Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je smijenio šefa Državne granične straže Serhija Deineka.
U večernjem obraćanju u petak, Zelenski je rekao da će Ukrajina proći značajne interne promjene kako bi bila povećana otpornost.
On je kazao da će biti imenovan novi šef službe i da čeka nominacije ministra unutrašnjih poslova Igora Klimenka, prenosi Anadolija.
Prema riječima Zelenskog, Deineko koji je više od šest godina bio šef Državne granične straže nastaviće rad u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zelenski je, prema posebnoj uredbi, imenovao prvog zamjenika šefa granične službe Valerija Vavriniuka za vršioca dužnosti šefa agencije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je njegova smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja.
Skupština Crne Gore danas je, na prijedlog premijera Milojka Spajića, razriješila Šćekića sa funkcije minista glasovima 44 poslanika.
Šćekić se zahvalio predsjedniku Vlade i velikom broju kolega na, kako je rekao, korektnoj saradnji "koja je rezultirala brojnim uspjesima i vidljivim rezultatima u oblasti sporta i unapređenja položaja mladih u Crnoj Gori". 
- Posebno hvala mojim odanim saradnicima koji se nisu štedjeli u želji da poboljšaju prilike u crnogorskom sportu - saopštio je Šćekić.
Zahvalio se se sportskim društvima, savezima, klubovima, sportskim radnicima i sportistima na ukazanom poštovanju i povjerenju da mi sugerišu na goruće probleme.
- Svjestan sam da je moja smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja (PNP) koji sam sa brojnim saradnicima formirao nakon izlaska iz prethodne partije i želje da moj nesporni politički uticaj kod mnogih građana bude umanjen. Poziv na koalicioni sporazum na osnovu kojeg je formirana Vlada je neosnovan politički argument, jer sam lično dao ogroman doprinos da ostane živa partija iz koje sam istupio nezadovoljan njenim lošim političkim dostignućima i kontinuiranim urušavanjem i padom povjerenja građana - istakao je on.
Prema njegovim riječima, obrazloženje premijera Spajića je prihvatio uvažavajući njegovo pravo da bira članove Vlade i želju da sačuva njenu stabilnost u ovom politički osjetljivom momentu za Crnu Goru.
- Zahvaljujem kolegi Buturoviću na korektnoj diskusiji u parlamentu i medijima sa kojima sam kao ministar sporta i mladih sarađivao u nadi da ćemo dalju saradnju nastaviti čvršće i još sadržajnije u sledećoj stabilnijoj Vladi. Poštovanim građanima posebno hvala na dosadašnjem povjerenju i mogućnosti da vas zastupam i radim u opštem interesu u izvršnoj vlasti i koristim priliku da poželim srećne novogodišnje i božićne praznike, onima koji slave - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Smijenjen sam zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja

Ostavka direktora Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore Velibora Majića snažan je i uznemirujući signal stanja u kojem se nalazi crnogorsko zdravstvo, saopštio je Forum žena pokreta Preokret iz kog traže i smjenu ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
U Forumu žena pokreta Preokret su stava da ostavka Majića nije samo lična odluka jednog čovjeka, već i „ozbiljna dijagnoza našeg sistema“.
- Podsjećamo, dr Majić je javno upozorio na alarmantne uslove u Dječjoj klinici. Nadležni su ćutali. Kada institucije ćute, odgovorni ljudi nemaju luksuz da ostanu nijemi. Njegova ostavka je čin profesionalne i ljudske odgovornosti, ali i posljednji alarm za državu. Zdravstveni sistem u kojem djeca umiru zbog grešaka, a porodilje napuštaju porodilišta bez djece, sistem je koji je zakazao. Tu više nema prostora za izgovore, improvizaciju i partijsko pokrivanje nesposobnosti - navodi se u saopštenju Foruma žena pokreta Preokret.
Poručuju da je nužno hitno utvrditi odgovornost Šimuna koji, kako kažu, nije reagovao ni nakon javnih upozorenja stručnjaka.
- Njegovo nečinjenje ima cijenu i tu cijenu plaćaju građani. Forum žena Pokreta Preokret zahtijeva hitnu smjenu ministra zdravlja. Ovo je kap koja je prelila čašu. Zdravstveni sistem ne smije voditi partijska lojalnost, već znanje, integritet i odgovornost. Crnoj Gori su potrebni ljekari koji znaju i žele da liječe, a ne kupljene diplome i urušene institucije. Potrebni su uslovi za rad, poštovanje struke i jasno razdvajanje zdravlja građana od partijskih interesa. Zdravlje djece mora biti iznad svake politike. Sve drugo je saučesništvo - zaključuje se u saopštenju.

