Skupština opštine (SO) Budva usvojila je većinom glasova budžet za ovu godinu.
Za budžet su glasali odbornici liste "Budva naš grad", Evropskog saveza , Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista i "Pokreta za Grad".
Uzdržani su bili odbornci Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad.
Odbornici koalicije "Za budućnost Budve", nijesu glasali iako su prisustvovali zasijedanju.
Pomoćnik sekretara za finansija Slavko Đukanović kazao je da je budžet projektovan na 64 miliona eura, te da je dobio saglasnost resornog ministarstva.
Prethodno je lokalni parlament u predlog nacrta budžeta uvrstio i amandmane predsjdnika Opštine Nikole Jovanovića, kojima je predviđeno da se ove godine iz gradske kase izdvoji 100.000 eura za porodice tragičano nastradalih u masakrima na Cetinju, pola miliona eura na ime besplatnog predškolskog vaspitanja i 270 hiljada eura subvencije za podstanare.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SO Budva usvojila budžet za 2025. godinu

Tamara Klikovac

1250x600

Nikola Jovanović na čelu Budve, obećao zapošljanje stručnog kadra i prevazilaženje "vještačkih podjela"

Nakon završetka sjednice Opštinske izborne komisije na kojoj će verifikovati ostavke počeće sjednica Skupštine Opštine Budva.
Umjesto Save Medigovića, koji je podnio ostavku, sjednicom bi trebalo da predsjedava Rajka Kujundžijević.
Bivšoj potpredsjendici Opštine Budva Jasni Dokić nije dozvoljen ulaz, prenosi Portal RTCG.
Trenutno su u sali odbornici Demokratske partije socijalista, Pokret za grad Đorđa Zenovića, Demokrata i Pokreta Evropa sad.
Vlada je donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda - izbor predsjednika SO Budva za 11. februar.
No, sa ciljem obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Opštine Budva, na telefonskoj sjednici održanoj u subotu, Vlada je donijela odluku o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za ponedjeljak sa početkom u 15 sati, sa jednom tačkom dnevnog reda - izbor predsjednika SO Budva.

Sjednica SO Budva nakon verifikacije ostavki, Dokić zabranjen ulaz

Ukoliko se desi blokada izbora predsjednika Skupštine opštine Budva i ode se, po planu Vlade i vlasti, na nove izbore, sva Crna Gora će biti blokirana, poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić.
Stanić je gostujući u emisiji Pressing na Gradskoj TV kazao da u tom slučaju neće biti ni podgoričke, ni mojkovačke ni bilo koje druge skupštine.
- Na koje ćemo izbore da izlazimo više? Što je smisao izbora ukoliko ne možete formirati vlast ako se to ne sviđa Novoj srpskoj demokratiji, Andriji Mandiću ili Mladenu Mikijelju? Treba li da izlazimo na izbore dok Mikijelj ne bude gradonačlenik – upitao je retorički Satnić.
Sjednica Skupštine opštine Budva, na čijem dnevnom redu je izbor predsjednika lokalnog parlamenta, zakazana je za 11. februar.
Tu Odluku donijela je Vlada Crne Gore na prijedlog Ministarstva javne uprave (MJU), na telefonskoj sjednicu u ponedjeljak.
Konstitutivna sjednica na čijem dnevnom redu je bio izbor predsjednika parlamenta prekinuta je 10. januara nakon što su pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije lokalnog parlamenta i zauzeli odborničke klupe.

Stanić: Sva Crna Gora će biti blokirana ako se spriječi izbor predsjednika SO Budva

