Spasioci pokušavaju da pomognu stotinama planinara zarobljenih u nanosima snijega u turističkim kampovima na padinama Mont Everesta u Tibetu, javili su juče kineski mediji.
Oko 350 planinara stiglo je do tačke okupljanja u okrugu Tingri, a spasioci su u kontaktu sa njih 200 koji su još zarobljeni, javila je kineska državna televizija CCTV.
Nema informacija o tome kako se danas odvijaju napori spašavanja.
Planinari su zarobljeni na visini većoj od 4.900 metara, prema ranijem izvještaju portala Jimunews, kineskog onlajn sajta. Mont Everest visok je oko 8.850 metara.
Planinar koji je požurio da se spusti prije nego što je snijeg blokirao put rekao je za taj kineski sajt da su drugi planinari, koji su još na planini, prenijeli da je snijeg dubok oko jedan metar i da je priklještio šatore.
Stotine spasilaca juče su se uputile na planinu da raščiste putanje kako bi zarobljeni mogli da se spuste, prenosi kineski portal.
Stotine turista penjale su se tibetanskom dolinom koja vodi do istočne strane Mont Everesta tokom vikenda, kada je počeo osmodnevni nacionalni praznik u Kini.
Planina Everest zahvata granicu između autonomne regije Tibet u Kini i Nepala, gdje je u nedavnim obilnim kišama poginulo više od 40 ljudi.
Planinari su pokušali da se popnu na najviši vrh na svijetu iz baznih kampova obje zemlje. Ovi bazni kampovi za planinare nijesu isti kao turistički kamp u kojem su planinari zarobljeni u snijegu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stotine planinara zarobljeno na Everestu u nanosima snijega

Oni su danas uz mnogo napora uspjeli da se probiju do jednog katuna na Bjelasici, kako bi zavijanom gazdinstvu dostavili namirnice i stočnu hranu. Na taj način, oni su pritekli u pomoć kolegama iz Mojkovca.
Kako je Portalu Analitika večeras saopštio komandir tamošnje Službe zaštite i spašavanja Edin Kolić, oni su se satima borili sa visokim sniježnim nanosima na Bjelasici.
No, na kraju su uspjeli da stignu do zavijanog gazdinstva Milana Damjanovića na katunu Žarski.
- Tom prilikom, stanovnicima zavijanog gazdinstva dostavljena je stočna hrana i osnovne životne namirnice, neophodne za normalno funkcionisanje domaćinstva u otežanim zimskim uslovima - kazao je Kolić.

Bjelopoljski vatrogasci probijali se satima kroz namete: Stigli do katuna i dostavili namirnice i hranu

Ekipe Službe zaštite i spašavanja Mojkovac uspjele su da stignu do stočara na katunima, koji su prethodnih dana bili odsječeni zbog sniježnih smetova.
Kako je za portal RTCG kazao načelnik službe, Marinko Medojević, stočari su dobro, iako snijeg otežava svaku vrstu pomoći.
Medojević je naveo da su on i njegova ekipa do stočara Brajkovića stigli helikopterom MUP-a Crne Gore, jer, zbog smetova nije bilo moguće prići sa zemlje.
Helikopter se spustio kod crkve Ružice, gdje je put prethodno očistilo Komunalno preduzeće “Gradac” iz Mojkovca.
- Našli smo stočara Brajkovića. Živ je, što je najvažnije, stoka je dobro, ali su mu uginula dva psa. Nedostaje mu malo sijena, ali je rekao da će se snaći za sijeno kod komšija udaljenih oko dva kilometra. Još ne želi da silazi sa katuna, nadajući se da će snijeg da okopni - istakao je Medojević.
Osim kod Brajkovića, ekipe su obišle i katune Pekovića i Živkovića. Do tih katuna put je očistilo Komunalno preduzeće iz Šavnika, čime je omogućeno da se dođe do njih. Na katun Okrugljak dopremljeno je sijeno za stoku.
- Stočari neće da silaze sa katuna. Istina je da snijeg nije veliki, ali su smetovi ogromni. Tu su nam pomogle kolege iz Šavnika koje su sa čistačima Komunalnog preduzeća očistile put do Pekovića katuna - kazao je Medojević.
Na Bjelasici, međutim, situacija je još teška jer su oborena stabla blokirala put.
- Moji ljudi nijesu mogli da priđu katunu, jer su drva popadala po putu. Stočari su ostali gore, čekaćemo do sjutra. Imaju nešto sijena, ali je snijeg ogroman. Došla je ekipa Službe zaštite i spašavanja iz Mojkovca do kilometar i po od njih, ali dalje nijesu mogli. Čuli su se sa njima, ali zbog drva dalje ne mogu. Vidjećemo sjutra da uz pomoć utovarne kašike, nekako pomognemo, ako se bude moglo - zaključio je Medojević.