Forum žena pokreta Preokret traži smjenu Šimuna: Ostavka Majića posljednji alarm za državu

Građanski pokret URA najoštrije je osudio smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar, koja je ljetos ukazala na zloupotrebu imena te institucije i kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
- Dragica Lompar je na mjesto direktorice Nacionalne biblioteke imenovana na predlog URE, kao dokazani profesionalac i osoba sa integritetom, a njena smjena predstavlja klasičan primjer političkog revanšizma prema onima koji se usude da kažu istinu i brane zakon - navedeno je u saopštenju GP URA.
Iz te partije ističu da su PES i Demokrate pokazali da su gori od DPS-a.
- Zalagali su se za meritokratiju, a građani su dobili najgoru partitokratiju. Nakon što su ljetos unizili Trinaestojulsku nagradu, sada dodatno unižavaju kulturu postavljanjem partijskih i crkvenih kadrova koji, uz to, ne ispunjavaju ni osnovne uslove za funkcije koje preuzimaju. Posebno zabrinjava činjenica da ministarka kulture Tamara Vujović nije našla za shodno ni da primi Dragicu Lompar, uprkos govorkanjima da joj je nasljednik već unaprijed određen. To jasno govori o namjeri ministarke da nastavi sa lošom, netransparentnom i poražavajućom politikom u sektoru kulture - navedeno je u saopštenju URE.
Iz URE pitaju ministarku da li se direktor Nacionalne biblioteke bira u Ministarstvu kulture ili u vjerskim krugovima.
- Očekujemo da ministarka javno saopšti da li o izboru direktora odlučuje Ministarstvo ili vjerski poglavari, te da li je nacionalna ili ideološka pripadnost postala ključni kriterijum za rukovođenje institucijama kulture. Takođe, očekujemo jasan odgovor da li bi Dragica Lompar bila imenovana na još jedan mandat da nije javno istupila povodom skandala oko dodjele najveće državne nagrade Bećiru Vukoviću - dodaju iz URE.
Kako ističu, Dragica Lompar je gotovo pet godina obavljala funkciju direktorice Nacionalne biblioteke, nakon 38 godina staža u toj instituciji.
- U tom periodu radila je časno, profesionalno i u interesu svih građana Crne Gore, svjesna da Nacionalna biblioteka pripada svima, a ne partijama i ideološkim centrima moći. Njenom smjenom šalje se jasna i opasna poruka da stručni, obrazovani i odgovorni ljudi u sektoru kulture i baštine nijesu poželjni ukoliko nijesu politički po volji ministarke i njenih opredjeljenja - navedeno je u saopštenju GP URA.
Na kraju, upozoravaju da politički revanšizam ima dugoročne i teške posljedice.
- Smjenjivanje ljudi od integriteta i dovođenje poslušnika ne doprinosi društvu, a kulturi nanosi nemjerljivu štetu, naročito u vremenu duboke socijalne, moralne i etičke krize. URA će nastaviti da brani profesionalce i javni interes, bez obzira na političke pritiske - zaključeno je u saopštenju.

