Vojna parada Vojske Srbije održana je u subotu, 20. septembra, u Beogradu. Na paradi, koja je organizirana na platou ispred Palate "Srbija" pod sloganom "Snaga jedinstva", sudjelovalo je više od 10.000 ljudi, uz više od 2.500 jedinica naoružanja i vojne opreme. Najvišim predstavnicima državnog vrha Srbije, gostima iz inozemstva i građanima predstavljeno je više od 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovila. Tokom preleta aviona, uz "migove", letjeli su i francuski "rafali", javili su juče mediji.
Paradi u Beogradu prethodila je proslava "dana srpskog jedinstva", koja se održavala u dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Republike Srbije.
Što režim u Beogradu poručuje paradama državama regije? Pokušava li Srbija prenijeti krizu u BiH i koji su njezini ciljevi u našoj zemlji? Kakav je položaj Milorada Dodika uslijed sve snažnije međunarodne izolacije i prijevremenih izbora u tom dijelu naše države. Kakva je Dodikova budućnos i hoće li ga, i kada, Aleksandar Vučić "pustiti niz vodu"? Na ova i druga pitanja, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, odgovara Sonja Biserko, osnivačica i direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Vučićeva paranoja
Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Biserko, kako tumačite zajedničku proslavu "dana srpskog jedinstva" između bh. entiteta RS i Srbije, posebno u kontekstu operacionalizacije prošlogodišnje deklaracije sa "svesrpskog sabora"? Da li takve proslave i dokumenti zaista jačaju međuetničke veze, ili, naprotiv, produbljuju nepovjerenje i stvaraju dodatne tenzije u regionu? Vi na to godinama upozoravate.
Biserko: Ova parada je upriličena kako biAleksandar Vučićdemonstrirao moć, prije svega kroz kontrolu represivnog aparata. Činjenica da je posljednjih mjeseci smijenio ključne ljude u bezbjednosnom sektoru ukazuje na njegovu sve izraženiju paranoju i nepovjerenje prema sopstvenim saradnicima.
Deklaracijom o jedinstvu Vučić ponovo pokušava da homogenizuje društvo, što čini već duže od godinu dana. PresuduMiloradu Dodikupredstavio je kao napad na čitav srpski narod, studente u Sandžaku označio je kao "džihadiste", a proteste u Vojvodini prikazao kao secesionističke. Sve to ima za cilj da prikrije duboke podjele u društvu pozivanjem na već uobičajene "neprijatelje srpstva".
Pokušaj demonstriranja moći
Radiosarajevo.ba:Kako u tom kontekstu gledate na vojnu paradu održanu 20. septembar u Beogradu, koju ste već djelomično spomenuli? Predstavlja li ona regionalno "zveckanje oružjem" i pokušaj izvoza političke krize iz Srbije ka Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu sve većih izazova s kojima se suočava srbijanski predsjednik Vučić?
Biserko:Parada je organizovana prije svega zbog duboke političke krize u zemlji, kao pokušaj da se demonstrira moć države i zastraše građani prikazom vojne sile. Studenti koji su željeli da prisustvuju paradi i izraze podršku vojsci bili su spriječeni, ali su uspjeli da izvan ograđenog prostora pozdrave vojsku uz povik "pumpaj".
Vojska u Srbiji tradicionalno uživa veliko povjerenje građana, a Vučić očigledno nastoji da taj simbol jedinstva iskoristi za sopstvene političke ciljeve. Ipak, pitanje je koliko je u tome uspio. Namjera parade bila je i da se pokaže vojna nadmoć u regionu. Prikazano je oružje nabavljeno u Moskvi, Pekingu i Parizu, dok se najsnažnijim činilo ono kupljeno u Izraelu. Kao opravdanje za ovakvo vojno nadmetanje Vučić navodi nedavni savez Hrvatske, Albanije i Kosova, kojem bi se, prema njegovim riječima, uskoro mogla pridružiti i Bugarska.
Pokušaj izvoženja krize u BiH
Radiosarajevo.ba:Da li je u tom smislu BiH postala ventil za unutrašnje frustracije i slabosti vlasti u Beogradu?
Biserko:Vučić je godinama bio duboko involviran u politiku RS, koja se posmatra kao dio koncepta "srpskog sveta". Njegov međunarodni ugled, na kojem je dugo radio, počeo je ozbiljno da se urušava nakon ruske agresije na Ukrajinu. Pokušao je da balansira između Moskve i Washingtona, ali bez uspjeha. Iako često nipodaštava EU, ona je ostala jedina strana koja ga suštinski podržava i toleriše. Međutim, povjerenje u njega je sve slabije, naročito nakon rasprave o situaciji u Srbiji u Evropskom parlamentu i najave da će EPP razmatrati status Srpske napredne stranke (SNS).
U tom kontekstu i RS postaje dio promišljenijeg pristupa međunarodne zajednice.Milorad Dodik više nije predsjednik RS, uvedene su mu brojne sankcije, a posljednje i od strane Slovenije, gdje posjeduje značajnu imovinu i ulaganja. Često se ističe da srpski kapital prethodi ruskom uticaju. Vučić je pokušao da unutrašnju krizu u Srbiji "izveze" u RS povodom presude Dodiku, ali bez uspjeha. Jer kriza u Srbiji je prevashodno unutrašnja, generisana lično od strane Vučića i njegove klike.
Beograd je uvjeren da može da ishodi otcjepljenje RS-a
Radiosarajevo.ba:Koliko je realna opasnost od destabilizacije u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini?
Biserko:Činjenica je da je region i dalje fragilan i nekonsolidovan. Koncept "srpskog sveta", lansiran 2013. godine, zapravo predstavlja oživljavanje nikada napuštenog velikodržavnog projekta. Iako je Beograd čitavu deceniju bio percipiran kao faktor stabilnosti, u praksi se radilo na integraciji RS u taj koncept. Tek je ruska agresija na Ukrajinu osvijestila Zapad, koji od tada počinje drugačije da posmatra "srpski svet", ranije shvatan kao praznu mantru.
Od tog trenutka EU ozbiljnije promišlja politiku proširenja (mada još uvijek nedovoljno), dok NATO pomno prati bezbjednosnu situaciju, naročito poslije događaja u Banjskoj.
Brojne posjete visokih zvaničnika EU i NATO-a i njihove jasne izjave ukazuju da neće dozvoliti obnavljanje konflikta. To, međutim, ne znači da neće biti tenzija i incidenata.Rusija u tome igra važnu ulogu, neprestano testirajući spremnost EU i NATO-a da reaguju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Biserko: Vučić i Dodik su došli do svog političkog kraja