Spasioci iz Mojkovca helikopterom stigli do stočara koji su danima bili odsječeni zbog snijega

U Šarancima večeras je prava zimska idila.&nbsp;
Kako javljaju čitaoci Analitike, u selima oko Žabljaka visina snježnog pokrivača iznosi oko 15 centimetara.
U Njegovuđi je, kako tvrde, oko 5 centimetara snijega.
Prema riječima mještana, na Žabljaku je večeras jako hladno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F33wumioilEg%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Zimska idila na Žabljaku

Nekoliko gradova u istočnoj Australiji prekriveno je debelim slojem snijega za koji kažu da je najdeblji u posljednjih nekoliko decenija. Zbog nevremena su bila blokirana mnoga vozila, nestalo je struje u hiljadama domova, a došlo je i do poplava.
Meteorološkinja iz australijskog nacionalnog zavoda Mirlam Bredberi kazala je da je debljina sniježnog pokrivača iznad Novog Južnog Velsa 40 centimetara i da je to najviše od sredine 1980-ih godina. Ona je istakla da su klimatske promjene učinile da vrijeme u Australiji postane nestabilnije posljednjih godina, ali da se sličan slučaj snijega i nevremena u ovo doba već pojavljivao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Ftime_continue%3D36&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ono što ovaj događaj čini neobičnim jeste količina snijega koji smo imali, ali i njegova rasprostranjenost, koja je pokrivala prilično veliki dio sjevernih visoravni - rekla je ona, pojašnjavajući da se snijeg prvi put u 10 godina spustio i na područja susjedne australijske države Kvinslend.
Služba za vanredne situacije saopštila je da je reagovala na više od 1.455 incidenata. Navedeno je da je više od 100 vozila ostalo zaglavljeno zbog snijega, da su oluje oštetile zgrade i da je izdato nekoliko velikih upozorenja na poplave. Desetine hiljada domova provelo je noć bez struje, izvijestila je državna televizija Australian Broadcasting Corp.
Stanovnicima je takođe savjetovano da budu oprezni sa snijegom, izbjegavaju vožnju ako je moguće i da paze na poledicu.
Fotografija koju je podijelio Rojters i potvrdio njegovu autentičnost prikazuje debeli sloj snijega koji je prekrio travu u golf klubu u Armidejlu.
BBC je objavio videosnimak iz područja koje je prekriveno snijegom na kojem se vide djeca koja uživaju u zimskim čarolijama praveći Snješka Bjelića i grudvajući se.

(VIDEO) Djelove Australije prekrio neočekivani snijeg, stotine auta zaglavljeno

Prvi ovogodišnji snijeg pao je i u Crmnici, a snijega ima i na Paštrovačkoj gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250406180416_c987dd8c6fa70f0b2229fbd6fe7ad6bcdbdda1642ea63512ca679707c6c05c30.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250406180416_c987dd8c6fa70f0b2229fbd6fe7ad6bcdbdda1642ea63512ca679707c6c05c30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Snijeg Paštrovići"></figure>  Visina sniježnog pokrivača tamo iznosi nekoliko centimetara, navodi Primorski. Podsjetimo, snijega je danas bilo i na Žabljaku, Cetinju, Kolašinu, Beranama...

Snijeg pao i u Crmnici i na Paštrovskoj gori

Utakmica 28. kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige između Jezera i Bokelja je odložena.
Susret je trebao biti odigran u Beranama, sa početkom u 15 časova, ali zbog sniježnih padavina, odlučeno je da se meč odgodi.
O novom terminu odigravanja ovog susreta odlučiće Komisija za takmičenje FSCG.
Podsjetimo, u terminu od 15, počeli su i sljedeći susreti: Dečić – Sutjeska, Otrant – Mornar, Jedinstvo – Arsenal.

Zbog snijega odložena utakmica Jezera i Bokelja

U većini gradova na sjeveru Crne Gore pada snijeg, a temperature u nekim opštinama su ispod nule, objavljeno je &nbsp;na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Visina sniježnog prekrivača na Žabljaku iznosi dva centimetra, a Rožajama jedan. 
 
Prema podacima Zavoda, snijeg trenutno pada u Nikšiću, Kolašinu, Pljevljima, Beranama. 
 
Temperature su značajno pale, a najhladnije je na Žabljaku, gdje je u 11 sati izmjereno minus 4,5 stepena. U Kolašinu je temperatura pola stepena ispod nule. 
 
