Dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) na 21. godišnjicu ubistva nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Oni su ukazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen bivši Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru - a da je ipak nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju i činjenica da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde.
- Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju. Osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata kompromitovali šanse da se utvrdi istina. Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i proći nekažnjeno - poručili su u SMCG.
Pozitivno je, cijene oni, što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intezivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu. Ipak, podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije koje nisu dale rezultate.
- Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključili su u SMCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku Dušanku Pejović koji, kako su podvukli, predstavlja još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
- Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarka napadnuta dok se nalazila ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija - istakli su u SMCG.
Oni su pohvalili brzu reakciju policije i tužilaštva i apelovali na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
- Svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi - jasni su u SMCG.
Nastaviće, poručuju, da pomno prate razvoj ovog slučaja.
- I insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključili su u SMCG.

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

Iz Sindikata medija Crne Gore su saopštili da oštro osuđuju napad jednog od optuženih pripadnika kriminalne organizacije Predraga Veljića na fotoreportera Libertasa Sava Prelevića.
- Zabrinuti smo što se nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici i radnice nastavljaju - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-predmet-zbog-prijetnji-i-uvreda-koje-je-veljic-uputio-fotoreporteru-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozdravili potez Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje je, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića.
- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apsolutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana - istakli su u SMCG.
Oni su pozvali nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.
- Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika i radnica. Pozivamo nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad - zaključili su u SMCG.

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) organizovaće u srijedu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović” izložbu crnogorskih fotoreportera “Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja je posvećena uslovima rada u medijima, navedeno je u saopštenju SMCG-a.&nbsp;
Kako su saopštili, izložbu, koja će biti svečano otvorena u 11 sati, otvoriće potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Nakon izložbe u 11 sati i 30 minuta u Multimedijalnoj sali KIC-a organizovaće Forum na temu uslova rada u medijima, na kojem će uvodno obraćanje imati predsjednik SMCG Radomir Kračković, a učešće će uzeti medijski radnici i radnice iz Crne Gore.

