Crna Gora je, u susret zimskoj turističkoj sezoni, u uglednom britanskom magazinu Snow Magazine predstavljena kao atraktivna destinacija za odmor tokom zimskih mjeseci, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).&nbsp;
- Kao rezultat kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO na tržištu Velike Britanije, objavljeni članak predstavljao je priliku za promociju ponude crnogorskih ski centara- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Snow Magazine je, kako se precizira, renomirani britanski magazin koji već više od dvije decenije informiše i inspiriše ljubitelje zimskih sportova širom svijeta.&nbsp;
&nbsp;- Izlazi dva puta godišnje sa cirkulacijom od 30 hiljada primjeraka, dok portal u prosjeku mjesečno bilježi 3,1 miliona pregleda. Ovi podaci potvrđuju njegov značajan domet i uticaj među publikom koja aktivno planira zimska putovanja i prati trendove u ski industriji- rekli su iz NTO.&nbsp;
U članku pod nazivom Crna Gora | Zvijezda u usponu Balkana, naša zemlja je opisana kao destinacija koja nudi autentično iskustvo zimskog odmora, netaknutu prirodu i odličan odnos cijene i kvaliteta.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je destinacija za sve sezone, ali zimi zaista dolazi do izražaja. Sa više od 85 odsto teritorije prekrivene planinama, skijanje u Crnoj Gori pruža priliku da pobjegnete od gužvi i istražite netaknute staze i veličanstvene pejzaže. Skijališta u planinskim lancima Durmitora i Bjelasice idealna su za skijanje, snowboarding i hodanje na krpljama, dok nacionalni parkovi mame zaljubljenike u zimsku prirodu brojnim stazama koje prolaze pored glečera i vodopada- navodi se u članku.
&nbsp;Poseban akcenat stavljen je na skijališta u Crnoj Gori koja predstavljaju savršenu kombinaciju prirodnih ljepota, povoljnih cijena i dostupnosti za turiste iz Velike Britanije.&nbsp;
&nbsp;- Ova mala zemlja, upola manja od Velsa, u Kolašinu i Žabljaku ima skijališta koja su savršena za početnike i za porodice, ali i za one koji uživaju u skijanju van uređenih staza. Sa direktnim letovima iz Velike Britanije do glavnog grada Podgorice tokom cijele godine sa avio kompanijom Ryanair, dolazak u Crnu Goru je lak i znatno jeftiniji nego u destinacije Zapadne Evrope. Dodajte tome povoljne dnevne ski-karte i opuštenu atmosferu na stazama i dobijate sjajan odnos cijene i kvaliteta, idealan za početnike i one koji traže nešto novo- piše u članku.
&nbsp;Pored Kolašina i Žabljaka, u tekstu su predstavljeni i manji ski centri, kao i brojne prateće aktivnosti koje Crna Gora nudi tokom zimskih mjeseci, od nordijskog skijanja i hodanja na krpljama, do adrenalinskog raftinga Tarom i vožnje motornim sankama kroz planinske predjele Durmitora, Bjelasice i Sinjajevine.
&nbsp;- Objavljivanje ovog članka predstavlja važan doprinos promociji Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije tokom zimskih mjeseci i potvrdu njenog prisustva na tržištu Velike Britanije- smatraju u NTO.
&nbsp;NTO, kako se zaključuje, nastavlja sa promocijom na tom tržištu i trenutno predstavlja zimsku turističku ponudu zemlje na 46. Svjetskoj berzi putovanja /World Travel Market/ (WTM 2025), koja se održava od 4. do 6. novembra u Londonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

