Iz Stranke evropskog progresa (SEP) kazali du da je interesantno da Socijalističke narodna partije (SNP) svoje političke odluke i pravce djelovanja definiše u odnosu na njih.&nbsp;
To su saopštili povodom izjave funkcionera SNP-a da će napustiti vlast ukoliko Stranka evropskog progresa uđe u upravljanje Glavnim gradom.
- Navikli smo da u njihovom političkom djelovanju odluke dolaze „odozgo“, pa cijenimo što se makar deklarativno priznaje da SEP predstavlja faktor koji se mora uzeti u obzir - kazali su u SEP-u.
U toj partiji su ocijenili da se poruke iz SNP-e da će napustiti vlast u Glavnom gradu – šalju sa ciljem, zadatkom i očigledno po instrukciji.
- Iako o takvim mogućnostima nijesmo razgovarali ni sa njima, ni sa njihovim sadašnjim partnerima, ponukali su nas da ih iskreno upitamo: Biste li izašli i iz državne vlasti ako SEP bude akter u podgoričkoj vlasti? Jer bi cjelokupnom društvu izlazak SNP-e bio ljekovita stvar, pa samim tim i nama u SEP-u razmišljanje o tako značajnoj političkoj promjeni dođe kao adekvatan test štetnosti, odnosno koristi. S nestrpljenjem iščekujemo vaš konkretan odgovor - poručili su iz SEP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SEP pita SNP: Biste li izašli i iz državne vlasti ako budemo akter u podgoričkoj?

Funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Zoran Jojić trebalo bi da bude kandidat te partije za ministra sporta i mladih.
To je Portalu ETV potvrdio poslanik SNP-a Bogdan Božović.
Jojić je obavljao funkciju generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih. On bi trebalo da zamijeni Dragoslava Šćekića, koji je razriješen dužnosti nakon što je napustio SNP i osnovao svoju političku organizaciju - Pokret narodnog povjerenja.
Prema dostupnim informacijama, Zoran Jojić rođen je 5. novembra 1974. godine u Beranama. Osnovnu školu „Vukašin Radunović“ i Srednju elektrotehničku školu – smjer energetika završio je u Beranama, dok je Fakultet za fizičko vaspitanje i kulturu završio u Prištini. Pripravnički staž obavio je u Elektrotehničko-hemijskoj školi u Beranama.
Tokom profesionalne karijere radio je kao profesor u školi u Štitarima, kao i u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici.
Bio je sekretar za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO u Opštini Berane, a od 2018. godine i savjetnik predsjednika Opštine za društvene djelatnosti. Organizator je atletskog mitinga „Ivangrad“ od 2013. godine, kao i Prvenstva Balkana u krosu 2019. godine, a navodi se i kao inicijator rekonstrukcije gradskog stadiona u Beranama.
Kao atletičar nastupao je za AK Berane, AK Priština i AK Jump. Višestruki je prvak Crne Gore u disciplinama 100 metara, skok u dalj i troskok, osvajač trećeg mjesta u SR Jugoslaviji za juniore u troskoku i za seniore u desetoboju, kao i bronzane medalje na Univerzijadi 1997. godine u Nišu u skoku u dalj.
Držao je pionirske rekorde u skoku u dalj i na 100 metara s preponama, kao i juniorski rekord u troskoku. Dva puta je biran među deset najuspješnijih sportista Berana.

