Što je zajedničko Podgorici i Nikšiću? &nbsp;Pregršt predizbornih i postizbornih obećanja koja su ostala neispunjena - poručio je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković.
Pravo je, cijeni on, vrijeme da se prisjetimo ne tako davnih obećanja aktuelnog gradonačelnika, a nekadašnjeg ministra (Saše Mujovića).
- Sjećate li se priče o Željezari i proizvodnji eloksirane bravarije? Ako se ne sjećate, tu je video u prilogu. Stara obećanja (laži) zamijeniće nova i u ovom izbornom ciklusu. Priča im je ista, samo su glumci drugi - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks u kojoj je objavljen i video izjave Saše Mujovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosdj%2Fstatus%2F1900264286548877732%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zato je građanima poručio: „pamet u glavu“.
- Pamet u glavu i najbolje što možeš - Evropski savez - Ivan Radojičić - zaključio je Đuričković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuričković: Podgorici i Nikšiću je zajedničko to što će stara obećanja zamijeniti nova i u ovom izbornom ciklusu

Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca - kazao je u intervjuu za Agenciju Mina biznis potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Bitno je, prema njegovim riječima, da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle.&nbsp;
- Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala - naveo je Mugoša.
On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.
- Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca - naveo je Mugoša.
On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
- Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine - rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.
On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
- Ima tu više segmenata - od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta - kazao je Mugoša.
On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
- Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne - saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.
On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.
- Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera - naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
- Mi godišnje uvozimo 770 miliona EUR hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu - kazao je Mugoša.
On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.
Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.
- Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu - objasnio je Mugoša.
On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.
Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.
- Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata - saopštio je Mugoša.
On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.
- Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju - poručio je Mugoša.
On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.
- To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere - rekao je Mugoša.
On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.
- Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere - saopštio je Mugoša.
On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.
- Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Duccc-pTbuVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Izostala reakcija izvršne vlasti po pitanju bojkota

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog neprihvatanja prijedloga amandmana Socijaldemokrata (SD) na Prijedlog zakona o budžetu za 2025. koji su se odnosili na povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije stranovništva i besplatan prevoz i užinu za djecu iz socijalno ugroženih porodica.&nbsp;
Iz ove nevladine organizacije ističu da, imajući u vidu da predviđena socijalna davanja za godinu nijesu dovoljna da pokriju iznos sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca, apeluju da se iznosi povećaju tako da mogu da zadovolje osnovne životne potrebe sugrađana ugroženih siromaštvom, posebno djece.&nbsp;
- To je Crnoj Gori još 2014. godine preporučio Komitet Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Amandmani SD-a nijesu prihvaćeni bez obrazloženja, iako bi povećanje iznosa socijalne pomoći moglo da se finansira smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, čime ne bi došlo do povećanja budžetskih rashoda. Ukupno povećanje budžeta za materijalno obezbjeđenje porodica (MOP) za 2025. godinu od svega 500.000 eura predstavlja rast od samo pet odsto u odnosu na 2024. godinu, što je nedovoljno za bitno poboljšanje položaja najranjivijih kategorija stanovništva. Iako se predviđa usklađivanje MOP-a na polugodišnjem nivou, prema trendovima iz posljednje decenije i dosadašnjoj dinamici izdvajanja, potencijalni porast će iznositi tek 10 do 15 eura mjesečno po porodici - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
S obzirom na inflaciju od 3,3 odsto u 2024. godini i kontinuirani rast troškova života, aktuelna socijalna davanja od 220,45 eura za četvoročlanu porodicu (160,45 eura MOP i 60 eura dodatka za dvoje djece, prema stanju iz januara 2025), kako ističu, nisu ni približno dovoljna za osnovne troškove života.
- Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila čak 1.970 eura, što znači da sadašnja socijalna primanja predstavljaju svega desetinu (11,2 odsto) iznosa potrebnog za dostojanstven život. Drugim riječima, ukupna predviđena socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca. Ponovo apelujemo da se iznosi socijalnih (materijalnih) davanja povećaju tako da mogu da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere najugroženijem stanovništvu - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Podsjećaju da je Komitet UN 2014. godine Crnoj Gori preporučio da se uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o primjeni ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, da njeni nacionalni planovi, programi i strategije u vezi s uživanjem ljudskih prava odmah predvide i mehanizme praćenja i procjene uspjeha njihove primjene sa ciljem da se obezbijedi da i privremeni rezultati budu dostupni u bilo kojoj fazi njihove primjene.
Ovaj komitet, kako dodaju, preporučio je našoj državi i da se poveća iznos socijalnih davanja kako bi se obezbijedio odgovarajući životni standard osobama i porodicama, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom, kao i da se poveća budžetska davanja za zdravstveni sistem i preduzmu efikasne mjere protiv korupcije u zdravstvu.
Predložili su, kako podsjećaju iz Akcije za ljudska prava, i da se osnuje skloništa za beskućnike i odgovarajuće zbrinu lica koja u nedostatku odgovarajućeg smještaja i dalje borave u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti iako im njihovo zdravstveno stanje dozvoljava da napuste bolnicu (tzv. socijalni pacijenti).&nbsp;
- Nažalost, nijedna od ovih preporuka do danas nije ispunjena. Očekujemo od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića da sagleda preporuke UN Komiteta, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih preduzme mjere za obezbjeđenje adekvatnog životnog standarda za najugroženije - poručili su iz Akcije za ljudska prava.

