Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović saopštila je da je Evropska komisija potvrdila ocjenu te partije da je odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Maje Đuranović bila protivna Ustavu Crne Gore.
Odluku o razrješenju sutkinje Đuranović parlamentarna većina donijela je 17. decembra 2024. godine, a Milatović ističe da je DPS tada upozoravao da je riječ o pravno neutemeljenom i neustavnom potezu.
- Vladajuća većina je, brutalnim gaženjem Ustava i uz skandalozno obrazloženje da je demokratija vladavina većine, ugrozila temeljne principe pravne države - &nbsp;navela je Milatović.
Dodala je da je DPS kontinuirano ukazivao na štetne posljedice takve odluke, ali da su upozorenja ostala ignorisana, što je, kako tvrdi, dovelo do institucionalne i političke krize.
Milatović je pozvala stručnu i širu javnost da se izjasne o, kako je navela, „ustavorušiteljskoj praksi“ parlamentarnih partija koje su podržale odluku o penzionisanju sutkinje.
- Pitanje odgovornosti se gotovo i ne postavlja u aktuelnom političkom trenutku, ali kao partija koja je trasirala evropski put Crne Gore, tražimo da se poslanici većine koji su glasali za ovu odluku pozovu na odgovornost - rekla je Milatović.
Takođe se osvrnula i na reakciju Vlade na izvještaj Evropske komisije.
- Hoće li sada premijer Spajić pokušati da ubijedi Evropsku komisiju da njegovi poslanici bolje poznaju pravo i da ocjena Brisela ne stoji? – upitala je Milatović.
Na kraju, poručila je da će DPS, kako u parlamentu tako i van njega, nastaviti da „beskompromisno brani Ustav i evropske vrijednosti, te štiti nacionalne interese države Crne Gore“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Evropska komisija potvrdila da je vlast zgazila Ustav kada je nasilno penzionisala sutkinju Ustavnog suda

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović kazala je za Antenu M da nemogućnost da se završi izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhičnu situaciju u cijeloj državi, te da je jasno da Crna Gora danas živi vrijednosnu i institucionalnu krizu na svim nivoima.
- I u Kotoru se demonstrira nesposobnost države i državnog aparata da obezbijede uslove da ljudi biraju i budu birani. Očigledno je da su oni koji danas upravljaju državom nezainteresovani da obezbijede ambijent u kojem će građani u dvije crnogorske opštine moći da ostvare biračko pravo i u skladu s tim samostalno odluče o svojoj sudbini i sudbini opština u kojima žive - saopštila je Milatović.
Kaže da je recept za Kotor, kao i za Šavnik, da se omogući da se izborni proces završi.
- U Šavniku je izborni dan nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti konstituenata parlamentarne većine sa državnog nivoa upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija, jer država ne funkcioniše i ne ostvaruje svoju ulogu - navodi poslanica DPS-a.
Ističe da bi za početak bilo dobro da čujemo od kada je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi, pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za disfunkcionalnost u državnom sistemu.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Izborni proces u Kotoru najbolje odslikava anarhiju u cijeloj državi

