Dogovorena je saradnja između Ustavnog suda i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, a zajednički projekat biće realizovan u periodu od januara do maja 2026. godine - dogovoreno je na sastanku čelnica ovih institucija Snežane Armenko i Anđele Jakšić Stojanović.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, prvenstveno usmjeren na učenike osnovnih i srednjih škola, ali i na studente i ima za cilj približavanje rada i nadležnosti Ustavnog suda mladima.
- Inicijativa će obuhvatiti posjete školama širom Crne Gore, tokom kojih će predsjednik ili sudije Ustavnog suda razgovarati sa učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola o značaju prava, ljudskim pravima i slobodama, kao i ulozi i radu Ustavnog suda - istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Armenko i Jakšić Stojanović ocijenile su da je ovaj projekat dragocjena prilika za uspostavljanje direktnog dijaloga sa učenicima, koji se kroz nastavu već upoznaju sa pojmovima prava, demokratije i Ustava - istaknuto je u saopštenju.
Ministarstvo i Ustavni sud zajednički će raditi na tome da ove aktivnosti budu prilagođene dinamici školske 2026/2027. godine, čime će učenicima i studentima biti pružena dodatna prilika da znanja iz oblasti prava povežu sa radom najviše sudske institucije u zemlji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mladima će približiti rad i nadležnosti Ustavnog suda

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan je za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na sastanku predsjednice tog suda Snežane Armenko i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Gorčević su se sastale kako bi razgovarale o ključnim aspektima vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore EU.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o ulozi Ustavnog suda u očuvanju ustavnosti, zaštiti ljudskih prava i sloboda i jačanju pravne sigurnosti, kao temeljnim principima evropskog pravnog poretka.
- Poseban akcenat stavljen je na njegovu nezavisnost i funkcionalnost kao institucije koja je garant zaštite ustavnog poretka i koji predstavlja jedan od stubova demokratskog društva, ključan za napredak u pregovorima sa EU - navodi se u saopštenju.
Armenko je istakla da je Ustavni sud kontinuirano posvećen očuvanju ustavnog poretka, zakonitosti i poštovanju najviših standarda pravne države, navodeći da je funkcionalan i profesionalan Ustavni sud garant pravne sigurnosti i zaštite ustavnih prava građana.
Gorčević je pohvalila rad i stabilnu funkcionalnost Ustavnog suda, posebno naglasivši značaj njegovog kompletiranja kako bi mogao, u punom kapacitetu, da odgovori svom ustavnom i evropskom zadatku.
- Istakla je da su efikasne i nezavisne institucije, uključujući Ustavni sud - jedan od najvažnijih pokazatelja spremnosti Crne Gore za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja, naročito u oblasti vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.
Gorčević je dodala je da je saradnja između institucija – uz puno poštovanje njihove nadležnosti i nezavisnosti – od suštinskog značaja za ispunjavanje obaveza iz evropske agende.
- Sagovornice su se saglasile da je nastavak otvorenog dijaloga i međuinstitucionalne saradnje ključan za jačanje institucionalnog integriteta, povjerenja građana u pravni sistem i dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.

Nezavisan i funkcionalan Ustavni sud ključan za napredak države ka EU

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Crnoj Gori je neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu, jer je primjena aktuelnog pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja, ocijenila je predsjednica tog suda Snežana Armenko na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem. 
 
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko i Božović su se saglasili da treba raditi na snaženju materijalnog položaja sudija i nezavisnosti tog suda, uvažavajući njegovu autonomiju. 
 
Navodi se da je Armenko informisala Božovića o radu tog suda u prethodnoj godini, gdje je, kako je kazala, postignuta efikasnost u rješavanju ustavnih žalbi. 
 
Ona je rekla da riješeno više žalbi od godišnjeg priliva, a akcenat je bio na predmetima koji su stariji od tri godine. 
 
Armenko je istakla da je Ustavni sud prošle godine, u postupku rješavanja ustavnih žalbi, skratio prosječnu dužinu trajanja postupka na godinu i 11 mjeseci, sa tri godine i jedan mjesec koliko je taj postupak prosječno trajao u 2023. godini. 
 
