Profesionalni spasilac Petar Ivanović (23) spasio je sinoć žensku osobu (38) koja je skočila u Moraču u Podgorici.
On je, oko 2:30 sati, prolazio mostom kada je primijetio ženu koja je skočila u nabujalu rijeku. 
Bez razmišljanja je reagovao i brzom intervencijom izvukao je iz vode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgoričanin Petar Ivanović spasio djevojku iz Morače

Broj stranih turista kojima je potrebna pomoć spasilaca na planinama i moru u Crnoj Gori raste iz godine u godinu. Iako je spašavanje trenutno zakonom definisano kao besplatna i javna usluga, državu ovakve akcije koštaju desetine hiljada eura godišnje, pa nadležne institucije razmatraju modele da se dio troškova prenese na same turiste – najčešće kroz obavezno osiguranje, prenosi Portal RTCG.
Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.
Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.
- Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti - objašnjava Bešović.
Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.
- Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija - ističe Bešović.
Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.
Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.
- Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije - pojašnjava Loncović.
Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.
Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.
- U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse - zaključuje Lukšić.

Državu spašavanje turista košta desetine hiljada eura godišnje, traže model da se dio naplati

Na plaži Jaz u Budvi dogodio se pravi podvig – zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti Beranca Marka Delevića, spašen je život muškarcu koji je, prema svemu sudeći, doživio infarkt dok je plivao, prenosi Berane online.
- Primijetio sam čovjeka u vodi kako doziva pomoć. Bio je udaljen oko 30 metara od obale. Pored njega su bili neki momci, mislim da su bili iz Bosne, ali nisu smjeli da mu priđu - priča Marko.
Vidjevši da je situacija ozbiljna, Marko je odmah doplivao do čovjeka koji se u tom trenutku okrenuo na stomak i ostao nepomičan.
- Kada sam stigao do njega, prvo sam se uvjerio da ne pruža otpor – tijelo mu je bilo kao bez života. Samo ja znam kako sam ga uspio izvući na obalu - kaže on.
Dok je čekao dolazak hitne pomoći, koja je stigla tek nakon 20 minuta, Marko je zajedno s prisutnima pokušavao održati muškarca u životu.
- Stavili smo ga na ceradu i odnijeli do kola hitne pomoći koja su ga prevezla za Kotor - dodaje on.
Vlasnici plaže kasnije su kontaktirali bolnicu i dobili radosnu vijest – čovjek je preživio i oporavlja se.
- Mislio sam da nema šanse da preživi. Bila je to prava borba za život - zaključuje Marko.
Marko je član S.R.D. „Open Water“ sjajnog tima ljudi koji plivaju humanitarne maratone u cilju sakupljanja pomoći za one kojima je to najpotrebnije. Upravo jedan tajav maraton ih ocekuje pocetkom avgusta.

Heroj iz Berana: Marko Delević spasio život čovjeku koji je doživio infarkt u moru

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: spasavanje