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Odluka o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću je neosnovana - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović u izjavi za Portal ETV nakon što je Viši sud usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da im se, nakon podizanja optužnice, pritvor ponovo produži i to po osnovu opasnosti od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela, a u slučaju Lazovića i zbog „naročito teškog izvršenja krivičnog djela“.
Ona je izričita da je ova odluka proizvod medijskog pritiska sa ciljem da se politički i pravno progone nosioci najviših državnih funkcija prethodne vlasti kako bi se ona po svaku cijenu kriminalizovala.&nbsp;
- Takođe, očigledno je da je Specijalni državni tužilac zauzet brojanjem kućica krtole Milivoja Katnića, pa ne vidi leglo korupcije i kriminala koju vrši aktuelna vlast, čime još jednom potvrđuje da je ovo tužilaštvo - a što je jedan od njenih lidera Milan Knežević i potvrdio, formirano u Vladi kako bi slušalo i pratilo interes aktuelne vlasti - dodala je Milatović.
Demokratska partija socijalista nastaviće, poručuje ona, da se zalaže za nepristrasno i nezavisno pravosuđe koje neće biti partijsko-politički plijen.&nbsp;
- I koje neće biti sluga ni ovoj ni bilo kojoj drugoj vlasti, već isključivo građanima Crne Gore i pozitivnopravnim propisima – zaključila je Milatović.
Nešto duže od 48 sati prije posljednjeg roka specijalni državni tužilac Miloš Šoškić podigao je optužnicu i predao je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, tereteći ih za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja, kao i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Osim teških optužbi za saradnju sa kriminalnim klanovima, nekadašnjem visokom policijskom službeniku Lazoviću se još - neuobičajeno za ovu vrstu optužbi - pridodaje na teret da je ,,zarađivao oko 2.500 eura kada je vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane iako nije bio upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu”?!
<h2>POLITIČKI MOTIVI OPTUŽNICE</h2>
Prvi put u istoriji Specijalnog tužilaštva, skraćeni sadržaj optužnice protiv Katnića i Lazovića obreo se u saopštenju, tek nepun sat nakon što je optužnica dostavljena Višem sudu.&nbsp;
Taj podatak ukazuje da je bilo od krucijalne važnosti za Specijalno tužilaštvo da se javnost upozori da su bivši državni funkcioneri Katnić i Lazović članovi kriminalnog klana i da se zbog toga traži da im se produži pritvor, iako je podizanjem optužnice izostao onaj bitan elemenat na kojem je tužilaštvo insistiralo – mogućnost uticaja na svjedoke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zahtjev vrha Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora, pozivanje na mogućnost bjekstva dvojice penzionera i bojazan da će se tobože priključiti &nbsp;Radoju Zviceru - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva - ukazuje da akcija SDT-a protiv Katnića i Lazovića ima sve obrise politički motivisanog procesa.&nbsp;
O tome govore i ključne tačke optužnice. &nbsp;
Posebno tvrdnja specijalnog tužioca Šoškića da je u decembru 2020. godine Zoran Lazović, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, ,,protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja”, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. I to tako što im je ,,obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”.&nbsp;
Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, pored ostalih i Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;
Ali i Milivoju Katniću. Tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu se stavlja na teret da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom?!”
Dakle: uprkos činjenicama iz istrage, ignorišući svjedočke iskaze, specijalni tužilac je ostao kod iste one tvrdnje o kriminalnim akcijama Lazovića i Katnića koje je svojevremeno zapisao u Naredbi za sprovođenje istrage. I koju je kasnije nespretno pokušao razraditi Prijedlogom za produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića od 9. jula. No, tročlano vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice i donijelo je skandalozno neutemeljenu i nezakonitu odluku i konstatovalo ono što ni tužilac Šoškić nije tvrdio - da su Katnić i Lazović omogućili da Belivuku i Miljković da obave januara 2021. godine likvidacije dvojice članova škaljarskog klana koji su likvidirani još avgusta 2020. godine?!
Premda je kasnije Više državno tužilaštvo konstatovalo da je odluka troje sudija Vrhovnog suda bila ,,očigledno pogrešna”, iako svjedočki iskazi policijskih funkcionera apsolutno amnestiraju dvojicu okrivljenih, specijalni državni tužilac Šoškić je ostao pri tvrdnji da su Lazović i Katnić – počinili krivično djelo zloupotrebe položaja skidanjem zabrane Belivuku i Miljkoviću! &nbsp;
Sve je to specijalni tužilac Šoškić uradio iako je znao da je krivične prijave i optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom navodnog skidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću već razmatralo i odbacilo Specijalno državno tužilaštvo i to prije dvije godine!
<h2>IGNORISANJE ODLUKE TUŽITELJKE JOVIĆEVIĆ</h2>
Kako je Portal ETV već pisao, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića.&nbsp;
Ona je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka – svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
- Na moje rješenje o odbacivanju krivične prijave izjavljena je pritužba, koju je kasnije i Vrhovno državno tužilaštvo odbilo kao neosnovanu – navela je Jovićević u iskazu.
U septembru 2021. formiran je predmet protiv Zorana Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića. Protiv službenice MUP-a (identitet poznat redakciji Portala ETV, ne objavljemo ga radi zaštite integriteta osobe) krivičnu prijavu je podnio tadašnji sekretar u MUP-u Rade Milošević.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo kojem je dostavljena prijava protiv službenice MUP -a dostavilo je spise predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu jer se, prema riječima Jovićević, radilo o istom slučaju, odnosno skidanju zabrane Belivuku i Miljkoviću.
