Podržavam stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu, i spremni smo da damo svoj doprinos u tom pravcu - kazala je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ustavni sud, prema njenim riječima, razumije zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
&nbsp;- Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije. Istovremeno, važno je ukazati da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom - ističe Armenko.&nbsp;
Ustavni sud, kako je rekla, predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti.&nbsp;
- Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način - rekla je Armenko.&nbsp;
Dodaje da sudije Ustavnog suda, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje su u sistemu dobile specijalni dodatak.&nbsp;
- Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i Evropska komisija ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se Sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima - kazala je Armenko.
&nbsp;Zarada, prema njenim riječima, mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
- Postojeći sistem doveo je do toga da npr. sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina - rekla je Armenko.
&nbsp;Ustavni sud, kako je poručila, ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donose.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Armenko: Sistemski riješiti pitanje zarada i prepoznati položaj i ulogu Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.
&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.
&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.
&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko ocijenila je da, ukoliko bi se zauzeo strogo formalistički pristup u izbornim sporovima, to bi &nbsp;obesmislilo ulogu Suda i odgodilo proglašenje izbornih rezultata, ukoliko utvrđene proceduralne greške nemaju stvarni uticaj na ishod izbora.
U saglasnom izdvojenom mišljenju uz Odluku kojom je odbijena žalba Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, Armenko je navela da je saglasna sa ishodom odlučivanja, ali ne i sa obrazloženjem koje se zasniva na konstatovanju navodnih nepravilnosti Državne izborne komisije, bez rješavanja izbornog spora u meritumu, suprotno ranijoj praksi Ustavnog suda u istim ili sličnim situacijama.
- Što se odlučivanja u meritumu tiče, potpuno sam saglasna da razlika koja se ogleda u tome što se broj upotrijebljenih glasačkih listića (271) ne podudara sa brojem kontrolnih kupona odvojenih od glasačkih listića (269) – dakle razlika u svega dva upotrijebljena listića, nije mogla bitno uticati na izborni rezultat, tj. ne predstavlja nepravilnost koja bi bitno uticala u smislu uspostavljanja nadležnosti Ustavnog suda koja se aktivira po Zakonu o Ustavnom sudu, kada se ona ističe kao razlog za poništaj izbornog postupka - istakla je ona.
Armenko je ukazala da je Ustavni sud obavezan da se pridržava standarda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima izborni proces mora biti takav da garantuje pravičnu, objektivnu i dovoljno obrazloženu odluku i spriječi svaku zloupotrebu ovlašćenja od strane nadležnih organa.
- Ograničavanje Ustavnog suda na konstataciju neregularnosti i nepravilnog odlučivanja i eventualnim ukidanjem tog rješenja bez uzimanja u obzir suštine izborne problematike, dovelo bi do toga da sam Ustavni sud suštinski pomogne i podstakne nadležne organe za sprovođenje izbora, da vrše moguće opstrukcije izbornog postupka - istakla je Armenko.
Navodi da je Evropski sud u svojoj praksi utvrđivao konvencijske povrede kada su domaće vlasti navodile pretjerano formalističke razloge, a sve kako bi izbjegli ispitivanje suštine izborne žalbe.
- Smatram da je neophodno da se pruži zaštita biračkom pravu i cjelokupnom izbornom procesu u situaciji kada su nadležne izborne komisije, koristeći se procesnim pravnim nedorečenostima, ne razmatrajući suštinu, onemogućile da se dođe do izbornih rezultata. Suprotnim postupanjem, Ustavni sud bi došao u situaciju da sam krši prava koja je pozvan da štiti - kazala je Armenko.
Zbog navedenog, ističe Armenko, činjenično stanje u žalbi povodom izbora u Kotoru zahtijevalo je isti pristup kao i u svim drugim predmetima, a ne da se u ovom predmetu napravi izuzetak, a u kojima se vodilo računa da se ukidanjem rješenja izborne komisije zbog nepostojanja kvoruma za odlučivanje, ne bi mogla postići djelotvorna zaštita izbornog prava podnosilaca izborne žalbe, a u širem smislu ni zaštita izbornog prava svih birača koji su glasali na izborima.
- U protivnom, postavlja se veoma ozbiljno pitanje, da li onda nadležne izborne komisije mogu bez ikakve kontrole raspuštati biračke odbore i ponavljati izbore i to sve dok se ne postigne željeni izborni rezultat - zaključila je Armenko.

