Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

Iza ocjene potpredsjednika Skupštine Crne Gore Nikole Camaja da mu ne bi smetalo da bude više službenih jezika u upotrebi, upoređujući to sa švajcarskim konceptom, krije se i neka njegova politička agenda, koja je spremna za neku budućnost, ali on osjeća da još nije trenutak da tu svoju političku agendu predoči crnogorskoj javnosti, zbog toga je oprezan bio i kazao, uz određenu zadršku, da treba sačekati neko pravo vrijeme koje će biti valjda uskoro - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, urednica rubrike Velike istraživačke priče na Portalu ETV Kaćuša Krsmanović.
Zabrinjavajuće je, prema njenim riječima, da to što radi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić podržavaju i predstavnici nacionalnih manjina koji su dio vlasti, iako većina ćuti, drugi zdušno podržavaju. Ono što Krsmanović jako rastužuje je, kako navodi, zbog čega Bošnjačka stranka ćuti na sve ove ispade Mandića.
- Zar njihov glas ne bi trebalo da bude jači snažniji?! Zar njihov glas ne bi trebao da bude podrška građanskoj Crnoj Gori?! To je ono što me brine, ali uvjerena sam da većinski Bošnjaci i muslimani u Crnoj Gori ne misle kao njihovi politički predstavnici u parlamentu, i ne podržavaju ideje Mandića. Potpuno sam sigurna u to, jer su, između ostalog, oni žrtve politike koju je nekada podržavao Mandić, a podržava je i sada. Sjetimo se ratnih zločinaca i njihove podrške crkvi Srbije koja je direktno učestvovala u ratovima na prostorima bivše SFRJ, i raspadu te državne zajednice - navela je Krsmanović.
Ocjenjuje da Mandiću i kamarili na vlasti smeta sve što je crnogorsko, pa tako i činjenica da u Ustavu piše da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a smeta im i država Crna Gora.
- Oni su se borili decenijama da Crna Gora bude dio ,,srpskog svijeta”, da bude dio neke srpske državne zajednice. Nažalost, oni su vlast već skoro pet godina, oni sprovode tu političku agendu ,,srpskog sveta”, vrlo agilno, vrlo ažurno, i korak, po korak, oni nigdje ne žure, kao što svjedočimo svakoga dana. Oni uspijevaju da ostvare svoje ciljeve, a Andrija Mandić predano radi na tome, i moram da kažem da je vrlo, vrlo temeljan. Znamo da jedna od smetnji konceptu ,,srpskog sveta” i crnogorski jezik, i sve vezano za crnogorski identitet. Jedan od načina da se taj jezik ukine je upravo da se u Ustavu promijeni ta norma, to Andrija Mandić govori još od popisa, kad su proglašeni rezultati popisa on je rekao sad je konačno vrijeme da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, i to je njihov način da polako ubijaju Crnu Goru, sve što je crnogorsko, sa krajnjim ciljem ubijanja države Crne Gore, kao što se to dogodilo i 1918.godine. Vjerujem da ipak neće uspjeti, vjerujem da u Crnoj Gori postoji snaga, da postoji građanska svijest, da postoje snažne i političke i društvene elite koje će onemogućiti ovaj naum Andrije Mandića, da to neće, naravno, dozvoliti ni naši politički predstavnicu u Skupštini Crne Gore, ali hoće li on insistirati na tome, naravno da hoće - rekla je Krsmanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_xmm5-ezm0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Krsmanović: Iza ocjene Camaja da bude više službenih jezika u upotrebi krije se neka njegova politička agenda