Anja Ivanović

Zoran Jojić bi trebalo da bude kandidat SNP-a za ministra sporta i mladih

Odbornički klubovi Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene Crne Gore (UCG) u Skupštini Glavnog grada zatražili su hitnu reakciju nadležnih organa povodom, kako su naveli, višedecenijskog urbanističkog haosa u zoni vodoizvorišta Mareza.
U saopštenju se navodi da je kanalski sistem, koji je projektovan kao vitalni dio infrastrukture za zaštitu i regulaciju voda, postao prostor za sumnjive investicije i neplansku gradnju, za šta odgovornost pripisuju bivšem režimu predvođenom DPS-om.
Odbornički klubovi posebno ukazuju na problem neadekvatnih priključaka i objekata koji su, kako navode, nikli duž trase kanala. Prema njihovim riječima, ovakva gradnja, omogućena koruptivnim urbanističkim planovima, direktno ugrožava stabilnost sistema i integritet slivnog područja Mareze, dok su privatni interesi investitora, kako tvrde, bili ispred strateške bezbjednosti vodosnabdijevanja Podgorice.
Kao najdrastičniji primjer navode kompleks DG Arena u Donjoj Gorici, uz pitanje ko je i na osnovu kojih studija izdao urbanističko-tehničke uslove za objekte velikih gabarita u neposrednoj blizini vodoizvorišta i kanalskog sistema.
U saopštenju se dalje ističe da je betonizacija ovog osjetljivog područja, uz brojne sporne priključke koji opterećuju zonu kanala, rezultat političkog pritiska na nadležne službe Glavnog grada, čime su, kako navode, trajno ugroženi prirodni procesi u tlu i dovedena u pitanje dugoročna sigurnost najvećeg gradskog vodoizvorišta.
Klubovi odbornika NSD, SNP i UCG zatražili su od nadležnog tužilaštva hitno pokretanje istrage protiv svih odgovornih lica u organima i službama koje su odobrile urbanističko-tehničke uslove i saglasnosti za DG Arenu i druge sporne objekte duž kanala, utvrđivanje krivične odgovornosti za nesavjestan rad u službi i ugrožavanje vodoizvorišta kao javnog dobra, kao i identifikaciju svih štetnih priključaka nastalih tokom vladavine DPS-a i njihovo procesuiranje.
Kako su poručili, vrijeme nekažnjenog uništavanja Podgorice zarad, kako navode, tajkunskih interesa je prošlo, te da Mareza pripada svim građanima, a ne privilegovanim pojedincima, uz poruku da će istrajati u zahtjevu da svi odgovorni za, kako su naveli, urbanistički zločin, odgovaraju pred zakonom.

Odbornici NSD, SNP i UCG traže hitnu reakciju: Urbanistički haos u zoni Mareze

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović najavio je da će ta stranka predati inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore, kojom se pravo na stanovanje definiše kao ustavna kategorija.
- U vremenu kada su cijene stanova i zakupa nerealno visoke i potpuno nesrazmjerne primanjima građana &nbsp;- država više nema luksuz da ovo pitanje tretira kao privremeni problem ili predizborno obećanje. Očekujemo podršku kolega &nbsp;poslanika, jer je riječ o temi za koju ne postoje partijske razlike i za koju građani s pravom očekuju jedinstven stav - kazao je Božović.
On je istakao da danas veliki broj građana, posebno mladi ljudi, i pored stalnog zaposlenja, ne može da riješi osnovno životno pitanje - krov nad glavom, dok mnogi rade i po dva posla kako bi obezbijedili ono što bi trebalo da bude dostupno normalnim radom i poštenim primanjima.
- To nije pitanje životnog stila, već pitanje socijalne sigurnosti i dostojanstva. Mladi koji nemaju šansu da riješe stambeno pitanje ne odlaze zato što to žele, već zato što su prinuđeni. Država koja ih na to ćutke gleda, gubi i ljude i budućnost - naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, uvođenje prava na stanovanje u Ustav znači trajnu obavezu države da štiti one koji su najranjiviji, da vodi ozbiljnu i odgovornu stambenu politiku i da konačno stane na stranu građana, a ne tržišnih špekulacija i kratkoročnih profita.
- Ustav nije mrtvo slovo na papiru - on mora biti štit za običnog čovjeka. Pravo na dom ne smije zavisiti od sreće, veza ili nasljeđa, već mora biti garantovano svakom građaninu koji pošteno radi i želi da živi od svog rada. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i socijalne pravde, a ne dnevne politike. Upravo zato i očekujemo podršku svih poslanika - zaključio je Božović.

