Kineski sud osudio je pet visokorangiranih članova ozloglašene mijanmarske mafije na smrtnu kaznu.
Ukupno 21 član porodice Bai i njihovi saradnici osuđeni su za prevaru, ubistvo, nanošenje povreda i druga krivična djela, navodi se u izvještaju državnih medija objavljenom na veb-stranici suda.
Porodica je među mafijaškim grupama koje su došle na vlast 2000-ih i transformisala je siromašni gradić Laukkaing u unosno središte kazina i četvrti crvenih svjetala.
Posljednjih godina okrenuli su se prevarama u kojima su hiljade žrtava trgovine ljudima – od kojih su mnogi Kinezi – bile zarobljene, zlostavljane i primorane da varaju druge u kriminalnim operacijama vrijednim milijarde.
Šef mafije Bai Suočeng i njegov sin Bai Jingčan, kao i Jang Likviang, Hu Ksiaojiang i Čen Guangji.
Dva člana porodične mafije Bai dobila su uslovne smrtne kazne.
Petoro ih je osuđeno na doživotni zatvor, dok je devetoro drugih dobilo kazne zatvora u rasponu od tri do dvadeset godina.
Stroge kazne koje je izrekao sud dio su kineske kampanje za iskorjenjivanje ogromnih prevarantskih mreža u Jugoistočnoj Aziji i slanje oštrog upozorenja drugim kriminalnim sindikatima.
Bai Jingčan je među onima koji su ove sedmice osuđeni na smrt. Takođe je odvojeno osuđen za zavjeru radi trgovine i proizvodnje 11 tona metamfetamina, izvijestili su državni mediji. Pad porodice dogodio se 2023. godine, kada su se promijenili politički vjetrovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kina osudila na smrtnu kaznu članove zloglasne mijanmarske mafije

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Vrhovni sud Irana potvrdio je smrtnu kaznu protiv zatvorene aktivistkinje za radnička prava Šarife Mohamadi, nekoliko mjeseci nakon što je prva presuda poništena zbog pravnih nejasnoća.
Prva smrtna kazna poništena je u oktobru 2024. godine, kada je Vrhovni sud naveo da presuda ima "nedostatke i nejasnoće".
Nova presuda izrečena je u februaru.
Sada je advokat Mohamadijeve, Amir Raesian, izjavio za iranski dnevni list "Sharq" da je niži sud potvrdio ovu presudu uprkos tome što "nedostaci i nejasnoće" nisu otklonjeni.
- Presuda je ponavljanje posljednje presude i očekivalo se da će je Vrhovni sud ponovo poništiti - rekao je Raesian, dodajući da planira uložiti žalbu na odluku.
Rođaka Šarife Mohamadi, Vida Mohamadi, tvrdi da je sudija koji je predsjedavao novim sudskim postupkom sin sudije koji je izrekao prvobitnu smrtnu kaznu.
Govoreći za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Vida Mohamadi je rekla da slučaj njene rođake "od samog početka nije bio zasnovan na pravdi, već na scenariju koji je konstruisalo Ministarstvo obavještajnih poslova. Proces njenog hapšenja, ispitivanja, optužbi i presude ne pokazuje ni najmanji trag nezavisnog ili nepristrasnog suđenja".
Šarifa Mohamadi je prvobitno osuđena na smrtnu kaznu u julu 2024. godine zbog optužbi za "oružanu pobunu protiv države", kao i članstvo u nezavisnom sindikatu i zabranjenoj kurdskoj separatističkoj organizaciji sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji Iraka.
Njena porodica negira optužbe, tvrdeći da nije imala nikakve veze sa političkim grupama, ni unutar ni izvan zemlje.
Prema navodima porodice, nakon hapšenja bila je mučena u zatvoru i provela je nekoliko mjeseci u samici.
U &nbsp;svom najnovijem godišnjem izvještaju, organizacija Human Rights Watch navela je da Iran "ostaje jedan od vodećih svjetskih izvršilaca smrtne kazne", optužujući vlasti da primjenjuju smrtnu kaznu nad "osobama optuženim za nejasna krivična djela protiv nacionalne bezbjednosti, a ponekad i za nenasilne zločine".
Iran je tokom 2024. godine pogubio najmanje 901 osobu - uključujući 31 ženu - što predstavlja najviši broj pogubljenja u posljednjih devet godina. Taj porast je naveo visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkera Turka da pozove Teheran da zaustavi "taj stalno rastući talas pogubljenja".

