Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Crnoj Gori je neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu, jer je primjena aktuelnog pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja, ocijenila je predsjednica tog suda Snežana Armenko na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem. 
 
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Božović su se saglasili da treba raditi na snaženju materijalnog položaja sudija i nezavisnosti tog suda, uvažavajući njegovu autonomiju. 
 
Navodi se da je Armenko informisala Božovića o radu tog suda u prethodnoj godini, gdje je, kako je kazala, postignuta efikasnost u rješavanju ustavnih žalbi. 
 
Ona je rekla da riješeno više žalbi od godišnjeg priliva, a akcenat je bio na predmetima koji su stariji od tri godine. 
 
Armenko je istakla da je Ustavni sud prošle godine, u postupku rješavanja ustavnih žalbi, skratio prosječnu dužinu trajanja postupka na godinu i 11 mjeseci, sa tri godine i jedan mjesec koliko je taj postupak prosječno trajao u 2023. godini. 
 
- Ona je ukazala da je potrebna izrada novog Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, jer je dosadašnja, skoro decenijska, primjena aktuelnog Zakona pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja i potrebu za drugačijim normiranjem konkretnih instituta - kaže se u saopštenju. 
 
Armenko i Božović su ocijenili da je neophodno intenzivirati i rad na donošenju Zakona o nosiocima ustavnosudskih i sudskih funkcija, čime će se, između ostalog, doprinijeti snaženju institucija i poboljšanju materijalnog položaja nosilaca tih funkcija. 
 
Božović je rekao da je spreman za saradnju sa Ustavnim sudom u mjeri koja ne utiče na samostalnost i nezavisnost tog suda, konkrektnim aktivnostima koje će osigurati da Ustavni sud dosljedno prati i primjenjuje standarde na putu ostvarivanja vladavine prava i evropske agende.&nbsp;

1250x600

1084x550

Armenko: Neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu

To što su na svojim poslaničkim mjestima poslanici vladajuće većine istakli zastave Evropske unije želja je da odgovore na to što je prilikom posjete izaslanice Marte Kos poslanički klub Socijaldemorata (SD) istakao crnogorske i zastave EU. Tim potezom htjeli smo da pošaljemo poruku da niko u SD-u, kao ni u opoziciji, nije htio da stane na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali da prije svega poštujemo državu Crnu Goru i njen Ustav - kazao je za 24 sata Televizije poslanik SD-a, Branislav Nenezić.
Rasprava o budžetu poslanika vladajuće većine u Skupštini, naglašava Nenezić, samo je privid i kupovina vremena kako bi se van plenuma dogovarali o njima važnim stvarima. Optužbe da opozicija sabotira usvajanje budžeta pale su u vodu jer je, kako je kazao, uložen veliki broj amandmana, kako bi se Zakon o budžetu za 2025. godinu korigovao u pozitivnom pravcu.
Nenezić je kritikovao ažurnu odluku Administrativnog odbora da dodijeli specijalni dodatak na platu sudijama i predsjednici Ustavnog suda, dok je na čekanju skidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću.&nbsp;
Administrativni odbor mjesecima se oglušuje na zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine poslanički imunitet, zbog predmeta koji je protiv njega formiran za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 