Čuveni električar Joko Ono iz SNP-a nam je objasnio da je raštimovani orkestar vlasti ustvari demokratija i promjena u odnosu na predavgustovsko vrijeme, kada je, kaže Joko, vladalo jednoumlje. Ne znam da li je u predavgustovsko vrijeme vladalo jednoumlje, ali sam siguran da nakon avgusta 2020. godine u Crnoj Gori vlada bezumlje. Ogromna je razlika između prava da izneseš svoje stavove i onoga što se dešava u crnogorskoj vlasti. U mom sistemu vrijednosti vlast se po pravilu formira na ideološkim sličnostima i strateškim ciljevima, a ne kao rogovi u vreći, đe svako od njih gleda kako će na mala vrata provući svoju agendu, za koju je teško reći da je interes Crne Gore i njenih građana, već prije interes duge države. Kolektor u Botunu samo je potvrdio da je kolektor potreban i za sadašnju vlast. Definitivno se mora pročistiti, jer ni intelektualno, ni obrazovno, ni mentalno ne zadovoljavaju ni minimalne kriterijume. Što mislite, da li uopšte bilo ko u sadašnjoj vlasti ima elementarno znanje u kojem periodu istorije su stvarane nacije, u kojoj mjeri je nacionalni identitet zavisio prevashodno od uticaja crkve i društvenih elita, ma kakve one bile, od politike koja se vodila i da nacionalni identitet nema nikakve veze sa genetskim ili etničkim porijeklom. Štoviše, sve nacije sačinjavaju više etničkih entiteta, koji su djelovanjem društvenih i političkih elita, obrazovanjem, religijom, kulturom..., prerastale u nacije. Crna Gora je jedina zemlja na svijetu u kojoj društvene i političke elite ne smiju da promovišu crnogorski nacionalni indentitet. Ono što su sve države radile dok su stvarale sopstvene nacije. U Crnoj Gori, kao kuriozitet, nije moguće stvarati zaseban nacionalni identitet u skladu sa državnim imenom, ali je moguć tuđe države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117220132_f5405866f446cf7802e205407ab028e82cbcbb3ecfdaa6b92704051bdef84043.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117220132_f5405866f446cf7802e205407ab028e82cbcbb3ecfdaa6b92704051bdef84043" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu, na mirovnoj konferenciji, 1919. godine"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu, na mirovnoj konferenciji, 1919. godine(Photo: Picasa)</figcaption></figure>  <h2>NACIONALNI IDENTITET</h2> Zanimljivo je sa kojom uvjerenošću većina u vlasti o sebi govori sa neprikosnovenom ubijeđenošću da su Srbi, kao da su im preci ostavili flešku u koju su im ostavljali amanet da su bili čisti etnički Srbi. Ubjeđen sam da su moji preci u Ćeklićima te 1389. godine svako veče gledali film „Kosovski boj“ i da nijesu mogli zaspati zbog pogibije kneza Lazara i Miloša Obilića. Zalogaj im zapro u grlu. Na nesreću, ja sam moju flešku o tim fiskovima izgubio. Srećom, sačuvano je u kotorskim arhivima da su se moji Ćeklići u ugovorima o prodaji stoke izjašnjavali u XV i XVI stoljeću kao Vlasi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117220132_23c6a109b9696d75cd6fb151f12b32b6ddae17ba6f32f97f9d2fa28eca6c5002.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117220132_23c6a109b9696d75cd6fb151f12b32b6ddae17ba6f32f97f9d2fa28eca6c5002" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dimitrije Pavlović"><figcaption>Dimitrije Pavlović</figcaption></figure>  Ima li boljeg primjera da je nacija najobičniji konstrukt, a nacionalni identitet proizvod uticaja na pojedinca - porodice, prijatelja, medija, škole, knjiga ili interneta koji koristitite, od crnogorskih popisa? Do juče Crnogorci, mnogi su se u drugoj polovini osamdesetih i devedesetih godina, pod uticajem beogradskih toaletnih štampi i tv nužnika, naprasno śetili da su Srbi i da su im vaskoliki preci vazda bili Srbi. Čisto sumnjam da su se u davna vremena bavili takvim stvarima i da je, možda, kažem možda, samo religija bila vezivni elemenet, naravno, uz plemensko organizovanje. To je, možda, zato što je u istoriji opštepoznata stvar da „Crnogorci slabo pośećuju crkve, ... ne ljube ikone, ne metanišu, ne udaraju čelom u pločnik, ponekad se prekrste i to je sve“ (Dr. Ivo Jovićević, 