Juče su na 7. sjednici SO Budva urađene velike stvari za Budvu i sve njene građane, naveo je na mreži X predsjednik SO Budva, zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- Odmah po uvođenju besplatnih vrtića za sve mališane, odluke o subvenciji podstanara, aktuelna vlast u Budvi kupuje parcelu za izgradnju novog vrtića, i vraća zgradu JRB-a koja je od izuzetne istorijske i kulturne važnosti, u vlasništvo Opštine Budva- naveo je Odžić.&nbsp;
Odžić je istakao da je, uz kašnjenje od dvije godine usvojen Program privremenih objekata na teritoriji opštine Budva, i pored, kako dodaje, velikih opstrukcija pulena Andrije Mandića sa državnog nivoa koji za Budvu žele haos.
- Ponosan što sam dio tima &nbsp;koji će Budvu vratiti na mjesto koje joj pripada- zaključio je Odžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1960334972717314368%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Odžić: Opština Budva čini velike stvari za svoje građane i pored opstrukcija pulena Andrije Mandića

Skupština opštine (SO) Budva usvojila je većinom glasova budžet za ovu godinu.
Za budžet su glasali odbornici liste "Budva naš grad", Evropskog saveza , Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista i "Pokreta za Grad".
Uzdržani su bili odbornci Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad.
Odbornici koalicije "Za budućnost Budve", nijesu glasali iako su prisustvovali zasijedanju.
Pomoćnik sekretara za finansija Slavko Đukanović kazao je da je budžet projektovan na 64 miliona eura, te da je dobio saglasnost resornog ministarstva.
Prethodno je lokalni parlament u predlog nacrta budžeta uvrstio i amandmane predsjdnika Opštine Nikole Jovanovića, kojima je predviđeno da se ove godine iz gradske kase izdvoji 100.000 eura za porodice tragičano nastradalih u masakrima na Cetinju, pola miliona eura na ime besplatnog predškolskog vaspitanja i 270 hiljada eura subvencije za podstanare.

SO Budva usvojila budžet za 2025. godinu

Tamara Klikovac

Nikola Jovanović na čelu Budve, obećao zapošljanje stručnog kadra i prevazilaženje "vještačkih podjela"

Nakon završetka sjednice Opštinske izborne komisije na kojoj će verifikovati ostavke počeće sjednica Skupštine Opštine Budva.
Umjesto Save Medigovića, koji je podnio ostavku, sjednicom bi trebalo da predsjedava Rajka Kujundžijević.
Bivšoj potpredsjendici Opštine Budva Jasni Dokić nije dozvoljen ulaz, prenosi Portal RTCG.
Trenutno su u sali odbornici Demokratske partije socijalista, Pokret za grad Đorđa Zenovića, Demokrata i Pokreta Evropa sad.
Vlada je donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda - izbor predsjednika SO Budva za 11. februar.
No, sa ciljem obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Opštine Budva, na telefonskoj sjednici održanoj u subotu, Vlada je donijela odluku o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za ponedjeljak sa početkom u 15 sati, sa jednom tačkom dnevnog reda - izbor predsjednika SO Budva.

Sjednica SO Budva nakon verifikacije ostavki, Dokić zabranjen ulaz

Ukoliko se desi blokada izbora predsjednika Skupštine opštine Budva i ode se, po planu Vlade i vlasti, na nove izbore, sva Crna Gora će biti blokirana, poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić.
Stanić je gostujući u emisiji Pressing na Gradskoj TV kazao da u tom slučaju neće biti ni podgoričke, ni mojkovačke ni bilo koje druge skupštine.
- Na koje ćemo izbore da izlazimo više? Što je smisao izbora ukoliko ne možete formirati vlast ako se to ne sviđa Novoj srpskoj demokratiji, Andriji Mandiću ili Mladenu Mikijelju? Treba li da izlazimo na izbore dok Mikijelj ne bude gradonačlenik – upitao je retorički Satnić.
Sjednica Skupštine opštine Budva, na čijem dnevnom redu je izbor predsjednika lokalnog parlamenta, zakazana je za 11. februar.
Tu Odluku donijela je Vlada Crne Gore na prijedlog Ministarstva javne uprave (MJU), na telefonskoj sjednicu u ponedjeljak.
Konstitutivna sjednica na čijem dnevnom redu je bio izbor predsjednika parlamenta prekinuta je 10. januara nakon što su pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije lokalnog parlamenta i zauzeli odborničke klupe.