Opozicija je ponudila Platformu za izlazak iz krize na državnom nivou, a jedna od stavki je formiranje vlasti u Budvi, kao uslov da se deblokira rad crnogorskog parlamenta - kazala je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, potpredsjednica Demokratske partije socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.&nbsp;
Vuković Kuč je rekla da je Budva ispit zrelosti vladajuće većine, ali i demokratije u Crnoj Gori. Ono ono što se bude dešavalo 11. februara, za kad je zakazana sjednica SO Budva, će, kako kaže, opredijeliti sudbinu Crne Gore na njenom evropskom ili ne evropskom putu.&nbsp;
- Ministar javne uprave Maraš Dukaj je pozvao Vladu da se 23. januara izjasni o datumu održavanja sjednice SO i da to uradi najkasnije do 27. januara.Taj rok je jednostavno probijen na sve načine. Kazao je, javno, da je koalicija "Za budućnost Crne Gore" tražila protivzakonito uvođenje prinudne uprave u Budvi. To je izjava koja bi u normalnim političkim i društvenim okolnostimaizazvala zazor cjelokupne društvene zajednice, s obzirom na to da inicira krivičnu odgovornost onoga političkog subjekta koji je tako nešto tražio, jer Krivični zakonik Crne Gore podrazumijeva krivičnu odgovornost za takvo što, i zatvorsku kaznu za takvo djelovanje. Kada postoji namjera da se zaustavi ono što je najznačajnije ljudsko pravo, a to je pravo na izbor, što je jedan od osnovnih principa demokratije, i pričate o tome da se proevropski orijentisani, i da ste vi ti koji želite evropsku budućnost Crne Gore, a da je opozicija ometa na ovaj, ili onaj način, vi onda svjesno se rugate crnogorskoj javnosti , jer narugali ste joj se i u Šavniku, narugali ste joj se i u Andrijevici, rugate joj se i u crnogorskom parlamentu, a sada u Budvi, toliko je sve ogoljeno, da će se zaista toga dana pokazati da li Crna Gora uopšte funkcioniše kao pravna država, da li Crna Gora uopšte funkcioniše kao država - istakla je Vuković Kuč.
Nesmetano održavanje sjednice SO Budva, smatra Vuković Kuč, dužni su da kroz Upravu policije i bezbjednosni sektor obezbijede Demokrate jer oni pokrivaju taj sektor.&nbsp;
- Omogućiti nesmetano održavanje sjednice podrazumijeva zaštitu pravnog poretka u državi, i omogućavanje realizacije vlasti, koja definitivno može biti toga dana formirana, s obzirom da smo čuli da imamo većinu za izbor predsjednika Skupštine, a to je gospodin Odžić, koji je očigledno dobio podršku, i ne samo da je ta podrška ostvarena kroz potpise koji su ponuđeni budvanskoj javnosti, nego i kroz izjavu odbornika Demokratske partije socijalista, da će podržati njegov izbor” - istakla je Kuč. Opozicija je danas ponudila Platformu za izlazak iz krize na državnom nivou, objašnjava Kuč, a jedna od stavki je, kako ističe, formiranje vlasti u Budvi, dodaje ona, kao uslov da se deblokira rad crnogorskog parlamenta. ,, Kao potpredsjednica DPS-a, ili čovjek van politike, mislim da je to nešto što nije trebalo da se nađe uopšte kao uslov, jer je to nešto što se podrazumijeva, da se m mora omogućiti formiranje vlasti onim subjektima političkim koji su dogovorili tu vlast, i tu nema zbora - zaključila je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsk2gdXp8IYM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković Kuč: Sjednica SO Budve 11. februara će opredjeliti sudbinu Crne Gore

Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je za Antenu M da situacija u toj opštini nije na zavidnom nivou, upozoravajući da Budvi prijeti ekološka katastrofa, ali i da je moguće ponavljanje scena koje su se mogle vidjeti 10. januara u SO Budva.
- Situacija, gledajući naše lokalno preduzeće, Komunalno D.O.O. Budva, se preslikava upravo na činjenicu da je ono trenutno blokirano, da iako je Odbor direktora izabrao novog izvršnog direktora u proceduri koju mi sporimo, ali upisanu u centralnom registru. Dakle, Komunalno ne želi da vrši svoju dužnost i da servisira redovne obaveze kao što su isplata zarada, isplata dobavljača, čime je &nbsp;blokiran kompletan proces odvoženja i selektiranja otpada, zbog čega prijeti Budvi ekološka katastrofa. Potpuno je jasno da se radi o političkoj sabotaži predstavnika koalicije 'Za budućnost Budve', jer je Ilija Gigović kao novi izvršni direktor bio kandidat za odbornika na toj listi - objašnjava Jovanović.
Održavanje konstitutivne sjednice budvanskog parlamenta 11. februara je neizvjesno jer je uslov koalicije “Za budućnost Budve” Mladena Mikijelja smjena Nikole Jovanovića sa mjesta potpredsjednika opštine. Jovanović ultimatume koalicije Mikijelja vidi kao organizovanu akciju koja za cilj ima sprječavanje održavanja sjednice.
- Jasno je da se radi o organizovanoj akciji koja će imati za cilj sprječavanje održavanja konstitutivne sjednice i nasilje koje smo imali priliku da vidimo 10. januara. Potpuno je jasno da su ovim i javnosti Crne Gore prikazali namjeru, a to je blokada rada Parlamenta, eskalaciju daljeg nasilja i na organizovan način sprječavanja da se valorizuje izborna volja građana Budve - rekao je Jovanović.
Kako navodi, ovakve izjave trebalo bi da budu pod budnim okom institucija kako bi spriječile dalju eskalaciju problema.
- Na nadležnim državnim institucijama je da ove izjave registruju i da preuzmu korake iz okvira svoje nadležnosti, te da spriječe takvo devijantno ponašanje. Nisam optimista u pogledu da će nadležna državna institucija reagovati jer mi to daje za pravo njihovo nepostupanje tokom prethodne sjednice i mislim da građani Budve i čitave Crne Gore mogu da očekuju da će nastaviti na isti način da se ponašaju - ocjenjuje Jovanović.
Upitan da objasni koji su mogući scenariji ukoliko se ne održi sjednica SO Budva 11. februara i da prokomentariše ocjene da je Vlada zakazivanjem sjednice baš toga dana, svjesno otvorila vrata novom nasilju, Jovanović kaže da tu pravi jasnu razliku između postpuanja Ministarstva javne uprave i odlučivanja Vlade.
- Ministarstvo javne uprave je promptno reagovalo i predložilo termin za 23. januar, da bi nakon toga u drugom krugu predložilo datum koji je već predložen, tako da Vlada kao kolektivni organ donosi odluke, a to je onda potpuno jasno da se radi o politički motivisanom određivanju datuma u predvečerju kada je zakonski moguće konstituisati Skupštinu. Vjerujem da to nije slučajno, vjerujem da su politički činioci Vlade namjerno tempirali datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju, jer potpuno je jasno da je zbog izostanka nadležnih državnih institucija to nasilje dirigovano od strane Vlade i onih političkih subjekata koji tu Vladu čine - kaže Jovanović.
Objašnjava da je pokušaj protivzakonitog uvođenja prinudne uprave propao iako je bilo političkih pritisaka jer, smatra Jovanović, u Ministarstvu javne uprave nijesu željeli da rade bilo šta protivustavno i nezakonito. Dodajući da ukoliko se desi negativan scenario tada će, kako kaže, u prvom redu SDT, morati da reaguje.
- Ukoliko se to ne desi, onda će uslijediti treći krug izbora, a ukoliko treći krug dočekamo uz upotrebu nasilja, onda je potpuno jasno da neko želi da Budvu i čitavu Crnu Goru uvede u vanredno stanje i eskalaciju nasilja za koje nisam siguran, do kojih mjera može biti opasno - zaključio je Jovanović.

Jovanović: Vlada namjerno tempirala datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju

Vlada je, nažalost, dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Mugoša je reagovao na objavu poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Miodraga Lakovića koji je rekao da se nada da nikome ne pada na pamet da koristi vaninstitucionalne mehanizme da bi onemogućio održavanje sjednice Skupštine opštine Budva 11. februara.
- Ne bih ulazio u personalna rješenja, ona su stvar neke potencijalne većine. Da li je to za Budvu dobro, cijeniće građani. Ono što nas u demokratskom smislu vuče unazad je neustavno i nezakonito blokiranje institucija, što se dešava i sa Skupštinom - istakao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-nadam-se-da-nikom-ne-pada-na-pamet-da-vaninstitucionalnim-mehanizmima-onemoguci-sjednicu-so-budva&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Mugoša ističe da se situacija u Budvi i u državnom parlamentu ne mogu porediti.
Kaže da se opozicija u Skupštini ne ponaša neustavno i nezakonito, već većina, "preuzimajući protivustavno nadležnosti Ustavnog suda.
- U tom dijelu je Ustav više nego jasan i tu prostora za tumačenja nema… ista ta većina, odnosno koalicija ne dozvoljava u Budvi konstituisanje vlasti ko god u njoj bio. Vlada je, nažalost, dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi. Ne razumijem odakle uporište za tvrdnju da se mi u crnogorskom parlamentu ponašamo mimo Ustava i zakona… U svakom slučaju, postoji Poslovnik i njegove odrebe koje definišu određene situacije - poručio je Mugoša na mreži X.

