Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu. Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini. Za “reprezentaciju” – skoro milion eura. Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama. I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp; Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208161256_edfd19f911f5d3096ae36644d216d924bee81488df36c09d5e1f54f0d6e3b074" data-rendition-name="original" width="1808" height="1661" loading="lazy" alt="Ilustracija"> </figure>  I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola. Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp; Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura. Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Portal ETV

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Služba potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za skoro dvije godine potrošila je blizu 7,5 hiljada eura na službena putovanja.
Kako stoji u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade, članovi Službe putovali su ekonomskom klasom, a za avionske karte utrošeno je 2.968,95 eura. Troškovi smještaja u hotelima tokom službenih putovanja iznosili su 4.405 eura, što zbirno daje 7.468 eura.
Dva putovanja realizovana su niskobudžetnom avio-kompanijom, a kako je navedeno u dokumentu, nijesu isplaćivane dnevnice za službena putovanja.
- Obavještavamo javnost da su svi podaci o troškovima službenih putovanja i pratećih troškova potpredsjednika Bečića blagovremeno dostupni na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore, i to od početka njegovog mandata - navode iz Bečićeve službe.
Podsjećamo, Bečić je podatke dostavio svega 52 minuta nakon objave Centra za građansko obrazovanje (CGO) o netransparentnosti Generalnog sekretarijata Vlade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgo-becic-dostavio-dio-njegovih-troskova-koji-se-odnose-na-sluzbena-putovanja-nakon-nase-objave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bečićev kabinet potrošio skoro 7,5 hiljada eura na službena putovanja u dvije godine

