Uprava policije saopštila je da će snimati okupljanja u svim crnogorskim gradovima u kojima će biti organizovano nalaganje badnjaka na otvorenom. 
- Uprava policije je obaviještena da će se u Podgorici i više drugih gradova u Crnoj Gori vršiti tradicionalno nalaganja badnjaka. Obavještavamo vas da će službenici Uprave policije vršiti snimanja okupljanja u svim gradovima u Crnoj Gori gdje će se sjutra, 6. januara 2026. godine, nalagati badnjaci na otvorenom - saopšteno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Policija će snimati nalaganje badnjaka na otvorenom

Iz Uprave policije je saopšteno da će snimati košarkašku utakmicu KK „Budućnost Voli“ iz Podgorice i KK „Bešiktaš“ iz Turske koja će se odigrati 4. novembra u 19 sati u SC "Morača" u Podgorici.
Snimanje će trajati od 18 do 22 sata.
- Uprava policije apeluje na sve građane i navijače da svojim ponašanjem doprinesu da predstojeća utakmica protekne u duhu fer-pleja i međusobnog poštovanja - poručili su u policiji-
Policija će, dodaju oni, u skladu sa zakonom, preduzeti sve mjere kako bi obezbijedila mirnu, bezbjednu i sportsku atmosferu na tribinama i oko sportskog objekta, i poziva građane da uz poštovanje zakona i sportske kulture, doprinesu da ovaj događaj protekne bez incidenata i u sportskom duhu.

Policija će snimati utakmicu KK Budućnost Voli sa Bešiktašom u SC Morača

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica tvrdi da su pripadnici Ministarstva odbrane danas pokušali da zabrane snimanje polaganja vijenaca na spome-ploču u Morinju.
Potrebica je na Fejsbuku objavio da je, u ime Glavnog grada Dubrovnika, sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i ostalim delegacijama, odao počast žrtvama logora Morinj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgrlica-radmana-u-morinju-docekao-ibrahimovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je istakao da je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učinio sve da se osjećaju prijatno i dostojanstveno.&nbsp;
- Biranim riječima obratio se prisutnima, iskazujući poštovanje prema žrtvama i prema Gradu Dubrovniku. Njegovo obraćanje pokazuje onu Crnu Goru koja je iskreno posvećena evropskom putu i suočavanju s prošlošću - naveo je Potrebica.
Međutim, kako je rekao, i dalje nažalost postoji ona druga Crna Gora – koja negira agresiju na Dubrovnik i postojanje logora Morinj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmarko.potrebica.96%2Fposts%2Fpfbid0FxfMUiqqtbQA5U2TmoY3XjRXmVthd6WCNkQposybPD6gmMx85w2UnYSWiBmEUccSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ove godine, tvrdi on, po nalogu ministra odbrane Dragana Krapovića, nije bilo dozvoljeno fotografisanje ceremonije polaganja vijenaca, iako je to prethodnih godina bila uobičajena praksa.
- Pripadnici Ministarstva odbrane pokušali su da zabrane snimanje, a njihov pristup bio je neuobičajeno grub i neprimjeren - saopštio je Potrebica.
U jednom trenutku, prilikom odavanja počasti polaganjem svijeće sa hrvatskim grbom na spomen-obilježje, došlo je, kako kaže, do neprimjerenog, agresivnog verbalnog nastupa od strane zaposlenog Ministarstva odbrane Crne Gore prema članici delegacije Grada Dubrovnika.&nbsp;
- Reagovao sam povišenim tonom i prekinuo takvu komunikaciju. Smatram da se zabranom slikanja ne može izbrisati istorija. Kultura sjećanja i poštovanje prema žrtvama temelj su istinskog pomirenja i evropskih vrijednosti koje bi svi trebalo da dijelimo - naglasio je Potrebica.
Dodaje da okupljanje nekolicine mještana u znak protivljenja posjeti nije vrijedno posebnog pomena, uz poruku da se istorijske činjenice i sjećanje na žrtve ne mogu umanjiti negiranjem ili otporom.
Potrebica je poručio da podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali ističe da on mora uključivati i priznanje zločina počinjenih prema Dubrovniku i hrvatskim ljudima.
- Ponosan sam na govor i istup našeg ministra Gordana Grlića Radmana – dostojanstven, odlučan i utemeljen na istini i poštovanju prema žrtvama. Vjerujem da jedino otvorenim dijalogom, međusobnim poštovanjem i njegovanjem istine možemo graditi trajno prijateljstvo između Hrvatske i Crne Gore. P. S. Fotografiju smo, uprkos nerazumnom pokušaju zabrane, ipak uspjeli da napravimo - zaključio je Potrebica na Fejsbuku, uz fotografiju koja je nastala danas u Morinju.