Podizanje i uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru još jednom je pokazalo da se ključna politička i društvena moć u Crnoj Gori prelama preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) i struktura koje je podržavaju. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenila predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Kako dodaje, iako formalno vlast drži Vlada Milojka Spajića, jasno je da bez konsenzusa unutar prosrpskih partija i crkvenih krugova (znači i Beograda) mnoge odluke nemaju punu političku težinu.
<h2>SPC kao ključni instrument “srpskog sveta” u Crnoj Gori</h2>
- Upravo zbog toga se nameće pitanje ko je stvarni „vladar“ Crne Gore – izabrane institucije ili mreža interesa koja povezuje SPC, političke aktere bliske Beogradu i finansijsko-političke krugove - kaže Biserko.&nbsp;
Mišljenja je da, ukoliko se dešavanja u Srbiji razvijaju ka kraju aktuelnog režima, uticaj SPC u Crnoj Gori ne bi nestao, ali bi se, kaže, sigurno relativizovao.&nbsp;
- Do sada je Crkva bila ključni instrument za realizaciju koncepta „srpskog sveta“ ne samo u Crnoj Gori, već i u širem regionu. Međutim, „srpski svet“ kao ideja je već oslabio, iako je još prisutan. Svi akteri povezani s ovim konceptom trenutno se suočavaju sa problemima i bore se za vlastito preživljavanje ili za miran odlazak – uključujući Dodika, Vučića, a vjerovatno i neke protagoniste u Crnoj Gori. Povratak suverenističkih snaga u Crnoj Gori mogao bi da stvori stabilnije proevropsko pozicioniranje zemlje i bio bi dodatna garancija za članstvo u EU, koje se ionako najavljuje - ocjenjuje Biserko.
<h2>Vučićev pad potresao bi vladajuću koaliciju u Podgorici</h2>
Dešavanja u Srbiji, ističe Biserko, imaju odjek u Crnoj Gori, jer je politički prostor Zapadnog Balkana duboko povezan.&nbsp;
- Aleksandar Vučić i njegov režim dugo su igrali ulogu svojevrsnog zaštitnika i političkog pokrovitelja prosrpskih partija u Crnoj Gori. Njegov eventualni pad bi oslabio njihovu poziciju, što bi otvorilo prostor za novu dinamiku u vladajućoj većini. Ako bi došlo do slabljenja ili pada Vučića, očekivala bi se i prekompozicija u crnogorskoj vladajućoj koaliciji. Partije koje se oslanjaju na podršku Beograda mogle bi izgubiti dio uticaja, dok bi prozapadni i suverenistički akteri pokušali da ojačaju svoju poziciju - navodi Biserko.
Što se tiče same rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kaže Biserko, ona djeluje prilično izvjesno i bez obzira na razvoj događaja u Beogradu.&nbsp;
- Vlada funkcioniše na klimavoj većini, uz stalne tenzije između različitih partnera. Pritisci međunarodne zajednice, prjie svega EU i SAD, takođe idu u pravcu jačanja stabilnosti i reformske agende u Crnoj Gori, što bi moglo ubrzati proces rekonstrukcije i pokušaj da se formira šira, stabilnija koalicija. Uostalom, EU predviđa da će i Crna Gora i Albanija uskoro postati članice EU. To bi bilo veoma važno i za Srbiju jer tek tada bi njen uticaj postao zanemarljiv - ističe Biserko.
<h2>Srbija nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu situaciju</h2>
Kada je riječ o trenutnoj društvenoj i političkoj situaciji u Srbiji, Biserko ocjenjuje da je napeta i “na ivici”. Prema njenim riječima, postoji potencijal za još veće nasilje, koje će Vučić, kaže, gotovo sigurno koristiti kako bi zastrašio građane.&nbsp;
- Paralelno, svi koji u državnom aparatu podržavaju proteste ili studente bivaju zastrašivani ucjenama i otpuštanjima. Posebno se obrušio na školstvo – smjenjuje direktore srednjih škola, otpušta nastavnike sa ugovorima na određeno vrijeme, vrijeđa ih i ponižava. Rekla bih da u ovom momentu nijedna strana nema nadmoć - navodi Biserko.&nbsp;