500x500

Vrhovni sud Irana ponovo potvrdio smrtnu kaznu protiv aktivistkinje Šarife Mohamadi

Svake godine hiljade ljudi širom svijeta bivaju osuđene na smrt i pogubljene, često za zločine za koje smrtna kazna ne bi smjela biti izrečena prema međunarodnim zakonima i standardima. Broj egzekucija globalno najviši je od 2015. pokazuje najnoviji izvještaj Amnesty Internationala o globalnoj primjeni smrtne kazne. U nekim zemljama smrtna kazna se primjenjuje i za prekršaje povezane s drogom, dok druge određuju ovu kaznu za sigurnosne prijestupe i ubistva. Još zabrinjavajuće je to da neke države sprovode egzekucije nad maloljetnicima, kao i nad osobama s mentalnim ili intelektualnim poteškoćama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  U 2024. godini zabilježeno je 1.518 egzekucija, što predstavlja porast od 32 odsto u odnosu na 1.153 koliko ih je bilo godinu ranije. Iako je broj zemalja koje sprovode smrtnu kaznu ostao na istorijski niskom nivou, ukupan broj pogubljenja značajno je porastao, uglavnom zbog rastućeg broja pogubljenja u Iranu, Iraku i Saudijskoj Arabiji. Ove tri zemlje odgovorne su za čak 91 odsto svih poznatih pogubljenja širom svijeta, a ukupno u ove tri zemlje broj izvršenja je porastao sa 1.041 u 2023. na 1.380 u 2024. godini. Broj izrečenih smrtnih kazni u 2024. bio je najmanje 2.087 u 46 zemalja. <h2>Državna tajna</h2> Osim Irana, Iraka i Saudijske Arabije, značajan porast u broju egzekucija zabilježen je i u Egiptu, Singapuru i Jemenu, dok je u Somaliji registrovan minimalan pad. Međutim, precizna procjena izvršenja smrtne kazne u svijetu i dalje je otežana zbog tajnosti i restriktivnih praksi u zemljama poput Kine, Sjeverne Koreje i Vijetnama. Kina, koja ostaje vodeća država po broju pogubljenja, i dalje krije podatke o izvršenjima smrtne kazne, klasifikujući ih kao državnu tajnu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2" data-rendition-name="original" width="770" height="717" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  Jedan od najzabrinjavajućih trendova iz 2024. godine su pogubljenja zbog prekršaja povezanih s drogom. Amnesty International je zabilježio 637 egzekucija za ove vrste krivičnih djela, što čini više od 42 odsto svih poznatih pogubljenja. Najmanje četiri zemlje – Kina, Iran, Saudijska Arabija i Singapur – sprovodile su pogubljenja za prekršaje povezane s drogom. Za Vijetnam nije bilo dostupnih potvrđenih podataka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  <h2>Pozitivni pomaci</h2> U izvještaju Amnestyja istaknuti su i neki pozitivni pomaci ka globalnom ukidanju smrtne kazne. Zambija je pristupila Drugom opcionalnom protokolu uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji se zalaže za ukidanje smrtne kazne, dok je Zimbabve ukinuo smrtnu kaznu za opšti kriminalitet. Još jedan značajan korak desio se na nivou Ujedinjenih nacija, gdje je više od dvije trećine zemalja članica glasalo za desetu rezoluciju Generalne skupštine o moratorijumu na primjenu smrtne kazne.