- Vlada je 30. decembra na elektronskoj sjednici oldučila o dodatku od 60 odsto na zaradu za predsjednicu i članove Ustavnog suda. Ta odluka je već 31. decembra izašla u Službenom listu i čekalo se samo na Administrativni odbor, koji je 6. februara tu odluku usvojio. Svakome je jasno da je očigledno morao da se ispoštuje dogovor koji je postojao. Taj dogovor odnosi se na zahtjev koji je predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) poslala Ustavnom odboru (o penzionisanju sudija). Predsjednica Administrativnog odbora, poslanica Jelena Nedović, bila je veoma ažurna da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela, a već četiri mjeseca imamo situaciju da odbor ne zasjeda po pitanju ukidanja imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću, na zahtjev tužilaštva - naglasio je Nenezić.
On smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić još jednom pokazao da je vođa aktuelne većine, jer je na parlamentarnom zasijedanju, kako kaže, disciplinovao one koji su bili raspoloženi za pregovore sa opozicijom.
- Nekim ljudima iz aktuelne većine Mandić je posalo jasnu poruku da nema razgovora bez njegove saglasnosti. Nakon toga smo čuli izjavu Milana Kneževića da je Koalicija za Budućnost Crne Gore ta koja je nosilac vlasti i koja predstavlja najjaču snagu u aktuelnoj većini - ističe Nenezić.
Smatra i da je bez obzira na to kakvo će mišljenje Venecijanske komisije biti o odluci Ustavnog odbora, koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović), jasno kako će se vladajuća većina prema njemu odnijeti.
- Jasno je da će se aktuelna većina, nezavisno od mišljenja Venecijanske komisije ili bilo koje institucije koja može biti nadležna, odnosti onako kako to odredi Mandić - uvjeren je Nenezić.
Govoreći o situaciju u Budvi, Nenezić kaže da su njeni građani zaslužili da poslije godinu bude odblokiran sistem i da se krene sa pripremama za turističku sezonu, s obzirom na veliki dio prihoda koji se generiše. Smatra da se po reakcijama na formiranje vlasti u Budvi istakao PES koji, kako kaže, djeluje kao PR koalicije Za budućnost Crne Gore.
- Teže PES-u pada formiranje vlasti u Budvi, nego samom nekadašnjem DF-u, a tu su se dodale i kolege iz Bošnjačke stranke koje treba ispraviti u njihovim tvrdnjama. Jer gospodin (Nikola) Jovanović je bio samo jedan od ljudi na listi koju je predvodio Dejan Božović, grupe građana. Zaista je nekorektan način brojanja krvnih zrnaca građana Budve. Mislim da je gospodin Jovanović svojim izjavama pokazao da ima platformu, viziju i želju da zaista Budvu pokrene. Evropski savez je postigao izvanredan rezultat sa gospodinom Petrom Odžićem na čelu i dali smo ruku da se Budva pokrene. Budva treba da bude veliki zamajac i Crnoj Gori, a sama vlast u tom gradu zamajac svega onoga što treba da se desi i na državnom nivou - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Vlast u Budvi da bude zamajac svega što treba da se desi i na državnom nivou

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Pismo kojim predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko obavještava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da sudija Budimir Šćepanović stiče uslov za starosnu penziju zvanična je potrda da je Ustavni odbor, bez prethodnog obavješenja &nbsp;Ustavnog suda, uz kršenje Ustava Crne Gore, donio zaključke na osnovu kojih je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić neustavno konstatovao prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda"> <figcaption>RAZLIČITI ARŠINI: Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ustavni odbor se tada pozvao na odredbe Zakona o PIO, a danas je Ustavni sud nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova 3:2 ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. &nbsp; Predsjednica Ustavnog suda Armenko je tada, bez održanja plenarne sjednice, poslala obavijest predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović o starosnoj dobi i godinama staža sudija Ustavnog suda. &nbsp; Nakon toga je, uz flagrantno kršenje člana 154 Ustava Crne Gore, parlamentarna većina - preciznije: lično Andrija Mandić - konstatovala da je sudiji Đuranović istekao mandat. &nbsp; <blockquote>Pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu</blockquote> U današnjem obavještenju, koje potpisuje predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, citira se član 154, stavovi 1 i 3 Ustava Crne Gore i naglašava da je &nbsp;propisano, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. &nbsp;-Odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kako dodaju, između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, navedeno je u pismu Armenko upućenog Milatoviću. &nbsp;- Obavještavamo Vas da je na sjednici Ustavnog suda od 25. decembra Ustavni sud razmotrio pitanje utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića i obavještavanje nadležnog predlagača. Dvije sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije. Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore – zaključuje se u obavještenju Milatoviću. &nbsp;Prema informacijama Portala ETV, sudije Snežana Armenko i Momirka Tošić su glasale da je sudiji Šćepanoviću prestao mandat još maja ove godine, dok je ostalo troje sudija – Faruk Resulbegović, Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić – glasalo da sudija Šćepanović stiče uslove za penziju po Zakonu o radu, 31. maja 2025. godine. Upravo pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde" data-rendition-name="original" width="1134" height="877" loading="lazy" alt="Pismo Andrije Mandića"> <figcaption>Pismo Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Predsjednik države Milatović je, nakon pisma Armenko, u saopštenju konstatovao da su ,,potvrđeni su stavovi predsjednika Milatovića, kada je u pitanju insistiranje na poštovanju Ustavom utvrđenih nadležnosti Ustavnog suda, a koje su proteklih dana bile uzurpirane od strane Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore”. -Ovakav ishod današnje sjednice Ustavnog suda može biti podstrek svima da daju svoj puni doprinos prevazilaženju institucionalne krize i povratku u redovne ustavno-pravne okvire – zaključio je predsjednik Milatović. &nbsp;