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Insistiranje da srpski jezik dobije “napredovanje” i postane službeni jezik a ne jezik u službenoj upotrebi, znači da bi svi ostali jezici u Crnoj Gori bili diskriminisani. Ti koji iznose zahtjev da srpski postane službeni, ne traže to zato što nijesu svjesni da je crnogorski nazvan po imenu države, šta više, oni žele da dokažu da srpski jezik u Crnoj Gori ima primat i da je Crna Gora srpska zemlja. Što je šovinistički, fašistički i nacionalistički čin, ocijenila je profesorica Jelena Šušanj, lingvistkinja, nekadašnja članica Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika i članica odbora koji je izradio Pravopis crnogorskoga jezika. &nbsp;
Ona je, govoreći u Drugačijoj radio vezi, kazala da zahtjevi za promjenu Ustava nijesu neočekivani, te da isti akteri koji traže da zvanični jezik u Crnoj Gori bude srpski, teže i etnofederalizaciji Crne Gore, kao i da je institucija na kojoj radi, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, od istih struktura napadan iz ideoloških razloga.
Šušanj je, govoreći o jeziku, objasnila da obilježavanje jezika kao službenog nije obaveza u državama, kao i da sve države na svijetu nemaju zvaničan jezik.
- Više od 50 odsto država na svijetu ima više službenih jezika. Crna Gora spada u tih 50 posto. Razlika je napravljena između crnogorskog jezika kao službenoga, i srpskog, bosanskog, hrvatskog i albanskog kao jezika u službenoj upotrebi. Sasvim je jasno da je razlika napravljena ne na osnovu statističkih podataka o broju govornika već na osnovu toga što se država zove Crna Gora i jezik nazvan prema državi se zove crnogorski, pa je njemu dat taj primat - kazala je Šušanj.
Objasnila je da su strukture koje se zalažu za promjenu statusa srpskog jezika očekivale bolje rezultate na popisu, te sada svoje namjere ne iskazuju toliko intenzivno, ali i ne odustaju od svojih namjera, a sve u cilju stavljanja Crne Gore “pod šapu srpskoga naziva i srpskoga identiteta”, što dokazuje i nedavno održana tribina u NB “Radosav Ljumović” gdje su govornici (Veselin Matović, Bećir Vuković, Budimir Dubak, Radomir Uljarević i Milutin Mićović) pozvali na promjenu crnogorskog Ustava i nestanak crnogorskog jezika.
- Sve što lideri poltički Srba, koji su u vlasti ne smiju da kažu direktno, pomenuta petorka to kaže nepatvorenim, fašističkim rječnikom. Oni su suštinski jedno samo što jedni govore jednim diskursom a drugi drugim - istakla je Šušanj.
Crnogorski jezik, naglasila je, postoji, i on je lingvistička i društvena činjenica, a i ustavna kategorija.
- Odrađena je kodifikacija a standardizacija je proces koji traje. Znamo da kada se govori o kodifikaciji, gramatika je presjek jednog stanja. To stanje se mijenja, jezik se mijenja. I pravopis to treba da prati. Pravopis bi trebalo osavremenjivati relativni često, tako da kodifikacija nije završena. Ono što fali crnogorskom jeziku jeste jedan opšti rječnik, i na tome treba raditi, ne onako kako se radilo 2016. godine već na kvalitetan način u skladu sa leksikološkim i leksikografskim postulatima - rekla je Šušanj.