- Ona je ukazala da je potrebna izrada novog Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, jer je dosadašnja, skoro decenijska, primjena aktuelnog Zakona pokazala manjkavosti određenih normativnih rješenja i potrebu za drugačijim normiranjem konkretnih instituta - kaže se u saopštenju. 
 
Armenko i Božović su ocijenili da je neophodno intenzivirati i rad na donošenju Zakona o nosiocima ustavnosudskih i sudskih funkcija, čime će se, između ostalog, doprinijeti snaženju institucija i poboljšanju materijalnog položaja nosilaca tih funkcija. 
 
Božović je rekao da je spreman za saradnju sa Ustavnim sudom u mjeri koja ne utiče na samostalnost i nezavisnost tog suda, konkrektnim aktivnostima koje će osigurati da Ustavni sud dosljedno prati i primjenjuje standarde na putu ostvarivanja vladavine prava i evropske agende.&nbsp;

Armenko: Neophodan novi Zakon o Ustavnom sudu

To što su na svojim poslaničkim mjestima poslanici vladajuće većine istakli zastave Evropske unije želja je da odgovore na to što je prilikom posjete izaslanice Marte Kos poslanički klub Socijaldemorata (SD) istakao crnogorske i zastave EU. Tim potezom htjeli smo da pošaljemo poruku da niko u SD-u, kao ni u opoziciji, nije htio da stane na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali da prije svega poštujemo državu Crnu Goru i njen Ustav - kazao je za 24 sata Televizije poslanik SD-a, Branislav Nenezić.
Rasprava o budžetu poslanika vladajuće većine u Skupštini, naglašava Nenezić, samo je privid i kupovina vremena kako bi se van plenuma dogovarali o njima važnim stvarima. Optužbe da opozicija sabotira usvajanje budžeta pale su u vodu jer je, kako je kazao, uložen veliki broj amandmana, kako bi se Zakon o budžetu za 2025. godinu korigovao u pozitivnom pravcu.
Nenezić je kritikovao ažurnu odluku Administrativnog odbora da dodijeli specijalni dodatak na platu sudijama i predsjednici Ustavnog suda, dok je na čekanju skidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću.&nbsp;
Administrativni odbor mjesecima se oglušuje na zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine poslanički imunitet, zbog predmeta koji je protiv njega formiran za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 

- Vlada je 30. decembra na elektronskoj sjednici oldučila o dodatku od 60 odsto na zaradu za predsjednicu i članove Ustavnog suda. Ta odluka je već 31. decembra izašla u Službenom listu i čekalo se samo na Administrativni odbor, koji je 6. februara tu odluku usvojio. Svakome je jasno da je očigledno morao da se ispoštuje dogovor koji je postojao. Taj dogovor odnosi se na zahtjev koji je predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) poslala Ustavnom odboru (o penzionisanju sudija). Predsjednica Administrativnog odbora, poslanica Jelena Nedović, bila je veoma ažurna da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela, a već četiri mjeseca imamo situaciju da odbor ne zasjeda po pitanju ukidanja imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću, na zahtjev tužilaštva - naglasio je Nenezić.
On smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić još jednom pokazao da je vođa aktuelne većine, jer je na parlamentarnom zasijedanju, kako kaže, disciplinovao one koji su bili raspoloženi za pregovore sa opozicijom.
- Nekim ljudima iz aktuelne većine Mandić je posalo jasnu poruku da nema razgovora bez njegove saglasnosti. Nakon toga smo čuli izjavu Milana Kneževića da je Koalicija za Budućnost Crne Gore ta koja je nosilac vlasti i koja predstavlja najjaču snagu u aktuelnoj većini - ističe Nenezić.
Smatra i da je bez obzira na to kakvo će mišljenje Venecijanske komisije biti o odluci Ustavnog odbora, koja je dovela do penzionisanja sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović), jasno kako će se vladajuća većina prema njemu odnijeti.
- Jasno je da će se aktuelna većina, nezavisno od mišljenja Venecijanske komisije ili bilo koje institucije koja može biti nadležna, odnosti onako kako to odredi Mandić - uvjeren je Nenezić.
Govoreći o situaciju u Budvi, Nenezić kaže da su njeni građani zaslužili da poslije godinu bude odblokiran sistem i da se krene sa pripremama za turističku sezonu, s obzirom na veliki dio prihoda koji se generiše. Smatra da se po reakcijama na formiranje vlasti u Budvi istakao PES koji, kako kaže, djeluje kao PR koalicije Za budućnost Crne Gore.
- Teže PES-u pada formiranje vlasti u Budvi, nego samom nekadašnjem DF-u, a tu su se dodale i kolege iz Bošnjačke stranke koje treba ispraviti u njihovim tvrdnjama. Jer gospodin (Nikola) Jovanović je bio samo jedan od ljudi na listi koju je predvodio Dejan Božović, grupe građana. Zaista je nekorektan način brojanja krvnih zrnaca građana Budve. Mislim da je gospodin Jovanović svojim izjavama pokazao da ima platformu, viziju i želju da zaista Budvu pokrene. Evropski savez je postigao izvanredan rezultat sa gospodinom Petrom Odžićem na čelu i dali smo ruku da se Budva pokrene. Budva treba da bude veliki zamajac i Crnoj Gori, a sama vlast u tom gradu zamajac svega onoga što treba da se desi i na državnom nivou - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Vlast u Budvi da bude zamajac svega što treba da se desi i na državnom nivou