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

U okviru indikatora medijskih sloboda za prošlu godinu bavili smo se pravnim i zakonodavnim medijskim okvirom, socio-ekonomskim položajem novinara i medijskih radnika, kao i bezbojednošću novinara, kazao je danas predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomir Kračković.
Predstavljajući indikatore, potpredsjednica SMCG-a i istraživačica Marijana Camović-Veličković je kazala da je tokom prošle godine usvojena prva medijska strategija u kojoj se kao integralni dio slobode medija obrađuje pitanje uslova rada zaposlenih, i to je bila inicijativa Sindikata medija i predložen je niz mjera kako bi se ta strategija unaprijedila.
- Osim toga, medijska strategija tretira i pitanje bezbjednosti medijske pismenosti, govor mržnje, opšteg ambijenta u kojoj postoje mediji - istakla je Camović-Veličković.
Dodaje da u Crnoj Gori postoje 222 medija, od kojih neki nijesu evidentirani kod nadležnih organa, kao i da je u junu prošle godine u Crnoj Gori funkcionisalo čak 130 portala, postoji 69 radio i televizijskih stanica, 75 kanala, 3 dnevne novine i jedan nedjeljnik.
Osvrćući se na promjene koje su se desile prethodnih godina, kazala je da se jedina promjena desila u nacionalnom javnom emiteru, i to u dijelu koji se odnosi na način finansiranja, a urađeno je bez prisustva javnosti u dogovoru premijere generalnog direktora, za koje je i pravosnažno-sudskom presudom utvrđeno da je bio u konfliktu interesa, kada je izabran i da mora biti smijenjen.
- Kada je u pitanju nezavisnost i samostalnost javnih medija, lokalnih javnih emitera i Radio televizije Crne Gore (RTCG), zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost, ali se često čuju kritike na rad RTCG-a za koje se tvrdi da su podložni partijskom uticaju - navela je Camović-Veličković.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa i mogućnost da se vide i čuju različiti politički stavovi , ali i ukalaza da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi.
Profesor Vuk Vuković, jedan od intervjuisanih eksperata sa kojim su iz SMCG-a radili u toku rada na istraživanju je kazao da je njegov utisak da se i dalje govori o simulaciji nepristrasnosti ili najmanju ruku, neznalačkom i površnom tumačenju toga šta je politička pristrasnost i objektivnost, dodajući da se kvalitet nepristrasnosti ogleda u angažovanom i kritičkom
odnosu prema javnim politikama, pojedincima kao nosiocima javnih funkcija i društvenim anomalijama.
- Te teme ili takav pristup temama uopšte ne vidimo u programima RTCG-a, već vidimo selektivne i najčešće partijske informacije – rekao je Vuković kao sagovornik Sindikatu medija.
Kada je u pitanju zaštita prava ličnosti u medijima, slučaj istoričara i kolumniste Bobana Batrićevića, protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) po službenoj dužnosti pokrenulo postupak pred Sudom za prekršaje je presedan, jer do tada ODT nije vodilo tu vrstu postupaka. U međuvremenu se i odustalo od toga pa je na taj način završen.
- Javnost je u kontinuitetu regovala, jedinstveno je bilo mišljenje da njihov postupak predstavlja kršenje prava na slobodu govora - istakla je Camović-Veličković.
Najveći problemi, kako su istakli, jesu niske plate u jednom dijelu medija, zbog čega je prosječna plata svih novinara i medijskih radnika manja od prosječne u državi. Takođe, među ključnim problemima su i preopterećenost novinaraa i medijskih radnika u privatnim medijima jer su male redakcije kao i na isplaćivanje dodataka na platu.
- Kada je u pitanju uređivačka nezavisnost u javnom servisu, u RTCG-u novinari i novinarke ne prijavljuju direktne pritiske koji dolaze od političara, već to rade preko urednika i direktora koji su sa njima u kontaktu - istakla je Camović-Veličković.
Jedna od sagovornica, kako dodaju, je u razgovoru sa njima kazala da joj je preko uredničkog tima zamjereno jer je objavila izjavu jednog poslanika Evropskog parlamenta koji je kritikovao novu vladajuću većinu.
- Isto sam dobila primjedbu zbog objektivnog epiloga o ratu u Ukrajini – dio je citata sagovornice.
Sva istraživanja pokazuju da novinari i novinarke urednike vide kao glavne prenosioce naloga vlasnika, medija i političara ili biznismena i da se na taj način cenzuriše sadržaj i utiče na zaposlene – kazala je Camović Veličković.
Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji ujedno prati da li nadležni državni organi postupaju u skladu s izmjenama krivičnog zakonika, osvrnuo se na slučaj novinarke Ane Raičković i kazao da je to pokazalo da jedno od tih krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje koje nije ušlo u set djela koji su bili obuhvaćeni prvobitnim izmjenama krivičnog zakonika.
- Imamo i djela u kojima se očituju neki oblici napada, osim nasilničkog ponašanja, laku i tjelesnu povredu, proganjanje, mučenje, zlostavljanje – rekao je Bošković.
Dodaje da je to izostavljeno i da bi u nekoj budućoj reformi moglo da bude uzeto u obzir prilikom odlučivanja.
Govoreći o onlajn uznemiravanju, on je istakao da smatra da u krivično-pravnom aspektu imamo prilično zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
- Te su norme krivično-pravne na određenom nivou opštosti i one dozvoljavaju nadležnim pravosudnim organima da po te norme sublimiraju različite oblike radnih izvršenja napada - kazao je Bošković.
Kračković se u zaključku osvrnuo na ovogodišnji trend u kojem političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare zbog toga što novinari samo pišu o nekim njihovim izjavama.
- Važno je da budemo solidarni, jer kao što vidite, svima mogu da nam se događaju takve stvari samo zbog toga što postavljamo pitanja. Dakle, svi ljudi kojima postavljamo pitanja, nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa, oni moraju samo da odgovore na ta pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Vjera Ljuljđuraj

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je u Moskvu, javlja RTRS.
- Tu sam, opet - napisao je on na društvenoj mreži X.
Dodik je pristao da učestvuje na 13. međunarodnom sastanku visokih predstavnika zaduženih za pitanja bezbjednosti, saopštilo je ranije rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
On je danas položio cvijeće na spomen-obilježje Ožalošćenoj majci u Muzeju pobjede u Moskvi.
Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije, Sergej Šojgu, zakazao je bilateralni razgovor sa Dodikom, prenose moskovske Vedomosti.