Akcija za ljudska prava: Državni budžet ne osigurava potrebnu podršku najranjivijima

Vodovod je procijenio da smo mi dali saglasnost, iako nijesmo to učinili, kako bi se pokušali iščupati iz dugova u kojima su do grla. Nije ispoštovan Zakon o zaštiti potrošača koji kaže da bi se prilikom definisanja cijene vode Vodovod treba konsultovati sa organizacijama koje se bave zaštitom potrošača - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Evropskog saveza Miloš Mašković.
Podnijeta je juče inicijativa Ustavnom sudu Crne Gore, kako je naveo, za ocjenu ustavnosti ì zakonitosti odluke povećanju cijene vode u Podgorici za 41 odsto.
- Podnijeli smo inicijativu da bismo zaštitili građane od nezakonitog povećanja. Nezakonito povećanje ogleda se u više aspekata, što formalno pravnih, što onih suštinskih, odnosno mnogo je tu razloga što ta odluka nije ni pravno valjana, ni moralna. Prije svega, Skupština Glavnog grada nikada nije dala saglasnost za jednu takvu odluku. Da bi se povećanje cijena realizovalo, trebalo bi da Skupština Glavnog grada da saglasnost, međutim, izmjene cjenovnika su se interno desile 27. juna u Vodovodu, ali je to u skupštinsku proceduru stiglo krajem oktobra, ili početkom novembra, od kada teče zakonski rok od 90 dana, da Skupština odluči po toj inicijativi Vodovoda, 11. novembra bila je zakazana sjednica Skupštine Glavnog grada koja se nije desila, u nedostatku kvoruma, gdje su odbornici Skupštine Glavnog grada jasno iskazali svoj politički stav, odnosno usprotivili su se naj način povećanju cijene vode - rekao je Mašković.
Zakon o komunalnim djelatnostima kaže, kako on dodaje, da ukoliko odluka ne postoji Vodovod je dužan da primijeni 10 odsto niže cijene od postojećih.
Za narednu sjednicu Skupštine Glavnog grada će inicirati, poručuje, povlačenje poskupljenja cijene vode koju je svojevoljno nametnuo Vodovod, ističe on, i na taj način omogućiti da odbornici Pokreta Evropa sad dokažu to što tvrde da nigdje gdje su oni na vlasti neće biti poskupljenja cijena vode.
- Vodovod je procijenio da smo mi dali saglasnost, iako nijesmo to učinili, kako bi se pokušali iščupati iz dugova u kojima su do grla. S tim u vezi važno je napomenuti da nije ispoštovan Zakon o zaštiti potrošača koji kaže da bi se prilikom definisanja cijene vode Vodovod treba konsultovati sa organizacijama koje se bave zaštitom potrošača. Mi, u dokumentaciji dostavljenoj Skupštini Glavnog grada, nijesmo imali prilike da vidimo jedan takav dokument postoji, u prilogu nam to nije dostavljeno, tako da pretpostavljam da Vodovod ni to nije učinio. Na kraju možemo reći da odluka nije objavljena u Službenom listu Crne Gore - istakao je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQAVZsy3441I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Vodovod povećao cijenu vode kako bi se pokušao iščupati iz dugova

Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o budzetu za 2025. godinu kojim traže da se za 1.5 miliona eura poveća iznos budžetskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno za otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, kako navode u SD-u Predlogom zakona o budžetu za 2025. je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Njihovim amandmanom se predlaže povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za 1,5 miliona eura.
- I to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za Advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinupovećana za čak 30 odsto u odnosu na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura) - naglasili su u SD.
Nezaposlenost je, kako su ukazali, jedan od najvećih problema.
- O čemu svjedoči i zvaničan podatak da je trenutna stopa registrovane nezaposlenosti 11,4 odsto, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - zaključili su u SD.
Oni su ranije podnijeli i amandmane kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsd-podnio-amandman-smanjiti-zaduzivanja-za-200-miliona-eura-u-2025&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1.14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - naveli su oni.