Međutim, nakon uzimanja izjava do tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da je Lazović o ulasku Belivuka i Miljkovića obaviješten od upravo od njegovog kolege Žižića.&nbsp;
Istovremeno, Jovićević je na saslušanju istakla da tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije bio prisutan prilikom prikupljanja obavještenja u ovom slučaju.&nbsp;
Žižić je, kako Portal ETV objavio, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;
Kada se zna da je crnogorska policija spriječila likvidaciju dvojice srpskih mafijaša na aerodromu u Tivtu krajem januara pred polijetalnje JAT-ovog aviona, ne treba imati specijalne vještine pa shvatiti da je neko u Beogradu želio da Belivuk i Miljković završe svoju karijeru baš na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
<h2>PAKOVANJE OPTUŽBI&nbsp;</h2>
I kako je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp;
Jedini odgovor je: politički motivisan progon dvojice bivših funkcionera Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije!&nbsp;
Iako na prvi pogled formulacije koje koristi specijalno državno tužilaštvo djeluju zlokobno optužujuće za okrivljene Katnića i Lazovića, iz obimne dokumentacije kojom raspolaže i Portal ETV jasno se uočava da specijalni tužilac Šoškić svjesno prenebregava bitna svjedočenja policijskih funkcionera u korist okrivljenih.&nbsp;
Uočljiva je i stravična zluopotreba i iskrivljavanje činjenica u istrazi, a posebno tvrdnja da su Lazović i Katnić zloupotrijebili službeni položaj - ,,nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći…”
<h2>,,SLUČAJ ROGANOVIĆ” I DRUGE OPTUŽBE…&nbsp;</h2>
Iza ove formulacije skrivaju se optužbe SDT da su Lazović i Katnić ,,zajednički i protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti” pribavili korist Dušku Roganoviću kojeg specijalni tužilac kvalifikuje kao ,,istaknutog člana kriminalne organizacije Radoja Zvicera”.&nbsp;
Specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Radoje Zvicer, kao organizator kriminalne organizacije, naredio pripdaniku njegove organizacije – Milivoju Katniću - ,,da ne pokreće postupak protiv Roganovića” iako je specijalni tužilac ,,i sam znao da postoje dokazi i obavještenja” da je Roganović ,,izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti”.&nbsp;
Koja i kakva djela je Roganović počinio i koji dokazi postoje, ne razrađuje se dalje u optužnici, a Katniću se na teret stavlja da je, po nagovoru Lazovića i Zvicera, naložio tadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću da ,,ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija”.&nbsp;
Osim toga, specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Katnić, po nalogu Lazovića, naredio Čađenoviću da ,,nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi korist Petru lazoviću i Ljubu Miloviću ,,iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti…”
<h2>LAZOVIĆEVO PRIKRIVANJE PRODAJE ŠLJIVOVICE?!</h2>
U dostupnom sadržaju optužnice, nakon tvrdnji o Lazovićevoj i Katnićevoj pripadnosti kriminalnoj organizaciji, najčudnije djeluju optužbe protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera za – prikrivanje prihoda od prodaje šljivovice.&nbsp;
Portal ETV je detaljno pisao o akciji istražitelja Specijalnog državnog tužilaštva i pretresu porododične kuće Zorana Lazovića u Bijelom Polju. Tada je detaljno popisivan podrum u kojem su smještena burad sa domaćom šljivovicom.&nbsp;
I to se, između ostalog, sada stavlja na teret Lazoviću: ,,postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Z. L, u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice i Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500 € mjesečno…”
Osim toga, Lazoviću se pripsuje da je ,,neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina (Petra Lazovića) počinio više krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje...”
Iz teksta koji je objavljen na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva se ne može nazrijeti kada se i kako Lazović bavio prodajom droge i cigareta, a nije su prezentirani ni dokazi, pa ni indicije preko kojih je švercerskih kanala to krivično djelo počinio visoki funkcioner Uprave policije.&nbsp;
Izvjesno je, međutim, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić ultimativno tražio – produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.&nbsp;
<h2>PRITVOR KAO KAZNA&nbsp;</h2>
I to pokazuje političku motivisanost specijalnog tužioca.&nbsp;
- Pritvor je izuzetna mjera, određuje se i produžava samo u izuzetnim situacijama, onda kada se obezbjeđuje svrha pritvora – omogućavanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka i obezbjeđenje prisustva okrivljenog kada to nije moguće nekom blažom mjerom– ističe advokat Marko Radović.&nbsp;
Govoreći za ,,24 sata” na Televiziji E, Radović ističe da se u posljednje vrijeme pritvor olako određuje iako bi trebalo da je praksa da se pritvor, nakon podizanja optužnice, određuje samo u nekim izuzetnim situacijama.&nbsp;
- Po pritvorskom osnovu uticaja na svjedoke, praksa nalaže da se ukidaju razlozi za određivanje pritvora podizanjem optužnice. Kada je riječ o mogućnosti bjekstva, kao pritvorskom osnovu, zakon nalaže da, nakon podizanja optužnice, slabe razlozi za taj pritvorski osnov, istakao je Radović, uz napomenu da ne bi trebalo da – ni tužilaštva, ni sudovi – mjeru pritvora tumače kao svojevrsnu kaznu za okrivljene.&nbsp;
Kako je pisao Portal ETV, na prijedlog Specijalnog državnog tužiulaštva, Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Vesne Vučković kao predsjednice vijeća i sutkinja Marijane Pavićević i Ane Vuković kao članica vijeća produžilo je 12. jula pritvor Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću.&nbsp;
Lazoviću i Katniću pritvor je prvobitno, 16. aprila, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Gorana Šćepanovića, a 14. oktobra u 06:00 sati ističe šestomjesečno trajanje boravka Lazovića i Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.&nbsp;
,,Svim korisnicima koji prenose ili preuzimaju objavljenu informaciju o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, ukazuje se na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku - da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”, piše kao napomena na kraju sažetka optužnice na sajtu SDT-a.

