Borba protiv izgradnje kolektora u Botunu nije samo borba protiv pogrešnog rješenja – to je borba za životnu sredinu, zdravlje i budućnost naše djece, poručuje predsjednik zetskog odbora SNP-a Branko Noković.
- Građani su jasno rekli: kolektora u Botunu ne može i ne smije biti. Njihov glas je glas razuma i odgovornosti, i naša je dužnost da ga čujemo i branimo. Njihov strah je opravdan – riječ je o zdravlju, zemlji i onome što ostavljamo generacijama koje dolaze- kazao je Noković.
Ističe da će SNP Zete biti uz svoje građane do kraja.&nbsp;
- Ne branimo samo Botun – branimo svako ognjište u kojem treba da vlada mir, sigurnost i nada. U tom smislu podržavam inicijativu da se gradjani izjasne na referendumu, jer je to jedini način da se čuje stav svakog od njih i da njihovo misljenje bude konačna riječ- poručuje Noković.
Naglašava da će Zeta ostati uspravno.&nbsp;
- A SNP će biti rame uz rame sa svojim narodom – jer Zeta se voli djelima, a ne riječima- zaključio je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Noković: Branićemo glas građana da kolektora u Botunu ne može i ne smije biti

Ministar sporta i mladih i osnivač Pokreta narodnog povjerenja (PNP) Dragoslav Šćekić kazao je da nije imao konkretne razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem po pitanju njegovog opstanka u Vladi nakon Kongresa Socijalističke narodne partije (SNP), mimoilaženja sa liderom Vladimirom Jokovićem i napuštanja te stranke.
- Vjerovatno će biti prilike za razgovor. Spajić je taj koji treba da odluči. Radim svoj posao na osnovu agende koju ima sadašnja Vlada. Potpuno sam posvećen ministarskom mjestu i sa saradnicima činim sve da ispunim obaveze - rekao je Šćekić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Ne bi, kako je istakao, ulazio u to kakva će biti odluka premijera, ističuči da je pokazao da je "naredan svemu".
- Smatram da je dosadašnji rad doprinio kvalitetnom funkcionisanju Vladu. Siguran sam da će Spajić kao odgovoran premijer o tome voditi računa - naglasio je Šćekić.
Poštuje, kako je kazao, izjavu premijera da je svaka smjena u opticaju. Međutim, tvrdi da nije imao razgovore o rekonstrukciji Vlade, niti da je čuo konkretne prijedloge.
- Da li je bilo razgovora u određenim krugovima, ja to ne znam - istakao je Šćekić.
Komentarišući raniju izjavu Jokovića da, ako napusti SNP, Šćekić ne može biti ministar, njegov bivši partijski saborac kaže da se radi o lošoj poruci.
- Te i slične poruke dovode do nepovjerenja i ponašanja koje su rezultirale time da više nisam u SNP-u - poručio je Šćekić.
Smatra da je rezultatima doprinio da u nekoliko izbornih ciklusa SNP pređe cenzus i opstane na političkoj sceni.
- Dali smo zamah SNP-u koji pojedinci u toj partiji nijesu znali da iskoriste - stava je Šćekić, ističući da je ta stranka ostala u okvirima ljudi koji ne znaju šta je SNP i patnja koja je bila "iskrena borba za smjenu DPS-a.
<h2>Stojanović u Pokretu, Kovač i Damjanović "vagaju"</h2>
Pokret narodnog povjerenja u ovom momentu razmišlja o sadašnjosti i budućnosti i, kaže Šćelić, pokazaće zašto postoji.
Prema njegovim riječima, cilj Pokreta je da se vrati povjerenje naroda, a principi na kojima će počivati istina, riječ, djelo, pravda, ekonomska i sigurna država, te socijalno odgovorna vlast i društvo.
- Ako se po jutru dan poznaje, podrška je jako značajna i biće sve veća. Uvjeren sam da ćemo se, ako partije budu usmjerene na putu EU, naći u istom krugu gdje ćemo dati doprinos budućim promjenama. Pokret ima snagu, imaće je i u budućnosti - uvjeren je Šćekić, najavljujući da će ubrzo izaći sa inicijativniom odborima širom Crne Gore.
Otkrio je da će u njegovom Pokretu biti direktor Direktorata za mlade i saradnju sa NVO Darko Stojanović, ali i da bivši funkciner SNP-a Miomir Vojinović nije u opticaju.&nbsp;
Takođe, Šćekić je kazao i da je razgovarao sa nekadašnjim funkcionerima SNP-a Markom Kovačem i Aleksandrom Damjanovićem.
- Imali smo određenih razmjena mišljenja. To je nešto što je plod naše buduće komunikacije i saradnje. Vidjećemo da li će njihova konačna odluka biti da budu dio Pokreta - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Nijesam razgovarao sa Spajićem, pokazao sam da sam svemu naredan