URA: Smjena Dragice Lompar je politička odmazda i poniženje kulture

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Vuk Kadić smijenjen je danas sa te funkcije, potvrdila je Portalu ETV pr FZO Marija Radinović.
Kadić je nakon smjene za Vijesti najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora Marko Tomašević i njegove zamjenice Milene Roganović jer nijesu poštovali procedure, a "znali su da krše zakon".
- Odluku o smjeni ću, čim je dobijem, osporavati pred Upravnim sudom - najavio je Kadić u izjavi za Vijesti.
Upravni odbor FZO pokrenuo je smjenu Kadića jer je produžio ugovore sa inostranim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Time je, prema Upravnom odboru, prekršio proceduru i prekoračio svoja ovlašćenja.&nbsp;
Oni osporavaju ugovore koji omogućavaju liječenje crnogorskih pacijenata u inostranstvu – naročito kod hitnih i kompleksnih slučajeva jer takvo postupanje navodno može izazvati pravne i finansijske posljedice po Fond.
Kadić, sa druge strane, tvrdi da je riječ o uobičajenoj praksi koja postoji više od 20 godina, jer su ti ugovori neophodni da pacijenti ne bi čekali avansne uplate.
Vlada je 24. oktobra, na prijedlog Ministarstva zdravlja, imenovala novi Upravni odbor FZO, jer je prethodnom istekao mandat još u februaru ove godine. Takođe, ministarstvo je obavijestilo Vladu da ih FZO nije informisao o isteku mandata članova UO, čime su dovedeni u zabludu.
Prethodni UO, kome je istekao mandat, je 17. oktobra održao sjednicu, na kojoj je Tomašević predložio da se izjasne o smjeni Kadića, a nakon protivljenjea dijela članova da se glasa o ovoj tački dnevnog reda, nova je zakazana za 20. oktobar. Reagovalo je Ministarstvo zdravlja, koje ih je obavijestilo o isteku mandata.
Kadić, rekao je da dio Upravnog odbora Fond pokušava da ga na nezakonit način, grubim kršenjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Statutom FZO smijeni.
Kadić tvrdi da se radi o politički motivisanoj smjeni i negira da je kršio zakon. On je ocijenio da je pokretanje inicijative za njegovu smjenu dva mjeseca pred kraj budžetske godine amaterizam.
- Dio Upravnog odbora kojem je istekao mandat 18. februara pa je samim tim nelegitiman, konkretno Marko Tomašević i Milena Roganović, pokušavaju na apsolutno nezakonit način, grubim kršenjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Statutom FZO, da realizuju moju smjenu - istakao je Kadić u ranijoj izjavi dostavljenoj medijima.
On je tada upozorio da bi prekid saradnje sa zdravstvenim ustanovama u regionu, čak i privremen, doveo do ozbiljnog rizika po život i zdravlje pacijenata.&nbsp;
- Mnogi naši osiguranici koji se trenutno liječe u inostranstvu ostali bi bez prijeko potrebne terapije, što bi za neke od njih predstavljalo direktnu opasnost po život. Kao ljekar i direktor, smatram da bi takav ishod bio apsolutno neprihvatljiv i suprotan misiji Fonda za zdravstveno osiguranje - konstatovao je Kadić.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je nedavno u Skupštini da problem zdravstvenog sistema nije nedostatak sredstava, već neracionalna potrošnja, najavljujući kontrole.