Draško Đuranović

Predsjednica Ustavnog suda Armenko u pismu predsjedniku Milatoviću potvrdila da je Ustavni odbor prekršio Ustav penzionisanjem sudije Đuranović

Ustavni sud Crne Gore donio je jednoglasno odluku da predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću uputi obavještenje da sudija ovog suda Budimir Šćepanović stiče uslov za starosnu penziju, navodi se u saopštenju sa sajta Ustavnog suda.
&nbsp;U obavještenju, koje potpisuje predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, se navodi da je odredbom člana 154 st. 1 i 3 Ustava Crne Gore propisano, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.
Odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kako dodaju, između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
- Obavještavamo Vas da je na sjednici Ustavnog suda od 25. decembra Ustavni sud razmotrio pitanje utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića i obavještavanje nadležnog predlagača - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dvije sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije.
- Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore - navodi se u obavještenju Milatoviću.

Ustavni sud obavijestio Milatovića da Šćepanović stiče uslove za penziju

Crna Gora je u potpunosti zarobljena od strane pojedinih partija i njihove vlasti. Prisustvujemo sve većem urušavanju institucija od strane vladajuće koalicije. Podjela vlasti je formalna, a ne stvarna, vlast je koncentrisana u rukama vlastodržaca, kojima glavni pečat daje predśednik parlamenta Andrija Mandić. Tužilaštvo i institucije sile su pretvorene u partijske prćije, policija i bebjednosni sektor odišu neprofesionalizmom, ne bave se bezbjednošću države i društva, već su ideologizovane i politizovane. Ne postoji kultura dijaloga, zakoni se donose oktroisano, bez konsultacija sa opozicijom i civilnim sektorom, samovoljom vlasti, tumače se Ustav i zakoni kako kome odgovara, omaložava se bilo koje mišljenje intelektualaca i stručne javnosti. Dirktno se kontrolišu obrazovne ustanove i kadrira se u njima partijski i ideološki, RTCG, kao javni servis, i sve lokalne televizije su pod kontrolom vlasti, itd... Sve ovo govori da se o Crnoj Gori ne može ni u tragovima govoriti o ustavnoj demokratiji, posebno što imamo na vlasti političke subjekte koji ne razumiju ili neće da razumiju da je demokratija vladavina zakona, a ne diktatura i samovolja većine nad manjinom i da im većina u parlamentu ne daje za pravo da krše zakone i sprovode sopstvenu ideologiju ili političke i lične interese, ne obazirući se čak ni na Ustav zemlje, niti na međunarodne povelje koje su sastavne dio unutrašnjeg zakonodavstva. Mi smo u stanju degradacije demokratije da je razumno postaviti pitanje: nijesmo li već stupili u autoritativan režim u kojem mali broj lica odlučuje o sudbini svih i to o najbitnijim pitanjima? <h2>Nema zakona koji je iznad Ustava</h2> Današnja Srbija je dobar primjer kako jedna država ne treba da izgleda. Većina obrazovanih ljudi je digla glas protiv sistema u kojem je vlast iznad zakona, posebno oličen u odgovoru studenata državnih univerziteta predśedniku Vučiću na njegov poziv na razgovor sa njima, da oni nemaju ništa sa njim, niti on ima nadležnosti nad zahtjevima koje su postavili pred institucije Srbije. Drugim riječima, žele da žive u normalnoj demokratskoj državi u kojoj institucije obavljaju svoje poslove po zakonu, profesionalno, bez upliva politike, a ne u državi u kojoj jedan čovjek odlučuje o svemu. Bukvalno o svemu! Crna Gora kao da slijedi Srbiju u načinu vladavine. Posljednji je slučaj, u