Armenko: Strogo formalistički pristup u izbornim sporovima obesmišljava ulogu Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore je postigao, uprkos svim izazovima, da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete samo u posljednje dvije godine. Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na godinu i osam mjeseci, što je od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto, saopštila je predsjednica suda Snežana Armenko.
Armenko je na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“ u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Strazburom i Savjeta Evrope istakla da Ustavni sud konstantno doprinosi unaprjeđenju ustavne demokratije, posebno unapređenjem argumentacije u svojim odlukama, koje su bazirane na praksi Evropskog suda.
- Poštovanje Ustava i pozitivnih propisa Crne Gore, ne predstavlja samo obavezu svih njenih građana, već prije svega predstavlja obavezu svih državnih organa, koji svojim primjerom moraju pokazati da njihov rad bezuslovno zasnivaju na poštovanju Ustava i zakona - istakla je Armenko.
Iako je Ustavni sud donedavno bio predmet pojačane pažnje i nadzora Evropskog suda za ljudska prava i odjeljenja za izvršenje zbog dugog trajanja postupaka, danas je situacija drugačija.
- Sa svega 40 odsto kadrovske popunjenosti, u posljednjih godinu i po dana Ustavni sud je izuzetnim naporima i predanim radom, obezbijedio i očuvao djelotvornost ustavne žalbe i ažurnost koju nema niti jedan Ustavni sud u regionu - navela je Armenko.
Ustavni sud je svjestan da će povećana aktivnost neminovno dovesti i do povećanja broja uloženih predstavki Sudu u Strazburu.
- U tom pravcu želim da istaknem da Ustavni sud sve odluke Evropskog suda za ljudska prava očekuje i prihvata kao vodilje ka potpunoj i pravilnoj standardizaciji ljudskih prava u Crnoj Gori i priliku da unaprijedimo stepen potpune zaštite ljudskih prava na nacionalnom nivou i samim tim jačanju povjerenja javnosti u naš rad - zaključila je Armenko.
Armenko je na okruglom stolu bila panelista na sesijama posvećenim izvršenju presuda Evropskog suda koje se odnose na stečaj, kao i na oblast eksproprijacije i restitucije.
Okruglom stolu su prisustvovale sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednici i sudije drugih sudova, šefica divizije u Odjeljenju za izvršenje presuda ESLJP, predstavnici ministarstava pravde i vanjskih poslova, te predstavnici komisija za povraćaj i obeštećenje.

