Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obaviće kontrolno saslušanje na temu: „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“".
Inicijativu za kontrolno saslušanje, koju je podržalo sedam članova Odbora, podnijeli su poslanici Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Na kontrolno saslušanje biće pozvani vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović.
Prijedlog da se na saslušanje pozove ministar pravde Bojana Božovića nije dobio potrebnu većinu.
Termin saslušanja, kako je kazao predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović, biće dogovoren u naredna dva dana
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković poručio je da su predlagači krenuli u opasnu igru i preuzeli ulogu tužilaca i sudija.
- Previše ste se zaigrali, bolje bi bilo da se bavite predmetima koji nijesu dobili ni tužilački ni sudaski epilog. Vidjeli smo danas šta se desilo i sa ovom takozvanom aferom Tunel, gdje se usred Podgorice desilo prokopavanje tunela do sudskog depoa i eventualno uništavanje dokaza. Svi osumnjičeni su pušteni na slobodu - podsjetio je Eraković.
On je podsjetio da je Telekom 2005. godine prodat za 115 miliona eura, što je tada predstavljalo nešto iznad 23 odsto budžeta Crne Gore. Tvrdi da je to jedna od najuspješnijih privatizacija u Crnoj Gori.
- U ovom trenutku, ukoliko bi se prodavao Telekom pod istim uslovima, to bi bilo oko milijardu eura, posmatrajući budžet Crne Gore u ovom trenutku. Bilo je i žestokih promašaja, ali ovo je jedna od najuspješnijih privatizacija - ocijenio je Eraković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao da njihova ocjena nije da je bilo korupcije. Neko, tvrdi Čarapić, nije htio da učini ništa "kako bi se sproveo naš dio pravde".
- To je bila ocjena američkih istražnih organa. Dojče Telekom i Mađar telekom ne bi platili skoro 100 miliona dolara, koliko je približno koštala privatizacija Telekoma u kaznama, da nijesu bili krivi, odnosno da nije bilo korupcije. Na našim organima pravosuđa je bilo da prikupe dokumentacija i da sa naše strane koje mogu da gone zbog korupcije na osnovu dokaza koje su dostavili partneri iz SDT-a &nbsp;- rekao je Čarapić.
On ističe da nismo dobili sudski epilog, ne iz razloga što nije bilo dokaza, već zato što ih je držao u fioci, ili ih je uništio, ili nije postupao po njima.
- Pitamo se samo zašto dokazi nijesu ugledali svjetlost dana, već je došlo do zastare slučaja - dodao je Čarapić.
Eraković ga je savjetovao da se bolje pripremi sljedeći put kada se nađe u ulozi predlagača.
- Niste se informisali da je američki sud 2013. godine utvrdio da se kazna nije odnosila na Crnu Goru. Dojče i Mađar Telekom su platili određene kazne, informišite se i vidite taj predmet gdje je sudija Saliven presudio da nema nikave kazne za Crnu Goru - pšoručio je Eraković.
Čarapić je odgovorio Eraković da sljedeći put pokuša da ne brani neodbranjivo.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin smatra da treba održati kontrolno saslušanje i ukrstiti argumente.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović rekao je da treba ići redom i vidjeti da li je bilo zataškavanja u ovom slučaju.
- Ne daj bože da presuđujemo, ali da vidimo da li je bilo zataškanja. Neka i tužioci odgovore zašto se nije pokretalo rješenje i istraga u ovom predmetu. Važno je da ova afera dobije epilog, upravo zato što je u njoj bio prvi čovjek države. Razotrktivanje ove afere može biti prelomna tačka u naporima da Crna Gora postane država vladavine prava - kazao je Vučurović.
<h2>Vuković-Kuč: Crna Gora tunel koji prokišnjava</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da je parlament odavno postao sudilište.
- Traje to skoro deset godina. U početku sam bila uplašena jer sam znala što znači kada sprovodite linč na ljudima čija će krivica možda biiti nedokazive i neće biti sudskih presuda, ili će biti u njihovu korist - naglasila je Vuković-Kuč.
Prema njenim riječima, Crna Gora je danas veliki tunel koji prokišnjava, u kojem vlada mrak i vidi se samo "ono što politički marketing želi da predstavi kao svoje uspjehe, kako u bezbjednosnom, tako i u drugim sektorima".
- Kao neko ko vjeruje u moralnost društva, plaši ta ćeranija i vaša potrebe da držite afere u produženom trajanju kako bi političku nestposobnost pokrili time što ćete organizovanjem raznih anketnih odbora, produživanjem afera koje su dobile sudski epilog, produžavati svoj politički život. Nema ništa gore nego živjeti hajku, sprovoditi je, ili biti njen objekat - poručila je Vuković-Kuč.
Ona je rekla da će kontrolno saslušanje biti nesupjeh vladajuće većine, navodeći da oni žele da kroz razne anketne odbore produžavaju agoniju u kojom se nalazi Crna Gora.
<h2>Bojović tvrdi da je bilo krivične odgovornosti</h2>
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović kazao je da je glavni razlog poziva vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca na saslušanje činjenica da je vrh tužilaštva na objavu o zastari afere "Telekom" reagovao da je slučaj sveo na nivo utvrđivanja disciplinske odgovornosti.
- To je apsolutno neprihvatljivo. Ovdje nije potrebno utvrditi bilo čiju disciplinsku odgovornost, ili izreći izreći bilo kakvu disciplinsku sankciju ili mjeru, ovdje je riječ o parekselans krivičnom djelu, odnosno krivičnojk odgovornosti - stava je Bojović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDonB8N8AISA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dogovoreno kontrolno saslušanje o slučaju "Telekom", biće pozvani Marković, Novović i Perović Vojinović