1084x550

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika: Krapović pokušao da zabrani snimanje u Morinju, pristup pripadnika MO neuobičajeno grub i neprimjeren

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) naredio je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) da ukloni kameru, nezakonito postavljenu od strane N.N. lica, koja je snimala javnu površinu sa betonskog stuba na Kakarickoj gori u Podgorici.
U postupku nadzora nije utvrđeno ko je postavio kameru bez odobrenja AZLP-a, ali je Savjet naložio da kameru ukloni CEDIS, s obzirom da se nalazi na njegovom stubu.
To nije prvi slučaj da je Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila nezakonito snimanje javnih površina u Crnoj Gori. Više takvih primjera zabilježeno je ranijih godina, posebno u Kotoru i Podgorici.
Agencija je primila inicijativu Podgoričanina koji je tražio utvrđivanje zakonitosti obrade ličnih podataka – instaliranje video-nadzora (kamera) na stubu CEDIS-a koji se nalazi na ulazu u stambeni objekat, na adresi Kakaricka gora b.b. Podgorica.
U nadzoru je utvrđeno da je na lokaciji Kakaricka gora b.b. postavljena jedna rotirajuća kamera, koja je fizički okrenuta ka javnoj površini. U odluci se konstatuje da AZLP, kao nadzorni organ, nije izdala saglasnost za uvođenje video-nadzora javne površine na toj lokaciji, shodno članu 28, stav 1, tačka 2a Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koja je obavezna za ovaj način automatske obrade ličnih podataka. Ukazuju da nije dostavljeno ni obavještenje o vođenju evidencije zbirke ličnih podataka – video-nadzor, što je suprotno članu 40a, stav 1 tog zakona.
– Naređuje se Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu – CEDIS d.o.o. Podgorica da u roku od osam dana od dana prijema ovog rješenja fizički ukloni kameru sa betonskog stuba koja vrši video-nadzor javne površine na teritoriji glavnog grada Podgorica, Kakaricka gora b.b. (Detaljan putokaz do lokacije gdje je postavljena predmetna kamera: Iz pravca naselja Konik, od objekta HDL "Laković", preko mosta na Ribnici, Ulicom Ratnih veterana, pored marketa "Ivija", na raskrsnici kod auto-otpada skrenuti desno, zatim se prolazi pored table na kojoj je ispisano pečenjara "Javorje", zatim se dolazi do drugog betonskog stuba CEDIS-a sa desne strane od znaka pečenjare, koji se nalazi na ulazu u dvorište XX) – navodi se u rješenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Željko Rutović.
To rješenje Savjeta donijeto je nakon što je CEDIS podnio prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru. U prigovoru je, između ostalog, ukazano da je nadzor izvršen bez prisustva njihovog ovlašćenog predstavnika, da se iz zapisnika ne može zaključiti na koji način je u postupku vršenja nadzora nesporno utvrđeno da je predmetni stub u vlasništvu CEDIS-a, da oni nisu rukovaoci zbirke ličnih podataka, te da u konkretnom slučaju nisu ni subjekat nadzora u smislu odredbi Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Iz CEDIS-a tvrde da nisu postavili kameru, niti su bili u obavezi da utvrđuje da li je lice koje je instaliralo video-nadzor prethodno pribavilo potrebnu dokumentaciju od strane nadležnog organa.
Savjet Agencije je odbio njihov prigovor, cijeneći da su kontrolori pravilno utvrdili činjenično stanje. Citirajući zakonske odredbe, ukazali su da će nadzorni organ, ukoliko se video-nadzor javne površine vrši bez obavještenja, odnosno saglasnosti, rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video-nadzor.
– Uklanjanje sredstava iz stava 1 ovog člana vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor – navodi se u rješenju Savjeta AZLP-a.
Činjenica da se stub na kojem je instalirana kamera, kako se navodi, nalazi na privatnom posjedu ne oslobađa od odgovornosti CEDIS da postupi po nalogu Agencije.
– U postupku nadzora nesporno je utvrđeno da je objekat (stub) na kojem je na nezakonit način od strane N.N. lica instaliran video-nadzor, a kojim se vrši nadziranje javne površine, u vlasništvu CEDIS d.o.o. Podgorica, što subjekt nadzora ne negira u samom prigovoru – piše u rješenju.