Stanić: Sva Crna Gora će biti blokirana ako se spriječi izbor predsjednika SO Budva

Opozicija je ponudila Platformu za izlazak iz krize na državnom nivou, a jedna od stavki je formiranje vlasti u Budvi, kao uslov da se deblokira rad crnogorskog parlamenta - kazala je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, potpredsjednica Demokratske partije socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.&nbsp;
Vuković Kuč je rekla da je Budva ispit zrelosti vladajuće većine, ali i demokratije u Crnoj Gori. Ono ono što se bude dešavalo 11. februara, za kad je zakazana sjednica SO Budva, će, kako kaže, opredijeliti sudbinu Crne Gore na njenom evropskom ili ne evropskom putu.&nbsp;
- Ministar javne uprave Maraš Dukaj je pozvao Vladu da se 23. januara izjasni o datumu održavanja sjednice SO i da to uradi najkasnije do 27. januara.Taj rok je jednostavno probijen na sve načine. Kazao je, javno, da je koalicija "Za budućnost Crne Gore" tražila protivzakonito uvođenje prinudne uprave u Budvi. To je izjava koja bi u normalnim političkim i društvenim okolnostimaizazvala zazor cjelokupne društvene zajednice, s obzirom na to da inicira krivičnu odgovornost onoga političkog subjekta koji je tako nešto tražio, jer Krivični zakonik Crne Gore podrazumijeva krivičnu odgovornost za takvo što, i zatvorsku kaznu za takvo djelovanje. Kada postoji namjera da se zaustavi ono što je najznačajnije ljudsko pravo, a to je pravo na izbor, što je jedan od osnovnih principa demokratije, i pričate o tome da se proevropski orijentisani, i da ste vi ti koji želite evropsku budućnost Crne Gore, a da je opozicija ometa na ovaj, ili onaj način, vi onda svjesno se rugate crnogorskoj javnosti , jer narugali ste joj se i u Šavniku, narugali ste joj se i u Andrijevici, rugate joj se i u crnogorskom parlamentu, a sada u Budvi, toliko je sve ogoljeno, da će se zaista toga dana pokazati da li Crna Gora uopšte funkcioniše kao pravna država, da li Crna Gora uopšte funkcioniše kao država - istakla je Vuković Kuč.
Nesmetano održavanje sjednice SO Budva, smatra Vuković Kuč, dužni su da kroz Upravu policije i bezbjednosni sektor obezbijede Demokrate jer oni pokrivaju taj sektor.&nbsp;
- Omogućiti nesmetano održavanje sjednice podrazumijeva zaštitu pravnog poretka u državi, i omogućavanje realizacije vlasti, koja definitivno može biti toga dana formirana, s obzirom da smo čuli da imamo većinu za izbor predsjednika Skupštine, a to je gospodin Odžić, koji je očigledno dobio podršku, i ne samo da je ta podrška ostvarena kroz potpise koji su ponuđeni budvanskoj javnosti, nego i kroz izjavu odbornika Demokratske partije socijalista, da će podržati njegov izbor” - istakla je Kuč. Opozicija je danas ponudila Platformu za izlazak iz krize na državnom nivou, objašnjava Kuč, a jedna od stavki je, kako ističe, formiranje vlasti u Budvi, dodaje ona, kao uslov da se deblokira rad crnogorskog parlamenta. ,, Kao potpredsjednica DPS-a, ili čovjek van politike, mislim da je to nešto što nije trebalo da se nađe uopšte kao uslov, jer je to nešto što se podrazumijeva, da se m mora omogućiti formiranje vlasti onim subjektima političkim koji su dogovorili tu vlast, i tu nema zbora - zaključila je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsk2gdXp8IYM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković Kuč: Sjednica SO Budve 11. februara će opredjeliti sudbinu Crne Gore

Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je za Antenu M da situacija u toj opštini nije na zavidnom nivou, upozoravajući da Budvi prijeti ekološka katastrofa, ali i da je moguće ponavljanje scena koje su se mogle vidjeti 10. januara u SO Budva.
- Situacija, gledajući naše lokalno preduzeće, Komunalno D.O.O. Budva, se preslikava upravo na činjenicu da je ono trenutno blokirano, da iako je Odbor direktora izabrao novog izvršnog direktora u proceduri koju mi sporimo, ali upisanu u centralnom registru. Dakle, Komunalno ne želi da vrši svoju dužnost i da servisira redovne obaveze kao što su isplata zarada, isplata dobavljača, čime je &nbsp;blokiran kompletan proces odvoženja i selektiranja otpada, zbog čega prijeti Budvi ekološka katastrofa. Potpuno je jasno da se radi o političkoj sabotaži predstavnika koalicije 'Za budućnost Budve', jer je Ilija Gigović kao novi izvršni direktor bio kandidat za odbornika na toj listi - objašnjava Jovanović.
Održavanje konstitutivne sjednice budvanskog parlamenta 11. februara je neizvjesno jer je uslov koalicije “Za budućnost Budve” Mladena Mikijelja smjena Nikole Jovanovića sa mjesta potpredsjednika opštine. Jovanović ultimatume koalicije Mikijelja vidi kao organizovanu akciju koja za cilj ima sprječavanje održavanja sjednice.
- Jasno je da se radi o organizovanoj akciji koja će imati za cilj sprječavanje održavanja konstitutivne sjednice i nasilje koje smo imali priliku da vidimo 10. januara. Potpuno je jasno da su ovim i javnosti Crne Gore prikazali namjeru, a to je blokada rada Parlamenta, eskalaciju daljeg nasilja i na organizovan način sprječavanja da se valorizuje izborna volja građana Budve - rekao je Jovanović.
Kako navodi, ovakve izjave trebalo bi da budu pod budnim okom institucija kako bi spriječile dalju eskalaciju problema.
- Na nadležnim državnim institucijama je da ove izjave registruju i da preuzmu korake iz okvira svoje nadležnosti, te da spriječe takvo devijantno ponašanje. Nisam optimista u pogledu da će nadležna državna institucija reagovati jer mi to daje za pravo njihovo nepostupanje tokom prethodne sjednice i mislim da građani Budve i čitave Crne Gore mogu da očekuju da će nastaviti na isti način da se ponašaju - ocjenjuje Jovanović.
Upitan da objasni koji su mogući scenariji ukoliko se ne održi sjednica SO Budva 11. februara i da prokomentariše ocjene da je Vlada zakazivanjem sjednice baš toga dana, svjesno otvorila vrata novom nasilju, Jovanović kaže da tu pravi jasnu razliku između postpuanja Ministarstva javne uprave i odlučivanja Vlade.
- Ministarstvo javne uprave je promptno reagovalo i predložilo termin za 23. januar, da bi nakon toga u drugom krugu predložilo datum koji je već predložen, tako da Vlada kao kolektivni organ donosi odluke, a to je onda potpuno jasno da se radi o politički motivisanom određivanju datuma u predvečerju kada je zakonski moguće konstituisati Skupštinu. Vjerujem da to nije slučajno, vjerujem da su politički činioci Vlade namjerno tempirali datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju, jer potpuno je jasno da je zbog izostanka nadležnih državnih institucija to nasilje dirigovano od strane Vlade i onih političkih subjekata koji tu Vladu čine - kaže Jovanović.
Objašnjava da je pokušaj protivzakonitog uvođenja prinudne uprave propao iako je bilo političkih pritisaka jer, smatra Jovanović, u Ministarstvu javne uprave nijesu željeli da rade bilo šta protivustavno i nezakonito. Dodajući da ukoliko se desi negativan scenario tada će, kako kaže, u prvom redu SDT, morati da reaguje.
- Ukoliko se to ne desi, onda će uslijediti treći krug izbora, a ukoliko treći krug dočekamo uz upotrebu nasilja, onda je potpuno jasno da neko želi da Budvu i čitavu Crnu Goru uvede u vanredno stanje i eskalaciju nasilja za koje nisam siguran, do kojih mjera može biti opasno - zaključio je Jovanović.

Jovanović: Vlada namjerno tempirala datum održavanja sjednice kako bi otvorili vrata daljem nasilju

Vlada je, nažalost, dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Mugoša je reagovao na objavu poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Miodraga Lakovića koji je rekao da se nada da nikome ne pada na pamet da koristi vaninstitucionalne mehanizme da bi onemogućio održavanje sjednice Skupštine opštine Budva 11. februara.
- Ne bih ulazio u personalna rješenja, ona su stvar neke potencijalne većine. Da li je to za Budvu dobro, cijeniće građani. Ono što nas u demokratskom smislu vuče unazad je neustavno i nezakonito blokiranje institucija, što se dešava i sa Skupštinom - istakao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-nadam-se-da-nikom-ne-pada-na-pamet-da-vaninstitucionalnim-mehanizmima-onemoguci-sjednicu-so-budva&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Mugoša ističe da se situacija u Budvi i u državnom parlamentu ne mogu porediti.
Kaže da se opozicija u Skupštini ne ponaša neustavno i nezakonito, već većina, "preuzimajući protivustavno nadležnosti Ustavnog suda.
- U tom dijelu je Ustav više nego jasan i tu prostora za tumačenja nema… ista ta većina, odnosno koalicija ne dozvoljava u Budvi konstituisanje vlasti ko god u njoj bio. Vlada je, nažalost, dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi. Ne razumijem odakle uporište za tvrdnju da se mi u crnogorskom parlamentu ponašamo mimo Ustava i zakona… U svakom slučaju, postoji Poslovnik i njegove odrebe koje definišu određene situacije - poručio je Mugoša na mreži X.