Broj egzekucija u svijetu najviši od 2015: Dodatno zabrinjava pogubljenje maloljetnika i osobama s mentalnim poteškoćama

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Džozef Korkoran (49), osuđen za ubistvo četiri osobe, među kojima su bili njegov brat i vjerenik njegove sestre, pogubljen je u srijedu u američkoj saveznoj državi Indijana. Radi se o prvom pogubljenju u Indijani u posljednjih 15 godina.
Korkoran je proglašen krivim za pucnjavu u julu 1997. godine u kojoj je ubijen njegov 30-godišnji brat Džejms, vjerenik njegove sestre Robert Skot Tarner (32) i još dvojica muškaraca, 30-godišnji Timoti Dži Briker i Daglas A. Stilvel, navodi SiBiEs njuz (CBS News).
Korkoranovi advokati godinama su osporavali njegovu smrtnu kaznu, tvrdeći da je patio od teške mentalne bolesti koja je narušila njegovu sposobnost da razumije i donosi odluke.
Advokati su početkom decembra podnijeli zahtjev Vrhovnom sudu Indijane da obustavi odluku o pogubljenju, ali je zahtjev odbijen.
Posljednja egzekucija u Indijani prije ove bila je 2009. kada je Metju Rinkls pogubljen zbog ubistva svoje žene, njenog brata i snahe 1994. godine.

Indijana izvršila prvo pogubljenje za 15 godina

U Nigeriji je protiv 29-ero djece podignuta optužnica zbog toga što su protestovala protiv rasta životnih troškova, a prijeti im smrtna kazna. Četvoro djece je na sudu kolabiralo usljed iscrpljenosti, i to prije nego što će uspjeti da se izjasne o krivici.
Djeca su zapravo među ukupno 76 optuženih osoba, a optužene su za izdaju, uništavanje imovine i nerede. Maloljetnici su u dobi od 14 do 17 godina. Nezadovoljstvo, uzrokovano rastom životnih troškova, u posljednjih nekoliko mjeseci je dovelo do masovnih protesta. Najmanje 20 ljudi je ubijeno na avgustovskim protestima dok su stotine uhapšene.
Smrtna kazna u Nigeriji je uvedena 1970-ih godina, ali niko nije pogubljen od 2016. Advokat Akintajo Balogun je ukazao da zakonom nije dozvoljeno da bilo koje dijete bude predmet krivičnog postupka i da bude osuđeno na smrt. Prema njegovim riječima, izvođenje maloljetnika pred sud je pogrešno ab initio, osim ako vlasti mogu dokazati da su svi dječaci stariji od 19 godina.
Advokat nekoliko dječaka Maršal Abubakar je izjavio da je sud odobrio kauciju od 10 miliona naira (5.600 eura) za svakog optuženog dječaka, te da je nametnuo stroge uslove.
- Država, koja ima dužnost da školuje ovu djecu, odlučiće da ih kazni. Ova djeca su u pritvoru bila 90 dana bez hrane - tvrdi Abubakar.
Izvršna direktorica nevladine organizacije "Dosta je dosta" Jemi Adamolekun je glavnoj sutkinji u Nigeriji poručila da je treba biti stid.
Uprkos tome što je Nigerija jedan od najvećih proizvođača nafte u Africi, i dalje je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Korupcija je sveprisutna, a medicinski radnici često protestuju zbog oskudnih plata.
Političari, koji se često terete za korupciju, među najplaćenijim su afričkim političarima. Predsjednikova supruga ima pravo na terence i drugi luksuz koji finansiraju građani kao poreski obveznici.
Nigerija je s 210 miliona stanovnika najveća afrička država. Pogođena je najvišom stopom inflacijom u posljednjih 28 godina, a vrijednost domaće valute je rekordno niska u odnosu na dolar. Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da bi problemi s hranom mogli izazvati akutnu nesigurnost u ovoj zemlji, prenosi CNN.

