Skupština Crne Gore za usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu i avionske karte izdvojiće 272.000 eura sa PDV-om.
To se navodi u pozivu za nabavku usluge smještaja i putničkih agencija, koji je objavljen 17. aprila.
Riječ je primjeni okvirnog sporazuma čija je dvogodišnja vrijednost 449.587 eura, i PDV od 94.413 eura.
Najviši zakonodavni dom traži usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za jednu do tri osobe u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.&nbsp;
Tender podrazumijeva i rezervaciju hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za četiri do 10 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca, kao i za 11 ili više osoba.
Usluga rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu na bazi noćenja sa doručkom traži se za jednu do tri osobe, četiri do 10 osoba i za više od 11 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.
Tenderom se traži i usluga rezervacije hotelske prostorije za organizaciju događaja – konferencije, bilateralnih sastanaka u zemlji za 20 ili više osoba sa kafe pauzama i osvježenjem.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, ponude u otvorenom postupku vrijednosti jednake ili veće od 150.000 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije. U tenderskoj dokumentaciji se navodi da će se ugovor zaključiti prema uslovima okvirnog sporazuma sa prvorangiranim ponuđačem.
- Okvirni sporazum je sporazum između naručioca sa jednim ekonomski najpovoljnijim ponuđačem kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za period od dvije godine, određenu cijenu i količinu prema potrebi. Ugovori o javnoj nabavci koji se zaključuju na osnovu okvirnog sporazuma moraju se zaključiti prije isteka roka na koji je zaključen okvirni sporazum, s tim da se trajanje pojedinih ugovora zaključenih na osnovu tog sporazuma ne mora podudarati sa trajanjem okvirnog sporazuma, već po potrebi može trajati duže ili kraće, ali ne duže od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum zaključen - navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.
Tender je otvoren do 26. maja kada će se izvršiti i otvaranje ponuda.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan tender: Skupština za hotele i avio-karte daje 272.000 eura

Na današnjoj sjednici Vlade donijet je zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi će u periodu od 1. marta do 1. jula 2025. godine mjesečno uplaćivati finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će participirati u mjesečnom iznosu od 100 eura, dok će Univerzitet Crne Gore takođe participarti u mjesečnom iznosu od 100 eura, a Opština Herceg Novi u iznosu od 50 eura.
- Ova inicijativa je rezultat intenzivnih pregovora i saradnje između ključnih aktera, a u njemu su aktivno učestvovali: ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, Novica Vuković, ministar finansija, rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Ministarstva finansija, u kontinuitetu radi na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Navela je da je u prethodnom periodu urađeno jako mnogo.
Dodala je da su u prethodnom periodu povećane studentske stipendije sa 225 eura na 300 eura, studentski krediti su iznosili od 112 do 161 euro, a povećani su na iznos od 150 do 214 eura, naknada za stručno osposobljavanje sa 450 eura na 600 eura, kao i da su uložena značajna sredstva u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture namijenjene studentima.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore su budžetom planirali sredstva i za 2025. godinu, tako da će ulaganje u unapređenje uslova studiranja na fakultetima i smještaja u studentskim domovima biti zajednički prioritet obje institucije - zaključila je resorna ministarka.
Ministar finansija Novica Vuković je istakao da mu je zadovoljstvo da podržim sve inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Univerziteta Crne Gore koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta studentskog života.
- Zato će Ministarstvo na čijem sam čelu i u narednom periodu dati svoj doprinos kako bi se kreirao što povoljniji ambijent za život i rad naših mladih ljudi rekao je on.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da su spremni da pruže podršku.
- Prepoznajući višestruki značaj programa koji uspostavljamo, Opština Herceg Novi je spremna da pruži podršku i zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitetom Crne Gore participira u troškovima smještaja i ishrane studenata primijenjene fizioterapije. Od izuzetne nam je važnosti da studentima primijenjene fizioterapije omogućimo bolje uslove obrazovanja i života jer time stvaramo kvalitetnu bazu stručnih lica koja će u budućnosti biti nova snaga Instituta „Dr Simo Milošević“, za čiji opstanak se i dalje snažno zalažemo. Podržavajući ovaj program, studentima na jednom mjestu obezbjeđujemo nastavni proces, praktičnu nastavu na najvišem nivou, kakav pruža Institut, smještaj i ishranu, a zauzvrat, Herceg Novi i Crna Gora dobijaju visokoobrazovane i stručne mlade ljude u zdravstvenom profilu koji je deficitaran - naveo je on.
Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti, kako su naglasili u MPNI, nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane.
- Važno je istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, tj. nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata - naglasili su oni.
Dodatno, radi se o studentima koji bi, da su upisani na drugim univerzitetskim jedinicama, u sredinama u kojima postoje domovi učenika i studenata ostvarili pravo na smještaj u istim.
- Treba napomenuti da je podrška u vidu participacije ključna za omogućavanje ravnopravnog pristupa obrazovanju i podsticanju akademske izvrsnosti, što je jedan od prioriteta svih aktera u ovom procesu. Uzimajući u obzir važnost podrške obrazovanju i potrebnu pomoć studentima koji nastoje postići uspjeh u ostvarivanju svojih akademskih ciljeva, ova inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude koji su naš najvažniji resurs - zaključili su u MPNI.