Mugoša: Vlada dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je kako se nada da nikome ne pada na pamet da koristi vaninstitucionalne mehanizme da bi onemogućio održavanje sjednice Skupštine opštine Budva 11. februara.
Laković je na mreži X istakao da bi sprječevanje održavanja sjednice bio udar na Ustav, izborni sistem i demokratiju koju, kako je rekao, "moramo braniti i kad nam se njeni plodovi ne sviđaju".
- Ne bih ulazio u personalna rješenja, ona su stvar neke potencijalne većine. Da li je to za Budvu dobro, cijeniće građani. Ono što nas u demokratskom smislu vuče unazad je neustavno i nezakonito blokiranje institucija, što se dešava i sa Skupštinom - istakao je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1884507674794156232&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Nadam se da nikom ne pada na pamet da vaninstitucionalnim mehanizmima onemogući sjednicu SO Budva

Nepodržavanje studenata znači pristajanje na crnilo, ne sivilo, na ovo zlo, na ovaj jad, na urušavanje Crne Gore temeljno, kao sto je ona veleizdaja sa potpisivanjem temeljnog ugovora - poručio je novinar Slavko Mandić u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Crnoj Gori može, smatra on, biti bolje od studentske pobune u Srbiji - zato što tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić nema vremena i novca da troši na one koji u Crnoj Gori, kako kaže, stavljaju klin u točkove.
- Sve ono što je vezano za državnost našu, naše istorijsko trajanje, naša kultura, civilizacija, sve ono po čemu smo poznati, se potire namjerno svakoga dana. To su bili razlozi da se mnogo prije izađe, jer nema puta rezultata od one salonske priče, kako god to nekome izgledalo, dostojanstveno, mirno, onako kako treba iskazati građansku neposlušnost. Jednostavno to tako mora da funkcioniše, drugačije ne može. Vidjeli se u Srbiji, kad se pomamio Vučić? Kad su ovako studenti počeli da mu diktiraju šta mora i kako mora - istakao je Mandić.
 
Vlada ne saziva sjednicu Skupštine opštine Budva, kaže Mandić, zato što se ne pita.&nbsp;
- Jer da se pita radila bi svoj posao kako treba i u skladu sa zakonima Crne Gore. Očekivano je to, ništa čudno. Tamo sjede ljudi koji ne znaju, i nijesu za to gdje su. To jeste veliki problem. Teško je razumjeti, zaosta, da je ovakva silina udara nad Crnom Gorom. Ja ne znam zašto je to tako, ali sigurno nije bez razloga. Neko je žestoko upleo svoje prste da Crnu Goru satre koliko je moguće više, i kad je vidio kako to ide teško, onda sad pokušavaju preko lokalnih uprava, od Šavnika, evo Budva, Andrijevica, sjećate se, Kotor, tamo se ne zna šta će se dešavati, niko ništa ne zna, Ustavni sud nezainteresovan da riješi taj problem, da kaže svoj sud, taman posla, ništa, i nikoga nije briga. Premijera nije briga šta se dešava u Budvi - naveo je on.&nbsp;
Trebalo bi da je sreće, ukazuje on, sad da krene priprema za turističku sezonu.
- A ne da neće, nego je pitanje kakva će biti ta sezona. Po inerciji dolaze ljudi, niskoplatežni, uglavnom, i Budva se pretvorila u svoju suprotnost, daleko je to od onoga što je nekad bila. Koga je to briga? Oni mogu sve, što smatraju ličnom korišću. Ovo što se dešava u Crnoj Gori danas nema ni u jednoj zemlji svijeta - rekao je Mandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DazRyumDmdik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Ta mladost je naša budućnost, sada oni diktiraju što mora i kako mora