SD podnio amandman na Prijedlog budžeta zarad povećanja sredstava za otvaranje novih radnih mjesta

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore, kako se navodi u saopštenju, predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1,14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a, kako je istaknutom predloženim amandmanom traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - podsjećaju iz SD-a.

SD podnio amandman: Smanjiti zaduživanja za 200 miliona eura u 2025.

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog zakona o budžetu za 2025. kojim traže da se poveća iznos materijalnih davanja za najranjivije kategorije, da se obezbijede sredstva za besplatni prevoz i užinu za djecu iz socijalno ugroženih porodica, kao i da se poveća budžetska podrška unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede.
U ovoj partiji navode da su sredstva za ove namjene predložena na način koji ne podrazumijeva nove rashode u budžetu, nego bi se obezbijedila kroz smanjenje iznosa za službena putovanja i reprezentaciju, konsultantske usluge i ugovora o djelu i usmjeravanje tih sredstava na povećanje podrške najranjivijim kategorijama i unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede.
- Povećanje izdvajanja za materijalna davanja i realizacija besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ugroženih porodica obaveza Vlade i shodno zaključcima Skupštine koji su u prethodnih nekoliko godina usvajani na prijedlog poslanika SD-a i nažalost još nisu realizovani - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Oni tvrde, kako dodaju, da je neophodno povećati veoma male iznose podrške za najranjivije kategorije (koji se kreću od 90 eura za pojedinca do 170 eura za petočlanu poroodicu), koji godinama nisu povećani uz činjenicu da su troškovi života u međuvremenu značajno porasli.
- Ovo bi se uradilo na način da se ionako velika izdvajanja za službena putovanja i reprezentacije, koja su prijedlogom zakona o budžetu povećana za 2,5 miliona eura u odnosu na 2024, smanje za 2,5 miliona eura i da se ta stredstva usmjere na najranjivije kategorije, dok bi se iznos od 16,6 miliona eura predviđen za ugovore o djelu smanjio za million eura i ta bi se sredstva usmjerila na obezbjeđenje besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija - ističu u SD-u.
Kad je u pitanju neophodnost povećanja budžetske podrške unapređenju konkurentnosti crnogorske provrede, oni ukazuju na zvanične podatke da je pokrivenost uvoza izvozom najmanja u posljednjih 15 godina, kao i da Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinskideficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura.&nbsp;
- Više od 2.700 preduzeća danas je više u blokadi nego prije nekoliko godina. Zbog toga je neophodno povećati za dva miliona eura iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode. Za iznos od dva milion eura bi se smanjila stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 45 miliona u prijedlogu budžeta za 2025 - navode u SD-u.
Očekuju podršku svih poslanika za ove amandmane.

SD: Povećati budžetsku podršku najranjivijim kategorijama i unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede

Neka budu sigurni, i u skladu sa Poslovnikom koji nam dozvoljava da prisustvujemo glasanju, da ćemo mi doći na naša radna mjesta onda kad to bude bilo potrebno - poručio je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević nakon što mu nije dozvoljeno da uđe u skupštinsku salu kada je počela sjednica parlamenta.
Prvo je Zirojević razgovarao sa pripadnicima obezbjeđenja ispred ulaza u skupštinsku salu, kojima je rekao da ih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić pominjao da nijesu tu, odnosno da je poslanik SD-a Boris Mugoša sam, na šta su mu oni kazali da "ima službeni ulaz", te da može ući.
Zirojević je konstatovao da su tamo neki ljudi u čudnim jaknama, a pripadnici obezbjeđenja izrazili su negodovanje, navodeći da "nisu u čudnim jaknama".
- Jesu, ne izgledaju kao vi, nije vam isti dreskod - odgovorio je Zirojević.
Pripadnik obezbjeđenja odgovorio mu je da je svima njima "dreskod isti".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4qhx2asRlxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zirojević je konstatovao da nije baš tako, te se uputio na službeni ulaz gdje su tri pripadnika obezbjeđenja.
- Ne znam da li pratite, nas je predsjednik parlamenta prozvao i pozvao i kazao da nije u redu da poslanik Boris Mugoša bude sam, a da poslanik Branislav Nenezić i ja nismo tu, pa vas molimo da nas pustite, uputile su nas vaše kolege na ovaj ulaz - rekao je Zirojević.
Pripadnik obezbjeđenja odgovorio je da je to službeni ulaz za predsjednika.
- Uputili su nas na službeni ulaz, koji je treći ulaz na koji možemo da uđemo? Ne postoji? Skupština je okupirana? Jeste vi službenici policije, vi ste vrlo čudno obučeni, niste kao kolege ispred ulaza za salu - konstatovao je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvWArcLHZlzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nakon toga se obratio medijima, te kazao da se vidi kako se ponaša parlamentarna većina.
- Vidite kako se ponaša Andrija Mandić. Oni su na jedan kukavički način 10 minuta prije početka sjednice javili poslanicama i poslanicima da će se sjednica nastaviti, pa su umjesto 15.30 sati počeli ranije, jer sam ja došao tačno tri minuta prije 15.30 sati, a sjednica je već počela. Mislim da ovo najbolje govori o njima, mislim da ovo najbolje govori o tome sa kakvim kukavicama imamo posla, jer izuzimajući ovoliko skupštinsko obezbjeđenje, oni su od nas brojniji u plenarnoj sali, ali očigledno ne smiju da se suoče sa poslanicima opozicije - rekao je Zirojević.

Zirojeviću nije dozvoljeno da uđe u skupštinsku salu: Mi ćemo doći na naša radna mjesta onda kad to bude bilo potrebno

Neusvajanje budžeta nije odgovornost opozicije, već parlamentarne većine predvođene Andrijom Mandićem - poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Umjesto da poštuju Ustav i institucije oni su, dodaje Šehović, odlučili da ih suspenduju zarad političkog interesa.
- Opoziciono djelovanje predstavlja odbranu od ustavnog nasilja i nastojanje da se rušitelji Ustava urazume - rekao je Šehović. 
 
Istakao je i da se budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska. 
 
- Ako zaista većina smatra da posljedice neusvajanja budžeta ugrožavaju 
građane, neka pokažu odgovornost i odmah zakažu sjednicu Ustavnog 
odbora - dodao je Šehović. 
 
Lider SD-a je ustvrdio da rješenje postoji i da je vrlo jednostavno ako ima 
političke volje. 
 
- Rješenje za trenutnu političku i institucionalnu krizu postoji i vrlo 
je jednostavno: umjesto jeftinih spinova i političkih kalkulacija, vlast 
treba da poništi neustavne odluke, čime će politička i institucionalna 
kriza će biti riješena - poručio je Šehović. 
 
Prema njegovim riječima vraćanje političkog života u normalu moguće je 
samo uz poštovanje Ustava i temeljnih institucija države. 
 
- Vlast je na potezu. Opozicija radi samo ono na šta je primorana. Do 
tada, odgovornost za dalju blokadu leži isključivo na parlamentarnoj 
većini, a ne na onima koji brane institucije koje se protivustavnim 
djelovanjem pokušavaju obesmisliti - zaključio je Šehović.

Šehović: Vlast je odgovorna za neusvajanje budžeta, manite se jeftinih spinova i poništite neustavne odluke

Redovnog političkog života u crnogorskom parlamentu neće biti dok god je na snazi ustavni puč koji je izveo dio parlamentarne većine - ponovili su Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević iz poslaničkog kluba Socijaldemokrata,
Kako navode, šef parlamentarne većine i njegovi pioni u ulozi poslanika imaju dva načina kako da nastave sjednicu Skupštine.&nbsp;
- Prvi, koji je i poželjan, jeste da ponište neustavnu odluku Ustavnog odbora kojim je sproveden ustavni puč, nakon čega će opozicija, konstruktivno kao i do sad, učestvovati u radu Skupštine. U konačnom, i sami imamo brojne amandmane na Prijedlog zakona o budžetu sa ciljem da isti poboljšamo, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno smo pristupili ovoj temi - kazali su poslanici SD-a.&nbsp;
Drugi način bi, kako dodaju, podrazumijevao uvođenje službenika policije koji bi poslanike opozicije, primjenom fizičke sile, izbacivali iz plenarne sale.&nbsp;
- U ovom slučaju, Mandić mora biti svjestan da će poslanici opozicije pružiti otpor, a da bi njegov takav postupak za sobom povukao i druge posljedice na politički život u Crnoj Gori u narednom periodu - saopštili su iz SD-a.
Oni kao jedinog krivca za neusvajanje budžeta vide parlamentarnu većinu za koju tvrde da je pogazila Ustav i time ovu instituciju dovela u 
stanje blokade.
- Nakon toga i nakon pokušaja nasilnog sprječavanja konstituisanja legitimne vlasti u Opštini Budva, sada neko od nas očekuje da se pretvaramo da je sve u redu, a nije. Pozivamo parlamentarnu većinu da se vrati poštovanju Ustava, zakona izborne volje građana, i tamo gdje pobjeđuju, ali i tamo gdje gube. Ukoliko to učine, imaće konstruktivnu opoziciju. Ukoliko ne, neka budu spremni, mi smo tek počeli - poručili su iz kluba poslanika SD-a.