nizu bezakonja čiji smo svjedoci, kada je Ustavni odbor, u saradnji sa predśednicom Ustavnog suda, predśednicom Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelenom Božović, kao predstavnika vlasti i uz uputstvo izvršne vlasti, organizovao zavjeru kojom se urušava ustavni poredak države Crne Gore i blokira rad Ustavnog suda. Pokušali su notornu činjenicu da pojedine sudije Ustavnog suda stiču pravo na penziju da prikažu kao imperativnu. Mogli su se informisati kod svojih prijatelja i saradnika u srpskoj bezbjednosnoj agenciji (BIA) da bar 15 odsto zaposlenih kod njih su stekli uslove za penziju zbog beneficiranog staža, ali ne odlaze u penziju zbog većih primanja, već rade dok ne ostvare uslove za starosnu penziju. Mi smo dočekali da nam jedan Vasilije Čarapić, „slavno ime“ u oblasti prava, tumači zakone, iako se na veb stranici Skupštine Crne Gore jasno definišu nadležnosti Ustavnog odbora. Sem što samo razmatra pojedine stvari, on samo podnosi Skupštini prijedlog za pet sudija Ustavnog suda. Ali tek kad mu se Ustavni sud ili drugi predlagač obrati zvanično. U članu 121. Ustava Crne Gore, u stavu 2, piše „Sudiji prestaje funkcija ako to sâm zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora“. Nema nijednog zakona koji je iznad Ustava Crne Gore. U Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore, u članu 7, stav 2, piše „Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Dakle, Ustavni sud, a ne predśednica Ustavnog suda!!! I to je to! Ostalo je sve politikanstvo sa opasnim namjerama, koje zalaze i u krivičnu odgovornost. Elementarno pravilo svake pravno uređene države je da sudije ne mogu biti članovi, niti otvoreni simpatizeri bilo koje političke opcije. Opravdana je sumnja da je predśednica Ustavnog suda, Snežana Aramenko, iz političkih razloga, svjesno, ne poštujući zakonsku proceduru, pomagala vladajućoj većini da izvrši nelegalnu smenu sudija i ustavnu blokadu države. Uostalom, ona je i izabrana za sudiju Ustavnog suda kao podobna vladajućoj garnituri. U svakoj zemlji se na mjesta predśednika ustavnih sudova postavljaju sudije sa najvećim iskustvom, samo se u Crnoj Gori postavlja osoba na čelo Ustavnog suda sa najmanje sudskog iskustva (cca 15 godina). I to govori dosta. Posebno što nije prihvaćena kandidatura mnogih sudija koji iskustvom, stručnošću, priznatim karijerama i izvan Crne Gore, iskustvom u međunarodnim sudovima i institucijama, titulama eksperata, uveliko prevazilaze kapacitete dotitične Armenko. O etičkim standardima da ne pominjemo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221211244_47844d38663c3cdf691c937a919fb683e5d4de56cd58ad63605b4392018ea941.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221211244_47844d38663c3cdf691c937a919fb683e5d4de56cd58ad63605b4392018ea941" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>POMOGLA USTAVNU BLOKADU DRŽAVE: Snežana Armenko</figcaption> </figure>  <h2>Odavno je trebalo radikalno reagovati</h2> Za ovu priliku paše mi Hegelova misao „Bolje je boriti se i izgubiti bitku, nego nikada se ne izboriti“. Dobro je što je opozicija riješena da ne dozvoli bezakonje, iako do sad nije adekvatno odgovarala obzirom na težinu zločina nad Crnom Gorom i njenim institucijama. Ali, moram pitati što traži Abazović i URA u obraćanju ambasadorima Kvinte? Da li hoće time da se normalizuje i uvede princip amnestiranja za mnoga kršenja zakona, urušavanje institucija, partijsko tužilaštvo i sudstvo, antiustavni temeljni ugovor sa SPC i još mnogo, mnogo toga? Abazović mora biti predmet krivičnog gonjenja, jer je on veoma doprinio bezakonju u Crnoj