovor na konsolidacioni paket koji je vlada najavila, što je treći set mjera štednje otkako je preuzela vlast.
Paket, koji je prošle srijede uveče odobrio slovački parlament, pokušaj je da se obuzda ekonomska kriza u zemlji, što dodatno otežavaju američke carine na autoindustriju, koja je ključna industrijska grana u zemlji.
Cilj mu je da smanji budžetski deficit za 2026. godinu za 2,7 milijardi eura. Iako niko ne osporava potrebu za merama, naglasak na povećanju poreza i doprinosa, smanjenju plata i radnih mjesta u javnom sektoru, te rezovima u sferi socijalnih davanja, izaziva ogorčenje.
Kritičari tvrde da će paket pogoditi obične građane, dok će poštjedeti oligarhe povezane sa Smerom. Poslovne grupe se žale da će oslabiti konkurentnost. Ured slovačke vlade za odnose s novinarima nije odgovorio na zahtjev DW-a za komentar.
<h2>Nestabilnost vlade</h2>
Neki smatraju da bi široko rasprostranjeni bijes zbog plana ekonomske konsolidacije mogao da oživi nestabilnost koja proganja tročlanu vladajuću koaliciju otkako je došla na vlast pre skoro dvije godine.
Nakon što je ranije ove godine privremeno izgubio parlamentarnu većinu, jer su pobunjeni poslanici nastojali da sprovedu svoje zahteve, Fico je povratio njihovu lojalnost ministarskim mjestima i njegova vlada sada raspolaže sa 79 od 150 mjesta u parlamentu.
Adrijus Tursa iz londonske konsultantske kuće Teneo Intelligence naveo je da očekuje kako će parlamentarna rasprava o ekonomskom paketu „biti test za Ficovu krhku parlamentarnu većinu“.
<h2>Opozicija bi da sruši vladu</h2>
Opozicija želi da iskoristi trenutnu situaciju kako bi pomogla da se vladajuća koalicija dovede do sloma. No to neće biti lako.
Iako, kako kaže lider PS-a Šimečka, „predstavnici svake stranke sada javno raspravljaju o paketu za konsolidaciju", Ficovi manji koalicioni partneri — partija lijevog centra Hlas i radikalno desna Slovačka nacionalna stranka — ne žele da rizikuju, svjesni da im podrška opada od posljednjih izbora.
Niko od njih „ne želi da se ponovi situacija iz 2020–2023, kada su bili u opoziciji", dodaje Radoslav Štefančik.
<h2>Hoće li birači podržati liberale?</h2>
Istovremeno, birači nijesu zaboravili te iste tri godine kada je zavađena koalicija, sastavljena od liberalnih stranaka, izazvala haos.
Na pitanje, kako mogu da ubijede građane u zemlji da će novoobjavljeni sporazum o saradnji tri stranke biti drugačiji, Šimečka je naglasio da pripadnici njegove stranke Progresivna Slovačka (PS) „obilaze regione ... i razgovaraju s razočaranim ljudima koji su glasali za Ficovu koaliciju“.
Međutim, analitičari smatraju da će ti birači — većinom iz siromašnijih slojeva — biti oni, koji će najviše osjetiti ekonomske posljedice paketa i da će, umjesto liberala, prije birati partije poput krajnje desne stranke pod nazivom Republika.
<h2>Veza s prošlošću</h2>
Svjesni te prijetnje, neki iz redova liberalne opozicije pokušavaju da iskoriste Ficovu prorusku orijentaciju, kako bi povukli paralelu između kontroverzi oko paketa mjera za konsolidaciju privrede i Baršunaste revolucije 1989. godine.
Možda je najsporniji dio paketa predlog da se ukinu dva državna praznika, među kojima i 17. novembar — Dan ustanka koji je označio početak pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Neke opozicione stranke pozvale su na generalni štrajk tog dana, kao što se desilo prije 36 godina.
Međutim, drugi iz opozicije strahuju da bi to moglo da bude neugodno i izuzetno skupo razočaranje. 
Ni politički posmatrači nisu ništa manje skeptični. Andrej Matišak urednik slovačkog lista Pravda, ove ideje naziva „nerealnim“, ukazujući da nema dovoljno zamaha za njihovu sprovedbu.