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Pismo kojim predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko obavještava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da sudija Budimir Šćepanović stiče uslov za starosnu penziju zvanična je potrda da je Ustavni odbor, bez prethodnog obavješenja &nbsp;Ustavnog suda, uz kršenje Ustava Crne Gore, donio zaključke na osnovu kojih je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić neustavno konstatovao prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda"> <figcaption>RAZLIČITI ARŠINI: Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ustavni odbor se tada pozvao na odredbe Zakona o PIO, a danas je Ustavni sud nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova 3:2 ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. &nbsp; Predsjednica Ustavnog suda Armenko je tada, bez održanja plenarne sjednice, poslala obavijest predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović o starosnoj dobi i godinama staža sudija Ustavnog suda. &nbsp; Nakon toga je, uz flagrantno kršenje člana 154 Ustava Crne Gore, parlamentarna većina - preciznije: lično Andrija Mandić - konstatovala da je sudiji Đuranović istekao mandat. &nbsp; <blockquote>Pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu</blockquote> U današnjem obavještenju, koje potpisuje predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, citira se član 154, stavovi 1 i 3 Ustava Crne Gore i naglašava da je &nbsp;propisano, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. &nbsp;-Odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kako dodaju, između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, navedeno je u pismu Armenko upućenog Milatoviću. &nbsp;- Obavještavamo Vas da je na sjednici Ustavnog suda od 25. decembra Ustavni sud razmotrio pitanje utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića i obavještavanje nadležnog predlagača. Dvije sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije. Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore – zaključuje se u obavještenju Milatoviću. &nbsp;Prema informacijama Portala ETV, sudije Snežana Armenko i Momirka Tošić su glasale da je sudiji Šćepanoviću prestao mandat još maja ove godine, dok je ostalo troje sudija – Faruk Resulbegović, Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić – glasalo da sudija Šćepanović stiče uslove za penziju po Zakonu o radu, 31. maja 2025. godine. Upravo pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde" data-rendition-name="original" width="1134" height="877" loading="lazy" alt="Pismo Andrije Mandića"> <figcaption>Pismo Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Predsjednik države Milatović je, nakon pisma Armenko, u saopštenju konstatovao da su ,,potvrđeni su stavovi predsjednika Milatovića, kada je u pitanju insistiranje na poštovanju Ustavom utvrđenih nadležnosti Ustavnog suda, a koje su proteklih dana bile uzurpirane od strane Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore”. -Ovakav ishod današnje sjednice Ustavnog suda može biti podstrek svima da daju svoj puni doprinos prevazilaženju institucionalne krize i povratku u redovne ustavno-pravne okvire – zaključio je predsjednik Milatović. &nbsp;

Draško Đuranović

Predsjednica Ustavnog suda Armenko u pismu predsjedniku Milatoviću potvrdila da je Ustavni odbor prekršio Ustav penzionisanjem sudije Đuranović

Ustavni sud Crne Gore donio je jednoglasno odluku da predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću uputi obavještenje da sudija ovog suda Budimir Šćepanović stiče uslov za starosnu penziju, navodi se u saopštenju sa sajta Ustavnog suda.
&nbsp;U obavještenju, koje potpisuje predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, se navodi da je odredbom člana 154 st. 1 i 3 Ustava Crne Gore propisano, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.
Odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kako dodaju, između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
- Obavještavamo Vas da je na sjednici Ustavnog suda od 25. decembra Ustavni sud razmotrio pitanje utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića i obavještavanje nadležnog predlagača - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dvije sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije.
- Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore - navodi se u obavještenju Milatoviću.