Upitana da objasni postojanje dvije katedre za crnogorski jezik, Šušanj je rekla da je to posve u redu i da države u okruženju imaju više univerziteta u različitim gradovima.
- Međutim, mora se znati da dvije postojeće katedre imaju različite stavove prema jeziku. Na FCJK mi njegujemo ono što u savremenoj lingvistici i standardologiji je savremeno, a to podrzumijeva da mi mislimo da Vlada nije vladar jezika već da jezikom vladaju korisnici. I ako je nešto u upotrebi, i opšte je prihvaćeno na cijeloj teritoriji, da to treba jednostavno priznati i registrovati i u pravopisu i u gramatici. S druge strane, katedra u Nikšiću ima drugačiji pristup, a to je ono što se u savremenoj socio-lingvistici obilježava kao ideologija standardnog jezika a ona podrazumijeva zapravo da standardni jezik pripada elitama i da on mora biti različit od onoga kako se govori da bi te elite zadržale svoj neki prestiž. Savremena nauka to ne vidi na taj način, a mi misilimo da to nije demokratično ni valjano po društvo - objasnila je Šušanj.
Govoreći o kontuniranim napadima na FCJK, objasnila je da je riječ o ideološkim razlozima.
- Institut je osnovan u skladu sa zakonom, transformisan u skladu sa crnogorskim zakonom i evropskim praksama. On funkcioniše u skladu sa crnogorskim zakonom i standradima koje propisuje Evropska unija. A tome je dokaz da je nedavno FCJK postao članica Evropske asocijacije univerziteta. Napadi su bili ideološki i politički. Oni i dalje traju - kazala je ona.
Dodala je da FCJK, osim što poštuje i prati savremena lingvistička istraživanja i tendencije, daje i reakcije na određena društvena pitanja jer su na fakultetu stava da akademska zajednica jeste odgovorna za stanje u društvu i da ne treba da se ćuti kada se registruju društveno devijantna ponašanja.
- Reagujemo isključivo vođeni sopstvenim idealima, uvjerenjima i željom da crnogorsko društvo napreduje. Mi ne dugujemo nikome ništa i ne robujemo nikome, osim sopstvenim idealima i sopstvenim viđenjima kakav svijet treba da bude. To je razlog zašto mi reagujemo pojedinačno i kao institucija - navela je Šušanj.
Upitana da prokomentariše presudu Upravnog suda koja se tiče nezakonitog imenovanja Gorana Danilovića na mjestu direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, ona je istakla da je lider Ujedinjene Crne Gore zadnjih dana iznio više dezinformacija.
- Pokušao je da unizi univerzitetskog profesora, profesora koji ga je lišio funkcije na kojoj je svo vrijeme bio protivzakonito. Imate s jedne strane Danilovića, koji je neuspjeli filozof, propali novinar i sada već možda bivši političar, a s druge strane imate profesora, doktora nauka koji se trenutno nalazi na usavršavanju u Americi i koji je dobio Fulbrajtovu stipendiju, jednu od najprestižnijih stipendija na svijetu. Suštinski, Milan Marković i Goran Danilović ne mogu da se porede. Bili smo jedina država na svijetu gdje se na čelu Agencije koja se bavi kontrolom visokog obrazovanja nalazi političar koji nije imao dana radnog staža na poslovima u akademskoj zajednici - objasnila je Šušanj.