Vladmir Joković ponovo je izabran za lidera SNP-a na današnjem Kongresu stranke. Njegov portivkandidat Dragoslav Dado Šćekić juče je &nbsp;povukao &nbsp;kandidaturu za lidera.
Ovo je Jokoviću treći mandat na čelu Socijalističke narodne partije.
Za Jokovića je glasalo 339 od ukupno 434 delegata.&nbsp;
Na Kongresu SNP-a bili su, između ostalih i predsjednik &nbsp;Skupštine i NSD Andrija Mandić, lider URA Dritan Abazović, prvi čovjek Ulcinja Genci Nimanbegu, ambasador Srbije u CG Nebojša Rodić.&nbsp;
Među gostima je bio i ministar kulture u Vladi Srbije Nikola Selaković i poslanik SPS Uglješa Marković.

Miraš Dušević

Joković ponovo na čelu SNP-a

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je za Televiziju "Prva" da je iznenađen dešavanjima u toj stranci i činjenicom koliko je ljudi podržalo njegovu kandidaturu za novi mandat na čelu partije.&nbsp;
- Prvo je statutarna komisija rekla da se to može dogoditi. Moj protiv kandidat gospodin Šćekić je prihvatio te odluke. Ja sam rekao da ću se kandidovati ako procijenim da imam 2/3. Postojeći predsjednik ne bi dobro radio ako ne bi imao takvu podršku, ali kad sam uvidio da će to biti više od 2/3, prihvatio sam kandidaturu &nbsp;- kazao je Joković.
On se prisjeća kako je Šćekić govorio kako će on sigurno pobijediti, a da danas govori da neće doći na Kongres.
- Srećno bilo u osnivanju nove partije. To što ne dolazi na Kongres, ja iskreno mislim da je to izbjegavanje suočavanja sa realnošću da vidi kako u SNP-u gledaju na njegovu kandidaturu i da vidi koliko bi dobio podrške. To je suština. Kad je statutarna komisija donijela odluku da mogu da se kandidujem, ja sam na Glavnom odboru prihvatio kandidaturu, a do toga sam slušao šta ljudi kažu, ispitivao sam žele li me ljudi ili ne. Šćekić je rekao da prihvata odluku Statutarne komisije i da ga briga ko će mu izaći na crtu. Sada on ne izlazi na crtu - kazao je Joković.
On dodaje da mu se čini da mnogi ne samo u partiji, već i njemu najbliži ne poznaju takvog Šćekića.
- Čuo sam da piše da neće sa milionerima iz doba DPS-a kao i onima koji su bili predsjednici karate saveza Crne Gore. Sva moja imovina koju sam imao imao sam je i 2017. godine a Šćekiću tad to nije smetalo. Ja problema sa njim nemam. Neki koji mnogo utiču na njega i njegovo ponašanje na svim poljima, a i ogromna želja da bude na čelu SNP-a je dovela do ovoga. Nije Šćekiću smetalo da bude jedini potpredsjednik SNP-a. Kad smo htjeli više da ih izaberemo, on je to blokirao. Sad vidimo da SNP ništa ne valja, a kad je bio potpredsjednik jedino tad je valjala - kazao je Joković.
On dodaje da je upitno i pitanje Ministarstva i njegove pozicije jer to mjesto pripada partiji.
- Sve sam učinio da on dobije mjesto potpredsjednika Vlade i ministra sporta. Sad kad ga neće u SNP-u, SNP ne valja ništa. Biće SNP-a i bez Jokovića i bez Šćekića. Ja želim jedinstven i jak SNP i biće on takav. A oni koji su preambiciozni, i kad se vidjelo kako će partija dati sud o svakom pojedinačno, onda bih se ja zapitao zašto ogromna većina u partiji misli ovako - kazao je Joković za Prvu.
Potpredsjednik Socijalističke narodne partije i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, je danas u intervjuu Vijestima, poručio da neće učestovati u predstojećoj trci za šefa te stranke.
On je “Vijestima” kazao da se, ako je Kongres SNP-a na kom će se birati rukovodstvo partije “unaprijed režiran i privatizovan”, s pravom postavlja pitanje legitimiteta i legaliteta tog stranačkog organa.
-... SNP je, nažalost, postao privatna partija i talac ličnih interesa nekoliko pojedinaca. Ja sam branio na svakom mjestu izvorne principe SNP-a, i zato neću dati legitimitet farsi i ponižavanju onoga što su generacije članova gradile. Iz tog razloga neću prisustvovati X Kongresu - rekao je Šćekić u intervjuu rađenom elektronskom poštom.

