Skupština Crne Gore za usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu i avionske karte izdvojiće 272.000 eura sa PDV-om.
To se navodi u pozivu za nabavku usluge smještaja i putničkih agencija, koji je objavljen 17. aprila.
Riječ je primjeni okvirnog sporazuma čija je dvogodišnja vrijednost 449.587 eura, i PDV od 94.413 eura.
Najviši zakonodavni dom traži usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za jednu do tri osobe u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.&nbsp;
Tender podrazumijeva i rezervaciju hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za četiri do 10 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca, kao i za 11 ili više osoba.
Usluga rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu na bazi noćenja sa doručkom traži se za jednu do tri osobe, četiri do 10 osoba i za više od 11 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.
Tenderom se traži i usluga rezervacije hotelske prostorije za organizaciju događaja – konferencije, bilateralnih sastanaka u zemlji za 20 ili više osoba sa kafe pauzama i osvježenjem.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, ponude u otvorenom postupku vrijednosti jednake ili veće od 150.000 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije. U tenderskoj dokumentaciji se navodi da će se ugovor zaključiti prema uslovima okvirnog sporazuma sa prvorangiranim ponuđačem.
- Okvirni sporazum je sporazum između naručioca sa jednim ekonomski najpovoljnijim ponuđačem kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za period od dvije godine, određenu cijenu i količinu prema potrebi. Ugovori o javnoj nabavci koji se zaključuju na osnovu okvirnog sporazuma moraju se zaključiti prije isteka roka na koji je zaključen okvirni sporazum, s tim da se trajanje pojedinih ugovora zaključenih na osnovu tog sporazuma ne mora podudarati sa trajanjem okvirnog sporazuma, već po potrebi može trajati duže ili kraće, ali ne duže od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum zaključen - navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.
Tender je otvoren do 26. maja kada će se izvršiti i otvaranje ponuda.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan tender: Skupština za hotele i avio-karte daje 272.000 eura

Na današnjoj sjednici Vlade donijet je zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi će u periodu od 1. marta do 1. jula 2025. godine mjesečno uplaćivati finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će participirati u mjesečnom iznosu od 100 eura, dok će Univerzitet Crne Gore takođe participarti u mjesečnom iznosu od 100 eura, a Opština Herceg Novi u iznosu od 50 eura.
- Ova inicijativa je rezultat intenzivnih pregovora i saradnje između ključnih aktera, a u njemu su aktivno učestvovali: ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, Novica Vuković, ministar finansija, rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Ministarstva finansija, u kontinuitetu radi na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Navela je da je u prethodnom periodu urađeno jako mnogo.
Dodala je da su u prethodnom periodu povećane studentske stipendije sa 225 eura na 300 eura, studentski krediti su iznosili od 112 do 161 euro, a povećani su na iznos od 150 do 214 eura, naknada za stručno osposobljavanje sa 450 eura na 600 eura, kao i da su uložena značajna sredstva u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture namijenjene studentima.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore su budžetom planirali sredstva i za 2025. godinu, tako da će ulaganje u unapređenje uslova studiranja na fakultetima i smještaja u studentskim domovima biti zajednički prioritet obje institucije - zaključila je resorna ministarka.
Ministar finansija Novica Vuković je istakao da mu je zadovoljstvo da podržim sve inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Univerziteta Crne Gore koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta studentskog života.
- Zato će Ministarstvo na čijem sam čelu i u narednom periodu dati svoj doprinos kako bi se kreirao što povoljniji ambijent za život i rad naših mladih ljudi rekao je on.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da su spremni da pruže podršku.
- Prepoznajući višestruki značaj programa koji uspostavljamo, Opština Herceg Novi je spremna da pruži podršku i zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitetom Crne Gore participira u troškovima smještaja i ishrane studenata primijenjene fizioterapije. Od izuzetne nam je važnosti da studentima primijenjene fizioterapije omogućimo bolje uslove obrazovanja i života jer time stvaramo kvalitetnu bazu stručnih lica koja će u budućnosti biti nova snaga Instituta „Dr Simo Milošević“, za čiji opstanak se i dalje snažno zalažemo. Podržavajući ovaj program, studentima na jednom mjestu obezbjeđujemo nastavni proces, praktičnu nastavu na najvišem nivou, kakav pruža Institut, smještaj i ishranu, a zauzvrat, Herceg Novi i Crna Gora dobijaju visokoobrazovane i stručne mlade ljude u zdravstvenom profilu koji je deficitaran - naveo je on.
Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti, kako su naglasili u MPNI, nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane.
- Važno je istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, tj. nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata - naglasili su oni.
Dodatno, radi se o studentima koji bi, da su upisani na drugim univerzitetskim jedinicama, u sredinama u kojima postoje domovi učenika i studenata ostvarili pravo na smještaj u istim.
- Treba napomenuti da je podrška u vidu participacije ključna za omogućavanje ravnopravnog pristupa obrazovanju i podsticanju akademske izvrsnosti, što je jedan od prioriteta svih aktera u ovom procesu. Uzimajući u obzir važnost podrške obrazovanju i potrebnu pomoć studentima koji nastoje postići uspjeh u ostvarivanju svojih akademskih ciljeva, ova inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude koji su naš najvažniji resurs - zaključili su u MPNI.