Gori, otvarajaću put i za današnje. Što se tiče adresiranja pisma ambasadorima Kvinte, treba shvatiti da se u Crnu Goru šalju trećerazredne diplomate, koje uglavnom otaljavaju svoje poslove, bez ikakvog udubljivanja u meritum. Neophodno je direktno se povezivati sa ministarstvima spoljnih poslova, parlamentima i medijima uticajnih zemalja i EU, posebno koristiti prijateljske zemlje u EU, poput Hrvatske i drugih. Nema razloga za seirenje što Mandić, kao predśednik parlamenta, nije primljen od nikoga u Briselu, isti ti se svaki treći dan, sa izuzetnom ljubaznošću, pozdravljaju i vode prijateljske razgovore sa diktatorom čiji je Mandić pion i koji parazitira na velikosrpskoj ideologiji srpskog predśednika o „srpskom svetu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221211244_2d485af4b7e07cad3f936ffac4a5069a32d6c15068d89470b4a49e04a0e3551f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221211244_2d485af4b7e07cad3f936ffac4a5069a32d6c15068d89470b4a49e04a0e3551f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>NEMA RAZLOGA ZA SEIRENJE ŠTO GA BRISEL NEĆE: Andrija Mandić</figcaption> </figure>  Nažalost, sadašnja briselska birokratija se vodi pogrešnim ośećajem da su za Crnu Goru dobro rješenje seoski đilkoši, samo zato što su završili prestižne fakultete u inostranstvu. Pa makar koalirali i sa ljudskim talogom. Očito je birokratija u Briselu zabila glave u sopstvene zadnjce, iz kojih čak nijesu u stanju da prepoznaju očajničku i iskrenu borbu studenata u Srbiji za demokratsku i slobodnu zemlju, na način dostojan divljenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222071224_bf41b762-cb94-4cab-a1ae-467321623d22.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241222071224_bf41b762-cb94-4cab-a1ae-467321623d22" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DIO ZAVJERE: Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Upravo zato je pogrešno što je opozicija, na čelu sa DPS-om, izbjegavala da bude proglašena kao remetilački faktor i ekstremisti, dok su zemlju progutali litijaši, na čelu sa nepismenim premijerom. Odavno je radikalno trebalo reagovati na neustavno glasanje u parlamentu bez prisustva poslanika 23. 11. 2020. i kršenje odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, kao i 28. 12. 2020. godine kada je, bez kvoruma, prekršen Ustav i sa 40 prisutnih poslanika, verifikovan mandat Suadi Zoronjić. Kao što se morala rušiti vlada Dritana Abazovića prije potpisivanja neustavnog temeljnog ugovora, bez obzira što bi on bez legalnog kapaciteta, u tehničkom mandatu, potpisao taj Ugovor. Moralo se braniti pravo na zakonito i pošteno suđenje i pritvaranje u razumnim rokovima, jer to nije miješanje u rad tužilaštva, već legitimno traženje da se ne zloupotrebljava pravosuđe, kao što je trebalo bojkovati popis, jer je ćoravom jasno da je održan u nelegalnim uslovima i bez adekvatne kontrole, itd... Ali, to je tema nekog drugog teksta. I sam sam svjedok da je retorika u parlamentu mnogih iz opozicije izuzetna, poneka čak antologijska, da pogađaju suštinu, ali se bojim da taj retorički dar ne postiže neki veliki učinak u odbrani Crne Gore od skakavaca koji su je napali. Kao što ni ovo moje pisanije neće mnogo pomjeriti kalpake na glavama onih koji vode Crnu Goru u propast. Doduše, pitanje je imamo li mi kapacitet u građanstvu i u crnogorskoj mladosti, koja razumije trenutak i što se događa i da li su dostojni da se uporede sa svojim vršnjacima u Srbiji? Imaju li građani Crne Gore svijest da karikaturalnim programima đilkoša iz Pljevalja i balavurdije oko njega „jedu“ budućnost svoje đece i unučadi?