Smatra da Srbija trenutno nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu izuzetno rizičnu situaciju, pa je, dodaje, potrebna međunarodna podrška – bilo kroz okrugli sto ili kroz neki drugi mehanizam koji bi omogućio mirnu tranziciju vlasti.&nbsp;
- Za sada, Vučić to, čini se, odbija, ukoliko su i postojale ikakve ponude. Mislim da će Vučić ipaK morati ići na izbore i prihvatiti neku vrstu posredovanja. To bi bilo racionalno i s njegove tačke gledišta. EU i NATO pažljivo prate situaciju u regionu i neće dozvoliti oružane sukobe. Ipak, to ne znači da u samoj Srbiji ne postoji potencijal za eskalaciju nasilja. Kriza se odužila - u svakoj normalnoj zemlji ovakav režim bio bi primoran na odlazak, dok se ovdje još uvijek oslanja isključivo na represivnu moć - pojašnjava Biserko.
Upitana kako gleda na sve brutalnije postupanje policije u Novom Sadu, podsjeća da je Novi Sad poseban slučaj.&nbsp;
- To je ne samo ranjen grad, već i grad koji je decenijama ponižavan, eksploatisan i demografski preoblikovan. Upravo tamo otpor ima najozbiljniji i najbolje organizovan oblik. Vojvodina je još od antibirokratske revolucije 1988. pod stalnim nadzorom i kontrolom radikala. Taj bunt neće nestati, zbog čega je Vučić posegnuo za najbrutalnijom silom, koja samo dodatno raspiruje bijes građana - kaže Biserko.
<h2>Smijenjeni komandant SAJ-a vrhunski profesionalac, vlast ga doživljava kao prijetnju</h2>
Kada je riječ o nedavnoj smjeni komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, Biserko ističe da nisu svi spremni da se povinuju svakoj Vučićevoj naredbi koje u suštini, kako dodaje, služe odbrani njega i njegovog klana.&nbsp;
- Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) postoji radi borbe protiv terorizma, oslobađanja talaca, neutralisanja posebno opasnih kriminalnih grupa, zaštite važnih ličnosti i objekata, kao i drugih visokorizičnih zadataka – a ne za suzbijanje mirnih protesta sopstvenih građana. U trenutku kada se prebrojava ko je na čijoj strani, svako ko ostane po strani biva smijenjen. Tako je i komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, razriješen dužnosti, dok će sama jedinica, po najnovijoj uredbi, vjerovatno biti podvrgnuta novoj sistematizaciji. Važno je napomenuti da je Vulević u javnosti percipiran kao vrhunski profesionalac, što vlast doživljava kao prijetnju - ističe predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
Na pitanje kako doživljava javne nastupe Vučića, Biserko kaže da je on očekivao da će protesti tokom ljeta oslabiti, ali, podsjeća, dogodilo se suprotno.&nbsp;
- Građani su svakodnevno organizovali aktivnosti širom Srbije, a cio pokret poprimio je karakter sveopšteg bunta. Upravo je predsjednik svojim ponašanjem – uvredljivim izjavama i prijetnjama – dodatno raspirivao nezadovoljstvo. Polovinom avgusta brutalnost policije je eskalirala, a kulminacija je viđena na posljednjem protestu u Novom Sadu. Može se reći da je Vučić izgubio političku moć u društvu, ali i dalje raspolaže mehanizmima represije. U njih sada uključuje i tzv. “lojaliste”, presvučene u policajce i uglavnom maskirane – ljude sa kriminalnim dosjeima, navijače i slične grupacije - navodi ona.
<h2>Vučić više ne uživa povjerenje EU, Rusija i Kina ga koriste protiv Evrope i NATO-a</h2>
Vučićev odlazak u Peking, a prije toga i u Moskvu, uprkos upozorenjima iz Brisela da ne ide, kaže, predstavlja pokušaj da učvrsti svoj međunarodni imidž koji je posljednjih godina, podsjeća, ozbiljno narušen.&nbsp;