1926). <h2>LOGIČAN SLIJED</h2> Zanimljivo je kako je kolektor za prečišćavanje ljudske nečisti prerastao u borbu za srpski kao službeni jezik i trobojku kao zastavu? Ili je to logičan slijed? Svi znamo da smo na prostorima Crne Gore govorili istim jezikom kroz istoriju. Tavulin je bio tavulin, nikakav sto ili astal. Kušin je bio svuda po Crnoj Gori, nikakav turski jastuk. Jeli smo pamidore, ne paradajez. Itd, itd... Zašto su Srbi štampali rječnik za Njegoševa djela ako smo govorili istim jezikom? Nije li prota Ljubomir Nenadović, Njegošev hroničar, u svojim Pismima iz Crne Gore, strana 294, napisao: „U svim školama jezik je – crnogorski; u mnogome različan je od onog priznatog, lepog jezika na kom je Biblija prevedena (misli na srpski jezik, prim. SJ). Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik koji se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. ... Ako Crnogorci produže svoje škole kao do sada, onda, posle sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika, nego što je izmeđ portugalskog i španskog“. Na koja li je dva jezika mislio, majku mu? I zašto smo mi sopstveni jezik nazvali jezikom „babe Kurane“, a prihvatili rajetinski jezik prepun turcizama kada mi nijesmo bili skoro pet stoljeća pod Turcima? Vjerovatno zato da bi danas borac za fekalije u Morači trgovao i mijenjao preradu fekalija za srpski kao službeni jezik, iako su mu preci upravo pričali jezikom koji opisuje prota Ljubomir Nenadović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117220132_73109cd5763e7de2e9970218f45429ad068c012665ff163f0687f95fc76eeb69.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117220132_73109cd5763e7de2e9970218f45429ad068c012665ff163f0687f95fc76eeb69" data-rendition-name="original" width="1998" height="1079" loading="lazy" alt="Dr Ivo Jovićević"><figcaption>Dr Ivo Jovićević</figcaption></figure>  O zastavi mi je više degutantno pisati. Oni koji mlate gluposti da je trobojka bila državna zastava u vrijeme Kraljevine Crne Gore neka objasne zašto se na dvorovima po Crnoj Gori vije crvena zastava sa grbom i sa H.I. i sa bijelim opšivom, koju su propagandno proglasili alaj barjakom, zato što ga je crnogorska vojska nosila u ratnim pohodima. Kako to da srpska vojska nije imala alaj barjak? Je li ona nije ratovala? U Parizu, na mirovnoj konferenciji 1919. godine među zastavama učesnika nalazi se i crnogorski alaj barjak. Šalim se, državna zastava Crne Gore, crvena kao krv naših poginulih predaka, sa grbom Crne Gore! Ali, onom Matiji Gupcu iz Zete, braniocu fekalija u Morači, draža je socijalistička trobojka, jer sa vojvodom Rajom od Krnje Jele ne može prežaliti onu trobojku sa kapelom Karađorđevića na Lovćenu, na grbu Socijalističke Republike Crne Gore. <h2>MORAL RELIGIJE</h2> „Iako smo stvorili predivne stvari, nismo uspjeli sebe preobraziti u bića koja bi izgledala dostojna tog ogromnog napora. Mi ne živimo u bratskoj slozi, sreći i zadovoljstvu, nego u duhovnom haosu i pometnji, opasno blizu stanja ludila - ne histeričnog ludila kakvo se javljalo u srednjem vijeku, već ludila sličnog šizofreniji u kojoj je izgubljen kontakt s unutrašnjom realnošću, a misao je odvojena od svoje emocionalne podloge“ - piše Erih From u knjizi „Psihoanaliza i religija“. Da živimo u šizofreniji, živimo. Uz dirigentsku palicu svetosavskih agenata Crkve Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117220132_47518930a8812dfe1d37032277e7c05e43415f8e9b303cb574f7e2e636a950bf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260117220132_47518930a8812dfe1d37032277e7c05e43415f8e9b303cb574f7e2e636a950bf" data-rendition-name="original" width="960" height="650" loading="lazy" alt="Ljuba Nenadović „Pisma iz Crne Gore“"><figcaption>Ljuba Nenadović „Pisma iz Crne Gore“</figcaption></figure>  „Frojdova analiza psiholoških korijena religije nastoji pokazati zašto su ljudi stvorili ideju Boga. Ali ne samo to: ona tvrdi da se nerealnost teističkog koncepta može dokazati tako da se ovaj razotkrije kao iluzija, osnovana na čovjekovim željama. Opasnosti što ih Frojd vidi u religiji pokazuju