Joković: Srećno bilo Šćekiću u osnivanju nove partije, mjesto ministra pripada SNP-u

Potpredsjednica Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Pljevlja Gorica Jelovac je, uoči predstojećeg Kongresa, napustila tu partiju.
Jelovac je kazala da je osjetila potrevu da se, kao potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja u tri mandata i kao član GO tre stranke u više mandata, oglasi povodom zadnjih dešavanja oko organizacije desetog Kongresa partije.
Ona je u saopštenju za javnost istakla da je SNP oduvijek bila građanska partija "koja je baštinila najbolje vrijednosti iz tradicije našeg naroda i pripadala je svim građanima Crne Gore".&nbsp;
Kako je navela, sloboda, čojstvo, jedinstvo i pravda su bili njeni osnovni principi i kao takva, ističe Jelovac, privlačila je najbolje među njima.&nbsp;
- Biti član jedne takve porodice je bila čast! Bila sam tu i borila se za opšte dobro svih građana &nbsp;Crne Gore i kada je bilo najteže. Kada provedete trideset godina u jednoj takvoj borbi i okruženi ljudima koji imaju isti cilj onda je smatrate neraskidivim dijelom svog života, smatrate je svojoj porodicom - naglasila je Jelović.
Međutim, kako je rekla, nakon 30. avgusta SNP je počela da gubi svoje osnovno, prepoznatljivo lice i, ističe ona, postaje partija interesa pojedinaca.
- O tome svjedoče i dešavanja posljednjih dana oko organizacije Kongresa. Zbog interesa pojedinaca uništeni su čast i jedinstvo partije - istakla je ona.
Prema njenim riječima, još više vrijeđa činjenica da se Kongres održava na dan, kako je rekla, velike pobjede 30. avgusta što je, smatra, još jedno poniženje i degradacija SNP-a.
- Jer taj dan nije dan pobjede za SNP već, kako stvari stoje, početak kraja SNP-a. Smatrajući da kao iskreni i privrženi član SNP-a ne mogu i ne smijem davati legitimitet više ovakvim postupcima, napuštam sa velikim žaljenjem SNP uz još jednu dobronamjernu poruku da se svi akteri ovih događaja još jednom prije Kongresa dobro zamisle i zapitaju da li je to ono za šta se SNP zalagao svih ovih godina jer: “Svak' je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka…” - zaključila je Jelovac.