Slobodan Jovanović

Vladavina pojedinaca, a ne zakona

Ukrajina je izjavila da je uništila dva mosta unutar Rusije koristeći nekoliko jeftinih dronova za napad na zalihe mina i municiju koje su tamo skrivale ruske snage.
Ukrajinska vojska izjavila je da ruska vojska dva mosta u blizini granice s ukrajinskom Harkovskom regijom koristi za opskrbu svojih trupa.
Zbog svoje strateške važnosti, mostovi su bili minirani - tako da je ruska vojska imala mogućnost dići ih u zrak u slučaju iznenadnog ukrajinskog napredovanja.
Nije neobično da napadnuta vojska uništi mostove, ceste i drugu ključnu infrastrukturu na vlastitom teritoriju kako bi spriječila neprijateljsko napredovanje. Ukrajina je to učinila u ranim danima potpune invazije u februaru 2022., uništavajući mostove na cestama koje vode prema Kijevu. Taj je potez odgodio rusko napredovanje i zaštitio ukrajinski glavni grad.
U slučaju dva mosta u Rusiji, ukrajinska vojska saznala je za zalihe mina i iskoristila ih u svoju korist.
Ukrajinska 58. zasebna motorizovana pješačka brigada, koja je provela operaciju, rekla je za CNN da su odlučili pobliže pogledati most nakon što su primijetili neobičnu aktivnost oko njega.
- Postalo je jasno da se tamo nešto događa. Nismo mogli provesti redoviti izviđački dron ispod mosta jer bi signal jednostavno nestao, pa smo doletjeli dronom s pogledom iz prvog lica opremljenim optičkim vlaknima - rekao je predstavnik brigade za CNN.
Video koji je snimio dron prikazuje kako se približava mostu i otkriva veliku hrpu protutenkovskih mina i druge municije. Komad tkanine koji je, čini se, prekrivao zalihu vidi se sa strane.
- Vidjeli smo mine i udarili smo - dodali su.
Video naglo završava kada dron udari u zalihu. Snimka snimljena drugom kamerom s određene udaljenosti prikazuje veliku eksploziju. CNN je geolocirao most viđen na videu u Belgorodsku regiju na jugu Rusije, blizu granice s Ukrajinom.
- Nakon toga odlučili smo provjeriti drugi most. Otkrili smo da je i on miniran i udarili smo. Vidjeli smo priliku i iskoristili je - rekao je predstavnik brigade.
Uništenje mostova – i smion način na koji je Ukrajina to postigla – rijetka je dobra vijest za Kijev.
Ukrajina se suočava s teškom situacijom duž fronta dok ruske trupe nastavljaju napredovati, a ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje odgađa bilo kakve pregovore o prekidu vatre.
Istovremeno, Moskva nastavlja terorisati ukrajinsko civilno stanovništvo gotovo svakodnevnim smrtonosnim zračnim napadima na gradove diljem zemlje.
Rusija nije komentarisala napade na mostove.
Dronovi korišteni u napadu koštaju između 25.000 i 30.000 ukrajinskih hrivnji, odnosno između 600 i 725 dolara, rekao je predstavnik brigade za CNN.
To čini dva napada izuzetno isplativima. Rušenje mosta iz daljine nije lak pothvat. U normalnim okolnostima, to bi zahtijevalo skupo navođenu municiju koje isporučuje sofisticirani sistem poput lansera raketa ili aviona.
Ukrajina je prethodno izjavila da je koristila visokomobilni topničko-raketni sistem(HIMARS) koji je isporučio Zapad kako bi digla u zrak mostove u ruskoj Kurskoj regiji. To je skupo oružje – kada je Njemačka prošle godine kupila tri lansera HIMARS za Ukrajinu od Sjedinjenih Država, platila je ukupno 30 miliona dolara. Svaki projektil košta desetke hiljada dolara.
No, napadi na most nisu bili prvi put da je Ukrajina koristila male i relativno jeftine dronove s pogledom iz prve ruke za maksimalan učinak.
U junu su ukrajinske snage uništile ili oštetile desetke ruskih aviona koristeći male dronove koji su prokrijumčareni u blizinu ruskih vojnih aerodroma u kamionima.

Koristeći dronove od samo 600 dolara Ukrajinci uništili dva strateška ruska mosta

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku i statusnoj promjeni i podjeli Javne predškolske ustanove "Đina Vrbica" u Podgorici.&nbsp;
"Ovom odlukom vrši se statusna promjena − podjela Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica“ u Podgorici, na dvije ustanove", navodi se u obrazloženju.
Prva je Javna predškolska ustanova „Đina Vrbica“, sa sjedištem u ul. Mirka Banjevića br. 6, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Dragan Radulović“, Stari Aerodrom, Vaspitna jedinica „Đina Vrbica“, Gintaš,Vaspitna jedinica „Bubamara“, Centar grada, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 1“, Konik, Vaspitna jedinica „Jelena Ćetković 2“, Cvijetin brijeg, Vaspitna jedinica „Zvončić“, Masline, Vaspitna jedinica „Mali princ“, Zagorič i Vaspitna jedinica „Srcolovka”, Vrela ribnička.
Druga je Javna predškolska ustanova „Sofija Klikovac“, sa sjedištem u ul. Radosava Burića bb, Podgorica, sa sljedećim vaspitnim jedinicama: Vaspitna jedinica „Poletarac“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Mogli“, Zabjelo, Vaspitna jedinica Leptirić“, Pobrežje, Vaspitna jedinica „Stara Varoš“, Stara Varoš, Vaspitna jedinica „Ljubović 1“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Ljubović 2“, Zabjelo, Vaspitna jedinica „Petar Pan“, Zabjelo.
Do izbora direktora ustanova u skladu sa zakonom: za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Đina Vrbica” imenovana je Bojana Razić, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja dok je za vršiteljku dužnosti direktora Javne predškolske ustanove „Sofija Klikovac” imenovana Milodarka Patković, spec. predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
"Do konstituisanja upravnih odbora ustanova u skladu sa zakonom: Javnom predškolskom ustanovom „Đina Vrbica” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Ljiljana Đurović, predsjednica, Iva Božović, članica, Vesna Pejović, članica;
Javnom predškolskom ustanovom „Sofija Klikovac” upravlja privremeni Upravni odbor u sastavu: Vesna Bulatović, predsjednica, Marijana Marković, članica, Marija Đurašković, članica"; piše u obrazloženju.&nbsp;