Poslanički klub SD-a: Nema redovnog političkog života dok je na snazi ustavni puč

Pokazujući nevjerovatnu odlučnost, demokratski senator iz Nju Džersija Kori Buker proveo je duže od 25 sati za govornicom Senata i održao maratonski govorom koji je trajao cijelu noć u ponedjljeak i ušao u utorak veče, čime je postavio istorijski rekord kako bi pokazao otpor demokrata protiv poteza predsjednika Donalda Trampa.
Buker je izašao za govornicu Senata u ponedjeljak veče, rekavši da će ostati tamo dokle god bude „fizički sposoban“. Tek 25 sati i 5 minuta kasnije, 55-godišnji senator, bivši hvatač u američkom fudbalu, završio je govor i šepajući napustio pozornicu. Time je postavio rekord za najduži neprekidni govor u istoriji Senata. Bukeru su pomagale kolege demokrate koje su mu omogućile pauze tako što su mu postavljale pitanja.
Bio je to izvanredan pokazatelj izdržljivosti dok demokrate pokušavaju da pokažu svojim frustriranim pristalicama da čine sve što mogu da se suprotstave Trampovoj agendi. Ipak, Buker je takođe pružio istorijski trenutak utjehe stranci koja traži put naprijed: stojeći na podu Senata više od dana i noći i odbijajući da ode, oborio je rekord star 68 godina, koji je postavio tadašnji senator Strom Turmond iz Južne Karoline, segregacionista i južnjački demokrata, kako bi opstruirao donošenje Zakona o građanskim pravima 1957. godine.
- Ja sam ovdje uprkos njegovom govoru - rekao je Buker, koji je otvoreno govorio o svojim korijenima potomka i robova i robovlasnika. Dodao je: „Ja sam ovdje jer, koliko god on bio moćan, narod je moćniji“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu, Hakim Džefris, prvi crni lider stranke u Kongresu, ušao je u Senat u utorak popodne da posmatra Bukera. Nazvao je to „nevjerovatno moćnim trenutkom“ jer je Buker oborio rekord segregacioniste i „bori se za očuvanje američkog načina života i naše demokratije“.
Ipak, Buker je svoj govor usmjerio na poziv svojoj stranci da pronađe odlučnost.
- Svi moramo pogledati u ogledalo i reći: ‘Bićemo bolji’. Ovo nisu normalna vremena u našoj naciji. I ne treba ih tretirati kao takva u Senatu Sjedinjenih Država. Prijetnje američkom narodu i američkoj demokratiji su ozbiljne i hitne, i svi moramo učiniti više da im se suprotstavimo - &nbsp;rekao je Buker na početku govora u ponedjeljak veče.
<h2>Buker upozorava na nadolazeću ustavnu krizu</h2>
Prebacujući težinu s noge na nogu, a zatim se oslanjajući na govornicu, Buker je satima govorio protiv rezova u kancelariji socijalnog osiguranja koje sprovodi Trampov savjetnik Ilon Mask u okviru Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE). Nabrojao je posljedice Trampovih ranih odluka i govorio o zabrinutosti da bi mogla uslijediti širi rezovi u mreži socijalnog staranja, iako republikanski zakonodavci tvrde da program neće biti diran.
Buker je takođe čitao ono za što je tvrdio da su pisma njegovih birača. Jedan o dnjih je izrazio zabrinutost zbog govora republikanskog predsjednika o aneksiji Grenlanda i Kanade i „nadolazećoj ustavnoj krizi“.
Tokom čitavog utorka, Buker je dobijao pomoć od demokratskih kolega, koji su mu postavljali pitanja kako bi mu omogućili kratke pauze. Buker je ustupao vrijeme za pitanja, ali je naglašavao da neće odustati od govornice. Čitao je tu izjavu s papira kako ne bi slučajno prekinuo govor. Ostao je na nogama kako bi poštovao pravila Senata.