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

Socijalistička narodna partija bira novog predsjednika 30. avgusta, na Kongresu u Muzičkom centru u Podgorici. Iako su opštinski odbori predložili više kandidata, prava bitka se vodi između Dragoslava Dada Šćekića i aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića.&nbsp;
SNP je rođen iz poraza jedne ideje i kratkotrajne slave druge. Devedeset osme jahali su talas anti-Đukanović revolta i jugoslovenske nostalgije. Tadašnjih 29 poslanika izgledalo je kao trajna adresa neke druge Crne Gore — dvije i po decenije kasnije, ta adresa je nepoznata.
Stranka koja je nekad branila Jugoslaviju završila je u uskom hodniku srpskog identitetskog bloka, bez harizme koju je taj blok već imao drugdje. Kad god je trebalo odlučiti – građanska ili identitetska politika – SNP je birao i jedno i drugo. Birači su ih kaznili za neodlučnost. Brojevi sve govore: od 33 (2001) i 30 (2002) mandata, preko 11 (2006), kratkog otrežnjenja sa 16 (2009), pa devet (2012), koalicijskih devet kao „Ključ“ (2016), do svega dva mandata 2023. u koaliciji SNP–Demos. To nije slučajnost, nego decenijski rezultat sjedenja na dvije stolice bez jasne političke vizije.
Raskoli su im postali ritual. Prvi udar bio je 2001, kada je Momir Bulatović iznio dio jezgra i napravio Narodnu socijalističku stranku (NSS). Drugi, 2006, kad Zoran Žižić formira Demokratsku stranku jedinstva (DSJ). Zatim je 2012. dio kadra prešao u tada formirani DF. A 2015. omladinski pogon je otišao sa Aleksom Bečićem i skovao Demokrate.
Vrhunac razgradnje je period 2020–2023. Sa DF-om su 2020. u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ osvojili 27 mandata - a već 2022. SNP ulazi u manjinsku vladu Dritana Abazovića, što je desnici zvučalo kao izdaja, a centru kao zakašnjela mimikrija. Rezultat je gubitak kredibiliteta na obje strane i pad na ivicu cenzusa 2023.
I onda – odlasci koji su zapečatili sliku erozije. Bivši ministar pravde Marko Kovač napušta SNP uoči i nakon izbora 2023. Zajedno s njim, stranku napuštaju i Danijela Đurović, Miomir Vojinović, Nebojša Vuksanović, a potom i jedan od osnivača Andrija Ćetković.
Dio tog kruga najavljuje i „Izvorni SNP“, dok tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović odbija da bude na listi SNP-a
Ako je SNP nekad bio „pro-jugoslovenska“ partija, danas je samo jedan bledunjav stub srpskog identitetskog fronta - bez ideje šta radi kad identitet nije tema dana. Liderstvo je u posljednjim godinama djelovalo kao privremena uprava, a ne kao politička arhitektura.
Kongres 30. avgusta je zato zadnja stanica - ili jasna ideologija, novi narativ i ozbiljna kadrovska obnova - ili tiho nestajanje kroz nastavak krunjenja i borbe za sitne mandate.
<h2>Tri ključna razloga za cijepanje</h2>
Tri su ključna razloga zašto se nekad moćna partija svela na dva mandata u koaliciji.
Prvi – Sjedjeli su na dvije stolice. Od građanskog iskoraka (period Milića) do povratka u tvrđi savez sa DF-om (2020), pa opet ulaska u manjinsku vladu (2022). Te oscilacije su konfuzno komunicirane i kaznili su ih i jedni i drugi birači.
Drugi – Loše upravljanje raskolima. Od NSS i DSJ do odlivanja ka DF-u i nastanka Demokrata. Svaka generacijska smjena rješavana je cijepanjem, ne integracijom.
I treći razlog, taktičke, a ne programske koalicije. „Ključ” 2016. je bio zbir kompatibilnih nezadovoljstava bez jasnog identiteta; ZBCG 2020. je donio vlast – ali ne i stabilan profil za SNP, dok je manjinska vlada 2022. zapalila mostove prema desnom centru.
Danas, pred kongres, Joković i Šćekić se bore za kormilo stranke koja se potrošila na taktičke manevre. Lokalni odbori se svađaju čak i oko toga ko je jednoglasno koga predložio – simptom stranke koja se više bavi inventurom delegata nego inventurom ideja.
Istina je jednostavna – SNP je, bez jasne priče i vođstva, prešao put od široke jugoslovenske kišobranske opozicije do uskog srpskog prirepka – i u tom hodniku nema dovoljno kiseonika za opstanak. Ako prežive još jedan kongres bez dubinske rekonstrukcije identiteta i kadra, to će biti politički folklor, ne povratak na crnogorsku političku mapu.
<h2>Kako su prolazili na izborima</h2>
1998: SNP – 29 mandata 
2001: Koalicija SNP-SNS-NS – 33 mandata 
2002: Ista koalicija – 30 mandata 
2006: Koalicija SNP-NS-DSS – 11 mandata 
2009: SNP samostalno – 16 mandata. 
2012: SNP – devet mandata. 
2016: U koaliciji „Ključ” (DEMOS–SNP–URA) – devet mandata. 
2020: U ZBCG sa DF-om – lista uzima 27 mandata (SNP dio te kvote).