Nigerija: Djeci prijeti smrtna kazna zbog učešća na protestima protiv poskupljenja

Berancu Vasu Raičeviću (43) određen je pritvor do 30 dana zbog prebijanja dvadesetdvogodišnje D.Ć. u kafe baru "Napoli" u Beranama. Kako je saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, Raičeviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja istog ili sličnog krivičnog djela, te ugrožavanja bezbjednost oštećene ili drugih građana.
Raičeviću se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, a u pritvor ga je poslao sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdajana-cujic-za-televiziju-e-napadac-mi-je-dosao-na-kucnu-adresu-policija-nije-reagovala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Prema navodima iz rješenja postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 25.10.2025. godine, oko 17:30 sati, u kafe baru "Napoli", u Ulici Dušana Vujoševića, opština Berane, vršenjem nasilja, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio spokojstvo građana i teže remetio javni red i mir, na način što je oštećenoj Ć.D, prišao do stola za kojim je sjedjela i udario je otvorenom šakom u predjelu glave i tijela, a zatim je povukao za kosu, nakon čega ju je oborio na pod i nastavio da je udara nogama u predjelu glave i tijela. Tom prilikom joj je nanio lake tjelesne povrede u vidu hematoma na glavi lijevo i oguljotinu dimenzija od 1,5 cm, na desnom gornjem očnom kapku hematom, oguljotinu na čelu dimenzija oko 1,5 cm, ranu na sljepoočnici lijevo, dimenzija 3-4 cm x 1 cm, više paralelnih oguljotina različite dubine u predjelu gornjih kvadranata lijeve dojke, oguljotine koje se nastavljaju sa prekidom i kosinom ka dolje u predio medijalnog gornjeg kvadranta desne dojke - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda.
Sudija za istragu je odredio pritvor imajući u vidu da je osumnjičeni u periodu od 25. do 31. oktobra bio u bjekstvu, kao i da je ranije pravosnažno osuđivan za krivična djela sa elementima nasilja.
- Ocijenjeno je da postoji realna i konkretna opasnost da bi, ukoliko bi osumnjičeni bio pušten na slobodu, mogao pobjeći i ponoviti isto ili slično krivično djelo, te ponovo ugroziti bezbjednost oštećene ili drugih građana - ističe se u saopštenju suda.
Poručuju da će javnost biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama.

Raičević poslat u pritvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg ugrožavanja bezbjednosti djevojke koju je pretukao i drugih građana

Drugi sastanak na temu participacije lokalnih zajednica u procesu izrade Plana upravljanja za Nacionalni park Lovćen 2026–2030. održan je danas u prostorijama Prijestonice Cetinje.
Tokom skupa, koji je okupio predstavnike lokalnih institucija, organizacija i JP Nacionalni parkovi Crne Gore, prisutnima je predstavljen Akcioni plan iz Nacrta Plana upravljanja za NP Lovćen 2026-2030.
Na konstruktivnom sastanku razgovarano je na različite teme, a predstavljeni su planovi u oblasti zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno istorijskih vrijednosti parka, upravljanje posjetiocima, interpretacija i promocija, kao i saradnja sa lokalnom zajednicom i razvoj kapaciteta upravljanja – navodi se u saopštenju.
Iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore podsjećaju da su nacrti planova upravljanja za sve nacionalne parkove u procesu izrade, te najavljuju da će uskoro biti organizovane javne rasprave, tokom kojih će svi zainteresovani moći da dostave svoje predloge i sugestije.

Predstavljen Akcioni plan za upravljanje Nacionalnim parkom Lovćen 2026–2030.