Šušanj: Zahtjev da srpski jezik postane službeni je težnja da se ostali jezici diskriminišu, a Crna Gora predstavi kao srpska zemlja

Nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati, poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Na Cetinju se danas obilježava 13. novembar Dan oslobođenja Cetinja i Dan Prijestonice. Tim povodom Đurašković je poručio da mu je izuzetna čast da pozdravi sve prisutne na Svečanoj sjednici povodom obilježavanja 13. novembra.
- Datuma koji s ponosom slavimo kao praznik slobode, hrabrosti i nepokolebljive borbe našeg naroda - rekao je Đurašković.
Na samom početku, Đurašković je građanima Cetinja čestitao Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja, "vjekovne prijestonice Crne Gore, simbola nacionalnog identiteta, kolijevke slobode i istorijskog pamćenja i trajanja naše države".
- Na ovom mjestu pod Lovćenom, u gradu muzeja i ambasada, kulturno-istorijskom centru Crne Gore, rađala se neprolazna misao našeg najvećeg pjesnika i vladike, Petra II Petrovića Njegoša, te u tom duhu želim da svim građankama i građanima Crne Gore čestitam i Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i simbol našeg duhovnog i istorijskog nasljeđa - naveo je Đurašković.
Ističe da je današnja svečanost vezana za događaj koji je značio još jednu u nizu istorijskih prekretnica kroz vjekovno trajanje i postojanje Cetinja.
- Na ovaj dan 1944. godine, pod junačkom komandom Nikole Banovića, jedinice Desete crnogorske brigade, Lovćenskog partizanskog odreda i Prvog bataljona Šeste crnogorske brigade oslobodile su naš grad od fašističkog okupatora, vraćajući Cetinju temelj njegovog postojanja - nezavisnost i slobodu - rekao je Đurašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcONgxAeJ0ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako navodi dan kada slavimo 80 godina od oslobođenja Cetinja, prilika je da se s ponosom i poštovanjem sjetimo slavne žrtve i neprolaznog doprinosa svakog borca koji je stao na branik slobode i časti Cetinja i svih onih koji su gradili, čuvali i branili neosvojivu prijestonicu Crne Gore.
- Naša je dužnost da čuvamo uspomenu na naše slavne pretke koji su položili svoje živote u temelje Grada heroja, priznanja koje nas zauvijek veže za antifašističke ideje i svjedoči o otporu i hrabrosti koja nas je učinila simbolom slobodarske Crne Gore. Zato danas, ponosni na neustrašivu borbu za slobodu, odajemo počast našoj slavnoj prošlosti, ali istovremeno postavljamo temelje za svjetliju budućnost, gradeći nove perspektive za sadašnje i buduće generacije - rekao je Đurašković.
Đurašković kaže da polazeći od činjenice da je kulturni razvoj temelj našeg identiteta, intenzivno smo sarađivali i sa kulturnim institucijama i fakultetima sa teritorije grada i organizovali brojne događaje, čime smo dodatno pozicionirali Cetinje kao kulturni centar Crne Gore.
- Sve realizovane investicije, infrastrukturni projekti i manifestacije, svaki uspjeh koji smo postigli, temelji se na finansijskoj stabilnosti i odgovornosti prema budžetu našeg grada. Pažljivo smo planirali i ostvarili rekordni budžet Prijestonice za 2024. godinu, vrijedan nešto više od 12 miliona eura, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na budžet iz 2021. godine. Cetinje je danas među liderima crnogorskih opština po ostvarenju kapitalnog budžeta, koji je već dostigao 100% realizacije, a sa sprovedenim tenderskim procedurama i ugovorenim poslovima prelazi 130 odsto, što iskazano u brojakama znači više od 9 miliona realizovanih kapitalnih investicija. To jasno pokazuje efikasnost i odgovornost rada gradske uprave, ali i posvećenost svih naših preduzeća i ustanova, koji su zajedno sa nama gradili čvrste temelje razvoja - naglasio je on.
S ponosom, kaže Đurašković, može reći da smo od preuzimanja vlasti uspjeli da pokrenemo većinu ključnih inicijativa za Cetinje koje su dugo čekale na realizaciju, a već u narednoj godini započećemo i druge projekte o kojima su sanjale generacije naših sugrađana.