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Dva mjeseca nakon incidenta u kojem je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, Danilo Mandić u centru grada ranio dvije osobe, a zatim skupštinskim vozilom pobjegao, nije utvrđeno kako je došao u posjed državne nepokretnosti ukoliko nije, kako tvrde iz najvećeg zakonodavnog doma bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica.
Danilo Mandić je u pritvoru jer je pucao u Darka Perovića i Arisa Turkovića, ali, kako je utvrdilo tužilaštvo, nije imao namjeru da ih ubije. Na teret mu je stavljeno krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Mandić je poznat istražiteljima po nasilničkom ponašanju, a zbog napada na policajce je i osuđivan, ali je kao sinovac Andrije Mandića ,,zaslužio“ počasno mjesto u Vladinom avionu.
Pobjeda je tim povodom uputila pitanja Upravi policije, odakle je tom listu potvrđeno da je dovoljna bila rodbinska veza i procjena da mlađi Mandić neće nauditi stricu.
List je zanimalo i kako je, ali i po čijem nalogu, Mandić putovao Vladinim avionom na službeno putovanje sa svojim stricem, te kako mu je granična policija, s obzirom na to da se radi o civilu, dopustila prolazak.
Iz Uprave policije je rečeno da predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kao štićena ličnost, u saradnji sa službom Protokola, određuje ko će, kada, i u kojoj ulozi činiti sastav njegove delegacije i biti u njegovom prisustvu prilikom službenih događaja, pa odabirom njegovog bratanića kao pratnje na službenim putovanjima nije bilo rizika po njegovu bezbjednost.
- Imajući u vidu da je sada osumnjičeni D. M. član porodice predsjednika Skupštine, njegovo prisustvo nije predstavljalo prijetnju ili rizik po bezbjednost ove štićene ličnosti - kazali su Pobjedi iz Uprave policije.
Iz policije Pobjedi je saopšteno da se spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine, prilikom njegovog putovanja Vladinim avionom, utvrđuje i zvanično dostavlja generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore, ali da Andrija Mandić određuje ko će i u kojoj ulozi putovati sa njim.
Tvrde da granična policija nije imala razloga da onemogući putovanje Danilu Mandiću Vladinim avionom.
- Policijski službenici Sektora granične policije su preduzimali mjere i radnje iz djelokruga svoje nadležnosti uz poštovanje svih nacionalnih propisa i međunarodnih važećih protokola, istakli su iz UP i ponovili da, shodno važećim aktima, spisak putnika u službenoj delegaciji predsjednika Skupštine utvrđuje generalni sekretar Skupštine Crne Gore.
Dodaju da iz tog razloga, ,,navedena obaveza nije u nadležnosti Uprave policije“.
Nakon odgovora iz Uprave policije, Pobjeda je 10. juna poslala pitanja ,,nadležnima“ – Skupštini i Novoj srpskoj demokratiji, ali nijesu dobili odgovor u kom svojstvu je Danilo Mandić pratio strica na službenim putovanjima, koja plaćaju građani.
<h2>"Nezaposleno" lice u delegaciji&nbsp;</h2>
Uzimajući u obzir da generalni sekretar Skupštine utvrđuje spisak putnika u službenoj delegaciji, ostaje pitanje kako je u taj spisak uvrstio ,,nezaposleno lice“, Danila Mandića, kako tvrde iz Skupštine i po čijem nalogu je to učinjeno.
Prema odgovorima iz Uprave policije, zaključuje se da je Danilu Mandiću najvjerovatnije omogućeno da kao član porodice Andrije Mandića ili u formi privatnog obezbjeđenja putuje, jer kao takav ne predstavlja opasnost po svog strica koji ima status štićene ličnosti.
Zvanična dokumentacija pokazuje da je Danilo Mandić kao član obezbjeđenja Andrije Mandića putovao Vladinim avionom iz Beograda za Podgoricu, nakon prisustva na proslavi Dana državnosti Srbije u Beogradu, 16. februara ove godine.
Osim Mandića, među putnicima tada su bili i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, šef obezbjeđenja predsjednika Skupštine Dejan Vujisić i Dejan Gojković kao treći član obezbjeđenja Andrije Mandića.
Takođe, mlađi Mandić je kao pratnja stricu putovao Vladinim avionom i 28. marta prošle godine, kada su mu društvo pravili Dejan Gojković, Mihailo Čađenović i Damjan Damjanović - ujedno jedini pripadnik Uprave policije.
Zakon kaže da je broj policajaca koji se angažuju na poslovima fizičkog obezbjeđenja štićenih ličnosti određen pojedinačnim planovima obezbjeđenja koji se sačinjavaju na osnovu Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.
- I shodno članu 5 Uputstva o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, i oni su, shodno Zakonu o tajnosti podataka, određeni kao tajni podaci - stoji u dokumentu.
Prema Vladinoj odluci, policija obezbjeđuje i članove uže porodice predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ali i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Pored njih, policija obezbjeđuje i potpredsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde Bojana Božovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<h2>Neće odgovarati za pokušaj ubistva</h2>
Nakon što je Više državno tužilaštvo donijelo odluku da neće krivično goniti Danila Mandića za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila, predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.&nbsp;
Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustanku gonjenja Mandića za pokušaj ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja.
- Tokom istrage preduzete su brojne radnje, u svojstvu svjedoka saslušano je više lica, izdate su naredbe Forenzičkom centru za sva neophodna vještačenja, izuzeti su listinzi komunikacija, kao i video-zapisi sa nadzornih kamera, te preduzete i druge mjere i radnje neophodne za rasvjetljavanje konkretnog događaja – precizirali su iz Višeg tužilaštva.
Pobjeda saznaje da su svi svjedoci u istrazi tvrdili da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
<h2>Mandić: Moj sinovac je čestit i dobar čovjek</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je najmanje izjava davao oko slučaja u kojem je njegov sinovac Danilo Mandić osumnjičen da je ranio dvije osobe, te da je on čestit i dobar čovjek.
- Ono što mogu da kažem, pošto živimo u istoj kući, taj momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara ili odgovaraće za svoje postupke. Advokat me obavještava da su ljudi koji su ranjeni te večeri saopštili da on nema nikakve veze sa tim slučajem i opisuju drugo lice koje ih povrijedilo, naveo je Mandić u izjavi za RTCG.
Dodao je da samo traži da se utvrdi istina.
- Ako je moj sinovac kriv, neka odgovara. Ali ako nije kriv, nego se samo vodi kampanja, to će utvrditi nadležni. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem - istakao je Mandić i dodao da se ,,ova kampanja protiv njega vodi zbog Anketnog odbora“.