Dodik stigao u Moskvu: "Tu sam, opet"

Ministarstvo javne uprave postiglo je ključne rezultate u oblasti slobodnog pristupa informacijama i otvorenih podataka, koji su prepoznati u okviru Reformske agende Crne Gore 2024 - 2027, a krajem 2024. godine implementiralo novi <a href="https://data.gov.me">Portal otvorenih podataka</a>, u okviru projekta “eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na COVID-19”, koji je usklađen sa evropskim standardima i početkom 2025. godine integrisan sa evropskim portalom otvorenih podataka, navedeno je u saopštenju MJU.&nbsp;
Ovi rezultati, kako navode, potvrđuju snažnu posvećenost Crne Gore ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti javne uprave.
Kao važan iskorak, dodaje se, krajem 2024. godine pripremljen je Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim se značajno unapređuju postojeći mehanizmi i uvode novi instituti usklađeni sa Direktivom (EU) 2019/1024 o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora.&nbsp;
- Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona 23. januara 2025. godine, a isti je već prošao relevantne skupštinske odbore, čime je stvoren temelj za njegovo brzo usvajanje - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ovaj zakon otvara vrata ka efikasnijem ostvarivanju prava građana na informacije, podstiče ponovnu upotrebu skupova podataka visoke vrijednosti, uključujući geoprostorne, meteorološke, statističke i druge podatke, i unapređuje rad javne uprave u cjelini.
Radi osnaživanja kapaciteta institucija, Ministarstvo je organizovalo edukaciju o upravljanju otvorenim podacima za 33 predstavnika organa uprave, s izraženom rodnom ravnotežom učesnika, čime je dodatno naglašena inkluzivnost procesa.
- Usvajanjem novog zakona i modernizacijom Portala otvorenih podataka, Crna Gora jasno pokazuje da je na putu izgradnje efikasnije, transparentne i otvorene javne uprave – u službi građana i u skladu sa evropskim standardima - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MJU: Novi zakon i Portal otvorenih podataka u službi transparentne javne uprave