MPNI: Podrška studentima Medicinskog fakulteta, 250 eura mjesečno za troškove smještaja i ishrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.
U Njemačkoj je za predstojići semestar na univerzitete, visoke i više škole upisamo nešto manje od tri miliona studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj.
I u Njemačkoj je najjftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1.500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Dojče vele.
<h2>Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata</h2>
A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).
Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se korsti zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.
Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi umije da bude poprilična.
<h2>Poskupilo ono što je ionako bilo skupo</h2>
Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizilazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji sa platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.
Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene onlajn u posljednje dvije nedjelje avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.
U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu sa ukupno dva ili tri stanara. Novosnovne zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.
Prema sudiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.
Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).
- Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute sa interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata - kaže rukovodilac ovog istraživanja Stefan Braukman.
<h2>Niski studentski krediti i selekcija u društvu</h2>
Matijas Anbul, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentariše: „Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga da li uopšte mogu da priušte kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentki kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. Sa ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova“.
Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi sa roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive sa roditeljima onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.
Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400.000). A mnogi ne žele više da žive sa porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.
<h2>Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom</h2>
Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 odsto prihoda da plate kiriju. Njemci inače troše u prosjeku 25 odsto na troškove stanovanja.
Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra finansijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.
Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 odsto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 odsto svih Njemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.
Poređenja radi, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.
<h2>Studentski kredit manji od socijalne pomoći</h2>
Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.
Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno“ niski. Ona tvrdi da studenti koji zavise od studenkog kredita treba da primaju isto onliko kao i korisnici socijalane pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.
Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela slično tužbu. Savezni upravni sud je takođe uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donijeta.
Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završtka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.

I njemački studenti "kubure" sa najmom stanova: Za sobu u Minhenu u prosjeku 800 eura

Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.
Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.
U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.
Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.
U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.
Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;
Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

Profesor sporta i fizičkog vaspitanja Marko Vukotić bio je gost u ljetnjem programu Televizije E. 
Nakon emisije, iskoristili smo priliku da zajedno sa koleginicom Safetom učestvuje u jednoj zabavnoj igri i odgovori na nekoliko zanimljivih pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMm8-TPog4y%2F%3Figsh%3DMWhraTgzc3Rjbjlmag%3D%3D&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marko Vukotić gost ljetnjeg programa - zabava i zanimljiva pitanja nakon emisije

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug”, Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, ali i Sektora granične policije su tokom jučerašnjeg dana u saradnji sa drugim organima, izveli sinhronizovanu akciju usmjerenu na kontrolu skutera na vodi i procesuirali tri lica, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
- Na Velikoj plaži su ovom prilikom policijski službenici i turistički inspektori su kod lica S.S. (30) konstatovali da nezakonito izdaje skutere na vodi. Takođe, utvrđeno je da L.Ć. (23) iz Republike Srbije, bez dozvole upravlja plovilom. Prema njima su preduzete mjere i radnje iz nadležnosti turističke inspekcije - navode iz Uprave policije.&nbsp;
Osim toga, od strane službenika Lučke kaperanije - Bar, zajedno sa komunalnom policijom Ulcinj, kao i policijskim službenicima Stanice granične policije i Ulcinj, preduzete su, dodaju, mjere i radnje iz njihove nadležnosti.
- Istom prilikom, na Velikoj plaži, zatečeno je lice A.R. (35) iz Ulcinja, koji je upravljao skuterim na vodi koje je nezakonito vuklo gumeno plovilo - tzv. “Bananu", na kojoj su se nalazili strani državljani. Lice je sankcionisano od strane nadležnih organa, u skladu sa njihovim ovlašćenjima - navode iz Uprave policije.&nbsp;
Akcija je, kako kažu iz Uprave policije, sprovedena uz koordinaciju i nadzor službenika Uprave policije u cilju prevencije incidenata na vodi, naročito onih sa najtežim posljedicama.
- Posebno ističemo zabrinjavajuće slučajeve u kojima su plovila – konkretno skuteri na vodi – bila nelegalno iznajmljivana od strane vlasnika, a njima su upravljala lica bez odgovarajućih dozvola i potrebnih ovlašćenja. Uprava policije ostaje posvećena sprovođenju zakona i zaštiti bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju na vodi - navode u saopštenju.&nbsp;