Milatović: Cilj produženja pritvora Katniću i Lazoviću je progon i kriminalizacija nosilaca najviših državnih funkcija u prethodnoj vlasti

Milojko Spajić, premijer Crne Gore i Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić, poigravaju se sa građanima i prebacuju odgovornost sa Vlade na lokalnu samoupravu i sa lokalne samouprave na Vladu, ne želeći da im nešto tako očigledno, a po njima &nbsp;„trivijalno“, poput kju groznice, zarazne bolesti koja desetkuje crnogorski stočni fond i ugrožava zdravlje ljudi, remeti politički rejting, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović.
Koliko je premijer duboko zaronio u izbornu kampanju, da ne zna šta se oko njega dešava, saznali smo, kaže Milatović, kada se javnost uvjerila da prvi čovjek Vlade nije ni upoznat sa činjenicom da se bolest prenijela i na ljude.&nbsp;
- O tome premijer Crne Gore govori u kondicionalu – ako se desi?! A desilo se, predsjedniče Vlade, i vjerovatno ste Vi jedini građanin u Crnoj Gori koji to ne zna, s obzirom na to da je vijest o prenosu zaraze na ljude bila udarna u svim medijima koja je uznemirila stanovništvo. &nbsp;I ako se pitate ko je kriv – Vi ste - istakla je Milatović.
Ona je konstatovala da je Spajić &nbsp;najodgovorniji za ovakav scenario koji je zadesio Crnu Goru, u kojoj se, kako kaže, bolest pojavila početkom juna, a tek krajem jula je obaviješten Institut za javno zdravlje, a stočari ko zna kad.&nbsp;
- Vi ste krivi jer ste birali ministre koji nijesu sposobni da pokrivaju svoj resor, ali vole fotelje i treba Vam njihov glas da biste zadržali svoju – premijersku. &nbsp;Znamo da Vas hvata groznica, a i noćna mora od podgoričkih izbora, ali ste kao prvi čovjek Vlade dužni da upravljate kriznom situacijom koju je izazvala kju groznica, i minimum je da budete bar elementarno obaviješteni i spremni da prihvatite svoju odgovornost - poručila je Milatović.

Milatović: Spajić najodgovorniji sa situaciju sa kju groznicom

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović kazala je da je skandalozno da ministar poljoprivrede Vladimir Joković o kju groznici, koja uznemirava javnost danima, saznaje iz medija.
- Iz saopštenja Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, koji se poziva na medijske izvještaje o širenju kju groznice, stiče se utisak da on uopšte ne zna šta se dešava u njegovom resoru. Nevjerovatno je da o postojanju zaraze koja prijeti da uništi stočni fond, o neadekvatnom odlaganju leševa zaraženih životinja ministar poljoprivrede saznaje od novinara - navela je Milatović u saopštenju za medije.
Kako je rekla, iz saopštenja ministra, emitovanog sinoć skoro u ponoć, iako je juče cijeli dan ova zaraza bila goruća tema, da se zaključiti da je Vlada zabila glavu u pijesak pred ovim problemom, da o njemu ni ne razmišlja, nadajući se da će se nekako sam od sebe riješiti.
- Nemar, nezainteresovanost i javašluk u megalomanskoj vladi, najbolje se vide iz primjera apsolutne pasivnosti prema veoma opasnoj situaciji koja može da ugrozi zdravlje ljudi, ali i da uništi farmere i stočare koji žive od goveda i prerade njihovih proizvoda - istakla je Milatović.
Ona je pozvala premijera Milojka Spajića da se uozbilji zajedno sa ministrima, da naprave krizni tim od najboljih stručnjaka i da pokušaju da brzo i efikasno saniraju posljedice nemara, neznanja i, kako je rekla, njihove prakse da se problemi stavljaju pod tepih, a da se građani obmanjuju praznim marketingom.

Milatović: Skandal da Joković o kju groznici saznaje iz medija, Spajić i njegovi ministri da se uozbilje

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Tag: sonja-milatovic