Politička, pravna i građanska nesigurnost - slika su svega što se dešava u Crnoj Gori, a nemile scene iz budvanskog parlamenta gorove o nastavku pravne hajdučije. Očekujem da Vlada postupi u skladu sa Ustavom i zakonom, i zakaže sjednicu Skupštine opštine Budva - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) prof. dr Nikola Milović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
On smatra da je za situaciju u budvanskom parlamentu krivac aktuelna većina.
- Ako tome dodamo da dio onih koji su odbornici u lokalnom parlamentu predstavljaju neke vrlo važne figure kada je riječ o bezbjednosnom sektoru, jer se nalaze u čelu MUP-a Crne Gore, onda postoji visok stepen sumnje da je postojala koordinacija između onih koji se nalaze u lokalnom budvanskim parlamentu i samog vrha Uprave policije. Zato policija nije ni reagovala u zgradi Opštine Budva - rekao je Milović.
<h2>Kršenje izborne volje</h2>
Sprječavanje održavanja sjednice SO Budva je, smatra Milović, najgrublje kršenje izborne volje građana. Zabrinjavajuće je, kaže, što to može postati obrazac ponašanja.
- Možemo onda postaviti pitanje koja je svrha održavanja samih izbora, da li uopšte učestvovati na njima, ukoliko ne odgovara to što su odlučili građani. Zbog toga se gubi kompletna i pravna, politička, i svaka druga sigurnost, i naravno, krše osnovna izborna prava svakog građanina - istakao je Milović.
Ipak, očekuje pozitivan ishod dešavanja u Budvi. Milović očekuje da će Vlada postupiti u skladu sa Ustavom i zakonom i zakazati sjednicu opštinskog parlamenta.
- Očekujem da ćemo doći na sjednicu opštinskog parlamenta, da ćemo izabrati novog predsjednika Skupštine opštine. Odbornici Demoratske partije socijalista će podržati prijedlog da gospodin Petar Odžić bude predsjednik Skupštine opštine - kaže Milović.
<h2>Nesposobnost većine</h2>
Komentarišući kritike iz Vlade da je time što nije usvojen budžet ugrožena isplata plata i penzija, Milović kaže da premijer Milojko Spajić ne kontroliše situaciju.
- Izjava resornog ministra finansija je da će nesmetano biti isplaćene plate i penzije u Crnoj Gori. Onda mogu da postavim pitanje kako se to dešava da imamo potpuno normalno privremeno finansiranje u Šavniku, kako se to dešava da imamo normalno privremeno finansiranje u samoj Budvi, kako se to dešava da imamo normalno privremeno finansiranje u Podgorici, ali i u Kotoru, ali i kako se to dešavalo da smo 2021. godine tek u šestom mjesecu usvojili budžet? Ovo je odraz jedne nesposobnosti koju pokazuje aktuelna većina, koju pokazuje premijer države Crne Gore. Riječ je o jedno neozbiljnom ponašanju, koje ne dolikuje državniku na visokoj funkciji - naglasio je Milović.
Objašnjava da kao univerzitetski profesor, sa više od 20 godina iskustva u ekonomskoj nauci, isključivog krivca za kolaps javnih finansija vidi u aktuelnoj Vladi.
- Nigdje u svijetu ne postoji ekonomski model kojim možete da povećavate plate i penzije a da nemate novostvorenu ekonomsku vrijednost. Jedini način na koji aktuelni premijer, ministar finansija, i svi oni koji se nalaze u Vladi, pokušavaju to da urade jeste kroz sistem zaduženja. Što znači da će javne finansije biti ugrožene upravo zbog toga što ekonomski model koji se postavlja Crnoj Gori, nije realan, nije održiv. Od trenutka izbora ove Vlade, od trenutka kad je gospodin Spajić došao na njeno čelo, na snazi je populističko potrošački model, koji ima svaki vid odsustva realne ekonomije. Potpuno su okrenuli taj model u korist onoga što je njihova billboard ekonomija - kaže Milović.
<h2>Paravan za enormno zaduženje</h2>
Govoreći o optužbama iz Vlade da im najveće opterećenje predstavlja ogromni dug od oko tri milijarde koji im je ostavila prethodna vlast koju je predvodio DPS, Milović objašnjava da se iza kritika zapravo krije paravan za enormno zaduženje.
- Kada pogledate prijedlog budžeta za narednu godinu, i kada pogledate predlog onoga što su zaduženja u naredne tri godine, zadužićemo se tri milijarde eura. Od toga ćemo povećati ukupan javni dug za skoro 1,4 milijarde eura, što znači da nas otprilike, nekih skoro 500 miliona eura svake godine dodatno zadužuju. U tom kontekstu mogu da saopštim da je ovo neodrživa ekonomija, koja u Crnoj Gori prijeti da javne finansije dožive potpuni kolaps - poručio je Milović.

Milović: Aktuelna većina kriva za stanje u Budvi, daćemo podršku Odžiću za predsjednika SO

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Helikopter se srušio danas u njujoršku rijeku Hadson, a prema prvim izvještajima, najmanje tri osobe su poginule.
Njujorška policija potvrdila je da se helikopter srušio nedaleko od donjeg Menhetna, na strani rijeke bližoj Nju Džersiju. ABC je prenio, pozivajući se na izvore iz policije, da je ima i stradalih.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheNewsTrending%2Fstatus%2F1910422848574795974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1910422848574795974%7Ctwgr%5E8d0f3b404adb107126c70789e21e59a790920dc7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je navedeno, u trenutku pada, u helikopteru je bilo najmanje pet osoba, uključujući i djecu.
Obalska straža naredila je obustavu plovidbe u toj oblasti.
Na mjestu nesreće nalaze se pomorske i kopnene jedinice hitnih službi, a vatrogasna služba je takođe na terenu.&nbsp;

Helikopter se srušio u rijeku Hadson u Njujorku, najmanje troje stradalih

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: so-budva