Ustavni sud obavijestio Milatovića da Šćepanović stiče uslove za penziju

Tekvondo klub Ulcinj sa dvije zlatne i srebrnom medaljom završio je nastup na Balkansko prvenstvo i Balkanski kup u tekvondou, koji je u bugarskom Samokovu okupio više od 1.250 takmičara iz 13 balkanskih država.
Zlatne medalje osvojile su Arta Ismailaga i Nejra Dervišević, dok je srebrna bila Sara Kraja.
Ismailaga je do zlatnog odličja stigla nakon četiri pobjede.
Savladala je Mariju Hristovu (Sjeverna Makedonija) 2:0, Bugarke Joanu Dimitrovu 2:0 i Kalinu Tončevu 2:0, a u finalu njihovu sunarodnicu Mateu Natevu 2:1
Dervišević je u finalnom meču bila bolja od Dalal Dedić iz Bosne i Hercegovine 2:0.
Prethodno je slavila u duelu sa Anastasijom Micos iz Grčke 2:0 i Elizom Lazarovom iz Bugarske 2:0.
Kraja, je nakon tri ubjedljive pobjede, stigla do finala, gdje je zaustavljena od bugarske reprezentativke Stanislave Kostadinove
Prethodno je bila ubjeldjiva protiv Dragane Eftimovske (Sjeverna Makedonija), 
Sare Džafić (Bosna i Hercegovina) i Ive Popov (Bugarska).
- Ostvareni rezultati predstavljaju veliki uspjeh za Tekvondo klub, ali i veliki ponos za grad Ulcinj i Crnu Goru. Ovo nije samo sportski rezultat - ovo je plod višegodišnjeg rada, discipline i predanosti, kako sportistkinja, tako i trenerskog tima koji ih neumorno vodi ka vrhu - naveli su u saopštenju Tekvondo kluba Ulcinj.

Tekvondo klubu Ulcinj dvije zlatne i srebrna medalja u Samokovu

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Civilna odbrana u Pojasu Gaze objavila je danas da je najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, prenosi agencija Beta.
Izraelska vojska je saopštila da je pogodila desetine meta Hamasa širom palestinske teritorije, a Izrael i Hamas se međusobno optužuju za kršenje primirja, koje je na snazi od 10. oktobra.
Izraelska vojska je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu Gaze, navodeći da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je ta organizacija negirala.
Prema prethodnom bilansu, koji je ranije danas objavila Civilna odbrana u Pojasu Gaze, u izraelskim napadima ubijeno je bilo 15 osoba.
Prema tim podacima, napadnuti su bili Al-Zavaida, u centralnom dijelu i Kan Junis na jugu, prenijela je Beta.
Izraelska vojska je navela za AFP da provjerava te tvrdnje, a jutros je objavila da je izvela vazdušne napade na jugu palestinske teritorije, rekavši da su to bili odgovori na napade Hamasa na njihove položaje, što je pokret negirao.
Zatim je izvijestila o daljim napadima u tom području, rekavši da su to bili odgovori na "flagrantno kršenje sporazuma o primirju ranije danas".
S obzirom na ograničenja medijskih radnika u Gazi i nemogućnosti pristupa terenu, AFP nije u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje različitih strana.
<h2>Izrael izveo niz napada na Gazu</h2>
Izrael je izveo niz napada na Gazu u nedjelju kao odgovor na napade na svoje snage, saopštila vojska, u najnovijem i najozbiljnijem testu ovog mjeseca za američki posredovani prekid vatre, piše agencija Rojters.
Stanovnici Gaze i lokalne zdravstvene vlasti saopštili su da su izraelski vazdušni udari i tenkovska paljba širom enklave usmrtili najmanje 18 ljudi, uključujući najmanje jednu ženu, prenio je Rojters.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je naredio vojsci da snažno odgovori na ono što je opisao kao kršenja prekida vatre od strane Hamasa.
Vojska je saopštila da su militanti u južnom području Rafa ispalili protivtenkovsku raketu i pucali na njihove vojnike.
Oružano krilo Hamasa saopštilo je da ostaje privrženo sporazumu o prekidu vatre, da nije bilo upoznato sa sukobima u Rafi i da nije imalo kontakt sa grupama tamo još od marta.
<h2>Put ka miru neizvjestan</h2>
U strahu da bi primirje moglo da se sruši, neki Palestinci požurili su da kupe namirnice na glavnoj pijaci u kampu Nuseirat, a porodice su napustile svoje domove u Kan Junisu na jugu, nakon što su obližnji vazdušni udari izazvali paniku, prnio je Rojters.
Napadi podsjećaju na izraelski odgovor na ono što je smatralo ozbiljnim kršenjima prekida vatre sa libanskim saveznikom Hamasa, Hezbolahom, krajem 2024. godine – sporazum o primirju koji uglavnom još uvijek važi.
Ipak, ozbiljne prepreke ostaju na putu ka trajnom miru u Gazi, gdje je prethodno primirje propalo u martu, nakon skoro dva mjeseca relativnog zatišja, kada je Izrael izveo žestoke vazdušne napade, piše Rojters.
Novo primirje stupilo je na snagu 11. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat, ali izraelska vlada i Hamas već danima međusobno optužuju jedni druge za kršenje sporazuma.
Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da će "žuta linija" do koje su se izraelske snage povukle u okviru dogovora o prekidu vatre biti fizički označena, i da će svako kršenje prekida vatre ili pokušaj prelaska te linije biti dočekan vatrom.