Kadić smijenjen sa funkcije direktora FZO, najavio podnošenje krivične prijave

Smjena Ivana Bulatovića sa mjesta izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) politički je motivisana onda kada je prestao da sluša direktiva predsjednika Odbora direktora kompanije Milutina Đukanovića o masovnom zapošljavanju, ocjenjuju sagovornici Televizije E.
Oni upozoravaju da će brojne odluke koje su se donosile u toj kompaniji doći na skupu naplatu već naredne godine.
<h2>Nejasni potezi</h2>
Nakon što je Bord direktora EPCG smijenio Bulatovića, za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan je dosadašnji rukovodilac za obnovljive izvore energije Bojan Đordan.
Bulatović je, nakon što je smijenjen, kazao da je odluka Odbora direktora EPCG nezakonita i da nije bilo niti jednog osnova da bude razriješen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbulatovic-nezakonito-sam-smijenjen-to-je-potvrdio-i-neven-gosovic-jedini-pravnik-u-uo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnik manjinskih akcionara EPCG Golub Bojanović smatra da je smjena Bulatovića politička.
- Izrazio je neposlušnost Odboru direktora i direktno Milutinu Đukanoviću i stekli su se uslovi da se smijeni. Posljednja tri-četiri mjeseca u EPCG-u je na djelu masovno partijsko zapošljavanje PES-ovaca. U svemu tome je dosad učestvovao gospodin Bulatović. Čim je otkazao neposlušnost, dobio je otkaz - rekao je Bojanović za TV E.
On tvrdi da su manjinski akcionari upozoravali Bulatovića šta će se desiti.
- Ja sam ga lično upozorio da će biti iskorišćen. Nije ništa slušao, ovo je neki logičan redosljed dešavanja - kazao je Bojanović.
<h2>PES tražio povlačenje</h2>
Ni Milutin Đukanović, ni Ivan Bulatović nijesu željeli da govore o razlozima smjene, uz obrazloženje da su o tome već sve rekli. 
Informacije Televizije E kažu da je Pokret Evropa sad tražio da se Bulatović povuče, upravo zbog činjenice da odluke nije mogao da donosi samostalno, već je na sve uticao Đukanović.
Te odluke, kaže izvor Televizije E, skupo će koštati Elektroprivredu već 2026. godine.
Nekadašnjem čelniku Borda Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti Branku Kotriju nije jasno zbog čega je izvršni direktor smijenjen.
On kaže da je u trenutku stupanja na dužnost Bulatović imao 20 godina staža u elektro-energetskom sektoru i da je postigao velike rezultate.
- Deset godina mu je trebalo da postane izvršni direktor elektroprenosa. Dvadeset godina mu je trebalo inženjerskog i rukovodnog staža da postane izvršni direktor EPCG-a. Ako to uporedim sa tim što se dešavalo u okviru ove strukture EPCG-a 2021. godine, izvršni direktor je postao čovjek koji jednog jedinog dana staža nije imao u energetsdkom sektoru. Nedavno, prošle godine, predsjednica Odbora direktora Solar gradnje postala je gospođa koja nije imala jednog jedinog dana radnog staža u okviru energetskog sektora. Što se dešava u Elektroprivredi, šta to oni rade - dužni da to objasne - ocijenio je Kotri.
<h2>Dugovi stižu na naplatu</h2>
EPCG već duguje više od 90 miliona eura. Kod erste banke kompanija se zadužila 50 miliona eura za kupovinu struje, a kod Evropske banke za obnovu i razvoj 25 miliona za vjetroelektranu Gvozd.
Još jedan izvor Televizije E kaže da se to državno preduzeće već bori sa likvidnošću.
EPCG je raspisala tender za postrojenje za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura. Javni poziv raspisan je krajem avgusta, a novac nije obezbijeđen. Menadžment se tek nakon objavljenog tendera obratio Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za zaduženje.
Međutim, iz resornog Ministarstva odobrenje nijesu dobili zbog rizika od narušavanja likvidnosti kompanije, a sugerisano im je i poništenje tendera.

Politička smjena: Bulatović izgubio funkciju zbog neposlušnosti Đukanoviću?

Smijenjeni direktor Elektroprivrede Crne Gore Ivan Bulatović kazao je da je nezakonito sklonjen sa te pozicije.
On je, nakon današnje odluke Odbora direktora te kompanije, poručio da nema niti jednog osnova za njegovu smjenu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbor-direktora-odlucio-bulatovic-vise-nije-direktor-epcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio i Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru. Ne postoji nijedan razlog za moje razrješenje - poručio je on, a prenosi TVCG.
Gošović je napustio sjednicu Odbora direktora EPCG prije glasanja.
Protiv Bulatovićeve smjene bio je Tahir Đonbaljaj, a za su bili Milutin Đukanović, Jelena Anđelić, Simo Jokić, Dragan Lončar i Irfan Husović.

Bulatović: Nezakonito sam smijenjen, to je potvrdio i Neven Gošović - jedini pravnik u UO

Elektronska sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni direktora te institucije Vuka Kadića, ipak nije održana, nezvanično saznaje Televizija Vijesti.
Ministarstvo zdravlja, po saznanjima TV Vijesti, uputilo je dopis Fondu u kojem navodi da je postojećim članovima Upravnog odbora istekao mandat.
Kadić je ranije danas optužio ministra zdravlja Vojislava Šimuna da je „glavni nalogodavac hajke“ za njegovo razrješenje, navodeći da dio Upravnog odbora pokušava da ga nezakonito smijeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-tuzilastvo-da-utvrdi-sve-cinjenice-o-obnavljanju-ugovora-sa-zdravstvenim-ustanovama-u-regionu-tomasevic-i-roganovic-pokusavaju-na-nezakonit-nacin-da-me-smijene&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poručio je da je spreman da podnese krivične prijave protiv predsjednika Upravnog odbora Marka Tomaševića i njegove zamjenice Milene Roganović, tvrdeći da „svjesno krše zakon i pokušavaju da destabilizuju Fond“.
Najava održavanja hitne elektronske sjednice Upravnog odbora stigla je tri dana nakon što je na sjednici u petak, 17. oktobra, već bio pokušaj Kadićeve smjene.
On kaže da je to tražio Tomašević, uz obrazloženje da Fond nije imao saglasnost Ministarstva zdravlja za obnavljanje ugovora sa pojedinim zdravstvenim ustanovama u regionu, dominantno u Srbiji.
S druge strane, Kadić je naveo da je riječ o dugogodišnjoj praksi koja se sprovodila uz znanje Ministarstva zdravlja, te upozorio da bi prekid saradnje ugrozio liječenje pacijenata van Crne Gore.