Mugoša: Vlada dobrano uključena u opstruiranje konstituisanja vlasti Budvi

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je kako se nada da nikome ne pada na pamet da koristi vaninstitucionalne mehanizme da bi onemogućio održavanje sjednice Skupštine opštine Budva 11. februara.
Laković je na mreži X istakao da bi sprječevanje održavanja sjednice bio udar na Ustav, izborni sistem i demokratiju koju, kako je rekao, "moramo braniti i kad nam se njeni plodovi ne sviđaju".
- Ne bih ulazio u personalna rješenja, ona su stvar neke potencijalne većine. Da li je to za Budvu dobro, cijeniće građani. Ono što nas u demokratskom smislu vuče unazad je neustavno i nezakonito blokiranje institucija, što se dešava i sa Skupštinom - istakao je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1884507674794156232&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Nadam se da nikom ne pada na pamet da vaninstitucionalnim mehanizmima onemogući sjednicu SO Budva

Nepodržavanje studenata znači pristajanje na crnilo, ne sivilo, na ovo zlo, na ovaj jad, na urušavanje Crne Gore temeljno, kao sto je ona veleizdaja sa potpisivanjem temeljnog ugovora - poručio je novinar Slavko Mandić u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Crnoj Gori može, smatra on, biti bolje od studentske pobune u Srbiji - zato što tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić nema vremena i novca da troši na one koji u Crnoj Gori, kako kaže, stavljaju klin u točkove.
- Sve ono što je vezano za državnost našu, naše istorijsko trajanje, naša kultura, civilizacija, sve ono po čemu smo poznati, se potire namjerno svakoga dana. To su bili razlozi da se mnogo prije izađe, jer nema puta rezultata od one salonske priče, kako god to nekome izgledalo, dostojanstveno, mirno, onako kako treba iskazati građansku neposlušnost. Jednostavno to tako mora da funkcioniše, drugačije ne može. Vidjeli se u Srbiji, kad se pomamio Vučić? Kad su ovako studenti počeli da mu diktiraju šta mora i kako mora - istakao je Mandić.
 
Vlada ne saziva sjednicu Skupštine opštine Budva, kaže Mandić, zato što se ne pita.&nbsp;
- Jer da se pita radila bi svoj posao kako treba i u skladu sa zakonima Crne Gore. Očekivano je to, ništa čudno. Tamo sjede ljudi koji ne znaju, i nijesu za to gdje su. To jeste veliki problem. Teško je razumjeti, zaosta, da je ovakva silina udara nad Crnom Gorom. Ja ne znam zašto je to tako, ali sigurno nije bez razloga. Neko je žestoko upleo svoje prste da Crnu Goru satre koliko je moguće više, i kad je vidio kako to ide teško, onda sad pokušavaju preko lokalnih uprava, od Šavnika, evo Budva, Andrijevica, sjećate se, Kotor, tamo se ne zna šta će se dešavati, niko ništa ne zna, Ustavni sud nezainteresovan da riješi taj problem, da kaže svoj sud, taman posla, ništa, i nikoga nije briga. Premijera nije briga šta se dešava u Budvi - naveo je on.&nbsp;
Trebalo bi da je sreće, ukazuje on, sad da krene priprema za turističku sezonu.
- A ne da neće, nego je pitanje kakva će biti ta sezona. Po inerciji dolaze ljudi, niskoplatežni, uglavnom, i Budva se pretvorila u svoju suprotnost, daleko je to od onoga što je nekad bila. Koga je to briga? Oni mogu sve, što smatraju ličnom korišću. Ovo što se dešava u Crnoj Gori danas nema ni u jednoj zemlji svijeta - rekao je Mandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DazRyumDmdik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Ta mladost je naša budućnost, sada oni diktiraju što mora i kako mora