Iz Zavoda je najavljeno da će danas biti umjereno oblačno, mjestimično sa kišom, a u planinskim oblastima na sjeveru i susnježica i snijeg.

Snijeg na sjeveru Crne Gore

Na putnom pravcu Šavnik – Nikšić danas je palo drvo i blokiralo saobraćaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215120212_42ddbcce3ad3e103de3a89c7e08d454cf32811201be111a04aa3c6f8da86dbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215120212_42ddbcce3ad3e103de3a89c7e08d454cf32811201be111a04aa3c6f8da86dbcc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nijesu čekali nadležne službe"> </figure>  Umjesto da čekaju nadležne službe, nekoliko putnika i vozač čistača Strabaka uklonili su stablo sa puta. Naime, jedan od vozača automobila pošao je do obližnje kuće, pozajmio šegu od mještanina i njome prerezao palo stablo. Zatim su ostali putnici i vozač čistača uklonili drvo sa kolovoza. Kako tvrdi čitateljka Analitike, put je bio loše očišćen. - Kolaps u vožnji. Tek kasnije naišlo je više čistača - rekla je ona.

Vozači posjekli i uklonili palo drvo sa puta Šavnik – Nikšić: Pozajmili šegu od mještanina

Cetinje i Nikšić osvanuli su pod snijegom.&nbsp; Kako prenosi Portal RTCG, u prijestonici se otežano saobraća gradskim ulicama zbog velike količine vode na kolovozu. Ekipe dežurnih službi krenule su na teren, pa se očekuje da će očistiti snijeg sa kolovoza i da će se saobraćaj odvijati bez problema. Jaku kišu koja je padala juče i tokom noći, jutros je zamijenio snijeg u Nikšiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215090224_484fe1236f2b39a5ce876a3a56787e197c2ce0f5e1d5f107ba6426a59f97e010.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215090224_484fe1236f2b39a5ce876a3a56787e197c2ce0f5e1d5f107ba6426a59f97e010" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Snijeg u Nikšiću"> <figcaption>Snijeg u Nikšiću(Photo: RTNK)</figcaption> </figure>  Portal RTNK prenosi da je ovo prvi snijeg u Nikšiću ove godine. Iz AMSCG apeluju na vozače da voze oprezno zbog klizavih i mokrih kolovoza.

Snijeg na Cetinju i u Nikšiću, saobraćaj otežan

Parlament Francuske je danas odobrio obustavljanje nepopularne reforme penzionog sistema iz 2023. godine, vodećeg projekta drugog mandata predsjednika Francuske Emanuela Makrona.
Ta odluka je donijeta sa 255 glasova "Za" i 146 "Protiv", uz većinsku podršku socijalista, Zelenih i ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Uzdržani su bili iz koalicione Makronove stranke Renesansa, dok su protiv bili radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska i komunisti, koji su osudili kašnjenje sprovođenja te reforme.
Ta reforma, koja postepeno povećava zakonsku starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala je velike ulične proteste još prije nego što je prihvaćena s velikim teškoćama i postala tačka okupljanja opozicije.
Usvojeni zakon obustavlja postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje na 64 godine do januara 2028. godine, kao i planirano povećanje obaveznog najmanjeg broja uplata mjesečnog penzionog doprinosa.
U praksi, generacija rođena 1964. godine bi se penzionisala sa 62 godine i devet mjeseci (kao i prethodna generacija), umjesto sa 63 godine, koliko je bilo predviđeno reformom. Oni bi se penzionisali sa bar 170 mjesečnih uplata doprinosa umjesto sa 171.