- I u Moskvi i u Pekingu dočekan je bez posebnog tretmana, iako to u domaćoj javnosti uvijek predstavlja kao dokaz posebnog odnosa prema njemu i „maloj Srbiji“. Sa druge strane, ni Moskva ni Peking neće ga napustiti, iako su svjesni njegove nepouzdanosti. On im i dalje služi kao koristan instrument protiv EU i NATO. U samoj EU Vučić više ne uživa povjerenje, ali jedina realna podrška Srbiji i dalje dolazi upravo iz Brisela. Istovremeno, vodeći zapadni mediji već neko vrijeme prenose izrazito kritičnu sliku Srbije, a Evropski parlament je otvorio raspravu o stanju u zemlji, što može dovesti i do promjene evropskog stava prema Beogradu - ukazuje Biserko.
U tom pogledu, dodaje, najvažniji je stav predsjednika EPP-a Manfreda Vebera koji je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa“ i najavio je raspravu o Srbiji.&nbsp;
- Vučić, međutim, tvrdi da ne očekuje promjenu statusa SNS u EPP i promjeni odnosaHrišćansko-demokratske unije (CDU) kojoj pripada i predsjednica Komisije Ursula Fon der Lajen - podsjeća sagovornica Analitike.
Upitana može li pritisak koji vrše studenti u blokadi i građani u jednom trenutku slomiti Vučićev otpor prema raspisivanju vanrednih izbora, Biserko odgovara da je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.&nbsp;
- Vučić sigurno i dalje kalkuliše i vjerovatno smatra da još drži konce u svojim rukama. On će raspisati izbore kad bude siguran da može izmanipulisati kakvu takvu pobjedu kako bi ipak obezbijedio EXPO27 i, kako mnogi ukazuje, sproveo još jednu pljačku - upozorava ona
<h2>Studenti heterogena grupa, povezuje ih otpor prema nasilju, represiji i korupciji</h2>
Stavove studenata u blokadi vidi kao veoma heterogene što je, kaže, normalno.&nbsp;
- Oni su konzervativni, što je uostalom dio šireg evropskog trenda. Istovremeno, oni su digitalna generacija, organizovana i informisana putem platformi, a ne tabloida i Vučićevih televizija. Na to ukazuje i prvo temeljno istraživanje sprovedeno među studentima Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umjetnosti – učesnicima studentskih plenuma – koje su uradili profesori Slobodan Marković i Miloš Bešić. Ono je donijelo značajne uvide i razbilo mnoge predrasude. Pokazalo se da studenti nisu monolitna grupa, već politički raznoliki – od liberalnih do konzervativnih, od onih koji podržavaju evropske integracije do skeptika. Ono što ih povezuje jeste otpor prema nasilju, represiji i korupciji, kao i zalaganje za pravdu, institucije i vladavinu prava. To je izuzetno ohrabrujuće. O njima se još uvijek premalo zna - podsjeća Biserko.&nbsp;
Što se tiče odnosa studenata prema EU, smatra da njihovi zahtevi jesu evropske vrijednosti.&nbsp;
- Oni percipiraju EU kako oslonac Vučiću, ali ipak su išli u Brisel i Strazbur. Jedino se na transparentima pojavljivalo ime Lore Kobveši, evropske tužiteljke koja je poznata po svom učinku u Rumuniji po pitanju korupcije - podsjeća Biserko.
<h2>EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, to nije argument za podršku Vučiću</h2>
Upitana koga vidi kao alternativu ukoliko dođe do raspisivanja izbora te imaju li postojeće opozicione političke partije dovoljno kapaciteta da pošalju SNS i SPS u političku prošlost ili je potrebna nova snaga na političkoj sceni Srbije, Biserko kaže da na to pitanje nema odgovor.&nbsp;
Nije da nema alternativa, dodaje, već je potrebna veća organizovanost i artikulisanost – a ne isključiv fokus na Vučića.&nbsp;
- EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, ali to ne može biti valjan argument za podršku Vučiću. Što on duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji. Tranzicija u društvu kakvo je srbijansko nije jednostavna i može potrajati godinama. Ipak, postoje četiri proevropske partije koje bi morale da izađu sa zajedničkim programom koji bi okupio sve proevropske snage. Trenutno, podrška EU iznosi oko 33%, ali procenat neodlučnih građana je takođe značajan. Važno je imati na umu da kada odlaze iz zemlje – a odlaze u velikom broju – građani Srbije odlaze na Zapad - zaključuje Biserko.