Nije održana sjednica o smjeni Kadića, Ministarstvo navelo da je članovima Upravnog odbora FZO-a istekao mandat

Nakon tri kola u kojima je Sutjeska osvojila bod bez postignutog gola Upravni odbor nikšićkog fudbalskog prvoligaša odlučio je da smijeni Miliju Savovića.
Podgorički trener tako je neslavno završio drugi mandat kraj Bistrice. Nakon 11 odigranih kola Sutjeska je treća na tabeli, sa 17 osvojenih bodova.
Nakon reprezentativne pauze Sutjesku očekuje gostovanje Petrovcu, a do izbora novog šefa struke ekipu će predvoditi prvi Savovićev pomoćnik Dejan Jelenić.
Kako Pobjeda saznaje prvi pik Sutjeske za novog šefa stručnog štaba biće Miodrag Džudović, aktuelni trener Jezera.

Sutjeska smijenila Savovića

„Putuj Evropo, nemoj više čekati na nas“ – ispevao je, pre više od dve decenije, Đorđe Balašević srbijansku realnost i skoro fanatičan otpor svakoj ideji da se država normalizuje, svest osavremeni, a duh obasja svetlošću. „Nama je lepo“ – zaključio je, jasno i rigidno – „taman kako smo zaslužili“.
Ne verujem u sudbinsko, pa ne verujem ni u zaslužene kazne. Ne mogu pojedinci - koliko god da ih je, i šta god radili - biti toliko loši, da ceo narod bude kažnjen zbog njih. Doduše, poštujem neke narodne mudrosti. Poput one – „pametan se uči na tuđim, a budala na sopstvenim greškama“. Što se, dabome, skoro nikad ne desi. Ali ne mislim da bilo koji kolektivitet može i treba zauvek da bude obeležen, posebno ne crnom bojom, uprkos trudu koji je u nekom periodu svoje istorije uložio upravo u to.
Najzad, i ti isti Evropljani (kojima neki težimo, a od kojih neki drugi beže) bili su daleko od cvećki u 19. i prvoj polovini 20. veka, na primer. Nisu baš ni učili na tuđim greškama, već na sopstvenim, koje su ih koštale desetina miliona života. Ali su bar nešto naučili. Shvatili kako da greške ne ponove. I kako da izađu iz beskrajnog kruga mržnje, merenja i namirivanja dugova u krvi, zauzimanja tuđeg bez obzira na štetu na svojem...
Sve ono šta, čini mi se, na ovim prostorima još nije naučeno. Šta jeste naučeno? Da se strpi, primiri, čeka pravi momenat – a onda, došao pravi ili tek neki zgodni momenat, pokuljaju sve one greške iz kojih u ranijim navratima ništa nije naučeno. Pojednostavljeno rečeno: zlo i naopako.
Da ne budem isključiv, mislim da ne postoji način da se greške izbegnu. One su, tako nas bar istorija uči, neminovne. Ali, posle grešaka postoje dva puta. Prvi je, svakako, samodestruktivan - ponavljanje grešaka i put iz greške u novu grešku, u pokušaju da se „istera“ neka umišljena „pravda“. Drugi je – suočavanje sa greškom, razmišljanje o njenim uzrocima i posledicama, shvatanje štetnosti greške najpre po sopstveni entitet i traženje nekog boljeg puta, da se greška ne ponovi. Stoga bi se ona pređašnja tvrdnja mogla prepraviti u – „pametan ne ponavlja greške, budala ih ponavlja do u nedogled“.
A za to je, na ovom nesrećnom parčetu Balkana koje od državnog usitnjavanja nosi naziv „zapadni“, primera kolikogod. I previše bi bilo nabrajati ih, čak i u ovo vreme kada se smerno suočavamo sa sopstvenim gresima i greškama (namerno to odvajam, jer nije isto), pa će nekoliko ilustracija biti dovoljno.