Digitalna pristupačnost jedno je od ključnih pitanja savremenog društva i osnovni preduslov za puno učešće osoba sa invaliditetom u javnom životu. To je između ostalog zaključeno na konferenciji “Pristupačne informacije – Jednake mogućnosti” koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović naglasio je da pristupačnost elektronskih sadržaja ne znači samo izradu digitalno pristupačnih platformi.
„Platforma gov.me jeste jedna od najpristupačnijih u regionu, ali naš monitoring je pokazao da se često pojavljuju nepristupačni elementi koji obesmišljavaju pristupačnost cijelog sistema“, rekao je Macanović.
On je podsjetio da je Savez slijepih Crne Gore u okviru projekta koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, organizovao pet radionica za administratore u institucijama, kako bi se unaprijedilo razumijevanje značaja pristupačnosti i omogućio jednak pristup informacijama.
„Nažalost, odziv institucija nije bio na zadovoljavajućem nivou, što pokazuje da se pristup informacijama osoba sa invaliditetom i dalje zanemaruje. To, međutim, nije stvar izbora, već obaveza koju propisuje Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom“, istakao je on.
Nakon obuka namijenjenih predstavnicima institucija, Savez je pristupio edukaciji samih osoba sa invaliditetom, jer je, kako je naglasio Macanović, „važno da i oni sami imaju znanja i vještine kako bi mogli koristiti moderne tehnologije i ostvarivati svoja prava“.
Anđelka Kljajević, viša savjetnica u Direktoratu za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava ocijenila je da je tema pristupačnih informacija zapravo suštinsko pitanje ljudskih prava.
„Pravo na informisanost predstavlja osnovu za puno učešće u društvenom životu. Kada pristup informacijama nije jednak, tada nastaje diskriminacija. Zato stavljamo akcenat na zaštitu od diskriminacije i jednakost u društvu u kojem niko ne smije biti isključen“, kazala je ona.
Kljajević je dodala da „pristupačne informacije i javne usluge koje su razumljive svima predstavljaju važan korak ka jednakosti“, jer omogućavaju svakome da učestvuje u procesu odlučivanja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, kako je poručila, nastaviće da podržava inicijative koje doprinose smanjenju društvenih nejednakosti i jačanju jednakih šansi za sve.
Šefica Odsjeka za dijeljene sisteme Ministarstva javne uprave, Milena Nikčević u svom izlaganju je istakla da u javnoj upravi u Crnoj Gori u velikoj mjeri i dalje postoji hibridni način rada.
“Jedan dio rada se vrši u fizičkom obliku sa dokumentima koja se štampaju, potpisuju, pečatiraju, dok manji broj dokumenata su dokumenta koja se rade isključivo u elektronskom obliku i potpisuju digitalnim potpisom. Posljednje godine u organu javne uprave je uveden jedan novi sistem za elektronsko upravljanje dokumentima. Nadamo se i vjerujemo da će taj sistem doprinijeti poboljšanju situacije u ovoj oblasti zato što on omogućava potpuno elektronsko kretanje dokumenata između ministarstva i generalnog sekretarijata Vlade. Osigurati pristupačnost dokumenata je jedan kontinuirani proces koji zahtijeva stalno angažovanje našeg tima, ne samo za implementaciju projekta sistema za elektronsku razmjenu dokumenata, već i tima koji se bavi podrškom sajtu Vlade,” &nbsp;kazala je Nikčević.
Nikčević napominje da su najveći izazov stalne izmjene službenika koji rade na ovim poslovima. Skrenula je pažnju i na probleme koje su uočili kroz analizu koju je Ministarstvo javne uprave sprovelo u saradnji sa UNDP-em.
“Dokumenta koja se tiču rješenja ugovora i zaključaka sa sjednica Vlade su u velikom dijelu bila nepristupačna, za razliku od standardnih dokumenata kao što su zakoni, uredbe, pravilnici koji imaju veći nivo pristupačnosti,” dodala je šefica Odsjeka za dijeljene sisteme.
Ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama Radenko Lacmanović ocijenio je da je slobodan pristup informacijama, jedan od snažnih alata za demokratsku kontrolu vlasti, bilo da se radi o osobama sa invaliditetom ili o onima koji to nisu.
“Što više znamo o onima koji za naš račun obavljaju povjerljive poslove od strane države, to ćemo slobodnije i promišljenije donositi odluke u različitim životnim situacijama. Mi, osobe sa invaliditetom smo građani koji imamo pravo da biramo, ali i rijetko da budemo birani, ali vjerujemo da će doći i takvo vrijeme," naveo je Lacmanović.
On je ukazao na to da mnogi pristup informacijama doživljavaju kao teret, a ne kao obavezu, te organi kojima se obraćaju, često odugovlače sa odgovorima koji se od njih traže. Lacmanović upozorava da u takvim situacijama sporovi često vode i do Vrhovnog suda.