SNP inicira izmjene Ustava: Pravo na stanovanje da bude garantovano

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Crnogorski PEN centar izrazio je "duboko zgražavanje" zbog amandmana koje su poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) podnijeli na Zakon o dinastiji Petrović-Njegoš, a kojima se traži da se iz zakonskog teksta ukloni riječ "aneksija" i zamijeni terminom "ujedinjenje Srbije i Crne Gore".
Takav potez, smatraju u PEN centru, predstavlja još jedan pokušaj prekrajanja istorije i poništavanja crnogorske državnosti.
- Od poslanika partije koju je osnovao Slobodan Milošević nije se, nažalost, moglo očekivati ništa drugo do još jednog pokušaja prekrajanja istorije. Ovakvi amandmani nijesu izraz političkog neslaganja, već nastavak dugog kontinuiteta ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore, vođenog iz istog arsenala koji je proizvodio ratove devedesetih i rušio sve pred sobom, osim sopstvene sramote - navodi se u saopštenju.
Iz PEN centra kažu da termin "ujedinjenje" za događaje iz 1918. godine mogu koristiti „jedino zastupnici velikosrpske ideje i samozvani istoričari koji se bave fabrikovanjem laži, a ne naukom“.
Napominju da su evropska i crnogorska istoriografija odavno jasno utvrdile da se nije radilo ni o kakvom ujedinjenju, već o nasilnom ukidanju crnogorske države, aneksiji sprovedenoj pod bajonetima srpske vojske i uz brutalne represalije nad crnogorskim stanovništvom lojalnim svojoj državi i dinastiji.
PEN centar podsjeća i da je cijeli proces "likvidacije Crne Gore" sproveden mimo Ustava Kraljevine Crne Gore i njenih institucija, čime je izvršen državni udar nad međunarodno priznatom državom.
U saopštenju se, između ostalog, citira i knjiga istoričara Dimitrija Dima Vujovića "Ujedinjenje Crne Gore i Srbije", objavljena 1962. godine u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore, u kojoj autor, kako se navodi, "eksplicitno konstatuje da se 1918. godine nije dogodilo nikakvo ujedinjenje, već likvidacija crnogorske države“.
- Ako je, kako poslanici SNP-a tvrde, bilo ujedinjenje, kako onda objašnjavaju ubistva i progon više od 5.000 ljudi, razaranja, pljačke i nezapamćeni teror koji su uslijedili nakon tzv. Podgoričke skupštine? Ako je bilo ujedinjenje, kako objašnjavaju činjenicu da kralj Aleksandar Karađorđević, rođen u Crnoj Gori, nije smio kročiti u nju punih sedam godina, bojeći se narodne odmazde - ističe se u saopštenju.
Ovaj pokušaj izmjene istorijskih činjenica nije samo politička provokacija, već i, ističu u PEN centru, napad na dostojanstvo crnogorskog naroda, na istinu i na sjećanje.
To je, dodaju, simptom duboke krize moralne orijentacije u današnjoj Crnoj Gori, "gdje se pod plaštom pomirenja nastoji izbrisati svaka razlika između žrtve i dželata".
- Kad nasljednik detronizovane dinastije može paradirati kod četničkog vojvode ne bi li isprosio kakvu povlasticu, što junkeri SNP-a ne bi falsifikovali prošlost - zaključuje se u saopštenju.

PEN centar: Amandmani SNP-a pokušaj poništavanja državnosti i nastavak ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore

Potpredsjednik Socijalističke narodne partije Dragoslav Šćekić obratio se danas javnosti povodom sjutrašnjeg kongresa te stranke i poručio da povlači kandidaturu za mjesto predsjednika te partije, i da nastavlja putem izvornog SNP-a i, Momira Bulatovića i časnih osnivača.
On je istakao kako povlači kandidaturu, te da nije lako donio tu odluku, niti je donio sam.
- Ali sam uvjeren da je jedina ispravna u datim okolnostima – jer ne želim da svojim učešćem dam legitimitet procesu koji je od početka bio obesmišljen, neregularan i duboko kompromitovan. Deseti kongres SNP-a, umjesto da bude praznik demokratije i povratak korijenim, pretvoren je u farsu i privatnu priredbu dijela aktuelnog rukovodstva. Umjesto da bude prilika za pošteno takmičenje ideja i kandidata, Kongres je unaprijed isplaniran kao ceremonija reizbora dosadašnjeg predsjednika, uz grubo kršenje Statuta, manipulacije i ucjene, čime su istina, riječ, djelo, čast, solidarnost, poštovanje i jedinstvo pogaženi- poručio je Šćekić.
Ističe kako Statut SNP-a jasno propisuje da jedan predsjednik može imati najviše dva mandata.
- Uprkos tome, dosadašnji predsjednik se kandiduje za treći mandat, uz tumačenja dostojna DPS-ove pravne gimnastike iz vremena njegovih predsjednika i funkcionera . Na taj način je poslata jasna poruka – da za rukovodstvo SNP-a pravila ne važe, da su Statut i članovi nebitni, a da su lični interesi i očuvanje vlasti iznad svega. Neregularnosti se nijesu zaustavile na tome. Nakon 30. jula istekao je mandat svim organima partije osim za tehničku pripremu Kongresa- dodao je.
Umjesto da se poštuje ta činjenica, kako ističe Šćekić, pokušalo se da se Kongres odloži za 2027. godinu.
- Time bi SNP ostao zarobljen u vanrednom stanju kao da živimo u ratnim okolnostima. Kada to nije prošlo, uslijedila je najniža vrsta manipulacija – raspuštanje opštinskih odbora, namještanje delegatskih spiskova, koruptivne radnje i ucjene koje su imale samo jedan cilj: obezbijediti pobjedu po svaku cijenu. U takvom ambijentu, moje učešće na Kongresu bilo bi samo smokvin list za već unaprijed namješten izbor. Ja i veliki dio članova i funkcionera SNP-a takvoj farsi nećemo dati legitimitet i učestvovati- smatra Šćekić.
Kaže da njegovi politički putevi i rezultati nijesu zasluga bilo kojeg pojedinca iz aktuelnog rukovodstva, već isključivo povjerenja naroda i snage SNP-a u Beranama.
- Tamo partija u kontinuitetu vrši vlast već dugi niz godina. To povjerenje me i preporučivalo za funkcije koje sam obavljao, a ne mišljenje jednog čovjeka. Zbog svega navedenog, jasno poručujem: ne povlačim se iz borbe,jer ovo nije borba, već iz farsičnog procesa u kojem ne želim biti saučesnik. Povlačim kandidaturu, ali nastavljam politički put na izvornim principima SNP-a, na ideji i programu koji su nam ostavili Momir Bulatović i generacije časnih i poštenih osnivača, ali i svih boraca od postanka, za čojsku Crnu Goru- poručuje Šćekić.
Ovo povlačenje, naglašava on, nije kraj, već novi početak. 
- Zajedno sa svim iskrenim članovima, sa onima koji su zbog razočaranja otišli ili se povukli, sa onima koji su apstinirali, i sa svima koji vjeruju u izvornu ideju SNP-a – nastavićemo da gradimo na novom političkom putu, istinskom snagom naroda, otpora i pravde. SNP nije smjela postati privatna firma jednog čovjeka. Zato povlačim svoju kandidaturu – jer je časnije ustati i otići, nego ostati i pristati na prevaru, I dati legitimitet i legalitet početku gašenja SNP- zaključio je Šćekić.
Podsjetimo, kongres SNP-a biće održan sjutra, a nakon Šćekićevog povlačenja, jedini kandidat za predsjednika ostaje aktuelni lider Vladimir Joković.

Šćekić povukao kandidaturu: Nastavljam politički put na izvornim principima SNP-a, ideji i programu koji su nam ostavili Momir Bulatović i generacije časnih osnivača

Uoči kongresa Socijalističke narodne partije (SNP), održana je sjednica Glavnog odbora, a kandidaturu za predsjednika partije prihvatili su Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić.&nbsp;
Joković je uvjeren da će nastaviti da bude lider stranke jer, kako navodi, ima podršku većine opštinskih odbora. Šćekić nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora, a kako je kazao, naredne sedmice održaće konferenciju na kojoj će govoriti o očekivanjima od kongresa.
Na kongresu SNP-a, koji je zakazan za narednu subotu, članovi će odlučivati o tome da li će partiju naredne četiri godine voditiJoković ili Šćekić. Joković kaže da kongres dočekuje potpuno rasterećen.
- Dobio sam predlog od 22 opštinska odbora, samo iz opštinskog odbora Plav nijesam dobio predlog. Mene podržava 21 predsjednik odbora, poslanički klub, predsjednici opština, najveći broj članstva, tako da sa sigurnošću mogu reći da ću imati ne samo dvije trećine glasova nego i više od toga - kazao je Joković.
Iako je prihvatio kandidaturu za lidera stranke, Dragoslav Šćekić nije prisustvovao današnjoj sjednici Glavnog odbora. Na pitanje zbog čega, te kakva su njegova očekivanja od kongresa, kazao nam je da će o tome govoriti na konferenciji za medije koju će organizovati naredne sedmice. Joković tvrdi da među njima nema neslaganja.
- Nikad sa Šćekićem nijesam imao nikakvih problema. Mi smo normalno funkcionisali, imaćemo kongres, kongres će odlučiti i mislim da svako može da povuče poteze onako kako želi - istakao je Joković. 
 
Da li će naredni potez Šćekića biti osnivanje nove partije, kako su prenijeli pojedini mediji, vjerovatno će se znati narednih dana. Joković kaže da nema informacija o tome.
- On može da osnuje partiju, može i da ostane u SNP-u, njegovo je pravo. Ali niko u SNP-u nije dobio više privilegija od gospodina Šćekića. Bio je poslanik preko SNP-a, bio je predsjednik opštine, bio je direktor Fonda zdravstva, ministar zdravlja, potpredsjednik Vlade i sad je ministar sporta preko SNP-a - objašnjava Joković.
Izbor za predsjednika SNP-a i ranije je izazivao turbulencije na političkoj sceni, pa je u prethodne gotovo tri decenije iz te partije nastalo više novih.