Poslanik Pokreta Evropa sad Dane Marković kazao je da slučaj korupcije u privatizaciji Telekoma Crne Gore ostaje otvoreno pravno i političko pitanje.&nbsp;
Marković, kako dodaje, podsjeća da je kupac, Mađarska kompanija Magyar Telekom (dio Deutsche Telekom grupe), de facto je priznao odgovornost pred sudom u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine, kada je platio kaznu i odštetu u ukupnom iznosu od oko 95 miliona američkih dolara američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) i Ministarstvu pravde SAD, upravo zbog koruptivnih radnji prilikom akvizicije u Crnoj Gori i Makedoniji.&nbsp;
- Međutim, u Crnoj Gori ovaj slučaj nikada nije dobio sudski epilog. Sada se čuje tvrdnja da je slučaj zastario. To nije tačno.Nakon same radnje primanja mita, postojale su kontinuirane radnje zloupotrebe službenog položaja i političkog uticaja čiji je cilj bio da se predmet nikada ne nađe pred crnogorskim sudom. To znači da se ne radi samo o korupciji iz 2005. godine, već o trajnom krivičnom djelu ometanja pravde, koje je trajalo sve dok je postojao politički pritisak na tužilaštvo i druge institucije - ističe Marković.&nbsp;
Kako navodi, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, kod trajnih djela zastara ne počinje teći od dana prvobitne radnje, već od dana kada je posljednja radnja izvršena.&nbsp;
- Dakle, ako je politički pritisak trajao makar do 2020. godine, zastara počinje teći tek od tada. Čak i da zanemarimo inicijalno mito, postoje samostalna krivična djela koja su se dešavala godinama kasnije i koja imaju sopstvene rokove zastare: pranje novca, ako je mito ili njegova korist kasnije prebacivana, skrivena ili „opravdana“ kroz druge transakcije; falsifikovanje ili uništavanje službenih isprava; zloupotreba službenog položaja; protivzakonit uticaj; udruživanje radi vršenja krivičnih djela - &nbsp;pojašnjava Marković u saopštenju.&nbsp;
Za svako od ovih djela, naglašava, zastara se računa od trenutka posljednje radnje.&nbsp;
- Ako su ona vršena poslije 2015, 2018, 2020. godine, onda zastare nema najmanje do 2026. godine, a za neka djela i duže, do 2030. pa i 2040. godine. Nije tačno da je slučaj Telekom u Crnoj Gori u potpunosti zastario. On je pravno i dalje moguć za gonjenje, jer zastara za trajna djela počinje od prestanka vršenja uticaja na pravosuđe, dok niz krivičnih djela koja su počinjena nakon same privatizacije imaju sopstvene rokove zastare koji još nijesu protekli. Stoga i 2025. godine postoji prostor za otvaranje postupaka protiv odgovornih lica, što je ne samo politička i moralna, već i zakonska odgovornost - zaključuje Marković. Fzastara

Portal ETV

1084x550

Marković: Slučaj Telekom i dalje moguć za gonjenje, jer zastara za trajna djela počinje od prestanka vršenja uticaja na pravosuđe

Najava formiranja Anketnog odbora povodom slučaja Telekom jeftin je medijski spin i nastavak pokušaja da se PES i parlamentarna većina konsoliduju nakon debakla koji su doživjeli na posljednjoj sjednici u julu - ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović.
Ideja im za to, cijeni ona, očigledno fali.
- Pa pokušavaju da recikliraju inicijative koje su već realizovane prije skoro 15 godina kada je Anketni odbor povodom ove teme vodio sadašnji šef parlamentarne većine Andrija Mandić - istakla je Popović.
Ne bi bilo, cijeni ona, loše prije nego što i zvanično u PES-u lansiraju neku inicijativu da provjere podršku u svojim redovima.
- Jer su posljednja dešavanja u Skupštini jasno pokazala potpuni raspad sistema koji ova politička grupacija doživljava - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilatovicSonja%2Fstatus%2F1953149481287102649&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Popović: Najava formiranja Anketnog odbora zbog slučaja Telekom jeftin spin i pokušaj konsolidacije PES-a i većine nakon debakla

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Tag: slucaj-telekom