Srbija se, na primer, od Evrope brani, kao da će, nedajbože, dobiti buve ili polnu bolest ako uđe u EU. Dobro, veli srbijansko političko rukovodstvo svako malo kad zatreba para iz evropske kase – „mi smo ispunili uslove“ (za ulazak u EU), zamišljajući da su evropske birokrate toliko zalude da gledaju „Pink“ i „Informer“ i da će biti podjednako hipnotisane kao narod u Srbiji da poveruju u ono šta im se kaže, a ne u ono šta vide. Kad EU ne nasedne, kreće kmečanje „Evropa nas neće“, „teraju nas da priznamo Kosovo“ i „mi nećemo da izdamo Rusiju“. Prva izjava je manipulacija, druga jednostavno netačna, a treća dokaz da Srbijom u stvari vlada ruska tajna služba. Dobro, moram da kažem – tako je od 1878. godine, a neka mi sad čitaoci drže palčeve da u narednom periodu izbegnem pijenje čaja, prolazak kraj prozora ili plivanje u praznom bazenu.
Srbija, u stvari, godinama ne da ne mrda u eurointegracijama, već se vraća unazad. I da u tome ne bude sama, čini sve da vrati unazad i one susede, na koje ima neki uticaj. Istim tempom kako se njen predsednik vraća na izvorna radikalska setovanja i romantične šetnje po Palama s kišobranom o ramenu, tako i Srbija kreće da mazohistički mantra o Rusima na Dunavu (koji će vratiti Kosovo), neprihvatanju saveza i pomirenja sa „onima koji su nas bombardovali“, svetosavlju kao modusu življenja u 21. veku, pa i „jedenju korenja“ - iako je ta izjava plod izvorne crnogorske gluposti i zatupljenosti, a i nije prva stvar „pozajmljena“ iz Crne Gore.
Crna Gora je, sa druge strane, dugo u zapadnom svetu percepirana tek kao sićušna dosada, koja će se Evropi priključiti malte ne automatski, pošto se u srećnu porodicu civilizovanih naroda uvuče večiti bundžija, nasilnik iz kraja i čudak koji, u stvari, i ne želi da bude deo srećnih. Znate na koga mislim, da ne imenujem, ako uz ovo stavim reč „Srbija“ - postaću tema bar šest javnih obraćanja „da narod razume“ i „kolegijuma“ septičke jame sa javnom frekvencijom.
Dakle, Crnoj Gori se u Briselu nije poklanjala prevelika pažnja, čak i onda kada je to bilo politički mudro, pa i logično, kada su u EU uguravane doduše mnogo veće, ali ne toliko srazmerno strateški značajnije države s istoka Balkana. Bile su potrebne dve generacije evropskih političara, uljuljkanih u lepim primanjima i još lepšim
frazama, da se shvati da druga strana (ona koja je u ratu s Evropom i civilizacijom ne od Ukrajine, već još od XVI veka) ne smatra da je iko toliko mali da ne može da joj posluži kao oružje, ili makar žrtva, u obračunu s nečastivima – civilizacijom, razvojem, prosperitetom i budućnošću.
To je, u stvari, drugo crnogorsko „dugo putovanje u Jevropu“ (prvo je opisao Stevan Koprivica). Dragoceno je vreme izgubljeno dok se shvatilo da je domaća vrsta Stultus montanus-litoralis zaražena virusom servus ebrii destructoris Asiae occidentalis. Ali dobro je: i srećnoj Evropi je došlo iz donjeg dela leđa u glavu, pa je sad ideja da malena i po evropski sklad posve bezopasna Crna Gora bude ugurana u EU makar i na silu, jer niko nije tako mali da u još neformalizovanom ratu sa zapadnoazijskim hordama nije od koristi. A nije loše ni kao dodatni pritisak na Srbiju, koja će nekako da preživi otiske prstiju i zurenje u kameru na Batrovcima ili Horgošu, ali je ideja o tome na Dobrakovu sigurno nešto najstrašnije što bi se moglo čuti na Andrićevom vencu.
Jedna interesantna analiza "Centra za evropske studije" pokazuje da bi pristupanje komplet Zapadnog Balkana Evropsku uniju koštalo (na sedmogodišnjem nivou) 46,6 milijardi eura. Kada se odbiju doprinosi tih šest zemalja u budžet EU (12,09 milijardi eura), trošak ukupnog pristupanja je još niži - 34,51 milijardi omiljene valute ovdašnjih rusofila.
Najskuplja je, naravno, Srbija. Njeno pristupanje koštalo bi budžet EU 20,9 milijardi eura (ili 2,37 eura godišnje po stanovniku EU), dok bi po odbijanju (sedmogodišnjih) doprinosa budžetu (5,28 milijardi eura) trošak pristupanja Srbije bio - 15,62 milijardi eura.