da su njegovi vlastiti ideali i vrijednosti upravo one stvari koje on smatra ugroženima religijom: um, smanjenje ljudske patnje i moral“, piše From u istoj knjizi. Kad govorimo o moralu religije, jedan od problema sa crkvama je što one same ne poštuju dogme i pravila koje su same donijele. Recimo, u udžbeniku za IV razred srpskih pravoslavnih bogoslovija (R. Veslinović, Beograd 1966) piše: „To pravo dobijanja samostalne crkve u samostalnoj državi zasniva se na odlukama vaseljenskih sabora, a naročito na odluci četvrtog vaseljenskog sabora da samostalna država treba da ima i samostralnu crkvu, odnosno, da crkvene granice treba da se poklapaju sa državnim granicama ili teritorijom“. Ne poštuju ni ono što su učili u bogosloviji? <h2> ARHIJEREJSKI SABOR</h2> Imao sam to „zadovoljstvo“ da u Arhivu Jugoslavije (Ministarstvo vera) pročitam zapisnik sa śednice zakonodavnog odbora Sv. Arhijerejskog sabora srpske patrijaršije, održane u Beogradu 3. (16. po julijanskom kalendaru) septembra 1920. godine, kojem je predśedavao arhiepiskop Dimitrije, mitropolit Beogradske mitropolije, budući prvi patrijarh srpske patrijaršije. Raspravljalo se o ujedinjenju svih autokefalnih crkava na tlu novostvorene KHSH i njihovo uzdizanje na rang patrijaršije. Evo što piše u obrazloženju tog zahtjeva vlastima: „Po odredbama svetih kanona osnivanje najveće crkvene oblasti u jednoj državi, ODNOSNO U NJEZINOJ NAJVEĆOJ OBLASTI, biva tako da se katedra prestonice, odnosno metropole NAJVEĆE OBLASTI podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako 17. Pravilo Halkidonskog sabora određuju da 'razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom'“ (misli se na građansko, prim SJ). Pa se tu pominje da se slično postupalo u svim pravoslavnim državama, te da su tako uzdizane arhiepiskopije u prijestonim gradovima: Atini u Kraljevini Grčkoj, u Beogradu za Kraljevinu Srbiju, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za rumunsku, u Sofiji za bugarsku, „a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj Patrijaršije“. Tu se pominje i nepostojeća Pećka patrijaršija i oktroisani od Dušana Silnog patrijarh Joanikije, ne pominjući anatemu koju je Vaseljenski patrijarh Kalist II bacio i na Dušana, i na Joanikija, i na Srpsku crkvu i na čitav srpski narod, kao i ona koju je tobože obnovio Makarije, a koju Vaseljenska patrijaršija nikada nije priznala, već je smatrala nekanonskom turskom tvorevinom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117220132_52506c80f18e60941e020d91160f0db47a6636230c8704087ff222bf282c24ba.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260117220132_52506c80f18e60941e020d91160f0db47a6636230c8704087ff222bf282c24ba" data-rendition-name="original" width="1440" height="996" loading="lazy" alt="Dvorac na Cetinju 1910."><figcaption>Dvorac na Cetinju 1910.</figcaption></figure>  <h2>RAZJEDINJENJE NEMINOVNO</h2> Otuda se digla u Beogradu frka zbog saopštenja Spoljne obavještajne službe Rusije da će Vaseljenski patrijarh priznati Crnogorsku crkvu, mada jedino može priznati autokefaliju Cetinjske mitropolije. Tako je kanonski, crkve su pomjesne, nijesu nacionalne. Vaseljenska patrijaršija je to demantovala, jer ona voli da to obavlja simonijom, ali pitanje je dana kada će Vaseljenska patrijaršija morati da prihvati da se Jugoslavija raspala i da „razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“. Taman kako se ujedinila, treba da se razjedini! Uvođenje nekog novog pravila od strane Crkve Srbije da „majka crkva“ mora da dã otpust, to jest saglasnost, što je učinjeno kod priznanja autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije, pokušaj je da se spriječi razjedinjenje Crkve Srbije i da ona zadrži, protivno kanonima, jurisdikciju nad svim pravoslavnim crkvama u Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj. Koliko je to nenormalno i protivno i kanonima i zdravoj logici govori Ukrajina: da li je trebalo da Ukrajinci pale svijeće u ruskim crkvama, dok sveštenici Ruske crkve blagosiljaju svaku raketu i projektil koji Rusija šalje na Ukrajinu?