- Nakon što je prethodnog mjeseca raspisan tender, u narednoj godini planiran je početak izgradnje Grand hotela Lokanda sa dvoetažnom podzemnom garažom i uređenjem Studentskog trga, čime ćemo oživjeti legendu o mjestu starih pjesnika, putnika i diplomata, koja i dalje živi u srcima građana i onih koji su tu stvarali uspomene, kao i u knjigama i pričama koje su o njemu ispričane. Takođe, s ponosom ističemo i da je Prijestonica uspješno završila sve potrebne studije i tehničku dokumentaciju za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, što smatramo jednim od kapitalnih projekata za budući razvoj grada, koji će nesumnjivo donijeti novu perspektivu turističkog i ekonomskog razvoja - rekao je Đurašković.
Najavio je da će u narednoj godini započeti projekte rekonstrukcije objekta nekadašnje dječje bolnice, izgradnju sportske sale u Osnovnoj školi "Lovćenski partizanski odred”, a gradskim parkovima pružiće novi sjaj kroz temeljno uređenje. Nastaviće i sa snažnom podrškom svim našim sportistima i sportskim klubovima koji su svojim rezultetima u prethodnom periodu opravdali epitet ponosa Cetinja i cijele Crne Gore.
- Na prostoru Gornjeg Oboda, gdje je već osigurano dvadeset pet radnih mjesta, otvorićemo dodatne prilike za zapošljavanje i razvoj lokalne privrede, čime nastavljamo da aktivno radimo na rješavanju problema nezaposlenosti, mijenjajući percepciju Cetinja kao grada u kojem se može živjeti i raditi. U duhu današnjeg praznika, želim da istaknem da je Cetinje, kao grad čija je istorija ispisana borbom za slobodu, vremenom postalo sinonim za otpor prema nepravdi i fašizmu, ali i za jedinstvenu ljubav prema Crnoj Gori. U vremenima izazova i previranja, poput onih tokom devedesetih godina prošlog vijeka, Cetinje je ostalo nepokolebljivo uz univerzalne vrijednosti mira, slobode i solidarnosti, dokazujući da Cetinjani neće skrenuti sa puta pravde, čak i ako svi drugi posustanu - rekao je Đurašković.
Ističe da svjesni da pojedini politički akteri žele izmjene zakonodavnog okvira kako bi Crnu Goru udaljili od njenog izvornog bića, Cetinje i Cetinjani kao i uvijek, čvrsto stoje na braniku odbrane crnogorskog jezika, državljanstva i identiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVdhhCprfb1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Uvjeravam vas da nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati. Jer, biti Cetinjanin znači biti ponosan na slobodarski duh grada koji ne priznaje lance i okove, to znači biti vješt, pravičan i dostojanstven, ali i poštovati tradiciju i nasljeđe koje su nam ostavili naši herojski preci. Znači, imati snažnu ljubav prema Crnoj Gori, onu ljubav koja se ne dovodi u pitanje i koja traje, koja nas oblikuje i daje nam snagu da, kao i uvijek, čuvamo ono najvrijednije što imamo - slobodu. Zato, ovom prilikom želim da izrazim svoju duboku zahvalnost svojim Cetinjankama i Cetinjanima, na njihovoj dosljednosti u odbrani crnogorskog identiteta, nezavisnosti i slobode, kao i na njihovoj podršci i konstruktivnim prijedlozima koji su značajno doprinijeli našim zajedničkim naporima da gradimo budućnost Prijestonice, kao mjesta koje će biti ponos svakog pojedinca, simbol napretka i prosperiteta - istakao je Đurašković.
Posebnu zahvalnost Đurašković je uputio svojim saradnicama i saradnicima, odbornicama i odbornicima, državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i predstavnicima civilnog i biznis sektora, na pomoći i podršci u realizaciji brojnih značajnih projekata kojima su zajedničkim radom postavili čvrste temelje za promjene, koje će građanke i građani mnogo više osjetiti u narednim godinama.
- U tom kontekstu, želim da naglasim da se gradske uprave i gradonačelnici mijenjaju, ali ono što zaista ostaje iza svake gradske uprave jesu konkretni rezultati koje smo zajedno postigli i pozitivne promjene koje su oblikovale naš grad. Zato, u svijetlu svih dosadašnjih postignuća koja svjedoče o našoj posvećenosti, odlučnosti i zajedničkom radu, i sa čvrstim uvjerenjem u snagu jedinstva i zajedništva koje nas vode naprijed, obećavam vam da ćemo i u narednom periodu nastaviti još snažnije i odlučnije da radiomo za Cetinje i sve njegove građane", zaključio je Đurašković, dodajući da "kao nasljednici slavnih boraca koji nikada nijesu dali svoje dostojanstvo, obećavamo da ćemo ga i mi, sa istom snagom i ljubavlju, braniti za generacije koje dolaze, jer samo sa Cetinjem je i Crna Gora vječna - poručio je Đurašković.