“Ovaj način koji promoviše i aktuelni, a posebno se nadam novi zakon o SPI, na kojem sam dominantno radio, vjerujem da će doprinijeti tome da ljudi shvate koji su zaposleni u državnoj upravi i da je ovo za njih sjajna prilika da ih podstakne na kvalitetniji rad i maksimalnu ažurnost. Zaposleni koji rade na određenim pitanjima u organima državne uprave, znaju da će te informacije na kojima rade biti lakše dostupne građanima i oni će imati veći osjećaj odgovornosti za ono što rade i imaćemo obostranu korist”, zaključio je Lacmanović.&nbsp;
Referent za međunarodne odnose u Savezu slijepih Srbije Goran Pećanac je kazao da je dosta čuo o pristupačnosti informacija državnih organa i ministarstva, ali da bi volio čuti više o pristupačnosti javnih servisa.
"Savez slijepih Srbije radi sve na dostupnosti informacija, pa čak nas i zovu, počevši od ministarstava kulture, rada, stalno nam sugerišu da testiramo njihove sajtove i govorimo šta nije dostupno. Tako smo na sajtu javne uprave Republike Srbije prilikom registracije shvatili da nije bilo dostupna opcija upload, to treba da naprave. Uvijek govorim da dostupnost sajta nije proces koji se završava, već je riječ o kontinuiranom procesu", rekao je Pećanac.
Direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo Fikret Zuko kaže da imaju dugogodišnje iskustvo u zaštiti i unapređenju prava slijepih.
"Ako uzmete dokumente iz 1948. godine i dokumente koje sad pišemo, skoro su isti. Zašto to pričam? Zato što imamo projektni princip gdje nam stalno traže neke inovacije. Uvijek se borimo da ljudi shvate da nema tu inovacija u pristupima, već u tehnologijama. Nama treba ono što je prihvatljivo i moderno da bi se uključili ravnopravno u sve segmente društvenog života. Baš zbog toga, mi smo razvili drugačiji koncept stvaranja uslova za pristup i informacijama i objektima itd. Prvo smo išli od slijepe osobe, šta ona može, šta ona hoće, šta joj treba da bi uopšte mogla funkcionisati", rekao je Zuko.&nbsp;
<h2>Obuka o pristupačnosti informacija</h2>
Učesnica obuke o pristupu informacijama za osobe sa invaliditetom Milojka Tmušić i jedan od administratora portala gov.me, Slobodan Šaković, saglasni su da je obuka bila veoma korisna, ne samo sa aspekta pristupačnosti sajtovima, već i sa aspekta poštovanja ljudskih prava.
„Često kršimo prava drugih i ne vodimo dovoljno računa jedni o drugima, kao da je lako gaziti kroz život. Saznao sam mnogo o ljudima, ali i o sebi“, kazao je Šaković.
Milojka Tmušić, osoba oštećenog vida i učesnica treninga, istakla je značaj praktičnih znanja koja je stekla tokom obuka.
„Razgovarali smo o pristupačnosti informacija i sajtova za osobe sa oštećenim vidom. Iako svakodnevno koristim računar i telefon, bilo je korisno saznati o svim mogućnostima koje nudi platforma gov.me i elektronske usluge koje su nam dostupne. Predavači su na jednostavan način objasnili kako sve to funkcioniše, što mi je bilo veoma dragocjeno“, navela je Tmušić.
Konferencija “Pristupačne informacije – Jednake mogućnosti” je bila prilika da se ukaže na probleme koji i dalje postoje kada je u pitanju pristupačnost informacija, da se uspostavi direktna komunikacija između OSI i različitih društvenih aktera, te da se donosiocima odluka pošalju značajne poruke na temu pristupačnosti.
“Pristupačnost informacija nije pitanje humanosti, empatije i nije nešto što je opcija ili izbor. Pristupačnost informacija je obaveza koju je ovo društvo prihvatilo i ratifikacijom Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, ali i usvajanjem i donošenjem Zakona o elektronskoj upravi i Pravilnikom o standardima pristupačnosti kao podzakonskog akta koji se neposredno odnosi na ovu temu.
Pristupačnost informacija nije trošak. Trošak je kada ne primjenjujete Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, te nije riječ samo o finansijskom trošku već o nečemu što umanjuje demokratičnost društva, što umanjuje efikasnost javne uprave. Pristupačnost informacija bi morala biti snažna investicija u inkluzivnije društvo, efikasniju i transparentniju javnu upravu. Nadam se da će pristupačnost informacija biti jedan od kriterijuma na osnovu kojeg će Vlada Crne Gore i sve institucije sistema u narednom periodu mjeriti svoju efikasnost, te da ćemo tako dobiti veću uključenost OSI, jer kada su OSI uključene one su aktivne, društveno prisutne i onda dolazimo do situacije da ovo društvo koristi jedan ogroman ljudski kapital koji se nalazi u grupi OSI.
Da biste iskoristili taj kapital osobama sa invaliditetom trebate dati jednake startne pozicije i jednake šanse, te ćete vidjeti koliko ovo društvo zapravo ima benefita od osoba sa invaliditetom,” poručio je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović.