Civilna odbrana u Gazi: Najmanje 33 ljudi ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Stanje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi - naročito u manastirima – korumpirano je, duhovno prazno i moralno razoreno. Umjesto mjesta duhovne obnove, mnogi manastiri postali su utočišta za razne oblike manipulacije, licemjerja i devijantnog ponašanja. Ono što se spolja prikazuje kao „duhovnost“, često je samo maska iza koje se krije borba za moć, novac, seksualnu dominaciju i psihološku kontrolu – saopštio je generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, nekadašnji svještenik Crkve Srbije, na sastancima u Turskoj, u Instanbulu, gdje boravi na poziv, kako je istakao u saopštenju, više osoba iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. On je i u avgustu bio u Turskoj, kada je, podsjeća u saopštenju, „kao svjedok najtežih krivičnih djela unutar Srpske pravoslavne crkve, međunarodni aktivista i generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske, imao priliku da“ održi niz sastanaka „sa uglednim ličnostima iz javnog života i medija u Turskoj“. <h2>OBMANJIVANJE VJERNIKA</h2> - Tokom te posjete Istanbulu, uručio sam zvanično pismo vaseljenskom patrijarhu, kojim sam ukazao na ozbiljne probleme i nepravilnosti unutar SPC, ali i izrazio potrebu za širim dijalogom o pitanjima pravde, istine i odgovornosti unutar crkvenih struktura – ističe u saopštenju i dodaje da je primio novi poziv za nastavak razgovora sa predstavnicima iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. Poručio je da nastavljaju da grade „mostove razumijevanja, uz puno poštovanje prema duhovnim autoritetima i uz nadu da će istina i pravda prevladati, u interesu svih vjernika i građana“. - Opšti zaključak je nedvosmislen, SPC, kakvu danas poznajemo, često se percipira kao vjekovni stub identiteta i duhovnosti srpskog naroda. Međutim, oblik u kojem je institucionalno djelovala tokom 20. vijeka, posebno u periodu nakon Drugog svjetskog rata, nosi sa sobom slojevitu i manje poznatu istoriju. SPC u pojedinim fazama svoje novije istorije bila je dio šireg sistema kontrole društva. Riječ je o političko-bezbjednosnoj tvorevini iz perioda kada su uniforma i mantija često služile istom gospodaru. Danas svjedočimo raspadanju crkvene strukture Beogradske patrijaršije na svim nivoima: i moralnom i vjerskom. Ali to nije nusprodukt sadašnjosti, već posljedica sjemena koje je komunistička UDBA posijala u zenitu svoje vladavine na jugoslovenskim teritorijama. I mnogi koji su danas revnosni vjernici, molitvenici, parohijani ili jednostavno adepti ove organizacije, nijesu svjesni, jer im niko ništa o tome nije rekao niti objasnio, da crkva ne postoji, da suštinski od osnivanja do danas ona nikad nije bila vjerska zajednica – saopštio je Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2" data-rendition-name="original" width="1159" height="597" loading="lazy" alt="Vaseljenska patrijaršija"> <figcaption>Vaseljenska patrijaršija (Foto: Crkva Srbije)</figcaption> </figure>  Uloga svještenika, prema njegovim riječima, danas je - obmana, da vas natjeraju da uzimate vjerske istine zdravo za gotovo suprotno hrišćanskim načelima. - Suština je obmana vjernika, stvaranje kvazi božanskog autoriteta, primjer Svetog Save, da se ne desi da otkrijete Božansko u sebi samima. U ime Svetog Save počinjeni su najveći zločini na prostoru bivše Jugoslavije. To je srž problema. SPC i slične institucije projektuju Boga izvan čovjeka, koriste Njegovo ime da bi kontrolisali, zastrašivali, manipulisali. Prava vjera je u čovjeku, u savjesti, u hrabrosti da se govori istina - pa makar protiv cijelog svijeta – poručuje Jovanović iz Instanbula.