- Tvoja snaga, tvoja istrajnost, tvoja jasnoća su jednostavno nevjerovatni i cijela Amerika obraća pažnju na ono što govoriš.. Cijela Amerika treba da zna za mnoge probleme, katastrofalne poteze ove administracije - rekao je lider demokrata u Senatu Čak Šumer dok je postavljao pitanje Bukeru.
Dok je Buker satima stajao, izgledalo je da se održava samo uz nekoliko čaša vode. Kasnije je novinarima rekao da je postio nekoliko dana prije govora i da je prestao piti tečnost noć prije.
Kako je dan odmicao, trpio je grčeve, rekao je. Ipak, njegov glas je jačao od emocija dok se govor nastavljao uveče, a članovi Kongresnog crnačkog kokusa stajali su na ivici poda Senata u znak podrške.
- Trenuci poput ovih zahtijevaju od nas da budemo kreativniji, maštovitiji, ili jednostavno uporniji i odlučniji - rekao je Buker.
<h2>Njegov govor u Senatu oborio je Turmondov rekord</h2>
Još satima udaljen od obaranja Turmondovog rekorda, Buker je u utorak popodne primijetio: „Nemam baš mnogo goriva u rezervoaru“.
Ipak, dok se u Kapitolu širila očekivanja da će nadmašiti Turmonda, koji je preminuo 2003. godine, demokratski senatori su ispunili salu da ga slušaju, a galerija Senata se napunila posmatračima. Sala je eksplodirala aplauzom kada je Šumer objavio da je Buker oborio rekord.
Buker je kasnije rekao novinarima da je mislio na Turmondov govor otkako je stigao u Senat, nazivajući ga „čudnom sjenkom koja visi nad ovom institucijom“.
Tokom svoje odlučne izvedbe, Buker je u više navrata pominjao lidera borbe za građanska prava Džona Luisa iz Džordžije, tvrdeći da je za prevazilaženje protivnika poput Turmonda potrebno više od samog govora.
- Mislite da smo dobili građanska prava zato što je Strom Turmond — nakon što je filibusterisao 24 sata — došao u Senat i rekao: ‘Vidim svjetlost’?. Ne, dobili smo građanska prava zato što su ljudi marširali za njih, znojili se za njih i Džon Luis je krvario za njih - rekao je Buker.
Bukerov govor nije bio filibuster, što je govor koji ima za cilj da zaustavi određeni zakon. Umjesto toga, Bukerova izvedba bila je šira kritika Trampove agende, sa ciljem da se uspori rad Senata i skrene pažnja na to što demokrate rade da se suprotstave predsjedniku. Bez većine u bilo kojem domu Kongresa, demokrate su gotovo potpuno isključene iz zakonodavne moći, ali koriste proceduralne manevre u pokušaju da osujete republikance.
<h2>Može li njegov govor pokrenuti otpor protiv Trampa?</h2>
Buker, koji služi svoj drugi mandat u Senatu, bio je predsjednički kandidat 2020. godine, kada je svoju kampanju započeo na stepenicama svog doma u Njuarku. Odustao je nakon što nije uspio da se izbori za mjesto na prepunoj političkoj pozornici, ne ispunivši prag za učešće u debati u januaru 2020.
Ali, dok demokrate traže novu generaciju lidera, frustrirani starim vođstvom na vrhu, Bukerov govor mogao bi učvrstiti njegov status kao istaknute figure u stranci.
U utorak popodne, desetine hiljada ljudi pratilo je Bukerov govor na njegovom YouTube kanalu iz Senata, kao i putem drugih prenosa uživo. Mala grupa ljudi okupila se ispred Kapitola kako bi mu pružila podršku.
Buker je rekao da na kraju poziva sve Amerikance ne samo da se odupru Trampovim potezima, već i da pokažu ljubaznost i velikodušnost prema ljudima u svojim zajednicama.
- Možda se bojim - možda mi glas podrhtava - ali ću još glasnije govoriti – poručio je Buker.