Joković uvjeren da će ostati na čelu SNP-a, Šćekić izostao sa sjednice GO

Dojučerašnji član Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Radisav Nikić, koji je razriješen sa svih funkcija u stranci, kazao je da je predsjednik SNP-a Vladimir Joković, sazivanjem jučerašnje elektronske sjednice, demonstrirao "neviđenu političku kukavicu i ličnu nesigurnost“ i da na takav način postupaju samo oni koji „nemaju hrabrosti da ljude pogledaju u oči“.
Na elektronskoj sjednici GO SNP donešena je odluka o raspuštanju hercegnovskog ogranka partije i razrješenju Nikića sa svih funkcija u stranci.
Iz SNP-a su obrazložili da se te dvije odluke tiču unutarpartijske discipline i odgovornosti i da su donešene sa više od 75 odsto glasova za, od ukupnog broja članova koji su glasali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgo-snp-raspustio-opstinski-odbor-herceg-novi-i-razrjesio-radisava-nikica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- OO SNP Herceg Novi je raspušten, uz ocjenu da dosadašnji rad tog odbora nije bio u skladu sa politikom i vrijednostima koje SNP njeguje, što se posebno odrazilo na posljednje rezultate na lokalnim izborima, gdje SNP prvi put u ovoj opštini nije ostvarila parlamentarni status – saopšteno je iz SNP-a.
Kada je riječ o Nikiću, koji se na subotnjem zasijedanju GO verbalno sukobio sa Jokovićem, iz SNP-a navode da mu je izglasano nepovjerenje i da je razriješen, jer je grubo prekršio demokratska načela na kojima počiva djelovanje stranke.
- Svojim javnim istupima iznosio je neprovjerene i neistinite informacije, kompromitovao funkcionere partije i narušavao njen ugled u javnosti, što predstavlja grubo kršenje Statuta partije – dodali su u saopštenju.
Zaključuju i da SNP ostaje dosljedna očuvanju unutarpartijske discipline, transparentnosti i odgovornosti svih članova i da će i ubuduće odlučno reagovati na svako ponašanje koje odstupa od osnovnih principa djelovanja partije.
Nikić je juče, u izjavi za Pobjedu, kazao da se Joković panično plaši istine i bilo kakve konfrontacije sa argumentima.&nbsp;
- Njegova nespremnost da se suoči sa realnošću i otvorenim dijalogom samo potvrđuje njegovu slabost i nedostatak liderskih sposobnosti. Ovo je taktika prepoznatljiva za autokrate koji se boje svake opozicije unutar sopstvenih redova - smatra Nikić i dodaje kako Joković ne preza ni od čega u pokušaju da sebi obezbijedi treći mandat.
Jokovića je pitao i gdje mu je bila politička odgovornost kada SNP nije prošao cenzus na podgoričkim izborima nakon kojih je, kako je rekao, prihvatio mrvice i poniženje u koaliciji sa DF-om.
- Tada Jokoviću nije smetalo raspuštanje odbora, jer mu je odgovaralo da se podgorički odbor žrtvuje za širu sliku. Ovo nije pokušaj reorganizacije, ovo je sramni pokušaj slamanja jedinstva SNP-a. Poenta je ugušiti svakoga ko se usudi da misli drugačije od Jokovića. Ovo je otvoreni lov na neistomišljenike, sproveden po nalogu jednog čovjeka, koji je očigledno zaboravio da partija pripada članstvu, a ne pojedincu - naveo je Nikić.
Jokovića je pozvao i da se osvrne na to kako je SNP na parlamentarnim izborima 2023. godine prošao u gradovima iz kojih potiče.