Armenko: Pred Ustavnim sudom nema žalbi starijih od dvije godine

Brojne odluke Ustavnog suda koje su donešene u posljednjem periodu, posebno odlučujući o ustavnim žalbama, pokazuju da se ostvarenje ideje ljudskih prava ne može zamisliti bez djelovanja Ustavnog suda, poručila je predsjednica suda Snežana Armenko na Trećem balkanskom forumu ustavnih sudova u Antaliji. Govoreći na temu “Standardizacija ljudskih prava i uloga ustavnog sudstva”, Armenko je istakla da demokratija jeste nužan, ali ne i dovoljan preduslov za vladavinu prava i, stoga je potrebno imati i zaštitni mehanizam. Na tom putu je, kaže, posebno značajna uloga ustavnog sudstva i odluka međunarodnih organa, u prvom redu presude Evropskog suda za ljudska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115131116_ff13d6c709003bded7ba19033cf021221adf0873ef40eff109c34cf509c94223" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Treći balkanski forum ustavnih sudova"><figcaption>Treći balkanski forum ustavnih sudova(Photo: Ustavni sud)</figcaption></figure>  - Najplemenitiji zadatak koji imaju pravni poredak i organi koji ga sprovode jeste zaštita slabijeg, zaštita manjina, što je u posebnoj mjeri i zadatak Ustavnog suda koji mora aktivno da sankcioniše povrede Ustava koje učini zakonodavna, izvršna i sudska vlast, i ne smije da izbjegava aktivističke odluke kada su ugrožene osnovne ustavne vrijednosti ili dolazi do narušavanja tih vrijednosti zbog nepoštovanja odluka iz stavova Ustavnog suda - kazala je Armenko. Predsjednica Ustavnog suda je podsjetila da Sud u posljednjem periodu donosi odluke koje značajno doprinose zaštiti ljudskih prava. Tako je Ustavni sud prvi put ispitao povrede prava na život zbog smrti pacijenta u bolnici, ukinuo sudske odluke zbog povrede usljed loše kaznene politike u slučaju mučenja, ukinuo sudske odluke zbog propusta sudova u građanskom postupku da valjano istraže navode o mobingu, te ukinuo dvije presude jer je utvrdio da crnogorski sudovi ne mogu dopisivati uslove za odgovornost države za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom državnih organa, pored onih propisanih zakonom. Armenko je zaključila da vjeruje da je upravo Ustavni sud Crne Gore institucija koja gradi integritet na autoritetu svojih utemeljenih i dobro obrazloženih odluka, i koja usmjerava crnogorski pravni put u pravcu dostizanja evropskih pravnih standarda.

Armenko: Zaštita ljudskih prava se ne može zamisliti bez Ustavnog suda

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sutkinja Desanka Lopičić učestvuju na Šestom kongresu Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji se održava u Madridu od 28. do 31. oktobra, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ustavni sud Crne Gore član je Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu od septembra 2011. godine — asocijacije koja danas okuplja 122 člana.
Ovogodišnji kongres, kako navode u saopštenju, posvećen je temi „Ljudska prava budućih generacija“, s fokusom na zaštitu kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa, što su pitanja od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Prvog dana skupa biće održani sastanci ustavnih sudova po regionima i jezičkim grupama, među kojima i sastanak evropskih ustavnih sudova.
Svjetska konferencija o ustavnom sudstvu osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo međunarodne organizacije u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju ustavnu kontrolu širom svijeta.
Učešće predsjednice Armenko i sutkinje Lopičić, kako se navodi, omogućiće razmjenu iskustava Ustavnog suda Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda, kao i upoznavanje sa praksom sudova iz Evrope i drugih kontinenata. Skup će, takođe, biti prilika za unapređenje saradnje među sudovima, što je od značaja u kontekstu planova rada Ustavnog suda u narednom periodu.
Na kraju saopštenja podsjeća se na član 11 Ustava Crne Gore:
„Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.“

Armenko i Lopičić na Svjetskoj konferenciji o ustavnom sudstvu u Madridu

Dogovorena je saradnja između Ustavnog suda i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, a zajednički projekat biće realizovan u periodu od januara do maja 2026. godine - dogovoreno je na sastanku čelnica ovih institucija Snežane Armenko i Anđele Jakšić Stojanović.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, prvenstveno usmjeren na učenike osnovnih i srednjih škola, ali i na studente i ima za cilj približavanje rada i nadležnosti Ustavnog suda mladima.
- Inicijativa će obuhvatiti posjete školama širom Crne Gore, tokom kojih će predsjednik ili sudije Ustavnog suda razgovarati sa učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola o značaju prava, ljudskim pravima i slobodama, kao i ulozi i radu Ustavnog suda - istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Armenko i Jakšić Stojanović ocijenile su da je ovaj projekat dragocjena prilika za uspostavljanje direktnog dijaloga sa učenicima, koji se kroz nastavu već upoznaju sa pojmovima prava, demokratije i Ustava - istaknuto je u saopštenju.
Ministarstvo i Ustavni sud zajednički će raditi na tome da ove aktivnosti budu prilagođene dinamici školske 2026/2027. godine, čime će učenicima i studentima biti pružena dodatna prilika da znanja iz oblasti prava povežu sa radom najviše sudske institucije u zemlji.

