Muzički mogul Šon Didi Kombs uhapšen je u Njujorku pod federalnim optužbama za seksualni napad i trgovinu ljudima, potvrdio je njegov advokat za SiEnEn (CNN).
Kombs – koji je u Njujorku od prošle nedjelje – uhapšen je u ponedjeljak u hotelu Park Hajat u 57. ulici na Menhetnu i privele su ga snage Istrage unutrašnje bezbjednosti oko 20:15, rekao je za SiEnEn (CNN) izvor upoznat sa događajima.
Optužbe i detalji slučaja protiv Kombsa u ovom trenutku nisu jasni.
Pregovori o predaji Kombsa bili su u toku, a zapečaćena optužnica je izdata u ponedjeljak, navodi izvor.
- Razočarani smo odlukom da se nastavi sa nepravednim gonjenjem gospodina Kombsa od strane američkog tužioca - rekao je Mark Anjifilo, advokat Kombsa.
Kombsov advokat je rekao da je muzičar sarađivao u istrazi koja je dovela do podizanja optužnice i da se „dobrovoljno preselio u Njujork prošle nedjelje u očekivanju ovih optužbi“. Njegov tim tvrdi da je nevin i kaže da nema šta da krije.
- Šon "Didi" Kombs je muzička ikona, preduzetnik koji je sve sam stekao, porodičan čovjek pun ljubavi i dokazani filantrop koji je posljednjih 30 godina proveo gradeći imperiju, ali i obožavajući svoju djecu i radeći na poboljšanju uslova u kojoj živi afroamerička zajednica. On nije savršena osoba, ali nije kriminalac - rekao je Anjifilo za SiEnEn (CNN).
Anjifilo je zamolio građane da „ne osuđuju njegovog klijenta dok ne saznaju sve činjenice.
- U pitanju su djela nevinog čovjeka koji nema šta da krije, i on se raduje što će odbraniti svoju čast na sudu - dodao je on.
Takođe u ponedeljak, Demijan Villijams, američki tužilac Južnog okruga Njujorka, saopštio je da su „ranije večeras, federalni agenti uhapsili Šona Kombsa, na osnovu zapečaćene optužnice koju je podigao SDNI“.
- Očekujemo da ujutru krenemo u otkrivanje navoda optužnice i tada ćemo imati više da kažemo - rekao je on.
Ranije ove godine, Kombs je bio pod višemjesečnom istragom o trgovini ljudima koju je sprovodila Agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti, koja je uključivala detaljne pretrage muzičarevih kuća u Los Anđelesu i Majamiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uhapšen reper Šon Didi Kombs: Optužen za seksualne napade i trgovinu ljudima

Državna izborna komisija Crne Gore (DIK) održala je 17. aprila svoju prvu sjednicu koja je emitovana uživo, koristeći video opremu koju je obezbijedila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Uvođenjem prenosa sjednica uživo, DIK je ispunio preporuku Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. Preporuka je, između ostalog, sugerisala da se razmotri uživo onlajn emitovanje sjednica DIK-a i pristup medija, kako bi se povećala transparentnost i ojačalo povjerenje javnosti u rad u organa za sprovođenje izbora.
Otvarajući sjednicu, predsjednik Komisije Nikola Mugoša izjavio je da današnja sjednica – prva koja se javno emituje – predstavlja korak naprijed u radu Komisije.
- Od početka rada ovog, kao i prethodnog saziva, posvećeni smo povećanju transparentnosti. Otvaranjem sjednica za javnost olakšavamo i građanima, i medijima da prate rad Komisije, čime dajemo dodatni impuls transparentnosti - rekao je Mugoša, i podsjetio da je DIK otvorio svoje sjednice za predstavnike medija 2023. godine.
Govoreći u ime Misije OEBS-a, nacionalni programski savjetnik u Programu za demokratizaciju Darko Brajović kazao je da je uvođenjem prenosa sjednica uživo, Komisija je ušla u novo poglavlje transparentnosti izbora u Crnoj Gori.&nbsp;
- Misija je zadovoljna što je podržala ovu inicijativu obezbjeđujući potrebnu video opremu kako bi se emitovanje uživo učinilo mogućim. Međutim, istinska zasluga pripada vama koji ste jednoglasno donijeli odluku da otvorite sjednice za javnost. Kada su izborni procesi otvoreni za javnost, ulivaju povjerenje - rekao je Brajović.
Istraživanja o percepciji i povjerenju javnosti u izborne komisije u Crnoj Gori, koje je naručila Misija OEBS-a u oktobru 2021. godine, pokazalo je da 87.3 odsto ispitanika vjeruje da bi, kada bi sjednice DIK-a bile javne, to ojačalo povjerenje javnosti u njihov rad i izborni proces.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori nastaviće da podržava organe za sprovođenje izbora u jačanju svojih kapaciteta u skladu sa obavezama OEBS-a i najboljom međunarodnom praksom.