- Gdje su tada bile njegove ostavke, njegova politička i moralna odgovornost? Jokovićevi rezultati su katastrofalni, a njegovo liderstvo je partiju dovelo na ivicu propasti. Umjesto da preuzme odgovornost za debakl, on se krije iza elektronskih sjednica i pokušava da eliminiše svakoga ko mu ukazuje na sopstvene greške. Ovo je klasičan primjer kada nesposobni lideri pokušavaju da sakriju svoje neuspjehe optužujući druge - istakao je on.
Nikić poručuje da ga Jokovićevi „poltroni koji se iz lične koristi drže uz njega“, ne mogu izbrisati iz SNP-a.
- Ljudi koji me znaju, znaju da sam svoj život posvetio ovoj partiji i to kada je bilo najteže. Tako će biti i dalje, bio ja član Jokovićevog Glavnog odbora ili ne. Nikakve manipulacije, nikakva isključenja, nikakvi diktatorski potezi neće me spriječiti da se borim za principe i ideale na kojima je SNP osnovan. Ja sam dio ove partije srcem, a ne funkcijom, i moja lojalnost je članstvu, a ne nekom pojedincu koji je zloupotrijebio povjerenje - poručio je Nikić.
Dodao je kako mu snagu i ponos daje činjenica da je najjači mjesni odbor SNP-a u Beranama, sa najboljim rezultatima u kontinuitetu, jednoglasno odbacio Jokovićeve prijedloge.
- To je dokaz da istina i pravda uvijek nađu put i da časni članovi partije neće dozvoliti da se ona uruši zbog ambicija jednog čovjeka - zaključio je Nikić.
<h2>"Masovno zapošljavanje članova SNP-a"</h2>
Nikić je optužio Jokovića za i za „brutalnu zloupotrebu“ Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, gdje se ovih dana, kako tvrdi, masovno zapošljava „svako ko se izjasni kao član SNP-a i obeća da će biti delegat na predstojećem kongresu“.
- Cilj je osigurati potpunu kontrolu i ugurati većinu silom i manipulacijama. Ovo nije samo neetično, već je i kriminalno, jer se javni resursi koriste za lične i partijske interese, dok se istovremeno gazi princip zasluga i kompetencija - rekao je Nikić Pobjedi.
<h2>Jančić: Posljednji čin slabosti</h2>
Reagovao je i predsjednik hercegnovskog odbora SNP-a Milan Jančić koji je ocijenio kako Jokovićev prijedlog da GO odlučuje o raspuštanju tog lokalnog odbora predstavlja posljednji čin političke slabosti i pokušaj bjekstva od lične odgovornosti.
Jančić tvrdi da loš izborni rezultat stranke u Novom nije proizvod rada jednog odbora, već višegodišnjeg političkog zanemarivanja, odsustva vizije, autoritarnog rukovođenja i urušavanja ugleda SNP-a, za što je optužio Jokovića.
- Ne može se lokalni odbor smatrati odgovornim za pad podrške partiji čiji predsjednik mjesecima izbjegava komunikaciju sa članstvom i građanima, ne vodi kampanje, ne okuplja ljude, niti pokazuje energiju dostojnu liderske funkcije. SNP u Novom nije imao resurse, nije imao podršku, nije imao čak ni osnovne poruke iz centrale. A sada, kada treba preuzeti odgovornost, Joković skida glavu svima osim sebi - naveo je Jančić.
Za njega je, kako je rekao, simptomatično i to što nijedan drugi lokalni odbor SNP-a, koji je ostvario loš izborni rezultat, nije raspušten.
Jančić je zaključio da SNP, „dok ne promijeni sebe i predsjednika koji izbjegava odgovornost, nema budućnost“.