Đurašković: Nećemo nijemo posmatrati igru sa službenim jezikom i zamisao da se kroz dvojno državljanstvo vani odlučuje o sudbini CG

Od 2013. godine je ugrožen naš jezik i politički dogovor Igora Lukšića, tadašnjeg premijera, Srđana Milića, Andrije Mandića i Branka Radulovića je dogovor koji je slomio crnogorski jezik - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković.
Svakodnevno je na protestu i blokadi puta Niksšić - Podgorica, uz građane Nikšića i mještane Pješivaca, te razumije odlično revolt tih ljudi i sve što ih je zadesilo otkad su u tom dijelu nepropisno i nasilno zakopane eutanazirana grla zaražena Kju groznicom.
- Ja sam osudila one koji su doveli mještane Pješivaca u takvo stanje, one koji su ugrozili živote svih građana Nikšića i koliko je uopšte moralno da zauzimaju ministarska mjesta, a mislim prvenstveno na ministra Vladimira Jokovića, onda na predsjednika Opštine Marka Kovačevića i predsjednika Skupštine opštine Nikšić Nemanju Vukovića. Da postoji ikakav moralni odnos koji ih obavezuje, zbog toga što su ugrozili zdravlje Nikšićana, a posebno Pješivaca, naročito Bogetića u kojima se kopa zaražena stoka, oni bi sami podnijeli ostavke, ne bi bilo potrebe da ih neko zatraži - rekla je Marković.
Kad je osnovana država Crna Gora i jezik, kojim je govorio narod u toj državi, podsjeća Marković, nazvan je crnogorskim, a tada nije bilo države Srbije, te je nemoguće da mi govorimo, kako kaže, jezikom koji je proizašao iz srpskog, jer tada, ističe, srpskog jezika nije ni bilo.
Problematika oko službenog jezika u Crnoj Gori, poručuje Marković, datira još od 2013.godine, i političkog dogovora između, dodaje ona, tadašnjeg premijera Igora Lukšića, Andrije Mandića, Srđana Milića iz SNP-a i, navodi ona, Branka Radulovića iz Pokreta za promjene.
- &nbsp;Na sjednici Ustavnog suda od 18.jula 2013.godine je donesena odluka br 39/ 11 i 3/ 12 kojom se traži da je prestane rješenje političko (da se u školama izučava crnogorski, srpski, bosanski k drugi jezici), te jasno istaknuto da je je crnogorski jedan jedini službeni jezik, a ostali jezici u službenoj upotrebi.Crnogorski jezik je jedini u Crnoj Gori službeni, i od 2013.godine je ugrožen naš jezik, i politički dogovor, navedenih ljudi, je dogovor koji je slomio crnogorski jezik. Ja želim da za prekršaj Ustava odgovara svako ko je kriv, jer ja želim da zaštitim crnogorski jezik zato što je on odraz suvereniteta. Mene ne zanima ko je pojedinac koji ga je prekršio. Mi imamo predsjednika države, Jakova Milatovića, koji se zakleo na Ustavu da će Ustav Crne Gore poštovati, a izjasnio se da je Crnogorac koji govori srpskim jezikom. Nije on rekao to ženi u kućnoj zajednici kada razgovaraju, on je institucija koja predstavlja državu u državi i van nje, on je taj koji je sada prekršio Ustav ponovo. Ja bih pozvala, u ovoj emisiji, da odgovaraju svi koji su prekršili Ustav po pitanju jezika, jer ako prođe ova volja, koja nije mala volja, da se drugi jezik uvede u službeni, to vam je put ka onome da Crna Gora bude srpska država - zaključila je Marković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv23Lpk9g_qE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marković: Crnogorski jezik je odraz suvereniteta

Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore i šef poslaničkog kluba Amer Smailović pozvao je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića da ne govori u ime parlamentarne većine jer za to nema mandat, makar ne šest poslanika Bošnjačke stranke.
Njegovo reagovanje uslijedilo je nakon intervjua Mandića Večernjim novostima, za koje je izjavio, kako navodi Bošnjačka stranka, da postoji nova parlamentarna većina koja će mijenjati Ustav Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-o-uvodenju-srpskog-jezika-kao-sluzbenog-ustavotvorna-skupstina-rjesenje-ukoliko-ne-budemo-mogli-da-napravimo-dogovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Rekonstruisana parlamentarna većina, čiji je dio Bošnjačka stranka, konstituisana je oko evropske agende i kreiranja uslova za bolji život građana Crne Gore, a za sve ostalo, što se nas tiče, moraćete da tražite neku drugu većinu čiji ćemo mi dio biti samo ako postignete najširi mogući politički i društveni konsenzus kojim se štite interesi bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, nezavisne, evropske, građanske i NATO Crne Gore - zaključio je Smailović u komentaru na svom Fejsbuk profilu.