Ne zna se ko je nezakonito snimao javnu površinu na Kakarickoj gori

Pozivamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da promptno djeluje i postupi po zahtjevima Uprave policije, ukloni nadzorne kamere fizičkih lica koja suprotno Zakonu snimaju javne površine na Cetinju, u naselju Belveder, u Kotoru, kao i u Baru na više lokacija - poručili su u Upravi policije.
Oni su kazali da određene kategorije lica među kojima su i operativno interesantna lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa, nezakonito snimaju javne površine, prate aktivnosti lokalnih službi i organa za sprovođenje zakona.
&nbsp;- Sprovodeći mjere kontranadzora, neovlašćeno snimaju građane i krše ljudska prava, a o čemu je Agencija više puta obaviještena od strane Uprave policije zvaničnim dopisima u cilju preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - dodali su u policiji.
Oni su ovo naveli u reagovanju na tvrdnji koje je u javnost iznio Aleksandar Damjanović, a koje se odnose na navodnu nezakonitu upotrebu video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva.
- Sistem video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva instaliran je iz preventivnih razloga, u skladu sa CPT standardima, s ciljem unapređenja bezbjednosti građana i policijskih službenika, kao i zaštite integriteta službenih prostorija, a sve u skladu sa važećim zakonskim propisima i preporukama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - istakli su u policiji.
Video-nadzorom pokrivene su, kažu, isključivo prostorije predviđene zakonom, uključujući prostorije za zadržavanje lica, zajedničke prostorije unutar objekta (ulaz, hol, hodnici), kao i javna površina - prostor oko objekta u zakonom propisanim granicama.
- Obavještenje o postojanju video nadzora u navedenim površinama je vidno istaknuto na objektu Odjeljenja bezbjednosti, u skladu sa propisima. Ovom prilikom naglašavamo da sistem video-nadzora ne sadrži mogućnost audio snimanja, te su tvrdnje o nezakonitom snimanju zvuka u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva netačne i neosnovane - naveli su u policiji.
Kažu da je Damjanović 23. decembra.2024. godine, kada je boravio u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva u svojstvu građanina, bio u hodniku.
- Koji je shodno zakonu pokriven video nadzorom, bez mogućnosti audio snimanja, kao i u službenoj prostoriji koju koriste ovlašćena lica radi prikupljanja obavještenja, a koja nije pokrivena video nadzorom. Dodatno, ističemo da pristup snimljenom video materijalu imaju isključivo ovlašćeni službenici Ministarstva unutrašnjih poslova - Odjeljenja za elektronske sisteme policije - dodali su u policiji.
Naglasili su važnost objektivnog sagledavanja činjenica i pravnog okvira u kojem postupaju policijski službenici, kako bi se izbjegle moguće nepreciznosti u interpretaciji njihovog rada.

UP: AZLP da ukloni nadzorne kamere na Cetinju, Kotoru i Baru, članovi OKG nezakonito snimaju javne površine

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... 
Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”...
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvuFL_ziUDUI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore - Danijel Popović