Nikić: Joković je autokrata i plaši se istine

Lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković zakazao je za danas elektronsku sjednicu Glavnog odbora te stranke, a nakon što je prethodna okončana tenzijama između članova GO, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Glavni odbor treba da odluči o raspuštanju hercegnovskog Odbora SNP-a i prestanku članstva Radisavu Nikiću u GO.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftenzije-na-sjednici-go-snp-a-termin-kongresa-jos-nije-dogovoren&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetimo, prošlu sjednicu GO obilježile su tenzije i unakrsne optužbe, a sve je kulminiralo kada je iznijeto da se neki članovi GO kriju iza Facebook naloga sa kojih vrijeđaju Jokovića i rukovodstvo SNP.
Prema tvrdnjama izvora Pirtala ETV, upravo su se Nikić i Joković verbalno obračunali na prošloj sjednici GO.

Miraš Dušević

Nakon tenzija na prošloj sjednici: Joković predložio isključenje Nikića iz GO SNP

Ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro zatražio je danas da se ambasadoru SAD u Parizu Čarlsu Kušneru onemogući dalji direktan pristup članovima francuske vlade.
Odluka je donesena nakon što je, kako je objašnjeno, izbjegao da dođe na sastanak na kojem je trebalo da se razgovara o komentarima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o prebijanju jednog krajnje desnog aktiviste na smrt.
Vlasti Francuske pozvale su Kušnera u Ke d'Orsej, gdje je sjedište ministarstva vanjskih poslova te zemlje. Trebalo je da dođe, ali se nije pojavio, rekli su diplomatski izvori.
Baro je potom pristupio ograničavanju Kušnerovog pristupa francuskoj vladi „u svjetlu ovog očiglednog nerazumijevanja osnovnih očekivanja od misije jednog ambasadora koji ima čast da predstavlja svoju zemlju".
Ministarstvo je, ipak, ostavilo vrata otvorena za pomirenje.
- Ostaje, naravno, moguće da ambasador Čarls Kušner obavlja svoje dužnosti i pojavi se u Ke d'Orseju, kako bismo mogli da vodimo diplomatsku raspravu neophodnu da se izglade iritacije koje se neminovno mogu pojaviti u prijateljstvu dugom 250 godina - saopšteno je iz ministarstva.
Kušner je pozvan nakon što je antiteroristički biro američkog Stejt departmenta na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, o tome da su Kventina Deranka ubili militantni ljevičari, trebalo sve da nas zabrinu".
Američka ambasada u Parizu podijelila je to saopštenje na društvenim mrežama.
Derank, krajnje desni aktivista, preminuo je od povreda mozga ovog mjeseca nakon što je pretučen u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama jednog studentskog skupa na kojem je jedan krajnje desni političar bio glavni govornik.
U Francuskoj su snažne političke tenzije uoči predsjedničkih izbora zakazanih za narednu godinu.
Baro je tokom vikenda saopštio da Francuska „odbacuje svaku instrumentalizaciju u političke svrhe ove tragedije koja je jednu francusku porodicu zavila u crno".
- Nikakve lekcije, naročito po pitanju nasilja, ne možemo primati od jednog međunarodnog reakcionarnog pokreta - rekao je Baro.
Stejt department je, međutim, naveo na Iksu da je „nasilno radikalno ljevičarstvo u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost".
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu izvedeni pred lice pravde - saopštio je Stejt department.
Kušner je već jednom bio pozvan u Ke d'Orsej zbog svog pisma francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu, u kojem ga optužuje da nije učinio dovoljno u borbi protiv antisemitizma.
Ni tada se Kušner nije pojavio, pa su se zvaničnici ministarstva vanjskih poslova sastali sa predstavnikom američkog ambasadora.

Francuska povukla nezapamćen potez: Američkom ambasadoru zabranila sastanke s čelnicima vlade