Danilo Mandić ,,zaslužio“ putovanja Vladinim avionom jer je sinovac predsjednika Skupštine

Putovanja šezdesetak crnogorskih poslanika lani su poreske obeznike koštala 352.000 eura.
Službeno su putovali mahom u inostranstvo, a znatno manje po Crnoj Gori, ali i po regionu.
Lani je o trošku građana najviše putovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović – čak 18 puta, a parlament je za njena službena putovanja, dnevnice, smještaj i prevoz isplatio 24.594 eura. Ona je u martu prošle godine 19 dana provela na službenim putovanjima – raznim povodima bila je u Brižu, Tivtu, Atini i Ženevi. Službeno je putovala i u Herceg Novi, Kotor, Bratislavu, kao i u Budimpeštu i Jerevan. Pejović je lani bila i u Budvi, Dablinu, Ženevi i Tbilisiju.
U novembru je čak 21 dan, u svojstvu poslanice, provela van Crne Gore – od 1. do 7. novembra u Vašingtonu, od 8. do 14. u Rejkjaviku, od 19. do 21. u Briselu i od 26. do 29. novembra u Dohi. U decembru je bila u Rimu i Sarajevu.
Prema onome što su zvanični podaci parlamenta, poslanicima, povodom službenih samita, foruma, molitvenih doručaka, obilježavanja raznih povoda, posjeta i slično, pripadaju troškovi na ime dnevnica, a Skupština im pokriva troškove smještaja i prevoza, osim ako troškove za neku od tih stavki, na primjer, snosi organizator skupa.
Ogroman trošak za putovanja imao je i poslanik Gordan Stojović. Njegovi odlasci u Rabat, Ženevu, Madrid, Rim, Njujork, Buenos Ajres, Tbilisi, Ženevu i Istanbul poreske obveznike su koštali 19.406 eura.
Troškovi za 10 putovanja poslanika Demokrata Duška Stjepovića iznosili su 17.261 euro. On je lani bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Varšavi, Montrealu i dva puta u Vašingtonu. Službena putovanja potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja koštala su 15.868 eura. On je u prošloj godini tri puta službeno bio u Strazburu, a putovao je i u Pariz, Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Budvu, Rigu, Budimpeštu, Atinu, Montreal, Pariz i Barselonu.
Za 10 službenih putovanja poslanice Demokrata Anđele Vojinović utrošeno je 14.440 eura. Ona je u prošloj godini putovala u Strazbur, Brisel, Herceg Novi, Njujork, Budimpeštu i Rejkjavik.
I poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović prešla je zavidnu kilometražu u 2024, a njena službena putovanja parlament su koštala 13.198 eura. Ona je lani službeno bila u Strazburu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpešta, Beogradu i po dva puta u Ženevi i Briselu.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović učestvovao je na događajima u Brižu, Strazburu, Bakuu, Luksemburgu, Budimpešti u Njujorku, a njegova putovanja koštala su 13.008 eura.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović u prošloj godini službeno je bila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kolašinu, Bukureštu, Srebrenici, norveškom Stavangeru, Budvi, Dablinu, Taškentu i Rejkjaviku. Njena putovanja, dnevnice i smještaj koštali su 11.501 euro.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović lani je putovala u Davos, Tivat, Atinu, Herceg Novi, Kotor, Kolašin, Srebrenicu, Berlin, Rejkjavik, Brisel i Vašington, a za njene troškove i dnevnice utrošeno je 11.447 eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević službeno je putovao u Talin, dva puta u Vašington, Varšavu, Tbilisi i Budvu, a na ime dnevnica za putovanja, smještaj i prevoz isplaćeno je 10.313 eura.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović prošle godine se, zahvaljujući poslaničkoj funkciji, našao na 13 lokacija, a ta putovanja poreske obveznike su koštala 10.263 eura. Smailović je službeno putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukurešt, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Taškent, Ašhabad i Sarajevo.
Za putovanja Branke Marković (PES) u prošloj godini je utrošeno 9.490 eura, a ta poslanica je lani putovala u Brisel, Tivat, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Budvu, Rejkjavik, Berlin i Ženevu.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara koštala su 9.351 euro, a on je po dva puta bio u Strazburu i Parizu, kao i u Lisabonu i španskoj Terasi. Nađa Laković (PES) lani je tri puta bila u Strazburu i dva puta u Parizu, a putovala je i u Lampedusu i Istanbul. Troškovi tih putovanja iznosili su 9.156 eura.
Poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Vašington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Varšavu. Ta putovanja poreske obveznike su koštala 8.693 eura.
Troškovi putovanja poslanice Drite Lole (DPS) u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura. Poslanik Ivan Vuković putovao je Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukurešt, Bratislavu, Berlin, Budimpeštu i Beograd, a troškovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura.
