Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,47 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kroz Sozinu prošlo 1,47 miliona vozila

Jedna osoba lakše je povrijeđena u udesu motora i auta koji se danas desio u Sutomoru - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Taj udes se desio oko 19.30 sati.
Osim toga, do saobraćajke je došlo i u tunelu Sozina. Iz OKC-a nam je rečeno da u tom udesu nema povrijeđenih.
Na prilazima tunelu su ipak stvorene velike kolone.

Sutomore: U udesu auta i motora lakše povrijeđena jedna osoba

Komisija za dodjelu subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, nakon razmatranja podnijetih zahtjeva, donijela je odluku o raspodjeli subvencija za 2025. godinu.
Pravo po ovoj Odluci ostvarilo je 59, od 69 zainteresovanih korisnika.
Korisnici subvencija su podijeljeni u sedam kategorija sa sljedećim, odobrenim brojem prolazaka na mjesečnom nivou:
I Kategorija (13 korisnika) po 44 prolaska 
II Kategorija (7 korisnika) po 26 prolazaka 
III Kategorija (0 korisnika) po 20 prolazaka 
IV Kategorija ( 1 korisnik) po 10 prolazaka 
V &nbsp;Kategorija (25 korisnika) po 10 prolazaka 
VI Kategorija (2 korisnika) po 20 prolazaka 
VII Kategorija (10 korisnika) po 10 prolazaka.
Osnovnoj školi “Jovan Tomašević” u Virpazaru odobreno je 30 prolazaka kroz Sozinu.
Odluka o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina u 2025. godini, će biti objavljena na Oglasnoj tabli MZ Crmnica i na sajtu Opštine Bar.
- Za dodatne informacije podnosioci zahtjeva se mogu informisati radnim danima u MZ Crmnica neposredno ili na br. telefona 020/711-129 - zaključuje se u odluci koju potpisuje Tomislav Ukšanović, predsjednik Komisije.

Dodijeljeno 59 subvencija za prolazak kroz Sozinu

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 872,4 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 872,4 hiljade vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 347,34 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 347,34 hiljade vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 245,83 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 245,83 hiljade vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,38 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina od početka godine opslužio 121,38 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,43 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion. 
 
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,43 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,12 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina od početka godine opslužio 3,12 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 2,93 miliona vozila. 
 
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion. 
 
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). 
 