Radoslav Štefančik primjećuje da je raspoloženje u zemlji danas drugačije nego u vrijeme Baršunaste revolucije 1989,
- Tada je većina tražila demokratiju, političke slobode i tržišnu ekonomiju. Sada je zemlja polarizovana i mnogi se ne bi pridružili protestu- kaže on.
Šimečka naglašava da će njegova stranka PS ostati strpljiva, insistirajući da je „spremna da izazove gospodina Fica na dvoboj na predstojećim izborima, bili oni za dvije godine ili sjutra“.
Posmatrači procjenjuju da će do izbora najvjerovatnije doći tek 2027.
Slovački premijer je već jednom — 2018. godine — morao da ode sa vlasti i to nakon ubistva novinara Jana Kucijaka, koji je istraživao o korupciji i mogućoj sprezi slovačkih vlasti s mafijom. Fico se tada našao u političkim ruševinama, suočavajući se s optužnicama i istragom.&nbsp;
- Ovoga puta on neće otići bez velike borbe- zaključuje Matišak.

Bratislava: Vlada Roberta Fica vodi borbu na svim frontovima

Od početka sezone konstantno je bilježen porast broja oboljelih od respiratornih virusa. Sa krajem polugođa dolazi do smanjenja laboratorijski potvrđenih slučajeva, kojih je ukupno bilo 564 kod onih koji su radili analize - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Emir Metđonaj.
Praznična okupljanja, kaže Metđonaj, imala su veliki uticaj na epidemiološku sliku respiratornih bolesti, zato što se virusi vrlo lako šire kijanjem i kašljanjem u zatvorenom prostoru gdje cirkuliše veći broj ljudi.
- Ipak su najveće stope obolijevanja od početka sezone bile kod predškolskog i školskog uzrasta, tako da je sa završetkom školskog polugođa imamo pad broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, prvenstveno gripa - rekao je Metđonaj.&nbsp;
Podsjeća da Institut za javno zdravlje vrši pojačan nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama od kraja septembra, sa akcentom, ističe doktor, na grip, respiratorne viruse, kovid i od početka sezone do prije petnaestak dana zabilježen je konstantan porast broja oboljelih.
- Zaključno sa prošlom sedmicom smo imali broj od 564 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, međutim, realno je taj broj dosta veći jer se ne testira svaka osoba koja ima simptome gripa, to se ne radi ni kod nas, niti u svijetu. Imamo još jedan pokazatelj nad kojim Institut vrši nadzor - to su bolesti slične gripu, kod osoba koje se javljaju na pregled kod izabranih ljekara u domovima zdravlja i koje imaju simptome gripa i to nam je takođe jedan od realnih pokazatelja aktivnosti cirkulacije ovih virusa - naveo je on.
Možemo, kaže, reći da smo pretprošle sedmice imali najveći broj zabilježen od početka sezone.
- I to je bio broj od 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva od ukupno, kako smo rekli od početka sezone, kada je bilo 564, prošle sedmice smo imali 71 laboratorijski potvrđen slučaj, što sigurno ima veze sa krajem školskog polugodišta, ali i zbog praznika, vjerujem, da su se ljudi manje javljali izabranim ljekarima na preglede. Ali, kao uticaj praznika i masovnih okupljanja očekujemo da će tekuće, ali i sljedeće sedmice biti i dalje visok nivo cirkulacije virusa, ali nakon toga očekujemo da dođe do pada cirkulacije tih virusa - zaključio je Metđonaj.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Bez obzira na pad vodostaja Morače i Zete, očekuje se rast nivoa Skadarskog jezera, kazao je za "Dan" meteorolog Dušan Pavićević.
On je za danas, u drugom dijelu dana, najavio kišu (centralni i južni dio) i snijeg (u sjevernim predjelima), kao i u subotu, dok će od nedjelje biti pretežno suvo vrijeme, sa žestokim hladnoćama u ponedjeljak, posebno na sjeveru.&nbsp;
Pavićević pojašnjava da količine kiše koje će pasti danas i sjutra "nisu posebno impresivne" sa hidrološkog stanovišta.