Liderka njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alis Vajdel je na stranačkom mitingu u Rokenhauzenu iznijela niz kontroverznih stavova o vanjskoj i unutrašnjoj politici, oštro kritikujući Zapad zbog odnosa prema ratu u Ukrajini te pozivajući na ponovnu kupovinu jeftinih ruskih energenata.
Vajdel se u svom obraćanju dotakla gorućih tema, s posebnim fokusom na rat u Ukrajini, energetsku krizu u Njemačkoj i politiku njenih glavnih rivala, stranaka CDU i CSU.
Govoreći o ratu na istoku Evrope, Vajdel je naglasila da se njena stranka oduvijek zalagala za mirovne pregovore te je iznijela stav da je mir u Evropi nemoguće postići bez direktnog učešća Moskve.
- Okončajte ovo besmisleno umiranje u Ukrajini. Zašto su zapadne države, predvođene prije svega Velikom Britanijom, spriječile Istanbulski sporazum 2022. godine? To bi za Zelenskog bio mnogo bolji mirovni dogovor od onoga o čemu se danas raspravlja - poručila je Vajdel.
Takođe, oštro je osudila politički diskurs u Njemačkoj i Evropi, istakavši da je "svako ko je pozivao na diplomatiju bio ocrnjen kao Putinov simpatizer", upitavši se kakav je to uopće argument u ozbiljnoj politici.
Prelazeći na ekonomska pitanja, liderka AfD-a je upozorila da njemačke kompanije ubrzano gube svoju konkurentnost zbog previsokih troškova i prekomjerne birokratije. Istakla je da Njemačka danas ima najviše cijene energije na svijetu, za šta je direktno okrivila bivšu kancelarku.
- Ipak, oni jednostavno nastavljaju ovim putem zbog katastrofalne energetske tranzicije Angele Merkel. Samo nastavljaju s tom zelenom politikom. Moramo ukinuti CO₂ taksu. Riješite je se - kategorična je bila Vajdel.
Ona je ponudila i rješenje za energetsku krizu, navodeći da se Njemačka mora vratiti pristupačnoj i sigurnoj energiji, što podrazumijeva povratak nuklearnim elektranama, ali i obnavljanje trgovinskih veza s Rusijom.
- Moramo kupovati naftu i plin tamo gdje su najjeftiniji, a to je u Rusiji - dodala je.
Na kraju, Vajdel nije štedjela svoje političke rivale iz reda hrišćanskih demokrata. Optužila je sestrinske stranke CDU i CSU da vole "prepisivati" program AfD-a, ali da u praksi rade potpuno suprotno od onoga što obećavaju.
Kao najočitiji primjer licemjerja navela je dešavanja u Bavarskoj.
- Grijeh iz oktobra prošle godine je to što je CSU u Bavarskoj uništio nuklearnu elektranu Isar 2, a istovremeno imaju drskosti da govore o povratku nuklearnoj energiji - rekla je Vajdel.
Svoje obraćanje je zaključila oštrom porukom glasačima: "Od jutra do mraka ne rade ništa osim što lažu. A mi ćemo, dame i gospodo, tome stati u kraj, jer mi vodimo politiku za vas".

Liderka njemačkih desničara "udarila" po Zapadu: Mir u Evropi je moguć samo s Rusijom, Britanci su krivi za krvoproliće

Kubanski bezbjednosni savjetnici i medicinsko osoblje posljednjih sedmica napuštaju Venecuelu. Prema tvrdnjama 11 nezavisnih izvora upoznatih sa situacijom, ovaj potez signalizira potencijalni raskol u jednom od najdugovječnijih političkih i sigurnosnih saveza u Latinskoj Americi.
Ekskluzivne informacije do kojih je došao Rojters otkrivaju da se povlačenje dešava neposredno nakon američke vojne operacije izvedene 3. januara. U toj akciji uhapšen je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, dok su 32 Kubanca ubijena, što je nedavno priznala i sama vlada u Havani.
Iako ni Karakas ni Havana nisu zvanično potvrdili promjenu dosadašnje politike, brojni izvještaji ukazuju na drastično smanjenje broja kubanskih kadrova unutar venecuelanskog bezbjednosnog aparata i struktura za predsjedničku zaštitu.
<h2>Rekalibracija bezbjednosnog aparata</h2>
Struktura moći i zaštite u Karakasu prolazi kroz brze promjene o kojima se ranije nije javno govorilo:
Privremena predsjednica Delsi Rodrigez povjerila je svoju zaštitu isključivo venecuelanskim tjelohraniteljima. Ovo predstavlja značajan zaokret u odnosu na eru Madura i Huga Čaveza, koji su decenijama sigurnost bazirali na elitnim kubanskim jedinicama.
Bivši zvaničnik venecuelanske obavještajne službe naveo je da su određeni kubanski savjetnici, koji su bili integrisani u kontraobavještajnu agenciju DGCIM, uklonjeni sa svojih pozicija.
Izvor blizak vladajućoj Socijalističkoj partiji Venecuele tvrdi da su odlasci uslijedili po direktnom naređenju Rodrigez, a usljed američkog pritiska. Drugi izvori se razilaze u mišljenjima o tome da li su Kubanci protjerani, napuštaju li zemlju dobrovoljno ili ih je Havana opozvala nazad.
<h2>Kampanja pritiska iz Vašingtona</h2>
Ova situacija se odvija u jeku intenziviranih napora SAD-a da u potpunosti prekinu sigurnosnu i ekonomsku saradnju između Venecuele i Kube.
Američki predsjednik Donald Tramp je 11. januara na platformi Truth Social poručio: "Kuba je godinama živjela od velikih količina nafte i novca iz Venecuele. Zauzvrat su pružali 'sigurnosne usluge'... ALI VIŠE NE!"
S druge strane, iz Bijele kuće dolaze pomirljiviji tonovi prema novoj vlasti u Karakasu. Američki zvaničnici ističu da održavaju "veoma dobre odnose sa liderima Venecuele", te da se lični interesi Delsi Rodrigez "poklapaju sa unapređenjem ključnih američkih ciljeva".
Vašington je povukao i konkretne poteze.
Od sredine decembra, SAD su blokirale Venecuelu u isporuci nafte Kubi.
Tramp je 30. januara potpisao izvršnu uredbu kojom proglašava nacionalno vanredno stanje u vezi s Kubom, odobravajući uvođenje kaznenih carina svim zemljama koje direktno ili indirektno snabdijevaju ovo ostrvo naftom.
Prema pisanju Vol strit džurnala (Wall Street Journal), Trampova administracija ima plan da do kraja 2026. godine isprovocira potpunu promjenu režima na Kubi.
<h2>Sudbina medicinskih misija i reakcija regije</h2>
Prije hapšenja Madura, hiljade kubanskih ljekara, medicinskih sestara i sportskih trenera radilo je u Venecueli u sklopu socijalnih programa. Zauzvrat, Venecuela je Kubi isporučivala subvencioniranu naftu.
Nakon američkog napada početkom januara, povrijeđeno kubansko osoblje je evakuisano, ali se procjenjuje da jedan dio ljekara i vojnih savjetnika, kao i profesora na venecuelanskom policijskom univerzitetu UNES, i dalje boravi u zemlji.
Uprkos povlačenju, javna slika odnosa dviju država ostaje u okvirima diplomatije. Rodrigez i dalje komunicira sa kubanskim vrhom ističući "istorijske veze". Frank Mora, bivši američki ambasador pri Organizaciji američkih država (OAS), objašnjava trenutnu politiku privremene predsjednice: "Ona postupa veoma oprezno. Želi držati Kubance na distanci... ali ih ne želi potpuno žrtvovati."
Svoju poziciju u novonastaloj geopolitičkoj krizi zauzeo je i Meksiko. Predsjednica Klaudija Šajnbaum poručila je u februaru da se Meksiko oštro protivi američkim carinama, te najavila slanje isključivo humanitarne pomoći Kubi, ali ne i nafte.