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Šavnički opštinski odbor Socijalističke narodne partije (SNP) predložio je Vladimira Jokovića za predsjednika partije, saopšteno je iz SNP-a.
Kako navode, na današnjoj sjednici odlučeno je da Joković bude kandidat za predsjednika na predstojećem, desetom kongresu stranke.
Takođe su izabrani predstavnici Šavnika na kongresu – ukupno devet delegata – kao i kandidati za Glavni odbor, Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju.
- Bez obzira na postkongresni ishod, molimo članstvo i rukovodstvo partije na buduće jedinstvo i zajedništvo - poručili su iz šavničkog odbora SNP-a.

Šavnički odbor SNP-a kandidovao Vladimira Jokovića za predsjednika stranke

Neću se kandidovati ako ne budem vidio da ću imati dvije trećine glasova. Biće ogroman broj opštinskih odbora koji će mene predlagati, kako dobijam informacije. Mi u SNP-u se najbolje znamo, ni jedan medij, analitičar, Fejsbuk profili ne znaju situaciju u ovoj partiju kao časni ljudi i borci stranke, kazao je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, gostujući u "Info plusu" na Adria televiziji.
Joković je rekao da se šalju signali da masovno predlažu njega za predsjednika.
- Ja ću se odrediti i odrediću savjetnike, one koji najviše mogu da doprinesu i koji su doprnijeli jedinstvu SNP-a - istakao je Joković.
Kako je dodao, samo oni koji shvataju SNP najbolje znaju kako funkcioniše partija.
- Ovo će biti deseti kongres partije, ovo je demokratska partija, mijenjaju se predsjednici. Simbolika da kongres bude 30. avgusta. Sumiraćemo rezultate, kad vidim ko me sve predložio i kad procjenim koliko bi mogao dobiti glasova reći ću da hoću. Za budućnost partije ne moramo da brinemo, imamo dobru mladu generaciju. SNP će nastaviti da radi i jača i da bude ozbiljan faktor na političkoj sceni u Crnoj Gori - naglasio je Joković.

Joković: Neću se kandidovati za predsjednika SNP-a ako ne budem vidio da ću imati dvije trećine glasova

Profesor Rajko Ljubenko, izabran je za predsjednika Opštinskog odbora SNP Bar, saopšteno je iz SNP-a.
Na sinoć održanoj Izbornoj konferenciji ove partijske organizacije, izabran je i novi Opštinski odbor SNP Bar, koji će u narednom periodu brojati 30 članova.
- SNP je jedna velika porodica, i kroz 27 godina časnog bavljenja najbitnijim stvarima koji su zanimale građane, ostala je dosljedna svojim utemeljenim principima. Trudiću se da na čelu ove organizacije svoj posao obavljam odgovorno i pošteno - kazao je novoizabrani predsjednik Rajko Ljubenko.
Izbornoj konferenciji u Baru je prisustvovao i potpredsjednik SNP CG, Krsto Rađenović.
Na upriličenom druženju, članove novoizabranog odbora pozdravio je predsjednik SNP CG Vladimir Joković.

Ljubenko izabran za predsjednika OO SNP-a u Baru

U okviru prve zvanične posjete Švedskoj, predsjednik države Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom švedskog Parlamenta - Riksdaga Andreasom Norlanom i predstavnicima švedskih partija na temu evropske budućnosti Crne Gore.
- Ova istorijska, prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Švedskoj je signal da želimo da produbimo našu političku i ekonomsku saradnju i osnažimo odnose. Švedska je važna članica Evropske unije, država čija javnost, prema posljednjim istraživanjima, snažno podržava politiku proširenja. Crna Gora je sa druge strane najnaprednija među državama kandidatima, i spremni smo da postanemo punopravna članica EU do 2028. godine-poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je naša zemlja institucionalno najviše napredovala, otvarajući sva poglavlja u pregovorima sa Unijom, da je do sada zatvorila sedam poglavlja i da će do kraja godine zatvoriti još najmanje pet. Istakao je i da zemlja u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom, da je kao članica NATO-a kredibilna saveznica i primjer dobrosusjedske politike u regionu.
- Članstvo u EU nije nagrada, već obaveza Crne Gore. Zato je Evropska unija radna akcija kojoj smo posvećeni. Naš ulazak u EU bio bi dobra poruka da se reforme isplate, i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da je fokus i dalje na proširenju Unije- kazao je predsjednik Milatović.
Predsjednik i poslanici švedskog Parlamenta izrazili su snažnu podršku procesu pristupanja zasnovanom na reformama i kazali da su dosadašnji rezultati Crne Gore impresivni i da naša zemlja ide u pravom smjeru.