Državna izborna komisija Crne Gore počinje direktan prenos sjednica uz podršku OEBS-a

Na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu danas je preminuo Stojanče Stefanov, 62. žrtva požara u diskoteci u Kočanima, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, prema informacijama sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu Stojanče Stefanov iz Kočana, rođen 2001. godine, jutros je podlegao povredama dobijenim u požaru u kočanskoj diskoteci „Puls“.
Riječ je, precizira se, o pacijentu koji je od prvog dana, prema prvoj trijaži koju su izvršile ljekarske ekipe u Skoplju odmah upućen na liječenje na VMA u Beogradu i koji je posljednjih mjesec dana bio intubiran i u kritičnom stanju.
Dodaje se da je 27 odsto površine kože Stefanova bilo zahvaćeno opekotinama i da je imao teške povrede od udisanja dima.
- Na VMA je operisan 4. aprila i zbog udisanja dima mu je stavljen EKMO aparat, kojim se mašinski oksigeniše krv zbog udisanog dima. Ali, zbog težine povreda bio je nestabilan i u teškom opštem stanju tokom većeg dijela hospitalizacije- piše u saopštenju Ministarstva zdravlja Sjeverne Makedonije.
Požar u diskoteci „Puls“ u Kočanima, gradu u Sjevernoj Makedoniji oko 100 kilometara istočno od Skoplja, izbio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK.

Na VMA u Beogradu preminuo mladić, 62. žrtva tragedije u Kočanima

Poslanički klub Demokratske narodne partije predao je osam amandmana na Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojim se traži da najmanje pola vrijednosti investicije bude u sjevernom regionu.
Amandmanima, koje su podnijeli poslanici Milan Knežević, Vladislav Bojović, Jelena Kljajević i Dragan Bojović, traži se da najmanje pola ukupne vrijednosti investicija bude u opštinama na sjeveru Crne Gore, u cilju obezbjeđivanja ravnomjernog razvoja i smanjenja ekonomskih dispariteta.
Amandmanima se traži i da jedan projekat na sjeveru bude u opštini u kojoj je većinsko stanovništvo srpsko, što bi doprinijelo jačanju ekonomske stabilnosti dovedene do ruba egzistencije od prethodnog režima.
Amandmanom se predlaže da se eksproprijacija nepokretne imovine vjerskih zajednica u svrhu realizacije projekata iz sporazuma može sprovesti isključivo uz pisanu saglasnost nadležne vjerske zajednice.
- Uvođenjem ovog amandmana, stvara se dodatni nivo zaštite za imovinu vjerskih zajednica, sprečavaju se potencijalni sukobi i jača društveni konsenzus oko realizacije strateških projekata. Time se jača i povjerenje u institucionalne mehanizme i potvrđuje posvećenost države poštovanju vjerskih prava i sloboda -navodi se u obrazloženju.
Predlaže se i da je Vlada UAE obavezna da dostavi Vladi Crne Gore tačne podatke o stvarnom vlasniku kompanija i osoba uključenih u finansiranje projekata, kao i da ne mogu da učestvuju preduzeća čiji su osnivači, vlasnici, direktori i sa njima povezane osobe, predmet aktivnih krivičnih istraga, optužnica ili sudskih postupaka u Crnoj Gori, UAE ili trećim državama.
- Radi osiguranja transparentnosti, sprečavanja korupcije i zaštite javnog interesa neophodno je Crna Gora ima potpune podatke o vlasničkoj strukturi svih subjekata koji učestvuju u realizaciji sporazuma, uključujući Entitet i druga druga povezana lica. S obzirom na to da se predviđa mogućnost uključivanja velikog broja subjekata kroz podugovore, konzorcijume i različite forme saradnje, dodatna mjera transparentnosti omogućava nadležnim organima da pravovremeno identifikuju i spriječe rizike - navodi se u obrazloženju amandmana.
Iz DNP-a su tražili da se zabrani učešće u projektima svima koji su povezani sa sadašnjim ili bivšim funkcionerima u Crnoj Gori, uključujući članove njihovih užih porodica.
Oni su tražili i preciziranje riječi 'inicirani' u sporazumu. 
 
- U cilju izbjegavanja pravne dvosmislenosti, pod pojmom 'inicirani', podrazumijeva se značenje engleskog izraza 'initiated' odnosno pokrenuti, što uključuje formalno započete aktivnosti, a ne samo potpisane ili najavljene dokumente. Zato je neophodno da se značenje ovog izraza precizira, kako bi se obezbijedila pravna sigumost, spriječile zloupotrebe i zaštitio javni interes - naveli su iz DNP-a.

DNP dostavio amandmane na sporazum sa UAE: Traže projekte u opštinama gdje je većinsko stanovništvo srpsko

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici krivičnu prijavu protiv pet lica zbog osnovane sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile da nisu vjerodostojne.
Kako je saopšteno iz MPNI, osnovano se sumnja da su lica G.H.C, S.A, A.K, A.S. i H.D. &nbsp;izvršila krivično d‌jelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema- navodi se u saopštenju.

MPNI podnijelo još pet krivičnih prijava zbog lažnih dipolma

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: son-didi-kombs

Uhapšen reper Šon Didi Kombs: Optužen za seksualne napade i trgovinu ljudima

Državna izborna komisija Crne Gore počinje direktan prenos sjednica uz podršku OEBS-a

Na VMA u Beogradu preminuo mladić, 62. žrtva tragedije u Kočanima

DNP dostavio amandmane na sporazum sa UAE: Traže projekte u opštinama gdje je većinsko stanovništvo srpsko

MPNI podnijelo još pet krivičnih prijava zbog lažnih dipolma

PRATITE TVe UŽIVO