Kraj jedne ere: Venecuela okreće leđa decenijskom savezniku, Kubanci pakuju kofere

Njemačka automobilska industrija očekuje da će kancelar Fridrih Merc tokom putovanja u Kinu zahtijevati liberalizaciju tržišta.
&nbsp;- Njemačka strana mora predstaviti detaljan prikaz gdje Kina narušava konkurenciju - rekla je Hildegard Muler, predsjednica njemačkog udruženja automobilske industrije VDA, za nedjeljno izdanje novina Di Velt (Die Welt).
Ona je dodala da cilj razgovora mora biti daljnje otvaranje tržišta s obje strane, a ne međusobna izolacija.
Njemački proizvođači automobila nedavno su zabilježili značajan pad prodaje u Kini. Osim visoko subvencioniranih novih lokalnih marki električnih automobila, to je i zbog novog poreza na luksuz na skupe automobile, koji uglavnom utiče na njemačke marke.
- Takođe očekujemo da će Kina dati konstruktivne predloge za smanjenje narušavanja konkurencije - rekla je Muler.
&nbsp;Šef VDA-e upozorio je na izazivanje protivreakcija novim propisima EU-a, poput davanja prednosti evropskim automobilima u javnoj nabavci, premijama za kupovinu ili carinama.
&nbsp;- Čak i ako se od Kine traži da da ponude, Evropa općenito mora odvagati postupke i odgovarajuće reakcije. Zavisno od odluke, lokalna industrija mogla bi se suočiti s protivmjerama Kine - rekao je Muler.
&nbsp;Merc će sljedeće sedmice otputovati u Kinu na razgovore o političkim i ekonomskim vezama, kao i o sigurnosnim pitanjima. To će biti njegova prva posjeta zemlji od preuzimanja dužnosti.
&nbsp;Trgovinske napetosti između Berlina i Pekinga tinjaju, posebno oko rijetkih zemalja - ključnih sirovina koje se koriste u proizvodima poput mobitela i elektromotora.
&nbsp;Njemački i evropski proizvođači izvijestili su o nestašicama tih materijala povezanim s restriktivnom kineskom trgovinskom politikom.
&nbsp;Njemačka izvozna industrija izrazila je kritike zbog onoga što opisuje kao nelojalnu konkurenciju na svjetskim tržištima u odnosu na subvencionisane kineske kompanije, pozivajući na jednake uslove za strane firme.
&nbsp;Merca će pratiti poslovna delegacija, a trebalo bi da prisustvuje i sastanku Njemačko-kineskog ekonomskog savjetodavnog odbora.

Tag: snimanje