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5" data-rendition-name="original" width="688" height="456" loading="lazy" alt="Beogradska patrijaršija"> <figcaption>Beogradska patrijaršija(Photo: Nebojša Mandić)</figcaption> </figure>  <h2>PRIKRIVANJE PEDOFILIJE</h2> Prikrivanje pedofilije i seksualnog zlostavljanja je, ocjenjuje on, standard, a ne izuzetak. - Mnogi episkopi su znali, i ne samo da su ćutali, nego su aktivno štitili zlostavljače, kao i svještenici koji u većini slučajeva stoje na strani zlostavljača što ćutanjem, što direktnim aktivnostima. I da budem jasan: homoseksualnost kao privatna stvar nije tema. Tema je zloupotreba moći, manipulacija, prinuda i zločin nad nezaštićenim osobama - a to je ono što se dešavalo i još uvijek se dešava u SPC. Iza ćutanja državnih institucija stoji nešto mnogo dublje od puke nesposobnosti ili birokratske ravnodušnosti. U središtu tog sistema nalazi se mračna mreža saradnje, interesa koji vode do istih krugova. Do istih ljudi - crkva, vrh države i službe. Postoje jake indicije da su neka ubistva izvršena radi zataškavanja istine o zlostavljanjima, krađama, seksualnim aferama. SPC je u tom smislu postala više zatvorena kriminalna organizacija nego hrišćanska zajednica – kategoričan je Jovanović. Ističe da je u izlaganju detaljno uputio u mehanizme putem kojih SPC, koristeći svoj uticaj na izvršnu vlast, aktivno koristi državne resurse u svrhu prikrivanja istine i manipulacije javnošću. - Objasnio sam da se ta veza očituje kroz višestruke oblike institucionalne saradnje, političkog pokroviteljstva i sistematskog preusmjeravanja javnih sredstava u svrhe koje služe ideološkoj agendi, a ne javnom interesu. Istakao sam da SPC, kroz bliske odnose sa pojedincima i grupama unutar izvršne vlasti, uspijeva da utiče na odluke koje se odnose na finansiranje, medijsko izvještavanje i obrazovne sadržaje. Detaljno sam objasnio kako se preko ministarstava i javnih institucija obezbjeđuju logistička, pravna i finansijska sredstva koja se koriste za zataškavanje događaja, istorijskih činjenica ili savremenih pojava koje bi mogle narušiti autoritet Crkve ili njene saveznike u vlasti – saopštio je on. Posebnu pažnju, kako dodaje, posvetio je načinima na koje se javni servisi i državne medijske platforme koriste za oblikovanje narativa koji odgovara interesima SPC, dok se kritički glasovi marginalizuju, cenzurišu ili diskredituju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije"> <figcaption>Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije</figcaption> </figure>  - Ukazao sam na selektivnu primjenu zakona i zloupotrebu institucija (kao što su policija, pravosuđe) kada je to potrebno da se zaštiti imidž Crkve ili da se uguši nezavisna istraga i javna rasprava. Naglasio sam da ovakva simbioza između Crkve i države ne samo da potkopava sekularni karakter društva, već direktno šteti demokratskim principima, slobodi izražavanja i pravu građana na istinu – saopštio je Jovanović. <h2>POLITIČKI ANGAŽMAN CRKVE SRBIJE</h2> Govorio je i o ulozi SPC „u političkim i ratnim zbivanjima tokom 90-tih. godina“. - Tokom raspada Jugoslavije, dio visokog svještenstva SPC otvoreno je podržavao ideju „Velike Srbije“, a pojedini episkopi i svještenici učestvovali su u kreiranju narativa koji je pravdao ili relativizovao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom. Liturgijsko prisustvo sveštenika na ratištima, blagosiljanje paravojnih