Biserko: Što Vučić duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, u izjavi za Portal ETV komentarisala je protjerivanje crnogorskog reditelja i kolumniste Danila Marunovića iz Srbije. Ona ističe da je ovim činom Srbija poslala jasnu poruku da kritički glasovi, posebno oni iz crnogorskog intelektualnog kruga, nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja.
Kako kaže, crnogorska reakcija na ovaj događaj vidi se kao odgovor na presedan koji narušava slobodu izražavanja i međunarodne norme kulturne saradnje.
Iako zvanično saopštenje sa jasnim pravnim obrazloženjem nije objavljeno, sama deportacija šalje više poruka, kaže Biserko.
Snažna poruka disidentima i kritičarima režima, posebno onima koji dolaze iz Crne Gore i javno kritikuju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, poput kolumne Marunovića; Demonstracija sile bezbjednosnih službi, kroz upad u hotelsku sobu, oduzimanje telefona i hitnu deportaciju, što jasno pokazuje netoleranciju prema kritici, te jasna granica „nepoželjne aktivnosti“ u Srbiji – iako ne postoji formalna definicija, jasno je da kritika režima nosi direktne posljedice.
Prema njenim riječima, iako svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o ulasku stranih državljana na svoju teritoriju, bez obaveze da obrazloži odluku, kada se ta mjera primijeni na javno angažovanu ličnost iz susjedne države, posebno države s kojom postoje sporazumi o saradnji, takva deportacija prerasta u politički čin.
- Protjerivanje kao reakcija na izraženo mišljenje predstavlja kršenje duha Evropske konvencije o ljudskim pravima, čiji su potpisnici i Srbija i Crna Gora - naglašava Biserko.
Ona zaključuje da ovaj čin jasno pokazuje kako kulturna saradnja više nije izuzeta iz političkih obračuna. Režim Aleksandra Vučića, prema njenim riječima, ne libi se da koristi mehanizme bezbjednosti protiv umjetnika i novinara, pa i onih iz drugih zemalja. Sve češća i agresivnija intervencija države u kulturni prostor, upozorava Biserko, postala je pravilo – ne izuzetak.