Milatović sa Norlanom: Podrška Crnoj Gori na evropskom putu

Nikšić je ponio titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, a odluka je saopštena u Kući evropske istorije u Briselu.
Podsjetimo, Evropska prijestonica kulture je inicijativa Evropske unije (EU) koja je započeta 1985. godine i predstavija jedan od najambicioznijilh kulturnih projekata u Evropi.
Cilj je promocija raznolikosti bogatstva evropskih kultura i isticanje osobina koje dijele, uz podršku međusobnom razumijevanju, interkulturnom dijalogu i osjećaju pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.
Prestižna titula Evropska prijestonica kulture stiče se na period od godinu dana, a svake godine su nosioci najmanje dva grada iz država članica EU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fx6WCBYhhngg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikšić je Evropska prijestonica kulture za 2030.

Ambulanta za biološku terapiju Doma zdravlja Glavnog grada u objektu „Zlatica“ već četvrtu nedjelju zaredom ne obezbjeđuje obaveznu dozu lijeka Metotreksat, koji se koristi u liječenju djece i odraslih sa autoimunim bolestima.
Zbog, kako je prvo navedeno, nedostatka lijeka u odgovarajućim jedinicama, a kasnije administrativnih propusta i neorganizovanosti osoblja, četrnaestogodišnja djevojčica iz Podgorice nije primila nijednu terapiju u proteklih mjesec dana, iako se ona mora davati jednom sedmično, u tačno određenom ritmu.
Danas je, kako je potvrđeno Porrtalu ETV iz ove zdravstvene jedinice, djevojčica ponovo vraćena iz ambulante, uz obrazloženje da je sestra koja daje terapiju „na terenu“, a da zamjenu nemaju.
– Mi smo se dogovoriii sa majkom djevojčice da dođe ujutro. Rečeno joj je da su danas kućne posjete, te da nijesmo u mogućnosti da damo terapiju jer je druga koleginica dobila slobodan dan iz opravdanih razloga – kazali su iz Biološke ambulante.
Majka djevojčice, međutim, ističe da je ovo četvrti put da je vraćaju bez ikakvog prethodnog obavještenja.
– Niko nas nijednom nije obavijestio da ne dolazimo, iako dolazimo sa drugog kraja grada. Prvi put su rekli da nema terapije, drugi da nam je poništen nalog, treći da je napravljena greška, a danas da nema ko da da terapiju jer su kućne posjete! Moje dijete već mjesec dana nije primilo lijek, i već se osjećaju posljedice. Ovo je nedopustivo i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je vidno potrešena majka.
<h2>Sistem bez empatije i odgovornosti</h2>
Ovo nije izolovan slučaj – kako navode i drugi roditelji, problemi sa dostupnošću Metotreksata i neažurnim administriranjem terapije ponavljaju se već mjesecima.
Roditelji upozoravaju da je riječ o terapiji koja mora biti redovna, jer svako odlaganje može ozbiljno poremetiti tok liječenja i izazvati trajne posljedice.
– Pored brige za zdravlje djece, moramo da se borimo i sa neodgovornošću sistema. Svaki put kada nema lijeka, traže nam nove naloge, papire i pečate, umjesto da riješe uzrok problema – navodi jedna od majki.
I dok roditelji upozoravaju na nebrigu i haos u sistemu, iz kompanije Hemofarm, koja distribuira Metotreksat, za portal ETV je potvrđeno da lijeka ima u dovoljnim količinama i na zalihama, što dodatno otvara pitanja o odgovornosti uprave Doma zdravlja.
<h2>Hitna reakcija neophodna: Dijete bez terapije već mjesec dana</h2>
Činjenica da četrnaestogodišnje dijete nije primilo obaveznu terapiju četiri sedmice zaredom, dok se odgovorni u sistemu prebacuju između „nedostatka lijeka“, „dokumentacije“ i „slobodnih dana“, predstavlja ozbiljan propust i kršenje prava pacijenta.
Jer, dok ljekovi postoje a dijete mjesec dana ne dobija terapiju, više se ne može govoriti o grešci već o svjesnom zanemarivanju i nebrizi.