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 2,93 miliona vozila

Broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona EUR, piše Pobjeda.
U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi 1,52 milijarde EUR.
U Crnoj Gori je na kraju decembra 2020. godine u blokadi bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi na kraju 2020. godine je iznosio 771,21 milion EUR.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, ocijenio je da je nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova naše ekonomije.
“U odnosu na kraj 2020. godine je broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan za više od 2,2 hiljade, a iznos blokiranog duga je dupliran. Takođe, manja preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu manji nego 2019. godine”, kazao je Mugoša Pobjedi.
On je podsjetio da već duže vrijeme predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorskih preduzeća.
“Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskaliteta, zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata, bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike”, naveo je Mugoša.
On smatra da je crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
“Podsjećam i da dva puta ove godine vlast nije prihvatila predlog našeg poslaničkog kluba da se za dva miliona EUR poveća iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode”, dodao je Mugoša.
Za navedeni iznos od dva miliona su predložili da se smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona EUR u prošloj godini predviđena na čak 46 miliona u budžetu za ovu godinu.
Ekonomski analitičar, Davor Dokić, saopštio je da broj blokiranih kompanija najbolje oslikava stanje privrede u Crnoj Gori.
“Broj blokiranih preduzeća raste iz godine u godinu i to pokazuje da stanje u našoj privredi nije dobro”, ocijenio je Dokić za Pobjedu.
On smatra i da sistem sprovođenja stečaja i likvidacije predugo traje.
“Moralo bi se osmisliti neko novo zakonsko rješenje kako bi te firme, koje de fakto postoje samo na papiru, bile ugašene na neki vrlo jednostavan način. Tako bi se prepolovio broj ovih firmi koje su sad u blokadi”, rekao je Dokić.
Prema njegovim riječima, morale bi se donijeti neke podsticajne mjere za privredu.
“Vlada se bavi nekim stvarima koje su u suštini populističke i više služe za prikupljanje političkih poena nego za stvaranje zdravog ambijenta u privredi. Vladin cilj je osvajanje izbora, a zadatak treba da joj bude stvaranje privredne atmosfere u kojoj mogu svi dobro da rade, svi da zarađuju i da na taj način Crna Gora povećava BDP i da ima visoku stopu privrednog rasta”, poručio je Dokić.
On je kazao da blokada računa izaziva lančanu reakciju i utiče na rad drugih kompanija koje nijesu u blokadi.
Govoreći o poslovnom ambijentu, Dokić je podsjetio da je država u prethodnom periodu radikalno smanjila poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
“Država ne smije da ide ni milimetar dalje u tom smanjivanju jer će se pojaviti i već se pojavila rupa u Fondu PIO od nekih 400 miliona EUR. Jednostavno, vi ne smijete više da smanjite obaveze koja preduzeća imaju po osnovu poreza i doprinosa na lične dohotke”, rekao je Dokić.
On je naveo i da je stopa poreza na dobit među najnižima u Evropi.
“To su dobre stvari crnogorske ekonomije. I to privlači ljude da otvaraju firme. Ali naš ključni problem je u nedostatku domaćih banaka. Banke gledaju isključivo i jedino profit i njih ništa drugo ne intresuje. Njih interesuje da novac koji su plasirali naplate i to je to. Nemaju osjećaj za razvoj nekih drugih stvari, tako da bi se kroz državnu Razvojnu banku mogla pogurati prije svega poljoprivreda, mala i srednja preduzeća i sve ostale grane koje su negdje u Crnoj Gori zapostavljene”, saopštio je Dokić.

Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio 1,5 milijardi

Za Antenu M piše: Tomislav Marković
“Kosa mi se na glavi diže i strašno me ljuti kada vidim da idioti postaju cijenjeni ljudi”, pevao je Džoni Štulić početkom osamdesetih u pesmi “Uvijek ista priča”. Proteklih četrdesetak godina istorije kao da se odvijaju u znaku ovog Štulićevog naslova. Neprestano gledamo iste scene, slušamo iste šuplje priče, svedočimo beskrajnom ponavljanju istih gadosti.
A razni idioti, opsenari, šovinisti, nasilnici, ratni zločinci, kriminalci, ratni huškači i profiteri, lopuže, razbojnici, demagozi, četnici, lažni duhovnici, ideolozi krvi i tla, revizionisti, ubice, razbojnici, korupcionaši, hohštapleri, prevaranti i sličan bašibozuk već decenijama slove kao cenjeni ljudi. Zapravo, od primeraka navedenih vrsta sačinjena je naša vaskolika elita, politička, kulturna, intelektualna, crkvena, privredna i svaka druga.
Crkvena podrška zločincima
Zajahali su najgori od najgorih i nemaju nameru da sjašu, već bi da ohlokratiju produže unedogled, stvarajući realnost pod egidom biblijskog Propovednika: Što je bilo to će biti, što se činilo to će se činiti, i nema ničeg novog pod suncem. Na ulicama srpskih gradova ponavljaju se iste scene kakvima smo svedočili devedesetih godina prošlog veka: policija premlaćuje mirne demonstrante, mlati žene, decu, starce, razbija glave, lomi ruke, noge, kukove, rebra. Tiranski režim održava se na vlasti golom silom, zarobivši gotovo sve državne ustanove, a pre svega one koji bi trebalo da čuvaju zakon i da štite život građana, njihova prava i imovinu.
Naprednjački režim uživa podršku vrha Srpske pravoslavne crkve. Patrijarh Porfirije na Putinovom kanabetu truća o obojenim revolucijama, dok šeni pred masovnim ubicom, otvoreno mu se diveći, poltronski govoreći kako je on, ruski diktator, jedina nada pravoslavlja. Nije ovo prvi put crkvenim velikodostojnicima da podržavaju dželate i koljače, takvu politiku su vodili i tokom ratova, pružajući duhovno okrepljenje organizatorima i izvršiocima masovnih ratnih zločina i genocida.
Kad besedi za domaću javnost, patrijarh poziva žrtvu da se pomiri sa dželatom, da se ne buni što je zlikovac bije i zlostavlja, tlači i izrabljuje, vređa i ponižava. Ne pada mu na pamet da pozove na kažnjavanje zločinca, da podseti na zemaljsku i nebesku pravdu, što je sasvim logično – pošto je u savezu sa zlikovcima na vlasti, njihov je sluga i lakej.
Četničke freske i kipovi
Rehabilitacija četništva koja se odvija u Crnoj Gori, pod pokroviteljstvom lažnih duhovnika, u Srbiji je odavno završena. Postoje i pandani postavljanju spomenika četničkim koljačima po pravoslavnim hramovima. U Srbiji nema kipova, ali zato po hramovima imamo freske vrhovnog komandanta koljačkih divizija Draže Mihailovića. Nije još proglašen za svetitelja, ali ima vremena, doći će i kanonizacija na dnevni red.
Odavno je postalo normalno da ikone Hristove na zemlji hvale ubice i slave njihove ratne pohode. Kad Metodije Ostojić kuka kako „malo ili skoro ništa o srpskoj vojničkoj istoriji veli obezbožena društvena nauka, jer nema svojstvo, ni alat, ni vjeru da iščita pjesmu nad pjesmama o srpskoj vojničkoj istoriji, niti umije, niti smije, niti želi” – to nije ništa novo.
Razni mitropoliti i episkopi glorifikovali su Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Biljanu Plavšić i ostale masovne ubice još u vreme kad su dotična gospoda i dame činili zločine. Za Metodija je bezbožna nauka koja se drži činjenica, a božanska nauka bi bila ona koja bi lagala i slavoslovila ubijanje staraca, žena i dece. Takva nauka bi svakako služila nekome, ali taj neko očigledno nije hrišćanski Bog, već neko zlo božanstvo koje traži prinošenje ljudskih žrtava, demon, idol.
Slava raste sa zločinstvom
Kad narečeni Metodije zbori: „Prodori zapadnih ideja, tuđih i nepripadajućih našem narodnom duhu na kojem smo odnjegovani, velike su štete činile kako našem društvu, tako i našoj vojsci”, to takođe nije ništa novo. Čitava literatura je napisana na tom antizapadnom fonu, kukajući kako zli zapad kvari i uništava našu dušu, to je odavno opšte mesto buđave nacionalističke propagande. A nije naročito novo ni to što crkvom vladaju kojekakvi bezbožnici koji u Boga ne veruju, niti se Boga boje, koji za Boga ne znaju i preziru njegove zapovesti.
Jedan mali citat: “Sve je dobro onde propalo, najpre sloboda, a onda mir, radost, nada, vera i ljubav: golemi su gubici duše. No u carstvu pohlepe ne smatra se to nikakvom štetom, samo ako su dohoci ostali isti. Budući život drže pustom bajkom. Bajka je i vaskrsenje tela, Sudnji dan, sud Hristov. Istinu drže onde ludošću, moral glupošću, stid sramotom, raspojasanu pokvarenost velikodušnošću; što je život prljaviji, više se ceni, a slava raste sa zločinstvom”.
Pomislio bi čitalac da su ove reči napisane povodom aktuelnog stanja u srpskoj ili u ruskoj crkvi, a zapravo ih je napisao veliki pesnik, humanista, autor “Kanconijera”, Frančesko Petrarka u XIV veku, govoreći o prilikama na papskom dvoru u Avinjonu. Nisu ovo ni najoštrije Petrarkine reči o crkvi, pisao je u istom tonu i duhu u svojim pismima, jer je dobro poznavao stanje u Avinjonu, iz prve ruke, tamo je odrastao i godinama je radio za papski dvor.
Istovetnost ništavila
Otkad je crkva prihvatila savezništvo sa državom u IV veku, potom postala i zvanična religija, a zatim se bacila na iskorenjivanje paganstva i progon takozvanih jeretika – nehrišćansko stanje među crkvenim vođama nije nikakva retkost, kako na zapadu, tako i na istoku. Tako da ne čudi ni što su srpski crkveni menadžeri skloniji carstvu pohlepe, nego carstvu nebeskom, što istinu drže za ludost, a moral smatraju glupošću, i što misle kako nečija slava raste sa zločinstvom. I sve je to već stotinu i hiljadu puta konstatovano. Ne samo da se ponavlja takozvana realnost koja se, zahvaljujući zlim volšebnicima, preinačila u rđavu beskonačnost, već se ponavljaju i opisi te realnosti, po samoj prirodi stvari.
A ponavlja se i konstatacija kako se kod nas sve ponavlja, samo što nije problem u samom ponavljanju, već u sadržaju koji se neprekidno opetuje. Lepo je o tome pisala Marina Cvetajeva u eseju “Pesnici sa istorijom i pesnici bez istorije” koji je, usput budi rečeno, sačuvan zahvaljujući prevodu na srpski, pošto je ruski original izgubljen. “A sa dosadnim pesnicima - isto je što i sa dosadnim ljudima: ne dotuža ono što je uvek jednako, već istovetnost ništavila, ponekad vrlo raznolikog”, pisala je velika ruska pesnikinja.
Objašnjavala je o čemu je reč na primeru dvoje velikih poeta: “Niko još preda mnom nije rekao o Ahmatovoj – ili o Pasternaku: uvek jedno isto! dosadilo nam! kao što se ‘uvek isto’ ne može reći o moru, koje po rečima istog tog Pasternaka: ‘Dotuža sve, samo tebi nije dato da dojadiš! /Dani prolaze, prolaze godine i hiljade hiljada godina...’ Jer Ahmatova i Pasternak ne grabe sa površine mora (srca), već sa dna (bezdana) njegovog. Oni isto tako ne mogu da dosade, kao što ne može da dosadi san, uvek jedan, sa snovima uvek drugim”.
Nezgodna pitanja