Miraš Dušević

Biserko za Portal ETV: Srbija poslala poruku da kritički glasovi iz crnogorskog intelektualnog kruga nijesu dobrodošli u zoni njenog uticaja

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u razgovoru za Portal ETV jasno poručuje - današnja vlast u Crnoj Gori, iako u manjoj mjeri, podsjeća na režim u Beogradu. - Ta vlast, međutim, ne posjeduje ni znanje ni političko iskustvo potrebno da se suprotstavi uticaju Beograda. Za razliku od nje, DPS je, uprkos brojnim manama, jasno razumio političke ambicije Beograda i znao kako im se efikasno oduprijeti - ističe Biserko. Sagovornica Portala ETV tvrdi da je, u gotovo nemogućim uslovima i uz protivljenje međunarodne zajednice, DPS postigao istorijske rezultate: obezbijedio nezavisnost Crne Gore, članstvo u NATO-u (uprkos pokušaju ruskog državnog udara), priznao Kosovo i genocid u Srebrenici, te otvorio put regionalnoj normalizaciji odnosa. - To je nasljeđe se ne može podcjenjivati - navodi ona. <h2>Put DPS-a</h2> Biserko smatra da je DPS prošao put od partije koja je godinama bila na vlasti u modernu stranku sposobnu za političku borbu u novim okolnostima. Nedovoljno je, kako dodaje, sarađivao sa nekim društvenim akterima poput civilnog sektora i medija, što mu danas otežava povratak povjerenja. - Normalno je da posle dugotrajne vladavine dođe do perioda političke krize i preispitivanja, ali to ne znači da DPS neće ponovo zauzeti mjesto koje mu pripada kao najjačoj, jedinoj državotvornoj i najkonzistentnije prozapadnoj partiji u Crnoj Gori - poručuje Biserko. Zanimljivo je, međutim, kaže, da se zahtjevi za reformama, iznutra i spolja, gotovo isključivo odnose na DPS, a ne i na partije koje u kontinuitetu baštine politiku Slobodana Miloševića, koja je formalno poražena 5. oktobra 2000. <h2>Studentski protesti pokrenuli građansku pobunu</h2> Biserko se, odgovarajući na pitanje Portala ETV da li je vlast Aleksandra Vučića u Srbiji na izdisaju, kazala da su studentski protesti pokrenuli opštu građansku pobunu koja traje više od šest meseci.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912120936_780e40b773a60e0601270abe89c6e7fe525d92db86da4a90c75752d7da83bf51" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"><figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Shutterstock)</figcaption></figure>  - Iako je to za mnoge bilo iznenađenje, jasno je da je tome prethodio proces koji su obilježile manje, ali značajne pobune - počev od protesta tokom pandemije, slučajeva Ribnikar i Mladenovac, pa do dešavanja u Novom Sadu. Sve to ukazuje na duboku strukturnu krizu u Srbiji, prije svega ekonomsku i socijalnu. Društvo je zahvatilo intenzivno raslojavanje koje pogađa ne samo najsiromašnije slojeve, već i srednju klasu - navodi sagovornica Portala ETV. Prema njenim riječima, brojne afere - od infrastrukturnih, građevinskih do onih povezanih sa pranjem novca - kulminirale su incidentom sa urušavanjem nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, simbolično razotkrivajući stanje u državi. - Protesti su postepeno otvarali ključna društvena pitanja i ogolili vlast Aleksandra Vučića, delegitimizujući ga na unutrašnjem planu i postepeno narušavajući njegov međunarodni položaj. Koliko dugo će njegova vlast još potrajati zavisi od načina na koji će se organizovati mirna tranzicija vlasti - smatra Biserko. <h2>Vučićeve taktike nijesu uspjele</h2> Podvlači da je Vučić pokušao sve moguće taktike da neutrališe studentski protest, računajući na njihovo zamaranje, ali nije uspio. Odbija zahtjev za prijevremenim izborima, iako ih je prije samo nekoliko mjeseci sam nudio, očigledno procjenjujući da sada ne bi ostvario povoljan rezultat. - Važno je razumjeti da je ovo tek početak procesa koji će potrajati, ali bez mogućnosti povratka na staro. Četiri decenije toksične propagande i laži tek treba dekonstruktovati - ističe ona. Biserko nema dilemu - oslabljeni Vučić, kako na unutrašnjem tako i na spoljnopolitičkom planu, imaće neminovne posledice i na region - nadamo se, pozitivne. Pojačana aktivnost EU i NATO usmjerena je ka stabilizaciji regiona koji se nalazi na kritičnoj tački. Odgovarajući na pitanje Portala ETV da li će srpski predsjednik prije eventualnog odlaska sa vlasti pokušati da destabilizuje Crnu Goru i region, Biserko konstatuje da je Vučić već pokušao da krizu „izveze“ u Republiku Srpsku, dramatizujući presudu Miloradu Dodiku i insistirajući na ugroženosti Srba u cijelom regionu. - Taj pokušaj nije uspio, a u međuvremenu su se aktivirali međunarodni akteri. Kada je riječ o Crnoj Gori, Beograd ima snažan uticaj preko srpskih partija, medija, Srpske pravoslavne crkve i bezbjednosnih službi. Nažalost, crnogorsko rukovodstvo pokazuje ranjivost na te uticaje i nedostatak kapaciteta da im se suprotstavi - kaže ona. <h2>EU kao štit</h2> Ipak, dodaje, Evropska unija prognozira da će Crna Gora i Albanija do 2030. postati članice EU, što je odluka vođena strateškim razlozima. - S obzirom na autoritarnu prirodu regionalnih lidera, EU ostaje jedini okvir koji može da omogući istinske reforme i evropeizaciju iznutra. Za to su neophodni dublji i efikasniji mehanizmi nadgledanja reformi u svakoj novoj članici. Zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na finansijsku podršku EU, nemaju ni kapacitete ni političku volju da same sprovedu reforme - kazala je Biserko u razgovoru za Portal ETV.