Uspostavljanjem stalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici, Crna Gora dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije (EU), koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, on je, na otvaranju EIB kancelarije u Podgorici, rekao da taj događaj nije samo administrativni čin, već da predstavlja važnu prekretnicu u ekonomskim i evropskim odnosima.
- Uspostavljanjem stalnog predstavništva EIB-a u Crnoj Gori, naša zemlja dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija EU, instituciji koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost - naveo je Vuković.
On je istakao da je EIB već dugogodišnji partner Crne Gore i da je ta finansijska institucija kroz brojne projekte u oblasti infrastrukture, saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, zdravstva i obrazovanja, doprinijela boljem kvalitetu života crnogorskih građana.
- Samo u posljednjih nekoliko godina, EIB je podržala projekte koji su povezali gradove, poboljšali pristup vodosnadbijevanja, unaprijedili bolničke kapacitete i pomogli razvoj obrazovnih institucija - kazao je Vuković.
On je naglasio da EIB, otvaranjem te kancelarije, postaje još prisutnija i dostupnija, ne samo državnim institucijama, već i lokalnim samoupravama, preduzećima i inovativnim kompanijama koje teže razvoju i konkurentnosti.
Crna Gora se, kako je rekao Vuković, nalazi u procesu dubokih ekonomskih i institucionalnih reformi.
- Naš cilj je da ojačamo otpornost ekonomije, unaprijedimo javne finansije i stvorimo uslove za održivi rast koji će donijeti nove šanse mladima i bolji život svim građanima - kazao je Vuković.
On je naglasio da je, u tom procesu, partnerstvo sa EIB-om izuzetno značajno.
- Zajedno dijelimo viziju razvoja zasnovanog na inovacijama, zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj jednakosti. EIB, kao „banka EU“, svojim prisustvom u Podgorici potvrđuje povjerenje u našu zemlju i naš reformski put ka punopravnom članstvu u EU - kazao je Vuković.
On je istakao da kancelarija u Podgorici nije samo simbol saradnje, već most između Crne Gore i evropskih razvojnih politika, most koji će omogućiti efikasniju komunikaciju, bržu realizaciju projekata i veći uticaj investicija na ekonomski i društveni razvoj.
Vuković je kazao da je Crna Gora, u skladu sa međunarodnim pravom i svojim ustavnim nadležnostima, obezbijedila uslove za rad Predstavništva EIB-a.
Crna Gora, kako je dodao, time potvrđuje posvećenost transparentnom i odgovornom partnerstvu sa institucijama EU.&nbsp;
- Otvaranjem ove kancelarije, Crna Gora i EIB zajednički ulaze u novu fazu saradnje, fazu koja će, uvjeren sam, donijeti još više konkretnih projekata, novih radnih mjesta i dugoročnih koristi za naše društvo - kazao je Vuković.
On je, u ime Vlade, zahvalio EIB-u na povjerenju i dugogodišnjoj podršci.
- I izražavam spremnost da zajedno nastavimo da gradimo Crnu Goru kao moderniju, prosperitetniju i evropsku državu - naveo je Vuković.