Sa druge strane, najjeftinije za Evropu je pristupanje Crne Gore. Ono bi Evropljane koštalo 2,35 milijarde eura (0,27 EUR, ili - glavica kupusa po glavi stanovnika). Kada se odbije crnogorski doprinos budžetu (0,61 milijardi eura), trošak crnogorskog pristupanja EU iznosio bi 1,73 milijardu eura. Cijena – prava sitnica, rekao bi sir Oliver iz kultnog stripa za koji se čak i Italijani čude kako se „primio“ na prostorima SFRJ, a u slučaju ulaska Crne Gore u EU jedna realno vrlo isplativa evropska investicija s brzim povratom. I što je najbitnije, sad za to postoji volja.
Zato takav raspored evropskih političkih zvezda mora da se iskoristi. Jer je pitanje da li će se ikad ponoviti.
Ulazak u EU je dobar pre svega za Crnu Goru i njene stanovnike. Ako ništa drugo, da se poput svake žrtve porodičnog nasilja, odvoji od višedecenijskog zlostavljača. Ali i za menjanje svesti, navika, zabluda, primitivnih pogleda i zatucanih stavova, jer će se susretati sa pozitivnim primerima, uređenim sistemima, evropskim školstvom i kulturom, putovanjima, najzad – i sa nekoliko mandata u evropskim
institucijama, a zna se koliko Crnogorci (i nacionalni, i oni drugi, koji se toliko gade na taj termin) vole da praktikuju politiku i glasno iznošenje mišljenja.
Dobro, neko bi postavio pitanje kako bi se u evropska pitanja uklopili crnogorski karakteri. Na primer, mi danas imamo u Crnoj Gori one koji su bili komunisti i Crnogorci, a sada su sledbenici ministarke četvororučice i Srbi sa sve urezanom kokardom; bivše ratnike za Veliku Srbiju transformisane u crnogorske independiste i staru gardu; nekadašnje reformiste Ante Markovića, a danas četničke vojvode; i ihaha drugih primera radikalnih ljudskih, moralnih, porodičnih, političkih i drugih travestitija i zaokreta.
Meni se čini da bi i to Evropa „popeglala“. Samo da se potpiše taj Ugovor i da ga svi ratifikuju, što pre. Biće onda Crna Gora prva po broju eurofanatika, većom brzinom transformisanih nego što su se najbliži saradnici kralja Nikole premetnuli u njegove krvne protivnike, ili četnici u partizane uz dva svedoka, ili komunisti s Titovom slikom na zidu u vernike s ikonom na mestu te slike; ili neki Crnogorci u Srbe, a oprostite, ja to samo po rezultatima popisa, nikako vam ne negiram pravo da se izjasnite kako želite, kojigod vas deo tela na to naterao.
Dobro, siguran sam da bi ostao i izvestan broj „doslednih euroskeptika“ – tačnije, poniznih izvršilaca perverznih fantazija svakog šovinističkog beogradskog režima - koji bi se, bez obzira na skromno znanje (ili možda baš zbog njega) radije bavili mitovima i srednjevekovljem nego napretkom i budućnošću. Civilizacija je tu, da se ne lažemo, odavno rekla zbogom; a kada se tome doda uvežbano plivanje u mutnom (da ne kažem: fekalijama) i umeće podvala i mahinacija kao jedini poznati stil života, jasno je što se „sa sve četiri“ brane od same ideje uređene države i evropskih standarda. Ali bi njihov uticaj bio dekorativan, folklorni.
U tome i jeste poenta i zaključak ove poslanice. Pred Crnom Gorom je (a i pred Srbijom bi bila, još se nadam da šanse nisu proćerdane, da ima i snage i pameti), višegeneracijska prilika. Ona koja mora da se zgrabi, mnogostruko žešće nego što će je oni koji žive od haosa i anarhije odbacivati. To je, moguće, i poslednji veliki ispit čojstva i junaštva ove generacije. Da pokaže da je, najzad, naučila iz grešaka.

Dugo putovanje u Jevropu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Tag: smjena