Pristup informacijama snažan alat za demokratsku kontrolu vlasti

Ministarstvu prostornog planiranja je 16. oktobra stigla tražena dopuna dokumentacije za građevinsku dozvolu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu i od toga datuma počinje teći novi rok po kojem, do 16. novembra, treba da se izjasnimo na zahtjev investitora, saopštila je za „Dan” Marina Izgarević Pavićević, državna sekretarka.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra predali zahtjev za izdavanje građevinske dozovle i rok do kojeg je ministarstvo trebalo da se izjasni isticao je 22. oktobra. Međutim, ministarstvo je 30. septembra tražilo da otklone nedostatke koje su uočili i dopune dokumentaciju što su investitori uradili 16. oktobra. Pomjeranje izdavanja građevinske dozvole može značajno uticati na čitavi tok ovog procesa.
– U skladu sa zakonskom procedurom i ovlašćenjima Zakona o izgradnji na osnovu kojeg se izdaje građevinska dozvola ministarstvo je uzelo zahtjev u obradu i 30. septembra poslalo obavještenje investitoru Vodovodu i Glavnom gradu u vezi konstatovanih nepravilnosti na projektnu dokumentaciju. Oni su postupili po primjedbama i 16. oktobra je ministarstvu došla dopuna dokumentacije. Sada u skladu sa zakonom ministarstvo pregleda dokumentaciju. Ukoliko ona bude u redu onda se organima za tehničke uslove šalju projekti na saglasnost. Organi za tehničke uslove su u obavezi da po zakonu u roku od 15 dana daju saglasnost, a u slučaju da konstatuju određene nepravilnosti odgovor se šalje ministarstvu, a mi obavještavamo investitora. U toj zakonskoj proceduri cjelokupnu komunikaciju, samim tim i upravni postupak, rješavamo sve do otklanjanja nepravilnosti – saopštila je Izgarević Pavićević.
Ona navodi da provjeravaju da li je kompletna dokumentacija koja je stigla uz zahtjev za građevinsku dozvolu u skladu sa zakonom i pravilima struke.
– Građevinska dozvola se izdaje na osnovu glavnog projekta, izvještaja o pozitivnoj reviziji, polisi revidenta, polisi projektanta, naknade ukoliko je za objekat bilo potrebno plaćanje. U ovom slučaju reviziju je vršila komisija imenovana od strane nadležnog organa, tako da je ministarstvo izvršilo kontrolu kompletne dokumentacije koja je dostavljena uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U zavisnosti od odgovora organa za tehničke uslove imaćemo nova postupanja po zahtjevu. Može se desiti da organ za tehničke uslove nije saglasan, odnosno da konstatuje da dokumentacija nije u skladu sa pravilima struke, te da je treba korigovati. Recimo, može se desiti da CEDIS utvrdi nepravilnosti po projektu i mi onda akt vraćamo investitoru da ga u tom dijelu koriguje i da ga opet dostavi ministarstvu, a mi opet nadležnom organu za tehničke uslove. Tek nakon dobijanja svih saglasnosti institucija ministarstvo može pristupiti izdavanju građevinske dozvole – kaže Izgarević Pavićević.
Preduzeće Deponija još nije dostavilo korigovanu dokumentaciju za građevinsku dozvolu koju im je tražilo ministarstvo.
– Deponija je 17. septembra dostavila zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i mi smo 8. oktobra poslali dopis investitoru o konstatovanim nepravilnostima. Nepravilnosti koje smo pronašli se odnose na usklađivanje sa novom zakonskom regulativom koja je stupila na snagu 5. marta 2025. godine. Do danas nismo dobili korigovanu dokumentaciju. Ostajem rezervisana pri tome kada je institucija primila odgovor ministarstva i kada je počeo da teče rok u kojem su trebali da isprave nepravilnosti – saopštila je Marina Izgarević Pavićević.
Državna sekretarka objašnjava i od kojih institucija će tražiti saglasnost na dokumentaciju.
– Saglasnost ćemo tražiti od CEDIS-a, CGES-a, Vodovoda, Uprave za vode, sekretarijatu za komunalne poslove Opštine Zeta i Agenciji za zaštitu životne sredine. Oni imaju rok od 15 dana da se izjasne, a bilo koja institucija da ne da saglasnost znači da ovaj rok može biti prolongiran – navela je Izgarević Pavićević.
Opština Zeta je sredinom septembra tražila od ministra prostornog planiranja Slavena Radulovića da zaustavi izdavanje građevinske dozvole ali i da im se kao zainteresovanoj strani omogući uvid u dokumentaciju koja je predata uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Marina Izgarević Pavićević kaže da će njihov zahtjev biti prihvaćen.
Na pitanje da li imaju odgovor Ministarstva ekologije da li su postupili po žalbi Opštine Zeta koja se žalila na odluku Agencije za zaštitu životne sredine jer je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, državna sekretarka je rekla da nema informaciju o njihovom postupanju po tom zahtjevu.
Upitana da prokomentariše da li će postupiti po zahtjevu Vodovoda za izmještanje dalekovoda sa parcele na kojoj je planirana gradnja, ona je navela da će se o tome izjasniti operator.
– Operator tržišta koji gazduje elektroenergetskom infastrukturom će se i po pitanju izmještanja i potrebe izmještanja dalekovoda izjasniti kroz davanje salasnosti na projektnu dokumentaciju – navela je državna sekretarka.

Izgarević-Pavićević: Izdavanje građevinske dozvole za kolektor u Botunu pomjereno do 16. novembra

Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je juče formalno okončan proces pregovora sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB) potpisivanjem kredita u iznosu od 83 miliona eura, koji će omogućiti izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima, Doma zdravlja u Podgorici (Siti kvartu) i Klinike za hematologiju sa Centrom za PET-CT dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
Iz Ministarstva ističu da će kredit značajno unaprijediti zdravstveni sistem Crne Gore.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja aktivno vodi pregovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) o obezbjeđivanju dodatnih 27 miliona eura koji će biti usmjereni na osavremenjavanje medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Očekujemo da će se do kraja ove godine završiti sve formalno-pravne procedure i u vezi sa ovim kreditnim aranžmanom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovi projekti, kako se dodaje, predstavljaju važan korak u jačanju zdravstvene infrastrukture i unapređenju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno nastavku reformi i investicija koje će osigurati savremen, efikasan i održiv zdravstveni sistem - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Crna Gora dobila kredit od 83 miliona eura za unapređenje zdravstvenog sistema

Žalbeni sud u Bolonji naložio je Njemačkoj da plati odštetu u ukupnom iznosu od oko 50 miliona eura zbog nacističkog masakra u mjestu Marcaboto 1944. godine, u kojem je ubijeno više od sedam stotina ljudi.
O tome je u petak pisao list Korijere dela Sera. Prema odluci suda, odštetu bi trebalo da dobije oko tridesetak preživjelih članova porodica žrtava, ali bi novac na kraju mogla isplatiti italijanska vlada.
Pokolj u selu Marcaboto, smještenom u Apeninima kod Bolonje, spada među najpoznatije masakre koje su nacističke trupe počinile tokom okupacije sjeverne Italije između 1943. i 1945. godine. Nacisti su u toj oblasti djelovali zajedno s italijanskim fašistima u operacijama protiv partizana, dok su se savezničke trupe približavale sa juga.
Žalbeni sud potvrdio je odštetu koju je već prošle godine odobrio prvostepeni sud. Prema presudi, nacističke jedinice počinile su ratne zločine s namjerom da unište civilno stanovništvo. Sud smatra da bi odštetu trebalo da isplati Savezna Republika Njemačka, budući da je ona pravni nasljednik nacističkog Trećeg rajha.
Italijanski sudovi su posljednjih godina više puta priznali pravo na odštetu za masakre koje su nacisti počinili tokom okupacije, a koje je izvršio nekadašnji saveznik Italije iz perioda 1943–1945. godine. Njemačka, međutim, odbija da plati te iznose, pozivajući se na sporazum s Italijom iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
Tim sporazumom Italija se obavezala da sama nadoknadi štetu žrtvama nacističkog progona, a zauzvrat je od Savezne Republike Njemačke dobila 40 miliona maraka.
Vlada tadašnjeg premijera Marija Draghija pokušala je da riješi situaciju osnivanjem posebnog fonda za odštetu žrtvama nacizma u Italiji. Ipak, prema pisanju lista Korijere dela Sera, taj fond nema osigurana sredstva dovoljna da pokrije sve zahtjeve koje su italijanski sudovi već priznali.
Selo Marcaboto bilo je poprište krvavog masakra u kojem je, osim oko 700 njegovih stanovnika, ubijeno i mnogo ljudi iz okolnih naselja oko planinskog masiva Monte Sole. Istoričari procjenjuju da je ukupan broj žrtava iznosio oko dvije hiljade.
Ubistva civila i uništavanje njihovih domova bila su dio nacističke operacije kojom se pokušavalo spriječiti djelovanje partizanske brigade Stela Rosa (Crvena zvijezda).

Njemačka mora platiti 50 miliona eura odštete za masakr u Marcabotu 1944. godine

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: so-budva