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Tvrdnju funkcionera Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića izrečenu na sjednici skupštine krajem jula - da su pronašli navodno prikrivene dokaze o ubistvu Gorana Žugića prije 25 godina – nedavno je javno opovrgao vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On je u intervjuu TV Vijesti kazao da je tužilaštvu Šaranović dostavio već poznata, neprovjerena operativna saznanja. To je nastavak političkog djelovanja Demokratske Crne Gore koje se temelji na populističkim nastupima, iznošenju neistina i targetiranju bez dokaza. Gromoglasno, senzacionalistički i populistički je krajem jula, na ministarskom satu, prvi čovjek MUP-a saopštio da ima ekskluzivnu vijest. - Ovo što ću danas pokazati su zvanična dokumenta Službe javne bezbjednosti i izazvaće političko-društveni zemljotres u Crnoj Gori. Tako je Šaranović, najavio navodno dugo skrivane detalje o ubistvu nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića. Politički zemljotres je najavio u prvoj a odjavio već u trećoj rečenici. Pojašnjenjem koje je prošlo ispod radara javnosti. - Informacija broj jedan, zavedena u Službi javne bezbjednosti prije dvadeset pet godina, sadrži sljedeće informacije: prema neprovjerenim podacima Goran Žugić je ostvario posredan ili neposredan kontakt... I tako dalje…  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251103191128_29c2103fd2ab14ea65c0e7dd746d404971da34f250e8745ef2cd9bda5759a133" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"><figcaption>Danilo Šaranović</figcaption></figure>  Šaranović je upravo to citirao - ,,prema neprovjerenim informacijama"... Zvaničnost, ali i validnost, informacije po ministru obezbjeđuje - to što je ona zavedena, a iznešena saznanja se temelje na operativnim informacijama koje su po definiciji – „podaci koji mogu da ukazuju na izvršenje određenog djela, nemaju dokaznu snagu, ali nameću obavezu da budu provjerene“. Zato ministar citira da su podaci koje iznosi - neprovjereni. Nastavljajući politički marketing Demokrata, mjesec i po kasnije Šaranović se ponovo oglasio istim povodom. Nakon što je saslušan u Višem državnom tužilaštvu Šaranović je kazao da je dodatno dostavio zvanično zavedene podatke Službe javne bezbjednosti sačinjene dvije sedmice nakon ubistva Žugića, kao i “produbljeni” izvještaj sastavljen gotovo četiri mjeseca nakon tog događaja. - Ta dokumentacija tužilaštvu je dostavljena pet dana prije mog obraćanja tokom ministarskog sata, u Parlamentu 28. jula. Što se tiče njenog sadržaja, mogu naglasiti jedino da je riječ o materijalu od izuzetnog značaja za rasvjetljavanje slučaja. Detalje neću iznositi, jer je nadležnost tužilaštva da vodi istragu ubistva koje već četvrt vijeka nije rasvijetljeno, a ne javnosti,. Naravno, pred tužiteljkom sam iznio mnogo više detalja od onih koje sam saopštio u Parlamentu, kazao je ministar. Navodno dokazni materijal je izuzetan značaj izgleda imao - samo u govoru ministra Šaranovića! Tokom nedavnog gostovanja na televiziji Vijesti vrhovni državni tužilac Milorad Marković, rasvijetlio je namjeru ministra unutrašnjh poslova. On je kazao da su mnogi političari javno izjavljivali da imaju određene dokaze i informacije, te da je tužilaštvo takve slučajeve procesuiralo tako što ih je pozivalo da se izjasne pred tužiocima, ali da niti u jednom slučaju nije bilo dostavljanja konkretnih dokaza. Radilo isključivo o operativnim informacijama. - Posljednje što smo uradili je to da smo pozivali ministra unutrašnjih poslova Šaranovića koji je prezentovao u skupštini određene informacije i mi smo ga pozvali da da dokaze. On nam je samo dao operativne informacije. U svim tim slučajevima nismo dobili nikakve dokaze, decidan je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251103191128_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković</figcaption></figure>  Senzacionalističke zloupotrebe javnog prostora i plasiranje notornih neistina u političke svrhe odavno su način funkcionisanja Demokrata. Potvrdili su to nebrojeno puta do sada. I kada su navodno vetingovali poštene i časne policajce, urušavajući bezbjednosni sistem države. Ali i kada je onaj - citiramo predsjednika Demokrata Aleksu Bečića - ,,užasni prostorni plan Budve" odjednom postao prihvatljiv, ali tek nakon što je njegova majka ušla u građevinski biznis... I kad je ,,mali Berija" mjesecima bježao od poštara kako se ne bi suočio sa optužbama za izrečene neistine o Bemaksu. Ali i kad su tvrdili da su sve skaj prepiske tačne osim onih u kojima se vidi da Škaljarci za Demokrate kupuju glasove. Spisak je mnogo duži jer je u pitanju suština djelovanja Demokratske Crne Gore. Stoga ne čudi ni izjava ministra Šaranovića na skupštinskom zasjedanju krajem jula da su Demokrate “napravile takav sistem da su spremni i život za istinu dati”. Ipak, sudeći po onome što Demokrate odavno rade, obožavatelji ove minorne političke pojave ne moraju brinuti za živote svojih političkih idola.

Tag: smrtna-kazna

Kina osudila na smrtnu kaznu članove zloglasne mijanmarske mafije

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Vrhovni sud Irana ponovo potvrdio smrtnu kaznu protiv aktivistkinje Šarife Mohamadi

Broj egzekucija u svijetu najviši od 2015: Dodatno zabrinjava pogubljenje maloljetnika i osobama s mentalnim poteškoćama

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Indijana izvršila prvo pogubljenje za 15 godina

Nigerija: Djeci prijeti smrtna kazna zbog učešća na protestima protiv poskupljenja

Kina osudila na smrtnu kaznu članove zloglasne mijanmarske mafije

Raičević poslat u pritvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg ugrožavanja bezbjednosti djevojke koju je pretukao i drugih građana

Predstavljen Akcioni plan za upravljanje Nacionalnim parkom Lovćen 2026–2030.

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO