Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru - izjava je koju je dao njemački vojni istoričar, profesor Sonke Najcel, a koja je uzburkala njemačku i širu evropsku javnost.
Dok neki analitičari vjeruju da je Rusija, koja se bori da postogne svoje ciljeve u Ukrajini, najveća vojna prijetnja, Najcel se ne slaže. U razgovoru za<a href="https://www.ardaudiothek.de/episode/urn:ard:episode:fab92159796522c5/" target="_blank"> njemački NDR </a>on preporučuje NATO-u da se pripremi za najgori scenario.&nbsp;
S njegove tačke gledišta, njemačka vojska Bundesver je nefunkcionalni sistem i svaka reforma će biti ogroman zadatak za vladu u Berlinu.
Najcel vjeruje da će vlada preduzeti neke reformske mjere, ali da je malo vjerovatno da će to biti intervencije koje su Nemačkoj i Evropi zaista potrebne na vojnom ili odbrambenom polju. Disfunkcionalni njemački Bundesver, prema njegovim riječima, treba da se fokusira na tri ključna sektora: obrana od bespilotnih letjelica, protivvazdušna odbrana i municija.
<h2>Nepredvidiva Kina</h2>
- Ulje na vatru dodaje neprekidna buka kineske vojske na obali Tajvana - upozorava vojni analitičar Stefan Neiman.&nbsp;
Kao rezultat toga, neki stručnjaci strahuju da bi se moćni kineski lider Si Đinping mogao osjetiti ohrabrenim i rizikovati napad na Tajvan u sjenci rata u Ukrajini. Kineska vlada već dugo tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije, iako Tajvan funkcioniše kao nezavisna zemlja sa sopstvenom vladom i sistemom.
Peking je posljednjih godina pojačao svoje vojne vježbe u blizini Tajvana, što je dio strategije za povećanje pritiska na tu ostrvsku državu. Vojne vježbe uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu tajvansku infrastrukturu. Takve aktivnosti su osmišljene da zastraše tajvanski narod i pokažu kinesku vojnu moć.
Kina je u više navrata prijetila da će upotrijebiti silu ako se Tajvan formalno proglasi nezavisnom državom. Ove prijetnje su pojačane velikim vojnim vježbama i demonstracijama sile koje uključuju najnoviju vojnu tehnologiju, kao što su nosači aviona i najsavremeniji borbeni vazduholovi. Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu spremnost kao odgovor, ali ostaje u velikoj mjeri oslonjen na američku podršku.
<h2>Takav rat bio bi katastrofa za cijeli svijet</h2>
Amerika ima dugogodišnju posvećenost odbrani Tajvana, što je dio Zakona o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. Ovaj zakon predviđa da će SAD osigurati Tajvanu sredstva za samoodbranu. U posljednje vrijeme, SAD su ojačale svoje vojno prisustvo u regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi se osiguralo da je ostrvo u stanju da se odbrani od moguće kineske agresije. Američki ministar obrane Pit Hegset pružio je Tajvanu ono što on naziva paketom za "uvjerljivo odvraćanje", što znači da će SAD osigurati da Kina ne može lako napasti ostrvo.
Mogućnost rata između SAD i Kine najviše zabrinjava analitičare. Takav sukob bi imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i uništio bi svjetsku ekonomiju. Kina je značajno povećala svoje vojne sposobnosti posljednjih godina, uključujući razvoj naprednih raketnih sistema, nosača aviona i drugih vojnih tehnologija. Pored toga, Kina se angažuje u zajedničkim vojnim vježbama s drugim zemljama kao što su Iran i Rusija, dodatno jačajući svoj antizapadni vojni savez i sposobnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Njemački profesor upozorava: Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru

Veliki morski pas snimljen je kod ostrva Cres u Hrvatskoj. Riječ je o vrsti koja se povremeno pojavljuje u Jadranu, uglavnom krajem zime i u proljeće.
Kako navodi Blue World Institute, većina snimaka životinje dolazi sa sjevernog Jadrana, uključujući Kvarnerski zaliv, koji je dobro poznat kao područje Jadrana s najvećom biomasom zooplanktona. Snimljena vrsta druga je najveća vrsta morskog psa na svijetu, odmah nakon kitopsine, koja može doseći dužinu preko 10 metara, prenosi Klix.ba.
Riječ je o migratornoj vrsti koja se hrani planktonom filtrirajući more širom otvorenih usta. Važno je naglasiti da nije opasna za čovjeka.
Kako je za Dnevnik.hr rekao Neven Iveša s Fakulteta prirodnih nauka u Puli, pojavljivanje ove vrste morskog psa u ovo doba godine nije nikakvo iznenađenje jer je ona vjesnik proljeća.
- Jedna potpuno bezopasna vrsta morskog psa i prema hrvatskim zakonima strogo zaštićena tako da bilo kakvo približavanje, uznemiravanje nije dozvoljeno- napomenuo je.

Morski pas kod Cresa u Hrvatskoj: Viđena druga najveća vrsta na svijetu

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
&nbsp;Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
&nbsp;Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Nišić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&nbsp;- Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio- pojasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&nbsp;- Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi- poručili su iz resora kojim rukovodi Nišić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

Tag: sonke-najcel

Njemački profesor upozorava: Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru

Morski pas kod Cresa u Hrvatskoj: Viđena druga najveća vrsta na svijetu

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

PRATITE TVe UŽIVO