Potpredsjednik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevto Eraković upozorio je da Crna Gora rizikuje ozbiljnu blokadu evropskog puta ukoliko ne pokaže mjerljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije. U intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/erakovic-za-standard-bez-presuda-za-visoku-korupciju-nema-zatvaranja-poglavlja-eu-nece-tolerisati-selektivnu-pravdu-tuzilastva"> Standard </a>Eraković je poručio da je selektivnost tužilaštva i politički pritisak na pravosuđe najveća prepreka stvarnoj borbi protiv korupcije.
Eraković ističe da bez depolitizacije institucija i snažnijeg parlamentarnog nadzora nema suštinskog napretka, te da će Evropska unija jasno staviti do znanja da formalne reforme nijesu dovoljne bez konkretnih optužnica i presuda u predmetima visoke korupcije.
Koje su trenutno najveće prepreke u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i koliko su one povezane sa političkom voljom institucija?
Eraković: Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv korupcije je selektivni pristup tuzilastva kada je u pitanju procesuiranje predmeta visoke korupcije. Tužioci po pravilu djeluju na način da su istrage i optužnice podložne političkom uticaju, gdje su neki slučajevi jasniji od drugih, a u kojima su uključene politički moćne osobe ili njihovi osjetljivi interesi, slučajevi se odlažu godinama ili uopste ne dođu do faze optužnice. Selektivni pristup bio je predmet brojnih izvještaja, a cak je i Evropska komisija više puta pozvala na profesionalnije i nepristrasnije procesuiranje.
S druge strane, pravosuđe je pod stalnim pritiskom, kako političkim, tako i javnim. U takvoj atmosferi, sudije često donose odluke i presude koje nisu vođene toliko zakonom, koliko nekakvim kompromisom između zakonsko dopuštenog i onoga što očekuju aktuelni vlastodršci. To potkopava samu sustinu vladavine prava i potpuno obeshrabruje poštenog profesionalca u sistemu borbe protiv korupcije. Da bi situacija bila još komplikovanija, Odbor za antikorupciju Skupstine Crne Gore, kao glavni mehanizam parlamentarnog nadzora, potpuno je isključen iz procesa donošenja odluka i praćenja politike kontrole korupcije; nema stvarnu nadležnost niti mogućnost uticaja na kontrolu važnih odluka.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Odbora za antikorupciju u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24?
Eraković: Nažalost, mora se reći da je Odbor za antikorupciju imao i ima ograničen uticaj, ali ne zbog nedostatka inicijativa, već zbog sustinske marginalizacije njegovog rada. Odbor je isključen iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ne ucestvuje u pripremi ili evaluaciji ključnog antikorupcijskog zakonodavstva i strategija. Evropska komisija kontinuirano kritikuje ovu praksunajcesce kroz odsutnost parlamentarnih kontrolnih mehanizama, te upozorava da to stvara prostor za manju kontrolu izvršne vlasti i tužilastva , što znacajno smanjuje povjerenje javnosti u institucije. Sve dok Odbor za antikorupciju ostane u poziciji koja ga drži u tehničkoj ulozi bez uticaja, ne možemo očekivati strukturni napredak.
Da li postoje konkretni rokovi i mjerljivi rezultati koje Crna Gora mora ostvariti kako bi se pregovori sa EU ubrzali?
Eraković: Za Crnu Goru, rokovi i pokazatelji napretka postavljeni su na jasan način kroz pregovore za poglavlja 23 i 24. Međutim, Evropska komisija sve više ukazuje na nezadovoljstvo, ne samo s tempom, već i s kvalitetom postignutih rezultata. Ključni nedostatak je to što mjerljivi ishodi, poput optužnica i presuda za visoku korupciju, većinom nedostaju. Ono što se događa je da se otvara veliki broj istraga niske složenosti, dok se visoko složene, u kojima se očekuje gonjenje visokih državnih funkcionera, potpuno izbjegavaju. Takva selektivnost samo jača hipotezu o političkom uplivu u pravosuđe, a odsutnost nadzora Odbora za antikorupciju ostavlja prostor za zloupotrebu i simulaciju reformi. Bez ispunjavanja ovih bitnih pokazatelja, pregovori s EU-om mogli bi se usporiti a to ,nadam se, nije cilj.
Koliko su institucije sistema zaista nezavisne i da li EU ima mehanizme da reaguje?
Eraković: Crnogorski zakoni, u svom nominalnom obliku, garantuju nezavisnost institucija, ali u praksi je to nešto sasvim drugo. Selektivnost tužilastva, kao i pritisak koji se vrši na pravosuđe, ukazuju na ozbiljnu politizaciju procesa. Sudije koji bi trebali da imaju potpunu autonomiju u svom odlučivanju podvrgavaju raznim vrstama direktnog i zindorektnog pritiska, što se odražava na kvalitet njihovih odluka i povjerenje građana u njih. Godinama Evropska komisija upozorava da je ova situacija neodrživa i da se pravosuđe treba reformisati i depolitizovati u praksi.
S druge strane, EU ima čitav arsenal mehanizama na raspolaganju kako bi usporila i zaustavila pregovore – od zamrzavanja otvaranja novih poglavlja, do traženja dodatnih izvjestaja, i tako dalje – što sve šalje političku poruku Crnoj Gori da nema napretka bez rezultata. EU posebno naglašava da bez mjerljivog napretka u visokim korupcijama, među nosiocima vlasti ili velikim istragama javnih nabavki, neće biti zatvaranja ključnih poglavlja.
Šta je ključni korak koji Crna Gora mora preduzeti u narednih godinu dana?
Eraković: Najvažniji korak koji Crna Gora može preduzeti u sljedećoj godini je depolitizacija pravosudnog sistema i stvarno jačanje parlamentarnog nadzora nad procesima borbe protiv korupcije. To znači da Odbor za antikorupciju mora dobiti mjesto u svim relevantnim tijelima, uključujući Nacionalni savjet, uz ovlascenje da nadzire, predlaže i nadgleda sprovodjenje mjera i zakonodavstva protiv korupcije. Bez intenzivnog nadzora, javnost gubi povjerenje da se borba protiv korupcije sprovodi iskreno i nepristrasno, a ne možemo uvjeriti strane investitore i evropske partnere da je Crna Gora spremna preći iz faze formalne usklađenosti u fazu suštinskih, pravih promjena. U suprotnom, riskiramo da budemo uhvaćeni u zamku političke volje i selektivne pravde.

Eraković: Bez presuda za visoku korupciju nema zatvaranja poglavlja, EU neće tolerisati selektivnu pravdu tužilaštva

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tag: socijalisticka-narodna-partija