Senator Kori Buker oborio rekord maratonskim govorom u Senatu

Privredna komora Crne Gore od 2. aprila organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”. Ova nagradna igra, koja će se odvijati u tri kola do 1. jula, a za, kako je saopšteno iz PKCG, ima da podrži domaće proizvođače i kod građana podigne svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda, saopšteno je iz PKCG.
Pravo učešća u nagradnoj igri imaće svi građani koji prilikom trgovine u bilo kojem prodajnom objektu u Crnoj Gori, na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača.&nbsp;
- Bogat nagradni fond, takođe podržava našu privredu. Tako će u svakom kolu biti dodijeljene usluge u vrijednosti od po 1.000 eura u pet malih, porodičnih hotela, 20 poklon paketa domaćih proizvoda u vrijednosti od 200 eura, 20 paketa porodičnih godišnjih ulaznica (4 ulaznice u paketu) za nacionalne parkove, i 10 paketa ulaznica (u paketu četiri ulaznice) za vožnju žičarom Kotor - Lovćen. Ukupno, u tri kola, dodijeliće se 165 nagrada - navode iz PKCG.&nbsp;
Hoteli u kojima će se realizovati nagrade su u prvom kolu Hotel "Poseidon", Budva (Jaz), Mali hotel "Capitano" Kamenari (Herceg Novi), Mali hotel "Palata Venezia", Ulcinj, Hotel "Monte Rosa", Ivanova korita (Cetinje) i Mali hotel "SOA", Žabljak. U drugom kolu to su hoteli: hotel "Eleven", Budva (Petrovac), Mali hotel ''Conte'' sa depadansom, Perast (Kotor), Mali hotel HELADA, Tivat, Hotel "LOVELIVE", Sutomore (Bar) i Garni hotel "Dream House", Kolašin. Dobitnici trećeg kola nagradu će koristiti u hotelima: Hotel "Perla", Herceg Novi, Hotel "Kalamper Hotel &amp; Spa" sa depadansom, Veliki pijesak (Bar), Hotel "Halibas", Velika plaža (Ulcinj), Mali hotel "Porto Tara", Žabljak i Garni hotel „Zvjezdana dolina“, Andrijevica.
U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi potrošači na teritoriji Crne Gore koji na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda domaćih proizvođača.
Potrebno je da na poleđini računa upišu čitko svoje ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona, i račun ubace u namjenske kutije koji se nalaze na lokacijama širom Crne Gore (u trgovinskim lancima VOLI, IDEA, AROMA i HDL), čiji se spisak može pogledati u Pravilima nagradne igre na sajtu PKCG.
Pored ubacivanja računa u za to namjenski postavljene kutije, računi se mogu u zatvorenoj koverti poslati poštom, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, ili dostaviti kovertirano direktno u poslovnu zgradu Privredne komore koja se nalazi na navedenoj adresi.
Potrošač može neograničeni broj puta učestvovati u nagradnoj igri.
Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u Privrednoj komori, 6. maja u 11h za prvo kolo, 5. juna u 11h za drugo kolo i 4. jula u 11h za treće kolo.
Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom fizičkog izvlačenja računa iz kutije u kojoj su prikupljeni svi računi za određeno kolo. Imena dobitnika nagrada će biti objavljena na web sajtu i u dnevnim novinama, dan nakon izvlačenja svakog kola, tj. 7. maja, 6. juna i 5. jula.&nbsp;
Izvlačenje nagrada sva tri kola obaviće tročlana Komisija, koja će pratiti regularnost toka izvlačenja dobitnika.
- Za naš razvoj, kupujmo naše! Snaga je u svima nama! - poručuju iz PKCG.&nbsp;

PKCG organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”: Obezbijeđene vrijedne nagrade