Kad bi se kod nas ponavljale dobre stvari, recimo svetli primeri pobožnosti ili politički establišmenti odani demokratiji i ljudskim pravima, to nam ne bi dotužalo, naprotiv. Kad bi se patrijarh usprotivio obesnim političkim moćnicima kad god potonji krše Božje i ljudske zakone, ne bi nam njegovi nastupi dojadili. Da se ponavljaju radosti, a ne gadosti, ne bismo se bunili. Ovako, kad decenijama trpimo iste bezbožnike, prevarante, opsenare, kriminalce i zlikovce koji neprekidno ponavljaju ista nepočinstva, i još sopstvenu žudnju za zločinstvom skrivaju pod maskom nekakvog patriotizma i brige za naciju koju uništavaju – to vremenom postane zaista nepodnošljivo.
Kritika moralno i ljudski nepodnošljivih pojava mahom se zadržava na posednicima moći koji realno jesu najodgovorniji, ali to nije cela priča. Zato bi trebalo bar postaviti neka logična pitanja. Zašto crkva, uprkos tome što se njene vođe ponašaju nehrišćanski, i dalje uživa masovno poverenje građanstva? Zašto se vernici ne bune protiv bezbožništva crkvenog vrha? Neki teolozi i sveštenici se bune, to znamo, pa trpe progon i represije od crkvene jerarhije, njima nije ni lako pobuniti se, jer episkopi imaju bukvalno feudalnu vlast nad podređenima, utoliko je njihov bunt značajniji.
Međutim, vernici nisu uposlenici eparhija, njih ništa ne košta da ustanu protiv jerarhije koja trenutno služi tiranskom režimu Aleksandra Vučića, a već decenijama ispoveda nacionalističku ideologiju kojom je zamenila hrišćanske dogme. Zašto vernicima ne smeta što je crkveni vrh postavio idola nacije na mesto Isusa Hrista? Zar se ne boje za sopstveno spasenje? Logičan odgovor je jednostavan – zato što ni većina vernika ne veruje ni u šta, kao što ne veruju ni njihovi duhovnici, osim eventualno u zlatno tele i trenutno oportunu nacionalističku opsenu.
Bog kao talac
Dobro, ali nekih vernika ipak ima, makar pet posto, nije ni to mali broj, zašto oni ne dignu glas malo masovnije? Zašto nikome ne padne na pamet ideja da crkva, ovakva kakva je, naprosto više nije crkva, da crkveni obredi koje vrše bezbožnici jednostavno više nisu validni? Među najteže epitimije spada odlučenje vernika od pričešća, ali šta ako evharistije više nema? Šta ako Sveti Duh prosto ne silazi na darove, niti mu pada na pamet da na liturgiji hleb i vino pretvara u telo i krv Hristovu?
Je l’ postoji možda neki način da sveštenici i episkopi nateraju Duha Svetog da siđe s nebesa i obavi svoju dužnost? Da li vernici veruju da je evharistija puka birokratska procedura, da će Duh Sveti raditi šta mu se kaže, bez obzira ko ga priziva? Ima li bilo kog razumnog razloga poverovati da će se Bog odazvati na molitvu patrijarha Porfirija ili episkopa Irineja? Znam, znam, zvanično se veruje da epikleza uvek funkcioniše, ali kako možete da budete sigurni da je to tačno? Zar je svemogući Bog talac nekih ljudi koji se lažno predstavljaju kao njegovi opunomoćenici?
To su samo neka pitanja za koja bi bilo logično da vernicima padaju na pamet, spontano, prirodno, gotovo protiv njihove volje. Zašto niko takva pitanja javno ne postavlja – to je možda najveće od svih pitanja. Možda zato što je ovde ukorenjeno pogubno uverenje da je vera moguća bez sumnje i da se sa svim pitanjima koja čoveku prirodno dolaze u svest treba surovo obračunati.
I za tu boljku ima leka – postaviti pitanje otkud dolaze takva uverenja, da li su utemeljena, razmisliti da li je takvo suštinski totalitarno usmerenje uopšte saobrazno hrišćanstvu itd. I tako unedogled. Dok se jednom ne oslobodimo kulture straha, ropskog mentaliteta, prinudnog jednoumlja, prezira prema pojedincu i srodnih pojava koje poništavaju slobodu ličnosti, pojava koje leže u temelju svih naših istorijskih nesreća, uključujući i ovu aktuelnu.

Zašto se vjernici ne bune protiv crkvenog bezbožništva?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pojedini evropski lideri posjetiti SAD u danas ili sjutra kako bi razgovarali o načinima za okončanje rata u Ukrajini.
Govoreći novinarima nakon povratka sa Ju-Es opena u Njujorku, Tramp je takođe kazao da će uskoro razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
- Određeni evropski lideri dolaze u našu zemlju u ponedjeljak ili utorak pojedinačno - rekao je Tramp. Nije bilo jasno na koga je mislio, a Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za dodatnim detaljima.
Tramp je dodao da „nije zadovoljan“ stanjem u vezi sa ratom u Ukrajini, nakon što su ga novinari pitali o masovnom ruskom vazdušnom napadu tokom noći između subote i nedjelje, za koji su ukrajinski zvaničnici rekli da je zapalio glavnu zgradu vlade u Kijevu. Ipak, ponovo je izrazio uvjerenje da će rat uskoro biti okončan.
- Situaciju Rusija–Ukrajina završićemo - kazao je Tramp.
&nbsp;

Tramp: Evropski lideri dolaze u SAD ove nedjelje da razgovaraju o ratu u Ukrajini

Umjesto slobode, demokratije i ekonomskog preporoda, Crna Gora je danas, pet godina od promjene vlasti, bukvalno razvaljena i zarobljena država, u najvećoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj regresiji od obnove nezavisnosti, poručio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, gostujući na Newsmax TV, naglasio da 30. avgust 2020. nije donio oslobođenje, već tihu okupaciju.
- To nije bio početak slobode, nego projekat obezdržavljenja Crne Gore, čiji je cilj da naše društvo izgubi sve atribute uređene države i da postane proksi zvaničnog Beograda - istakao je Šehović.
Govoreći o podjelama u društvu, predsjednik SD je poručio da su one dublje nego ikad.
- Jeste li za ovih pet godina čuli ijednu ozbiljnu debatu o zdravstvu, obrazovanju ili kulturi? Niste. Ali ste mogli primijetiti kako vlast iz petnih žila pokušava da promijeni vrijednosni sistem na kojem je Crna Gora obnovila nezavisnost. U isto vrijeme sprovodi se brutalan istorijski revizionizam kroz rehabilitaciju četništva i veličanje ratnih zločinaca. Građanski orijentisana Crna Gora sa tim nikada neće pristati da se pomiri - kazao je Šehović.
Posebno je apostrofirao ekonomske posljedice sa kojima se suočava Crna Gora.
- Umjesto strategije, imamo bilbord, odnosno kockarsku ekonomiju. Privredni rast u 2024. godini, uz izuzetak pandemijske 2020. godine, bio je najniži u posljednjih osam godina. Fiskalni deficit će biti među najvećima u regionu i iznosiće oko četiri odsto. Broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. povećan je za 18 hiljada, što budžet košta vrijednosti jednog auto-puta. Deficit Fonda PIO drastično raste sa 35 na oko 400 miliona godišnje, i prijeti da do 2027. dostigne preko milijardu eura. Standard građana realno stagnira. Inflacija je duplo veća nego u državama eurozone i poništava efekte nominalnog administrativnog rasta plata i penzija. Odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je u odnosu na 2019. u blokadi čak 2800 preduzeća više - upozorio je Šehović.
Osvrćući se na evropske integracije, lider Socijaldemokrata je poručio da je napredak samo prividan.
- Naš evropski put danas liči na vožnju magistralom sa podignutom ručnom – motor bruji, ali se auto bitnije ne pomjera. Formalno ima nekog napretka, ali se on nije desio zahvaljujući odgovornoj vlasti, već zahvaljujući konstruktivnosti opozicije koja je podržala ključne odluke vezane za EU agendu. Suštinski, međutim, mi nazadujemo jer smo danas, uprkos formalnom napretku, dalje od evropskog sistema vrijednosti nego što smo ranije bili. Suština je da Crna Gora ne može postati članica EU sve dok je Andrija Mandić dio vlasti, odnosno gazda parlamentarne većine - ocijenio je on.
Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, Šehović je naglasio da je čine tri grupacije.
- Jednu čine jeftini populisti, drugu kleronacionalisti, a treću oni kojima zbog fotelja ne smeta da budu u koaliciji sa prve dvije. Zato priča o rekonstrukciji Vlade za Evropski savez uopšte nije bitna. Ova nakaradna vlast mora biti smijenjena, a ne rekonstruisana - poručio je Šehović. 
 
Govoreći o spoljnopolitičkim odnosima, Šehović je ocijenio da vlast ugrožava i partnerske relacije sa Hrvatskom.
- Od iskrenog prijatelja i promotera naših interesa u EU, došli smo do toga da zbog bespotrebnih provokacija poput rezolucije o Jasenovcu ili znački sa likom broda Jadran, Hrvatsku pretvaramo u državu koja može biti prepreka na našem evropskom putu. To je neodgovorno i pogubno za Crnu Goru - zaključio je Šehović.

Šehović: Crna Gora je pod tihom okupacijom, vlast treba smijeniti a ne rekonstruisati

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: sozina