– U krajnjoj liniji, da već nije ovakva situacija, ne bismo uopšte razmišljali o tome da li mogu donijeti povećanje vodostaja. Nova kiša može usporiti pad nivoa vodostaja, ali kiše ne mogu bitno uticati na porast – čak je pitanje da li mogu uopšte, ali mogu usporiti brzinu pada vodostaja – istakao je Pavićević.
Jezero, kako je objasnio, ponaša se malo drugačije od vodotoka.
– Vodotoci imaju kraći period inercije i brže reaguju i na padavine i na njihov prestanak, a sa jezerom nije tako. Pošto i Morača i Zeta imaju veoma visoke vodostaje, bez obzira što one blago padaju, oni i te kako utiču na porast nivoa jezera. Kod jezera je problematično to što imamo usporen odvod vode iz jezera kroz Bojanu, jer u nju iz Albanije, preko Drima, pritiče voda koja otežava da primi vodu iz jezera. Danas će vazdušni pritisak biti u padu, a to znači povišen nivo mora, što dodatno usporava oticaj. Bez obzira na pad vodostaja u rijekama, jezero očekuje dalji porast vodostaja – rekao je Pavićević za "Dan".
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) juče su saopštili da je nivo Skadarskog jezera normalan i da bez problema može prihvatiti vodu koja se ispušta iz Albanije. Naglasili su i da su vodostaji u Dunavskom slivu u padu.
Crna Gora je već danima pogođena poplavama, a najkritičnije je u Danilovgradu. Obilne padavine stvorile su velike probleme i u Podgorici, Nikšiću i Šavniku, dok je više saobraćajnica na sjeveru zatvoreno usled odrona ili izlivanja rijeka. U danilovgradskom mjestu Sekulići poplavljene su kuće, a iz MUP-a su saopštili da je nekoliko stambenih objekata u Pažićima evakuisano, dok se voda u tom mjestu, kao i iz Klikovače, postepeno povlači.
Na magistralnom putu Danilovgrad–Nikšić, u mjestu Orja Luka, stanje je stabilizovano i prohodno je za sve kategorije vozila, dok su za saobraćaj i dalje zatvoreni putevi prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani. Evakuisano je i više osoba iz poplavljenih naselja u Podgorici, a iz MUP-a su saopštili da u Nikšiću, u naseljima Grebica i Duklo, ima ugroženih kuća, ali da vodostaj stagnira. U Mojkovcu, u mjestu Prošćenje, došlo je do izlivanja rijeke Tare, pa je zatvoren saobraćaj. Zatvoren je i put Mojkovac – Đurđevića Tara, nakon što je u Sokolovini došlo do odrona, dok je u Slatini i Kaludri saobraćaj zatvoren zbog izlivanja Tare. U Šavniku je uspostavljen saobraćaj prema Komarnici. Iz MUP-a su saopštili i da na Primorju nije bilo intervencija.
Iz Uprave za saobraćaj najavljeno je da će od danas, od sedam sati, za saobraćaj biti otvoren put Kolašin–Berane preko Lubnica. U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije "Hidroenergija", koja je sanirala nastalu štetu. Kako su saopštili, završena je sanacija kolovozne kontrukcije, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović najavio je da će veći dio Bjelopavlićke ravnice biti snimljen iz vazduha radi sagledavanja stvarnog stanja terena u uslovima povišenog vodostaja.
Direktor Direktorata za zaštitu i spasavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je za "Dan" da je situacija na terenu mnogo povoljnija i da su putevi ka Danilovgradu uglavnom prohodni.
– U Danilovgradu je povoljnija situacija, ali neki objekti i dalje su pod vodom. Kada se voda povuče, onda će se angažovati i lokalne službe Danilovgrada i mi iz Direkotrata ustupićemo im sve što je potrebno. Kad dobijemo zahtjev od Danilovgrađana, ustupićemo im muljne pumpe kako bi se ta voda izvlačila iz stambenih objekata, podruma i garaža koji su poplavljeni – kazao je Bešović.

Tag: slovacka