Troškovi službenih putovanja Jevta Erakovića (DPS) u Bukurešt, Dablin i Vašington iznosili su 6.486 eura. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić lani je tri puta bio u Beogradu, dva puta u Briselu, te u Stokholmu, Rimu, Valeti, Rabatu, Bragi, Palma de Majorki i Beču, za šta su iz budžeta utrošena 6.252 eura. Troškovi putovanja poslanika Jovana Subotića iznosili su 6.205 eura, a on je lani bio u Sarajevu, dva puta u Bukureštu, u Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Ženevi i Namiru.
Troškovi putovanja u Beč, Bukurešt, Dablin, Vašington i dva puta u Budvu poslanika Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković putovao je u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, što je koštalo 5.202 eura. Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović lani je bila u Vašingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja koštala su 5.074 eura.
Vasilije Čarapić (PES) bio je tri puta u Parizu, a putovao je i u Strazbur i Budvu. Ta putovanja koštala su 4.767 eura.
Za službena putovanja Slađane Kaluđerović (SNP) dato je 4.610 eura, a ona je prošle godine po dva puta bila u Beču i Briselu, kao i u Strazburu, Beogradu i Budvi. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša putovao je tri puta u Strazbur, kao i u Madrid, Kotor, Kolašin i Budvu, a troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP URA Dritan Abazović bio je u Londonu i Briselu, što je parlament koštalo 4.570 eura. Poslanik SD Nikola Zirojević lani je dva puta bio u Sarajevu, kao i Tirani, Varšavi, Brižu, Ljubljani, Briselu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Jerevanu, Berlinu i Budvi. Troškovi njegovih putovanja iznosili su 4.497 eura.
Putovanja Dejana Đurovića (NSD) u Brisel (dva puta), Nikšić, Kolašin, Bragu, Budvu i Bukurešt koštala su 3.874 eura.
Službena putovanja Vladislava Bojovića koštala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić Lalović 3.374 eura, Borisa Pejovića 2.905 eura, Mihaila Anđušića 2.705 eura, Miloša Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić Harbić 1.014 eura.
<h2>Urošević na ime dnevnica dobio devet eura</h2>
Skromnije troškove putovanja imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Jole Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne troškove putovanja u prošloj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglješa Urošević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura. Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, pa ni za odlazak u Nikšić u radnu posjetu EPCG.
<h2>Strazbur česta destinacija</h2>
Bivša poslanica, a sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević do sredine juna tri puta je bila u Strazburu, Vašingtonu, dva puta u Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kolašinu. Njena putovanja parlament su koštala 13.119 eura.
Sadašnja ministarka turizma Simonida Kordić kao poslanica je bila u Tbilisiju, Atini, Solunu, Lisabonu i Bukureštu, a ta putovanja su koštala 5.775 eura.
Bivši poslanik, a sadašnji ministar urbanizma Slaven Radunović je sa poslaničke funkcije putovao u Baku, Beč, Strazbur, Tiranu i Lisabon, što je poreske obveznike koštalo 5.566 eura.
Dok je bio poslanik, aktuelni potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović boravio je u Vašingtonu, Prištini, Dortmundu, Istanbulu i Srebrenici, a troškovi tih putovanja iznosili su 4.632 eura.
Službena putovanja sadašnjeg ministra socijalnog staranja Damira Gutića dok je bio član parlamenta koštala su 3.200 eura.

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

Zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je, otkad se nalazi na toj poziciji, imao dva službena putovanja u inostranstvo, a njegova plata kretala se između 1.721 i 1.795 eura.&nbsp; Kako je danas objavljeno u informaciji na sajtu Vlade, Bečić je na bilateralne sastanke u Belgiju, od 7. do 10. aprila, putovao ekonomskom klasom niskobudžetske avio kompanije Rajaner.&nbsp; Sedmicu kasnije, odnosno 15. i 16. aprila, boravio je u Holandiju, a koristio je usluge Rajanera i Viz Era. Za vionske karte iz budžeta je izdvojeno 497 eura, a za troškove smještaja u Briselu i Hagu 1.090 eura. Sudeći po informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, Bečić nije koristio dnevnice, niti je državnim novcem plaća telefon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004181016_cf2397d2db83a2057599b9302cab5af8f2d850039c85b57e35c62ed7cafd2be8" data-rendition-name="original" width="1457" height="501" loading="lazy" alt="bečić troškovi"> </figure>

Tamara Klikovac

Bečiću plata preko 1.700 eura, na službena putovanja išao Rajanerom i Viz Erom

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sluzbena-putovanja