Ulcinj: Vozili plovila bez dozvole, izdavali skutere i vukli gumena plovila mimo propisa

Službenici granične policije su, na Aerodromu Podgorica, uhapsili tursku državljanku osumnjičenu za falsifikovanje isprave, dok su na graničnom prelazu Dobrakovo od Bjelopoljca, koji se vodi kao operativno-interesantna osoba (OIL), oduzeli motocikl.
Iz Uprave policije je saopšteno da je turska državljanka sinoć na podgoričkom aerodromu, prilikom kontrole putnika na letu strane aviokompanije, na izlazu iz Crne Gore, dala na uvid pasoš Irske, sa podacima na ime D.M.C (25).
Kako su naveli iz policije, njihovi službenici su preglednom putne isprave posumnjali u njenu vjerodostojnost i ispravnost, nakon čega je izvršenom detaljnom graničnom kontrolom ustanovljen veći broj odstupanja u odnosu na originalni izgled dokumenta.
- Daljim provjerama, utvrđeno je da se radi o licu N.B.G. (25), turskoj državljanki, a kod nje je pronađena originalna putna isprava – pasoš Turske - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, po nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, N.B.G. uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo falsifikovanje isprave.
Iz policije su kazali da su službenici Stanice granične policije Bijelo Polje, postupajući po operativnim informacijama, na graničnom prelazu Dobrakovo izvršili provjere Bjelopoljca A.N. (31).
On je, kako su naveli, upravljao motociklom marke Yamaha TMAX-DX, francuskih registarskih oznaka, tržišne vrijednosti od oko 12 hiljada EUR.
- Pregledom dokumentacije date na uvid i upoređivanjem broja šasije i broja motora na motociklu, službenici granične policije su zapazili odstupanja i nepravilnosti koje upućuju na sumnju o prepravljanju pomenutih oznaka - kaže se u saopštenju.
Iz policije su naveli da je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji je naložio da se motockl privremeno oduzme i uputi na odgovarajuća vještačenja.

Na Aerodromu Podgorica uhapšena turska državljanka

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oglasio se putem društvene mreže X povodom teške situacije sa požarima koji danima bukte širom zemlje, poručujući da vatrogasci i pripadnici Vojske Crne Gore vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom, od Luštice, Lovćena i Ćemovskog polja, preko Kuča i Bratonožića, sve do Pive i Durmitora.
Milatović je istakao da jak vjetar dodatno otežava gašenje, dok – uprkos ranijim najavama – izostaje neophodna podrška iz vazduha.
- Pozivam nadležne institucije da bez odlaganja zatraže međunarodnu pomoć – kako putem EU mehanizama, tako i kroz bilateralnu saradnju sa susjednim državama. Naši ljudi na terenu to zaslužuju - poručio je predsjednik Crne Gore.
Podsjećamo, Crna Gora se proteklih dana suočava sa velikim brojem požara na različitim lokacijama, pri čemu su vatrogasci i vojska angažovani u gotovo svim opštinama na gašenju, često bez adekvatne tehničke podrške iz vazduha, što dodatno ugrožava i bezbjednost stanovništva i prirodnih resursa.
Predsjednik Milatović ranije je više puta apelovao na unapređenje sistema zaštite i spašavanja, posebno u kontekstu klimatskih izazova i rastuće potrebe za međunarodnom saradnjom u kriznim situacijama.

Milatović: Vatrogasci i vojnici vode nadljudsku borbu – hitno potrebna međunarodna pomoć iz vazduha

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: smjestaj