Biserko za Portal ETV: Vlast u Crnoj Gori podsjeća na Vučićev režim

Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.
On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.
- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.
- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.
Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.
- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;
- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.
U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.
- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.
<h2>Hibridni rat</h2>
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.
- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.
- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vlasi poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.
- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.
- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.
Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.
- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.
Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.
- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.
Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".
- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.
Hrvatski advokat Ante Nobilo rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.
- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
Crnogorski advokat Nikola Martinović kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.&nbsp;
- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.
Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.
- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.
U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.
- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.
Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - Belivuk i Miljković - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.
- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.
- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.
Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.
- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.
Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.
- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.
Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.
- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.
Predstavnica Amnesti internešenala Elifa Kriještorac ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.
- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.

Jasmina Beharovic

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjetu svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
„Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka“, istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“. &nbsp;
„Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio“, kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
„Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah“, poručio je advokat.
UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
„Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice“, naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
„Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice“, pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
„Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe)“, zaključuju iz UIKS-a.

Piperović moli UIKS da dostavljene ljekove daju Mijajloviću: Urgentno početi sa terapijom

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se danas u Podgorici sa ambasadorima nordijskih zemalja: Švedske Charlotte Sammelin, Danske Pernille Dahler Kardel, Norveške Kristin Melsom i Finske Niklasom Lindqvistom.
Razgovori su bili usmjereni na produbljivanje političkog dijaloga i jačanje ekonomskih veza sa nordijskim državama, uz potvrdu da je Crna Gora prva buduća članica Evropske unije i pouzdan saveznik u NATO alijansi.
Predsjednik Milatović je istakao strateški cilj Crne Gore – članstvo u EU do 2028. godine – i naglasio očekivanje da što prije počne izrada Ugovora o pristupanju naše zemlje. Podsjetio je da će Crna Gora naredne godine, kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti, biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, čime se dodatno potvrđuje njena liderska pozicija u procesu evropskih integracija.
On je dodao da je u prethodnim mjesecima pokrenuo intenzivne diplomatske aktivnosti prema nordijskim zemljama, u cilju snaženja podrške evropskom putu Crne Gore. Podsjetio je da se tokom posjete Finskoj u avgustu sastao sa predsjednikom te zemlje Aleksanderom Stubom, dok je povodom Samita Evropske političke zajednice u Kopenhagenu bio gost danskog kralja Frederika X i premijerke Mete Frederiksen.
Predsjednik Milatović je najavio i prvu zvaničnu posjetu Švedskoj u narednim sedmicama, uključujući sastanak sa kraljem Karlom XVI Gustafom, te planove za organizovanje zvaničnih posjeta Danskoj i Norveškoj tokom 2026. godine, u cilju dodatnog jačanja saradnje.
Poseban akcenat stavljen je na razvoj ekonomskih odnosa sa nordijskim zemljama, kroz nove investicije, posebno u oblasti energetike i zelene tranzicije, kao i partnerstva u obrazovanju, nauci i tehnologiji.
- Želimo više nordijskih investicija i zajedničkih projekata koji spajaju energiju i znanje - poručio je predsjednik Milatović.
On je dodao da ga raduje što će se tokom naredne ljetnje turističke sezone realizovati čarter letovi Tivat – Helsinki, Tivat – Kopenhagen i Tivat – Oslo, čime će se dodatno promovisati Crna Gora kao atraktivna turistička destinacija i osnažiti povezanost sa nordijskim zemljama.

Milatović sa ambasadorima nordijskih zemalja: Crna Gora cilja članstvo u EU do 2028. uz snažnije investicije i saradnju

Državni sekretar u Ministarstvu dijaspore i bivši dugogodišnji portparol Bošnjačke stranke, Adel Omeragić, najvjerovatnije biće konzul Crne Gore u Njujorku, &nbsp;saznaje Portal ETV.
Omeragić je od 2019. do 2024. godine obavljao funkciju portparola Bošnjačke stranke, dok je za državnog sekretara Ministarstva dijaspore izabran 28. avgusta 2024. godine.
Završio je Fakultet političkih nauka u Podgorici.&nbsp;
Po profesiji je novinar. Novinarstvom se aktivno bavio više godina. Bio je urednik u redakciji Dnevnih novina, šef dopisništva novinske agencije Anadolija iz Crne Gore. U januaru 2019. godine dobio je godišnju nagradu Udruženja novinara Crne Gore.