Ako mene pitate, manji je problem kad klirik Beogradske patrijaršije ne pomene no kad pomene Crnogorce. Jer kad se Crnogorci ne nađu na popisu slovenskih naroda - kao ovo sad kod Joanikija II - znate na čemu ste.
Beogradska patrijaršija jednostavno ne priznaje postojanje crnogorskog naroda ili makar nacije, i to nije problem te ustanove, no dijela Crnogoraca koji, iako nepriznati, rukoljube svojim negatorima. Velim, veći je problem kad pomenu Crnogorce jer za njih su oni: 1. kopilad; 2. volovi; 3. pečurke oboljele od brozomore i ustašluka koje treba podvrći intenzivnoj egzorcističkoj seansi preumljavanja.
Ali neću ovog puta o fašizmu Joanikija II. Em što se aksiomi ne dokazuju - a kad neko uzme kaluđersko ime fašističkog kolaboranta i na sva usta slavi fašističke zločince, sve vam se kazalo - em što u Ustavu Beogradske patrijaršije niđe ne stoji da klirik ne smije biti fašist. A što nije zabranjeno, evo kako vidimo, može biti i poželjno.
Zapravo mi je namjera da pohvalim Joanikija II. Naučio je, naime, da je prvo slovensko pismo glagoljica. Njegov je prethodnik, pak, iz sveg glasa naricao nad "Ćirilovim pismom" od 30 slova suprotstavljajući mu "čirgilicu" od 32, previđajući da je Ćirilovo pismo - a to je glagoljica - imalo, po svjedočenju njegova sljedbenika Crnorisca Hrabra - 38 grafema!
Ono na čemu se Joanikiju II zbilja mora čestitati je zapanjujuća vještina da na tako malo prostora izvali toliku količinu gluposti.Mediji su prenijeli svega 5-6 njegovih rečenica, ali je svaka od njih suvi biser na kojem bi mu pozavidio i legendarni Triger iz Mućki.
1. Joanikije II tvrdi da su od vremena Ćirila i Metodija "svi slovenski narodi - Srbi, Bugari, Rusi, Česi, Slovaci, Poljaci manje jer su bili pod većim uticajem Rima i latinskih propovjednika - čuli riječ Božiju" te da su Ćirilo i Metodije "priveli naše pretke u naručje Božije – u naručje Božije ljubavi".
Ovo bi trebalo da znači da Sloveni nijesu bili hrišćani prije Ćirila i Metodija te da je "riječ Božiju" moguće čuti samo na slovenskom jeziku!? Vidite, ti neki Poljaci bili pod uticajem Rima, a znamo, je li, da se u Rimu, ne čuje "riječ Božija". E sad ima jedan mali problem s ovi iskazom. A problem je što s aspekta hrišćanskog učenja on može biti shvaćen jedino kao jeres.
Pa krenimo redom i za svjedoka pozovimo prvo Crnorisca Hrabra, kaluđera koji je pripadao drugoj generaciji učenika Ćirila i Metodija, autora prve poznate filološke rasprave na slovenskome jeziku - "O pismenima".
Evo što veli Crnorizac Hrabar opisujući stanje prije Ćirila: "Pređe Sloveni ne imađahu knjiga, nego po crtama i rezama čitahu i gatahu, budući pagani. Krstivši se, rimskim i grčkim pismenima mučahu se pisati slovensku riječ bez pravila..." Za razliku od Joanikija II neposredni svjedok misije Solunske braće eto veli da su Sloveni "riječ Božju" iliti hrišćanstvo ipak primili prije no su Ćirilo i Metodije sastavili "slovenska pismena".
A ko pročita učenu Crnoriščevu raspravu uvjeriće se da ona o Ćirilovoj misiji govori upravo dijametralno Joanikijevom tumačenju jer prikazuje i argumentuje Ćirilovu borbu da se i slovenski jezik - uz hebrejski, grčki i latinski - prizna kao bogoslužbeni. Za razliku od Joanikijeva jeretičkog stava koji slovenskom daje ekskluzivu kao jedinom na kojem se može čuti "riječ Božija", Ćirilo se zapravo borio za njegov bogoslužbeno ravnopravni status s drugim u to vrijeme prihvaćenim jezicima.
A kad bi Joanikije II svoju pastvu poslao na hodočašće u pośetu grobu Svetoga Ćirila, što mislite đe bi se morali zaputiti? Pa u mrski Rim, u kojem se Konstantin Filozof i zakaluđerio uzevši ime Ćirilo i u kojem je, po odluci ondašnjeg pape Hadrijana II, i sahranjen u Crkvi Sv. Klimenta.
Ćirilov životopisac, a riječ je o nekom od njegovih učenika, čak svjedoči o prvobitnoj papinoj namjeri da u znak poštovanja Ćirila sahrani u vlastitoj grobnici u Crkvi Sv. Petra. I sve to u onom Rimu do kojeg ne dopire "riječ Božija".
2. Evo što nam dalje mrsi jedan od četiri eparhijska administratora Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori: "I ovo što danas čitamo u crkvama, to je u suštini taj jezik stari – slovenski, koji uz malo nauke, razumiju svi slovenski narodi. To je nama zajednički korijen. Nažalost, dosta smo se otuđili i udaljili jedni od drugih iako imamo zajednički korijen i zajedničke učitelje, zajedničke istorijske i duhovne i kulturne početke i zajedničke svece."
Iz ovoga što Joanikije II beśedi o staroslovenskom jeziku dalo bi se zaključiti da je riječ o zajedničkom jeziku Slovena iz vremena prije no su se "otuđili i udaljili" jedni od drugih ali što da se radi kad to nije tako. Jeste staroslovenski prvi slovenski književni jezik, ali nije ono što bi Joanikije II htio, nekakav zajednički praslovesni jezik, nego jezički idiom makedonskih Slovena iz okoline Soluna, sredine u kojoj su ponikli "slovenski apostoli", etnički Grci Konstantin/Ćirilo i njegov brat Metodije. Možda ovo ipak i nije izraz Joanikijeva neznanja, no intimna posveta Makedoncima jer ne baš tako mlađani Jovan Mićović svojevremeno je svetu tajnu krštenja primio u tada nepriznatoj Makedonskoj pravoslavnoj crkvi. A to što se u crkvama čita nije nikakav zajednički stari slovenski jezik, kako veli Joanikije II, niti pak staroslovenski, u što se može uvjeriti svaki koji će nasumično uporediti kako se čitaju molitve u raznim pomjesnim slovenskim crkvama.
Umjesto daljeg komentara, neka o Joanikijevu etnofiletizmu i jeretičkom jezičkom ekskluzivizmu nešto kaže i Sveti Ćirilo, riječima koje je zabilježio njegov hagiograf: "Ne pada li kiša od Boga na sve podjednako? Ili sunce ne sija takođe na sve? Zar ne udišemo vazduh svi jednako? Kako se, dakle, ne stidite da priznate samo tri jezika, a za sve druge narode i plemena hoćete da budu slijepi i gluhi? Kažite mi, da li Boga smatrate tako nemoćnim da to ne može dati, ili tako zavidljivim da to neće? Mi, pak, poznamo više naroda koji su vični knjizi i Bogu odaju slavu svaki na svome jeziku..."

Ima li uopšte riječi Božije pod svodovima Beogradske patrijaršije?

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: smcg

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Dodik stigao u Moskvu: "Tu sam, opet"

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

MJU: Novi zakon i Portal otvorenih podataka u službi transparentne javne uprave

Ima li uopšte riječi Božije pod svodovima Beogradske patrijaršije?

PRATITE TVe UŽIVO