Kolektor za vlast

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim zemljama, kao dio pokušaja da preuzme kontrolu nad Grenlandom, piše Politiko.
U srijedu ove sedmice poslanici EP su odložili odluku o tome da li da zamrznu ratifikaciju sporazuma, koji su Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potpisali u julu prošle godine, zbog tenzija sa SAD oko Grenlanda.
Poslanica u EP iz Švedske Karin Karlsboro, koordinatorka za trgovinu evropskih Liberala, izjavila je danas za Politiko da sporazum između EU i SAD neće dobiti na dovoljnu podršku.
- Ne vidim mogućnost da Evropski parlament da zeleno svjetlo za napredak sa carinskim sporazumom kada budemo donosili odluku u srijedu. Umjesto toga, EU mora da se pripremi da odgovori na carinske napade predsjednika Trampa, uključujući i one usmjerene na Švedsku. Ne možemo isključiti ni recipročne carine, ni upotrebu "bazuke" ako se pritisak i prisila nastave - rekla je Karlsboro.
Takozvana trgovinska „bazuka“ EU, ili Instrument protiv prinude, podrazumijeva niz kaznenih mjera koje se mogu koristiti protiv trgovinskih rivala koji pokušavaju da ugroze EU.
Među njima su ograničenja investicija i pristupa šemama javnih nabavki, kao i ograničenja zaštite intelektualne svojine.
Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber saopštio je da eskalacija tenzija između SAD i Evrope znači da EP neće glasati za sporazum, kojim se američke carine na uvoz iz EU utvrđuju na 15 procenata, u zamjenu za to da EU ne primjenjuje carine na američki izvoz.
- EPP je za trgovinski sporazum EU i SAD, ali s obzirom na prijetnje Donalda Trampa u vezi sa Grenlandom, odobrenje nije moguće u ovoj fazi. Carine od nula procenata na američke proizvode mora biti stavljena na čekanje - naveo je Veber.
EPP do sada, za razliku od drugih partija u EP, nije bila čvrsto uvjerena da ratifikaciju sporazuma treba odložiti.
Glasanje na kojem bi EP usvojio stav o ukidanju carina na američku robu trebalo je da se održi 26. januara.
Potpredsjednica evropskih Socijalista i demokrata zadužena za trgovinu Katlin van Brent pridružila se danas pozivima za upotrebu Instrumenta protiv prinude.
- Prosto je skandalozno to što Donald Tramp koristi carine i ekonomske prijetnje da bi nametnuo nelegitimnu teritorijalnu pretenziju… Ako ovo nije prisila, šta je onda - navela je u saopštenju Van Brent.
Ona je dodala da odobrenje trgovinskog sporazuma „ne bi bilo pragmatično, već potpuno glupo“.

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Na Cetinju je večeras nešto poslije 19 sati, u Ulici Aleksandra Puškina, izbio požar na putničkom vozilu, ali nije bilo povrijeđenih, prenosi Radio Cetinje.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloša Ćećanovića, ekipa je odmah upućena na teren.
- Dojavu smo primili u 19.12 sati. Vozilo je gorjelo u neposrednoj blizini punionice za električna vozila, pa smo u prvom trenutku strahovali da je u pitanju električni automobil. Sa takvim požarima ni razvijenije zemlje ne izlaze lako na kraj, gašenje često traje sat-dva - objasnio je Ćećanović.
Kako je dodao, intervencija je bila brza i požar je lokalizovan u kratkom roku, ali je na automobilu pričinjena velika materijalna šteta.

Izgorio automobil na Cetinju, nema povrijeđenih

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Ljubljani ekipu Cedevita Olimpije 83:72, u &nbsp;utakmici 15. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel 89:71, upisala je sedmi uzastopni, ukupno 11. trijumf ove sezone i preuzela čelnu poziciju na tabeli.
Podgorički tim do pobjede došao je zahvaljujući seriji od 13:0, u posljednjih četiri i po minuta utakmice.
Domaćin je u 36. poveo 72:70 i ubacio posljednje poene na utakmici.
Tokom izjednačene tri četvrtine, ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a najubjedljiviju prednost imala je Cedevita Olimpija, koja je u 24. minutu vodila 52:44.
Domaćin je imao dva poena prednosti i na kraju treće četvrtine (60:58).
Džeri Butsijel sa 16 koševa bio je najefikasniji u Budućnosti, Nikola Tanasković je ubacio 13, a Đorđije Jovanović 11 poena.
Najbolji kod Cedevita Olimpije bio je Divejn Stjuart sa 17 pogodaka.
SC Derbi će u ponedjeljak u Laktašima igrati protiv Igokee.

Budućnost ponovo slavila u Ljubljani

PAVIĆEVIĆ: Šaranović i Šćepanović organizatori kriminalne grupe, a članovi - sedam policijskih funkcionera

Društvo

(FOTO i VIDEO) Završena blokada protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sjutra u podne nova okupljanja

Kolumne

Gajite budale

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: snow-magazin

Crna Gora predstavljena u britanskom Snow Magazinu

Kolektor za vlast

Politiko: Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti trgovinski sporazum sa SAD

Izgorio automobil na Cetinju, nema povrijeđenih

Budućnost ponovo slavila u Ljubljani

PRATITE TVe UŽIVO