Razić imenovana za v.d. direktorice JPU "Đina Vrbica", Patković na čelu JPU "Sofija Klikovac"

Na Cetinju je večeras upriličena svečana dodjela nagrada Fondacije “Blažo Sredanović”. Kako to već nalaže tradicija, pored nagrada, Fondacija je i ove godine izdvojila novčana sredstva za cetinjske porodice, ali i za penzionere. Podsjetimo, riječ je o fondaciji koja nosi ime našeg iseljenika i istaknutog filantropa Blaža Sredanovića iz Sjedinjenih Američkih Država, koji već decenijama nesebično pomaže i Cetinju i Crnoj Gori. Kada je riječ o nagradama, one su ove godine pripale našem istaknutom slikaru Dimitriju Popoviću, izvršnom direktoru NVO “Cetinje moj grad” Vesku Pejoviću, pjesniku Zoranu Stanojeviću, našoj mladoj reprezentativki u šahu Nikolini Koljević, najboljim studentima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, ali i časnim sestrama franjevkama. Nagrada Dimitriju Popoviću pripala je za umjetnost. Sa druge strane, Pejović je dobio nagradu za kulturni doprinos, Stanojević za književno stvaralaštvo, a Koljević za sport. Među pet najboljih studenata FCJK, koji su dobili nagrade, su Ksenija Jovićević, Dejan Abramović, Irma Banda, Luka Vujović i Sofija Lopičić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829210824_f94c1ff8a7ff5a4048a0aebe2b315820a24dcc4237a24e7a43bb142edf811579.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829210824_f94c1ff8a7ff5a4048a0aebe2b315820a24dcc4237a24e7a43bb142edf811579" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="dodjela nagrada "> </figure>  Časne sestre franjevke, podsjetimo, od 1946. godine su na Cetinju i od tada su nezaobilazan dio društvenog mozaika prijestonice. Brojne su krizne i srodne situacije u kojima su se naročito istakle svojim dobročinstvom. <h2>Za 15 porodica 30.000 eura, za 37 penzionera po 1.000</h2> A po dobročinstvu je prepoznata i Fondacija “Blažo Sredanović”. Da je tako, najbolje potvrđuje i činjenica da je ove godine izdvojeno 30.000 eura pomoći za 15 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja na Cetinju, kao i da dodijeli po 1000 eura za 37 penzionera. Inače, tokom večerašnjeg događaja, ispred Fondacije “Blažo Sredanović” prisutne je pozdravio i njen direktor Srđan Čović.

Cetinje: Dodijeljene nagrade Fondacije „Blažo Sredanović“

Radovan Krivokapić preminuo je večeras nakon što je u njega pucano ispred porodične kuće u Kotoru.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP) policija preduzima aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva.
&nbsp;&nbsp;-Večaras, oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru došlo je do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom povrede je zadobio R.K (44) iz Kotora, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Krivokapić je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.
Krivokapić je, saslušavan 2016. u istrazi podmetanja požara u kotorskoj diskoteci “Maximus”.
Iz policije je tada saopšteno da su pretresli više stanova u Kotoru i da rade na privođenju napadača.
Pet maskiranih osoba rano ujutru napali su stražara, onesposobili ga, a zatim ušli u klub i zapalili dio u kome se održavaju muzički koncerti.

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: snezana-armenko