MPNI: Podrška studentima Medicinskog fakulteta, 250 eura mjesečno za troškove smještaja i ishrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.
U Njemačkoj je za predstojići semestar na univerzitete, visoke i više škole upisamo nešto manje od tri miliona studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj.
I u Njemačkoj je najjftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1.500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Dojče vele.
<h2>Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata</h2>
A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).
Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se korsti zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.
Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi umije da bude poprilična.
<h2>Poskupilo ono što je ionako bilo skupo</h2>
Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizilazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji sa platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.
Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene onlajn u posljednje dvije nedjelje avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.
U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu sa ukupno dva ili tri stanara. Novosnovne zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.
Prema sudiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.
Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).
- Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute sa interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata - kaže rukovodilac ovog istraživanja Stefan Braukman.
<h2>Niski studentski krediti i selekcija u društvu</h2>
Matijas Anbul, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentariše: „Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga da li uopšte mogu da priušte kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentki kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. Sa ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova“.
Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi sa roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive sa roditeljima onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.
Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400.000). A mnogi ne žele više da žive sa porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.
<h2>Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom</h2>
Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 odsto prihoda da plate kiriju. Njemci inače troše u prosjeku 25 odsto na troškove stanovanja.
Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra finansijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.
Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 odsto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 odsto svih Njemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.
Poređenja radi, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.
<h2>Studentski kredit manji od socijalne pomoći</h2>
Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.
Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno“ niski. Ona tvrdi da studenti koji zavise od studenkog kredita treba da primaju isto onliko kao i korisnici socijalane pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.
Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela slično tužbu. Savezni upravni sud je takođe uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donijeta.
Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završtka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.

I njemački studenti "kubure" sa najmom stanova: Za sobu u Minhenu u prosjeku 800 eura

Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.
Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.
U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.
Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.
U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.
Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;
Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura iznosiće 18 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama, tokom jutra ili prijepodneva očekuje se magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Vjetar će biti uglavnom slab i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se "ne gura u koaliciju voljnih".
- U ovim trenucima zbunjenosti Evrope i jedne drame koja još čeka katarzu u Ukrajini, gdje su poginule hiljade vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim - rekao je Milanović na obilježavanju 34. godišnjice Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu.
On je dodao da "treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve koalicije voljnih, jer čemu onda služi NATO".
Milanović je upozorio da se "Evropa promijenila dramatično" i upozorio da se promijenila i situacija u NATO zbog stavova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je njegov kabinet.
- Slušamo o izvorima prijetnje, ne samo u riječima glavnog sekretara NATO, nego i nekoliko predsjednika država i vlada najvećih evropskih država. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti - ocijenio je Milanović.
On je pozdravio odluku Sabora o vraćanju obaveznog vojnog roka sljedeće godine, koji će trajati dva mjeseca, rekavši da Hrvatskoj "nedostaje oko četiri hiljade ljudi za formacijsku popunu".
- Mi u Hrvatskoj smo se opredijelili za to, to pozdravljam i mislim da je to dobra odluka, da ponovo uvedemo mogućnost služenja roka, koja nije obavezna - rekao je predsjednik, koji je ranije dovodio u pitanje mogućnost vraćanja vojnog roka.
On je upozorio da će uprkos tome nedostajati vojnika i ocijenio da "psihoza straha koja se stvara doprinosi tome da su ljudi pomalo rezervisani i ambivalentni".
- U međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali isto tako u pristupu pregovorima i dogovorima oko naoružanja ne zanositi se nekakvim hologramima strateških saveznika koji onda istu tu robu prodaju tvom susjedu, koji nije u NATO-u i to moderniju robu i ko zna šta još - rekao je Milanović.
On je ocijenio da Hrvatsku to, ipak, "neće koštati sigurnosti, jer se radi o malim državama".
- Neće to nas koštati kao 1991. godine ni u najgorem scenariju koji se, vjerujem, neće nikada dogoditi. Ali, ova cijela epizoda govori o tome da države, neću ih imenovati, gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj. Jedina država koja se tako ne ponaša su SAD - rekao je Milanović.
On je zaključio da "te lekcije treba polako usvajati, a ne zanositi se, &nbsp;biti lojalan i dobronamjeran, ali isto tako posmatrati stvari i gledati kakvi su odnosi".

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. – dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije – pošto su u pritvoru duže od pet godina.
Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije.
Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva.
Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata.
Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja.
Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku.
Šta je prethodilo?
Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu “u sačekuši” pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu “Jovanović i drugi protiv Ukrajine” jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo da su osumnjičeni za pokušaj ubistva šefa Kavačkog klana i dalje u pritvoru

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: smjestaj