Danas je Svjetski dan osoba s autizmom – datum koji nas podsjeća na važnost razumijevanja, prihvatanja i podrške osobama s autizmom i njihovim porodicama. Nažalost, i pored svih apela i inicijativa, sistemska podrška ovoj ranjivoj grupi je u Crnoj Gori i dalje nedovoljna - poručilasa je ljekarka i odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada, Jelena Knežević. &nbsp;
Roditelji i staratelji svakodnevno se, ističe Knežević, suočavaju s kašnjenjem u dijagnostici, nedostatkom stručnog kadra i adekvatnih terapija, do gotovo potpune nemogućnosti liječenja u našoj zemlji.
- Umjesto da im se pruži neophodna podrška u okviru crnogorskog zdravstvenog sistema, roditelji su primorani da svoju djecu vode u druge zemlje regiona i dalje, često o sopstvenom trošku. Sve ovo dodatno otežava već izazovnu svakodnevicu porodica koje žive i koje se bore s autizmom - navodi Knežević.&nbsp;
Posebno, kako ističe Knežević, zabrinjava činjenica da roditelji djece s autizmom nemaju adekvatnu psihološku podršku.
- Njihova borba nije samo finansijska i administrativna, već i emotivna - ističe Knežević.&nbsp;
Suočavaju se, ističe Knežević, s nesigurnošću, strahom za budućnost svoje djece, a sistem često ignoriše njihovu potrebu za stručnom pomoći i psihološkom podrškom.
- Pozivamo nadležne institucije Crne Gore da: obezbijede adekvatne dijagnostičke i terapijske centre u Crnoj Gori, kako bi osobe s autizmom imale pristup pravovremenom liječenju i podršci u svojoj zemlji, uvedu sistemsku psihološku podršku za roditelje i staratelje, kroz dostupne besplatne savjetodavne centre i grupe za podršku, povećaju ulaganja u obrazovne i rehabilitacione programe, kako bi se osobama s autizmom omogućio kvalitetniji život i veće šanse za socijalnu inkluziju, bezbijede bolju obuku i zapošljavanje stručnjaka iz oblasti autizma - navodi Knežević.&nbsp;
Ne smijemo, poručuje Knežević, dozvoliti da osobe s autizmom ostanu prepuštene same sebi
- Vrijeme je da Crna Gora preuzme odgovornost, iskorači ka vrjednostima društva humanosti i učini konkretne korake kako bi se unaprijedio kvalitet života osoba s autizmom i njihovih porodica. Nemojmo ih ostaviti u tišini. Njihova borba je i naša borba! - zaključila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zabrinjava činjenica da roditelji djece s autizmom nemaju adekvatnu psihološku podršku

Novi veliki izazov i nova velika šansa za crnogorskog profesionalnog boksera za povratak na najveću svjetsku scenu - Dilan Prašović će se 11. aprila na Kubi boriti protiv legende kubanskog boksa Hulija Cezara La Kruza u eliminacionom meču za svjetsku titulu u WBA verziji kategorije "bridger weight", do 101 kg. Našeg borca očekuje težak posao u glavnoj borbi velikog spektakla u gradu Varadero, jer je La Kruz, uz legendarne Teofila Stivensona i Feliksa Savona najbolji kubanski bokser svih vremena – dva puta je bio olimpijski šampion (2016. i 2020), čak pet puta svjetski šampion (2011. 2013, 2015, 2017. i 2021.) i četiri puta šampion Panameričkih igara (2011, 2015, 2019. i 2023.). Ima impresivnu amatersku karijeru, u kojoj je zabilježio čak 385 pobjeda i samo 15 poraza. Zbog zabrane profesionalnog sporta na Kubi nakon revolucije, La Kruz je tek nedavno prešao na profi ring, na kojem je do sada ostvario stopostotan učinak.
Priliku da se bori u eliminacionom meču za titulu WBA u "bridger weight" kategoriji, Dilan je dobio zahvaljujući velikom angažovanju, prodornosti i odličnim konekcijama njegovog menadžera Todora Zečevića. On je nedavno uspješno završio dvomjesečne pregovore sa poznatim promoterom Flaviom Oleagom Mirabalom, koji između ostalih zastupa i interese braće Alvarez – legendarnog Kanela, Ramona i Rikarda. Ramon i Rikardo će nastupiti u dvije glavne uvodne borbe spektakla u Varaderu.
-Odluka našeg štaba da Dilan početkom ove godine iz superteške predje u novu kategoriju - "bridger weight", do 101 kilograma se pokazala kao pun pogodak. Zahvaljujući sjajnoj profi karijeri i borbama sa najjačim bokserima u superteškoj kategoriji, sa nekoliko njih iz "Top 10", Dilan se dobro kotira, jer se borio za WBO svjetsku titulu, za WBC silver svjetski pojas... tako da je na rang listi "bridger weight-a" na drugom mjestu, upravo iza La Kruza. Preko mojih poznanstava i konekcija sam prije više od dva mjeseca ušao u pregovore sa poznatim njemačkim promoterom Flaviom Oleagom Mirabalom. Pregovori su bili dugi i nisu bili ni malo jednostavni, ali smo uspjeli da postignemo dogovor na obostrano zadovoljstvo. Dogovorili smo da se na Kubi 11. aprila održi finalna eliminaciona borba u WBA verziji, čiji će pobjednik imati pravo da se bori za titulu protiv šampiona, Rusa Muslima Gadžhimagomedova, a steći će i uslov za borbu protiv Kevina Lerena, šampiona WBC, IBF i WBO u kategoriji "bridger weight" - kazao je Todor Zečević, menadžer Dilana Prašovića.

Dilan Prašović 11. aprila na Kubi protiv La Kruza

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: socijaldemokrate