Mladima će približiti rad i nadležnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim &nbsp;je predsjedavao sudija Amir Đokaj, odredilo je ukupno 105 godina zatvora za Vladana Radomana i ostale optužene za ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića, stvaranje kriminalne organizacije i prodaju marihuane.
Naime, Radoman je osuđen na 10 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije. Ilija Ivanović na 18 godina za teško ubistvo podstrekafvanjem i stvaranje kriminalne organizacije. Velibor Stanišić osuđen je na 20 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo podstrekavanjem.
Ilija Milanović je osuđen na sedam godina zatvora za šverc marihuane i stvaranje kriminalne organizacije. Nikola Martinović dobio je kaznu 40 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo pomaganjem i teško ubistvo. Miloš Joković osuđen je na četiri godine zatvora.
Filip Ivanović i Boban Sjekloća koji su takođe bili među optuženima, ubijeni su u kriminalnim obračunima prije izricanja presude.

Viši sud odredio ukupno 105 godina zatvora za Radomana i ostale za ubistva Gazivode i Muhadinovića

Poljska će pokrenuti istragu o mogućim vezama između seksualnog prestupnika Džefrija Epstina i ruskih obavještajnih službi, kao i o bilo kakvom uticaju koji je to moglo imati na Poljsku, rekao je u utorak premijer&nbsp;
Nedavno objavljivanje miliona internih dokumenata američkog Ministarstva pravde, povezanih s Epsteinom, otkrilo je veze pokojnog finansijera i seksualnog prestupnika s brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa — i prije i nakon što je 2008. priznao krivicu po optužbama u vezi s prostitucijom.
<h3>Istražni tim za rusku povezanost</h3>
Tusk je na sjednici vlade rekao da će vlasti formirati tim koji će istražiti sve potencijalne posljedice Epstinovih zločina u Poljskoj, posebno u vezi s mogućom umiješanošću ruskih tajnih službi.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na pisani zahtjev Rojtersa za komentar Tuskovih navoda, a ni ruska ambasada u Varšavi nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar poslat imejlom.
- Sve je više tragova, informacija i komentara u globalnim medijima koji se odnose na sumnju da su ovaj neviđeni skandal s pedofilijom suorganizovale ruske obavještajne službe. Ne moram vam govoriti koliko je za bezbjednost poljske države ozbiljna sve vjerovatnija mogućnost da su ruske obavještajne službe suorganizovale ovakvu operaciju. To može značiti da posjeduju i kompromitujuće materijale protiv mnogih lidera koji su i danas aktivni- rekao je Tusk.
Ruska reakcija
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u decembru je izjavila da Epstinovi dosjei ukazuju na licemjerje zapadnih elita.
- Ovdje su, kako sam shvatila, bili svi zapadni ‘predavači o životu’ koji su svisoka gledali na Rusiju i koji su nam držali predavanja o ‘demokratiji i ljudskim pravima’, u zanimljivim pozama s jednako zanimljivim partnerkama i partnerima- napisala je na Telegramu.

Poljska pokreće istragu o mogućim vezama Epsteina i ruskih obavještajnih službi

Minimalna penzija od 450 eura, koja već dvije godine nije povećavana, uvećana je za mizernih 1,74 € - što je više nego ponižavajuće za više od polovine penzionera, kazao je poslanik DPS-a, Nikola Milović.
- Prazna obećanja pokazuju da socijalna pravda nije prioritet, dok spirala inflacije i rastućih zaduženja gradjana postaju noćna mora- poručio je Milović.
Ističe da su penzioneri prevareni, potcijenjeni i prepušteni sami sebi.
- Upravo se oni svakodnevno bore za egzistenciju i postavlja se pitanje kako će spojiti "kraj s krajem", baš kao i većina građana nakon najdužeg mjeseca u godini- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2018689327480426541%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Vlada ponizila penzionere

Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova reagujući na odluku Jakova Milatovića da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.
- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.
 
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.
 
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Tag: snezana-armenko