Smailović: Mandić da ne govori u ime parlamentarne većine, nema saglasnost BS

Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje - a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine - kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u intervjuu za Večernje novosti na pitanje o uvođenju srpskog jezika kao službenog.
Pitanje srpskog jezika je, prema njegovim riječima, nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.
- Ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje. Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni - ocijenio je Mandić.&nbsp;
DPS je, kako je rekao, zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog - istakao je, pored ostalog, Mandić.
Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da "manipuliše raznim neistinama i poluistinama".
- Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina &nbsp;rekao je Mandić.&nbsp;
Smatra da im je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi pa tako i Crnoj Gori prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvole da naša zemlja nastavi da kopni.
- Već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD“ - kazao je Mandić.
Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.
Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće
-Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz takozvanog suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine - naveo je, pored ostalog, kazao je Mandić.&nbsp;

Mandić o uvođenju srpskog jezika kao službenog: Ustavotvorna skupština rješenje ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor

Da je popis stanovništva u Crnoj Gori unaprijed određen kao instrument marionetske vlasti za promjenu temeljnih državnih vrijednosti i, u konačnici, državnoga ustrojstva svjedoče sve napadniji zahtjevi činilaca vlasti za uvođenje srpskoga jezika kao službenoga s pozivom na rezultat popisa u vezi s navodnim govornicima srpskoga jezika u Crnoj Gori - ocijenili su iz Crnogorskog PEN centa.
- Sve i kad bi se rezultati popisa mogli prihvatiti kao validni, podatak da se većina govornika u Crnoj Gori izjasnila da govori srpskim jezikom i dalje ne može biti pokazatelj da većina u Crnoj Gori govori srpski već da svoj jezik imenuju kao srpski - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je nesporna istina da su bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski u lingvističkome pogledu jedan jezik te da je svaki od njih standardizovan u svojoj kući, u skladu s potrebama i osobinama govornika.&nbsp;
- Crnogorski kao državni jezik, a ne (samo) jezik nacionalnih Crnogoraca, standardizovan je u Crnoj Gori, u skladu s govornim i pisanim potrebama crnogorskih građana. Kao takav, kao državni jezik, on je odraz građanskoga ustrojstva države Crne Gore i ne može mu se niti nadmetati niti u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni - kategorični su iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
On je, kako su rekli, kao takav i najvažnije sredstvo raspoznavanja Crnogoraca, ma kako se nacionalno izjašnjavali.&nbsp;
- Uvođenje srpskoga jezika kao službenoga (uz crnogorski) sporno je iz više razloga. Njime bi se udarilo u temelje građanskoga ustrojstva države jer bi se uz crnogorski državni jezik kao službeni uveo jezik druge države koji se tretira kao nacionalni jezik Srba na teritoriji zamišljene Velike Srbije. Bila bi to diskriminacija svih nesrba u Crnoj Gori - navode u saopštenju.
Dodaju da je sporan razlog i to da bi se Crna Gora, uz crnogorski kao jedini jezik koji se standardizuje u Crnoj Gori, kao službeni prihvatila i jezik koji se standardizuje u Srbiji, jezik čija je matična kuća izvan Crne Gore.
- Prihvatanjem srpskoga kao službenoga ozakonila bi se vijek i po duga beogradska asimilatorska stremljenja da se Crna Gora u kulturnom pogledu tretira kao region Srbije, što i ne skriva podgorička marionetska vlast. Srpski jezik kao službeni poslužio bi kao oslonac za izmjenu Ustava, što bi rezultiralo rušenjem građanskoga koncepta društva i uspostavljanjem države narodâ, čiji je krajnji cilj marginalizacija i nestanak Crnogoraca i ostalih nesrba - po modelu tzv. Republike Srpske - navode iz Crnogorskog PEN centra.
Odnos državotvornih političkih činilaca u Crnoj Gori, intelektualaca i civilnoga sektora prema ovome pitanju, kako su ocijenili, određivaće dalje ponašanje vlasti u brutalnim pokušajima rušenja građanskoga koncepta države i stvaranja ambijenta u kome neće biti mjesta za življenje onima koji ne prihvataju da je građanin a ne izmaštani narod temeljna vrijednost crnogorskoga društva.&nbsp;
- Stoga je svako pristajanje na tobožnji kompromis zapravo samo krčenje puta za uspostavu sistema koji su ideološki prethodnici ove vlasti bili postavili 1918. godine. Obaveza je svih koji baštine vrijednosti pluralnoga društva da se brutalnim nasrtajima vlasti svim demokratskim sredstvima beskompromisno suprotstave - zaključili su iz Crnogorskog PEN centra.