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Gimnazija Cetinje danas je svečanim programom, u prisustvu učenika, profesora i brojnih gostiju, obilježila 145 godina postojanja, jubilej koji podsjeća da znanje i obrazovanje ostaju temelj svake budućnosti.
Kao prva gimnazija u Crnoj Gori, ova škola već skoro vijek i po podstiče i usmjerava generacije da misle slobodno, da sumnjaju i preispituju, hrabro traže svoj put i mijenjaju svijet oko sebe.
U svečanoj sali, riječi i tonovi odzvanjali su ponosom i zahvalnošću prema školi koja stvara generacije čija djela mijenjaju lice Crne Gore u nauci, umjetnosti, obrazovanju i javnom životu.
Kada je na Cetinju osnovana prva gimnazija u Crnoj Gori, to nije bio samo čin otvaranja škole. Bio je to čin državničke mudrosti i vizije, uvjerenja da bez obrazovanja nema slobode, bez znanja nema napretka, da bez škole nema države. Kroz našu školu prošli su mnogi koji su oblikovali identitet Crne Gore, državnici, pjesnici, naučnici, profesori, umjetnici. Njihova imena su utemeljena u istoriji, ali njihova djela žive kroz generacije koje su stasavale upravo ovdje – kazala je direktorica Gimnazije Cetinje, Sanja Jelić podsjetivši da je ova ustanova od 1880. godine svetionik znanja i prosvjete u Crnoj Gori.
Svečanosti je prisustvovala i zamjenica gradonačelnika Prijestonice Cetinje, Ana Novović koja je čestitala jubilej i poručila da grad koji ima ovakvu gimnaziju ima i sjajnu budućnost.
Trud i posvećenost direktora, profesora i učenika čine temelj na kojem i danas stoji cetinjska Gimnazija. Ulaganje u obrazovanje jeste ulaganje u našu budućnost, u društvo koje poštuje znanje, rad i istinske vrijednosti. Neka ovaj jubilej bude podsjetnik da je Cetinje oduvijek bilo, i ostalo prijestonica znanja, kulture i slobodarskog duha – poručila je Novović.
<h2>Učenici u glavnoj ulozi: umjetnost, riječ i sjećanje</h2>
Potom su gimnazijalci preuzeli scenu. Oni koji nose svjetlost pred sobom i tradiciju iza sebe.
Uz pomoć profesora, priredili su program u kojem su se prošlost i sadašnjost sastavile u isti stih i isti akord.
Školski hor pod upravom profesorice Andree Stanković, otvorio je program.
Učenici Mare Martinović, Sofija Stevanović, Anja Šofranac, Milica Borilović, Valentina Perović, Petar Perišić, Boris Jovanović, uz podršku profesorice istorije Milene Kaluđerović, umjetničkim prikazom o istorijatu škole podsjetili su da je cetinjska Gimnazija bila “kolijevka obrazovanja”.
Video zapis o istorijatu škole, prikazan na francuskom jeziku, pripremljen uz podršku profesorice Tatjane Zeković, istakao je znanje i angažovanost učenika koji su kroz govor na stranom jeziku predstavili posebnu priču ove obrazovne ustanove.
Jedan od najzapaženijih dijelova programa bio je umjetnički segment inspirisan „Balkanskom caricom“. Ideju je osmislila profesorica Danijela Bokan, a izveli su ga: balerine Sofija i Ivona Martinović, vokal Lana Kaluđerović, klavirska pratnja Mia Martinović, te recitatori Pavle Samardžić, Blagota Stanojević, Maša Borilović, Mia Martinović, Srna Jovetić i Nađa Stanojević.
U spoju poezije, muzike i pokreta publika se vratila u daleku 1877. godinu.
Maturant Đorđe Koljević, izveo je dio govora premijera Engleske Vilijama Gledstona, „Apoteza Crnoj Gori” inspirisan junačkom borbom Crnogoraca protiv Osmanskog carstva. Nastup je realizovan uz podršku profesorice Aleksandre Vujović.
Program su ispunile recitacije i muzičke tačke, a na sceni su se smjenjivale Mia Bracanović i Milica Borilović, Darija Banović i Mina Jablan, potom Maša Borilović, Sofija Stevanović i Iva Vučinić, svaka svojim izrazom i energijom, uz podršku mentorki, profesorica Biljane Orlandić i Danijele Bokan.
Nastupima su donijele iskrenost, toplinu i posebnu gimnazijsku mladost koja se ne može naučiti iz knjiga, već samo živjeti. Program su vodili Mia Bracanović i Stanko Kaluđerović, smireno i prirodno prateći tok svečanosti.
U atmosferi koja je nosila miris istorije i energiju mladosti, Gimnazija Cetinje još jednom je pokazala zašto je mnogo više od obrazovne ustanove.

Cetinje slavilo znanje i tradiciju: 145 godina od osnivanja prve Gimnazije u Crnoj Gori

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica uhapsili su ginekologa P. J. nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se navodi u saopštenju, sumnjiči za nedozvoljene polne radnje.
- Sa događajem su službenici podgoričke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Od P. J. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen ginekolog u Podgorici: Osumnjičen da je nakon pregleda pacijentkinju neprimjereno dodirivao

Inspektori beranske policije ušli su oko 12.30 časova u konak manastira Đurđevi stupovi i uručili mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju rješenje o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenosi TV Vijesti.
Prema nezvaničnim saznanjima TV Vijesti, Metodije je nakon uručenja sudskog rješenja omogućio ulaz u prostorije konaka manastira i u toku je pretres prostorija.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Policija ušla u manastir Đurđevi stupovi, Metodiju uručili rješenje o privremenom oduzimanju spomenika Đurišiću

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Tag: snijeg