formacija i otvorena saradnja sa političkim strukturama koje su predvodile ratne politike ostaju tamna mrlja u savremenoj istoriji crkve – naglasio je Jovanović. I danas, kako je napisao u saopštenju, SPC ostaje važan politički faktor, naročito u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje je često u funkciji očuvanja srpskog nacionalnog identiteta na način koji podriva sekularnost i građanski karakter tih država. - U savremenom geopolitičkom kontekstu, SPC se sve češće identifikuje kao važan instrument tzv. „meke moći“ Ruske Federacije na Balkanu. Kroz snažne veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom i ideološku bliskost sa politikama Moskve, SPC promoviše narativ „pravoslavnog bratstva“ i antizapadnih vrijednosti. U kriznim tačkama regiona, kao što su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, ruski narativ o „odbrani pravoslavlja“ nerijetko se prenosi upravo preko crkvenih struktura – piše u Jovanovićevom saopštenju. Domaćinima je ukazao i na činjenicu da „ovakvo djelovanje predstavlja izazov za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona, jer SPC, svjesno ili ne, djeluje kao kanal za širenje proruskih stavova, koji su često u suprotnosti sa demokratskim i proevropskim procesima u državama Zapadnog Balkana“. - Jedno od ključnih pitanja za stabilnost i duhovni preporod regiona jeste obnova i osnaživanje autokefalnih i autentičnih vjerskih organizacija – poput Hrvatske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koje nepravedno trpe zbog monopola Srpske pravoslavne crkve. SPC, koja realno okuplja jedva tri odsto pravoslavnih vjernika u regionu, odavno je izgubila i duhovni i moralni autoritet, čak i unutar same Srbije. Neophodno je da Vaseljenski patrijarh bude detaljno obaviješten o ovim pitanjima, kako bi se stalo na put instrumentalizaciji vjere u političke i imperijalne svrhe – saopštio je Jovanović na sastanku. <h2>PREZENTOVAO AUDIO SNIMAK</h2> Ponovio je poziv Vaseljenskoj patrijaršiji da se bez odlaganja aktivno uključi u rješavanje problema seksualnog zlostavljanja koje se, kako je rekao, u kontinuitetu dešava unutar pravoslavnih vjerskih organizacija koje nominalno djeluju pod njenom jurisdikcijom. - Prezentovao sam audio snimak svjedočenja visokog crkvenog velikodostojnika o tome koja su djeca najčešće birana i o drugim zvjerstvima unutar SPC koje sam dokumentovao. Važna tema je i istraga od strane tužilaštva i Interpola o ubistvu djeteta u manastiru SPC gdje je bio psihički i fizički zlostavljan – piše u saopštenju Jovanovića. On je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda. Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet na osnovu materijala koji im je predao Jovanović, a koji, prema njegovim riječima, dokazuju da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. U kojoj je fazi istraga u ovom slučaju javnosti nije poznato. Jovanović tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.&nbsp;

Jovanović: SPC smetnja za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

Požar u kripti Hrama Hristovog Vaskrsenja brzo je ugašen, saopštio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
Prema njegovim riječima, na terenu su bila tri vatrogasna vozila i sedam vatrogasaca.&nbsp;
- Požar je brzo stavljen pod kontrolu, a materijalna šteta ne bi trebalo da bude veća - dodao je Bojanović.
Trenutno se, kako je kazao, radi na saniranju prostora i povlačenju dima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBVyj9OWLRTk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: snezana-armenko