Djevojčica iz Podgorice već četvrtu nedjelju bez obavezne biološke terapije: Ko je odgovoran za posljedice?

Europoslanica i bivša gradonačelnica Strazbura Fabijen Keler u izjavi za srpsku televiziju N1 rekla je da je Evropski parlament prepoznao borbu srpskih studenata za vladavinu prava i slobodu govora i smatra da je ona od ključnog značaja za budućnost Evrope.
N1: Hvala Vam mnogo što govorite za nas. Vi ste jedna od evropskih poslanika koji su ovog proljeća u Strazburu pozdravili studente. Oni ponovo pješače od Novog Pazara do Beograda. Kako vidite njihovu borbu i njihovu posvećenost boljoj Srbiji?
- Divno je vidjeti da se bore s toliko energije, rizikujući da bi se borili za evropske vrijednosti. Zaista sam bila dirnuta i impresionirana kada sam ih upoznala. Vidjela sam da su veoma dobro organizovani i odlučni da ne budu pod političkom kontrolom bilo koga.
N1: Vaša grupa je bila jedna od onih koja je nominovala studente za nagradu Saharov. Sada su ušli u uži izbor. Da li to znači da je Evropski parlament prepoznao njihovu borbu i napore da učine Srbiju demokratskijom zemljom?
- Apsolutno. Evropski parlament smatra da je njihova borba za vladavinu prava i slobodu govora od ključnog značaja za budućnost Evrope i da oni rizikuju kako bi branili vrijednosti za koje se i mi borimo. Lijepo je vidjeti da su mladi studenti tako snažni i spremni da rizikuju, pokazujući svoju posvećenost odbrani vladavine prava i slobode govora, suprotstavljajući se vrlo kontrolišućoj vladi koja je trenutno na vlasti u Srbiji.
N1: Da li mislite da je Evropa bila iznenađena što su studenti ti koji se bore, umjesto, recimo, opozicije? Kako vidite reakciju Evrope na to? Jer to nijesmo često viđali u Evropi, naročito u, recimo, autoritarnim režimima. Uglavnom su to opozicione i političke partije koje vode tu borbu, ali ovog puta studenti nisu politički angažovani. Oni znaju šta žele, imaju listu svojih zahtjeva i nisu politički obojeni.
- Apsolutno, dali su nam pismo. Željeli su da upozore sve važne političare. Mislim da je važno što postoje mladi ljudi koji pružaju otpor srpskoj vladi i traže veće poštovanje evropskih vrijednosti. Mislim da je to sjajno. To je kao neka nevladina organizacija koja je nastala zbog strašne nesreće, koja je otkrila svu korupciju koja postoji u Srbiji.
N1: I naravno, vodiće se rasprava o Srbiji, a zatim i glasanje o rezoluciji. Šta očekujete od te rezolucije? Jer, recimo, u septembru smo prvi put čuli i kritičke glasove, čak i iz EPP-a?
- Situacija u Srbiji se zaista pokreće i to je odlično. Tako demokratske ideje mogu da napreduju – zahvaljujući ljudima. Ovdje su studenti ti koji to traže, a pridružuju im se i drugi koji ranije nisu imali hrabrosti da naprave taj prvi veliki korak. Način na koji su napisali pismo koje smo otvorili zajedno sa Robertom Mecolom, jer smo ga predali predsjednici parlamenta, veoma je važan. Sama rezolucija i činjenica da su studenti ušli u uži izbor za nagradu Saharov stavljaju ih u centar pažnje, i to je najvažnije — njihova borba je pravedna borba, a sve više ljudi im se pridružuje u toj borbi za slobodu i evropske vrijednosti.
N1: Naravno, 1. novembra će se održati veliki skup, na prvu godišnjicu „pada nadstrešnice“. Koja je vaša poruka studentima za taj datum?
- Hvala vam što ste započeli taj pokret, puna podrška, jer vi ste na prvoj liniji Evrope — zaista rizikujete da biste branili evropske vrijednosti.&nbsp;

Europoslanica o srpskim studentima: Evropski parlament prepoznao njihovu borbu od značaja za budućnost Evrope

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Tag: snp