Crnogorski PEN centar: Jezik odraz građanskoga ustrojstva i ne može mu se u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni

Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
- Sve entuzijaste, sa raznih nivoa vlasti, koji ovih dana ispunjavaju agendu velikosrpskog nacionalizma, zastupajući tezu da srpski jezik treba da postane službeni, podsjećamo na veoma važnu činjenicu: najviši pravni akt, Ustav, definiše da je službeni jezik u Crnoj Gori – crnogorski. Službeni jezik države Crne Gore je tako čvrsto zaštićen Ustavom, da ga ova parlamentarna većina ne može promijeniti, sem da sruši ustavni poredak, izvrši državni udar i suspenduje sve institucije - navedeno je u saopštenju.
Iz te partije podsjećaju da je Crna Gora 2017. godine odlukom Komiteta kongresne biblioteke u Vašingtonu dobila međunarodni kod za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda, čime je ozvaničena njegova lingvistička prepoznatljivost.
- Svako aktuelizovanje promjene službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, koji želi od Crne Gore, države svih građana, da pravi državu etničkih grupa i naroda, sa dominacijom srpskog, postavljajući mine u temelje njene državnosti - rekli su iz DPS-a.
Navode da crnogorski jezik nije jezik etničkih Crnogoraca, već je nazvan prema imenu države Crne Gore, kao što je to urađeno u svim državama bivše Jugoslavije.
- Svako insistiranje na izmjeni ustavnog statusa crnogorskog jezika kao službenog jezika naše države, ne znači samo negaciju tog jezika, nego i Crne Gore kao države u kojoj se on govori. Insistiranje na promjeni službenog jezika u Crnoj Gori, samo je taktički potez do oduzimanja suvereniteta državi, i zato velikosrpski nacionalisti na tome insistiraju - navodi se u saopštenju DPS-a.
U toj pariji kažu da će pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji (EU), crnogorski jezik postati jedan od službenih jezika EU, i to se očigledno vođama velikosrpskog nacionalizma ne dopada.
. Očigledno je da rezultati popisa nijesu zadovoljili njihove apetite, jer suštinski u tri posljednja “prebrojavanja” ništa se značajno u statistici nacionalnog identiteta nije promijenilo, a upregla se velikosrpska mašinerija finansijske, medijske, logističke, političke pomoći da se postigne javno obznanjen cilj: da srpskim jezik govori 50 odsto građana, i da se većina građana identitetski odrede kao pripadnici srpskog naroda - dodaje se u saopštenju.
S obzirom na to da etnički inženjering na popisu nije uspio, kako kažu u DPS-u, sada Andrija Mandić, šef parlamentarne većine, pokušava da pritiskom i ucjenom nametne nacionalističku agendu svojim političkim podanicima u vlasti.
- Preporučujemo im da ne destabilizuju državu raspravom o davno zatvorenom pitanju, već da se osvrnu oko sebe i vide kako žive građani, koji su im 29. septembra u Podgorici najbolje rekli šta misle o politici ove vlade, njenoj strategiji održavanja na vlasti po svaku cijenu, i vladajućoj većini koja je spremna da služi Vučićevom slugi - zaključeno je u saopštenju.

DPS: Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i dio je propagande

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sluzbeni-jezik