Adel Omeragić biće konzul Crne Gore u Njujorku

Najveću korist od članstva Crne Gore u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) imaće oni koji koriste internet i mobilno bankarstvo, jer su plaćanja preko digitalnih kanala u prosjeku dvostruko jeftinija, saopštili su iz Udruženja banaka (UBCG).
- Plaćanja preko digitalnih kanala su u prosjeku dvostruko jeftinija od onih na šalteru, brža i sigurnija, uz automatske potvrde i lakšu administraciju. Poruka privredi je jasna – ko plaća na šalteru, plaća više, a ko koristi m-banking ili internet bankarstvo, plaća po evropskim cijenama“, rekli su predstavnici UBCG.
&nbsp;
Crna Gora je u ponedjeljak i operativno postala dio SEPA, čime je građanima i privredi od utorka omogućeno da unutar jedinstvenog područja plaćanja šalju i primaju novac znatno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice EU- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Iz UBCG su naveli primjer plaćanja u SEPA sistemu, kada građanin ili firma iz Crne Gore želi da uplati novac osobi ili preduzeću u Hrvatskoj. Da bi se obavila transakcija neophodno je da uplatilac dostavi banci međunarodni broj bankovnog računa - IBAN primaoca, kao i iznos u eurima, nakon čega se šalje nalog za plaćanje banci u Hrvatskoj, koja nakon obrade isplaćuje novac.
&nbsp;- Na primjer, ukoliko Nikola iz Crne Gore želi da pošalje 100 EUR prijatelju Marku u Hrvatskoj, on treba da ostavi podatke o njegovom računu – IBAN. Svaka banka ima svoj BIC u registru SEPA i tako međunarodne uplate automatski dolaze u konkretnu banku. Potom Nikola koristi mobilnu aplikaciju za elektronsko bankarstvo da obavi SEPA novčani transfer, unosi Markov IBAN, iznos od 100 EUR i potvrđuje transakciju. Slijedi obrada u kojoj se novac prebacuje na Markov račun u roku od jednog radnog dana- objasnili su iz UBCG.
&nbsp;Oni su dodali da ukoliko korisnik nema elektronsko bankarstvo, može da ode u banku koja podržava SEPA sistem.
&nbsp;- Da bi se plaćanje realizovalo u SEPA sistemu, neophodno je da je banka u kojoj je račun primaoca plaćanja članica SEPA, da se plaćanje obavlja u eurima i da se plaćanje vrši sa datumom valute danas ili sjutra (radni dani)- rekli su iz UBCG.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da su troškovi plaćanja unutar SEPA zone različiti u odnosu na SWIFT, a da iznos koji se plaća uvijek stigne u cjelosti primaocu kome isplatna banka može naplatiti proviziju za priliv.&nbsp;
&nbsp;- Vi kao klijent crnogorskih banaka uvijek plaćate samo proviziju svojoj banci. Provizija se ne djeli već iznos stiže u cjelosti na adresu, a proviziju uzima banka pošiljaoca 1,99 EUR onome ko šalje kao i potencijalno banka primaoca kroz odvojen nalog. Dakle, slanje 100 EUR iz Crne Gore biće 100 EUR. Ukoliko vaša banka u Crnoj Gori, ipak, traži da izaberete neku od troškovnih opcija označite opciju SHARE, što znači da izbor OUR ili BEN opcije nije moguće za SEPA transakcije- naveli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su saopštili da su benefiti za crnogorsku ekonomiju to što će prvi dnevni transfer građana do 200 EUR koštati maksimalno dva centa.
&nbsp;- Banke su, u svojoj ponudi, taj prvi transfer punudile besplatno- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Elektronske transakcije do 20 hiljada EUR naplaćivaće se 1,99 EUR, dok će za veće transfere naknada biti ograničena na 25 EUR elektronski, odnosno 50 EUR na šalteru.
&nbsp;- Integracija u SEPA povećava povjerenje međunarodnih investitora u crnogorski finansijski sektor, što bi trebalo da podstakne priliv stranih investicija. Implementacija SEPA standarda otvara mogućnost razvoja novih finansijskih proizvoda i usluga, poput digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje- rekli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su podsjetili da SEPA transakcije imaju niže naknade u odnosu na tradicionalne međunarodne transakcije.&nbsp;
&nbsp;- Obrada transakcija je brza. Transakcije unutar SEPA prostora su znatno jednostavnije u poređenju sa ranijim metodama međunarodnog plaćanja- pojasnili su.
&nbsp;Za preduzeća SEPA donosi olakšice u vidu smanjenja troškova transakcija i bržeg plaćanja. Firmama olakšava poslovanja s evropskim partnerima, otvarajući vrata za veće poslovne prilike i povećavajući konkurentnost na tržištu“, saopštili su iz UBCG.

UBCG: Najveću korist od članstva u SEPA imaće korisnici internet i mobilnog bankarstva

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sonja-biserko