Iako je riječ o objektu od ključnog značaja za bezbjednost građana, Ispostava Vatrogasne jedinice na Kapinom Polju već mjesec i po dana je bez električne energije.
Dežurne ekipe nikšićke Službe za zaštitu i spašavanje ovih dana kada je temperatura vazduha ueliko ispod nule. borave u hladnim prostorijama, bez grijanja i rasvjete, a noćne smjene provode u potpunom mraku. Pod istim krovom nalaze se i prostorije Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSS).
U objektu su i četiri vatrogasna vozila, tri čamca, motorne sanke, kao i vrijedna spasilačka i protivpožarna oprema, koja bez struje ne može biti adekvatno održavana niti u potpunosti spremna za hitne intervencije.
– Ovo je sramota za sistem. Govorimo o ljudima koji prvi izlaze na požare, poplave i saobraćajne nesreće, a nemaju ni osnovne uslove za rad. Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Nikšić, održanoj 30. decembra, jedan odbornik je javno upozorio da vatrogasci na Kapinom Polju nemaju struju, ali se ni nakon toga ništa nije promijenilo. U istom objektu nalaze se i prostorije Gorske službe spasa u kojima takođe nema struje – navodi sagovornik "Dana" koji je insistirao na anonimnosti.
Sa druge strane, iz Elektroprivrede Crne Gore tvrde da je odgovornost isključivo na Službi za zaštitu i spašavanje. Iz EPCG su u izjavi za "Dan" naveli da je ispostava Vatrogasne jedinice skoro dvije decenije bila nelegalno priključena na stodesetokilovoltni dalekovod.
– Vatrogasna ispostava na Kapinom Polju je svih ovih godina nelegalno koristila električnu energiju. Prije skoro dva mjeseca CEDIS je utvrdio nepravilnosti i odmah isključio struju. Postavljen je uslov da se izmire obaveze za posljednja tri mjeseca, u skladu sa pravilnikom, ali dug do danas nije plaćen. Riječ je o znatnom iznosu, zbog čega je ponuđena mogućnost da se dugovanja izmire u deset jednakih rata. Jasno je objašnjeno da se mora postupati po zakonu i proceduri, bez izuzetaka – kazao je sagovornik iz Elektroprivrede Crne Gore.
Iz Gorske službe spasavanja su naveli kako svakog dana očekuju da im se uplati dug za struju, kako bi se moglo nastaviti sa normalnim radom i aktivnostima.
Kako "Dan" saznaje riječ je o dugu od oko 17.000 eura, a bez uplate Ispostava ne može biti ponovo priključena na elektrodistributivnu mrežu. Ispostava Vatrogasne jedinice na Kapinom Polju nelegalno se priključila na električnu mrežu tokom Svjetskog padobranskog prvenstva, održanog na Aerodromu Kapino Polje 2011. godine.
U međuvremenu, CEDIS je postavio električno brojilo, čekajući da Ispostava izmiri dug u cjelosti ili u deset jednakih rata.
Dok institucije prebacuju odgovornost jedni na druge, vatrogasci više od mjesec i po dežuraju u neuslovnom objektu, a građani Nikšića, po svemu sudeći, ostaju bez pune sigurnosti u slučaju vanrednih situacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Spasioci na Kapinom Polju usred zime ostali bez struje

Ekipe Službe zaštite i spašavanja Mojkovac uspjele su da stignu do stočara na katunima, koji su prethodnih dana bili odsječeni zbog sniježnih smetova.
Kako je za portal RTCG kazao načelnik službe, Marinko Medojević, stočari su dobro, iako snijeg otežava svaku vrstu pomoći.
Medojević je naveo da su on i njegova ekipa do stočara Brajkovića stigli helikopterom MUP-a Crne Gore, jer, zbog smetova nije bilo moguće prići sa zemlje.
Helikopter se spustio kod crkve Ružice, gdje je put prethodno očistilo Komunalno preduzeće “Gradac” iz Mojkovca.
- Našli smo stočara Brajkovića. Živ je, što je najvažnije, stoka je dobro, ali su mu uginula dva psa. Nedostaje mu malo sijena, ali je rekao da će se snaći za sijeno kod komšija udaljenih oko dva kilometra. Još ne želi da silazi sa katuna, nadajući se da će snijeg da okopni - istakao je Medojević.
Osim kod Brajkovića, ekipe su obišle i katune Pekovića i Živkovića. Do tih katuna put je očistilo Komunalno preduzeće iz Šavnika, čime je omogućeno da se dođe do njih. Na katun Okrugljak dopremljeno je sijeno za stoku.
- Stočari neće da silaze sa katuna. Istina je da snijeg nije veliki, ali su smetovi ogromni. Tu su nam pomogle kolege iz Šavnika koje su sa čistačima Komunalnog preduzeća očistile put do Pekovića katuna - kazao je Medojević.
Na Bjelasici, međutim, situacija je još teška jer su oborena stabla blokirala put.
- Moji ljudi nijesu mogli da priđu katunu, jer su drva popadala po putu. Stočari su ostali gore, čekaćemo do sjutra. Imaju nešto sijena, ali je snijeg ogroman. Došla je ekipa Službe zaštite i spašavanja iz Mojkovca do kilometar i po od njih, ali dalje nijesu mogli. Čuli su se sa njima, ali zbog drva dalje ne mogu. Vidjećemo sjutra da uz pomoć utovarne kašike, nekako pomognemo, ako se bude moglo - zaključio je Medojević.

500x500

Spasioci iz Mojkovca helikopterom stigli do stočara koji su danima bili odsječeni zbog snijega

Četvorospratna zgrada srušila se danas u Turskoj, a u toku je operacija potrage i spašavanja jer je pod ruševinama zarobljeno najmanje pet osoba.
Uzrok urušavanja zgrade u gradu Konyji, oko 260 kilometara južno od glavnog grada Ankare, nije poznat. Dvije osobe su izvedene iz objekta sa povredama, javila je privatna novinska agencija DHA.
Guverner Ibrahim Akin rekao je da se vjeruje da je pet članova jedne porodice još uvijek zarobljeno unutar zgrade.
Timovi hitne pomoći koji su upućeni na mjesto događaja koristili su prislušne uređaje kako bi lociirali moguće preživjele, izvijestila je DHA.
Incident se dogodio samo tri dana nakon što je požar zahvatio hotel sa 12 spratova u skijaškom centru na sjeverozapadu Turske, ubivši 78 ljudi.
Godine 2004. u Konyji se srušila stambena zgrada sa 12 spratova, odnijevši živote 92 osobe i povrijedivši oko 30 osoba. Za urušavanje su krivi strukturalni nedostaci i nemar.

1084x550

Turska: Srušila se četvorospratna zgrada, spasioci traže zarobljene pod ruševinama

Član 68 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije je decidiran: Postupak po tužbi za zaštitu zviždača je hitan. U praksi, nažalost, nije. Uzbunjivač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema kojem je Upravni sud u januaru prošle godine ukinuo zaštitu, nezabilježen slučaj u demokratskim društvima, dva mjeseca kasnije, 18. marta je u Osnovnom sudu u Podgorici pokrenuo postupak za zaštitu zviždača, a pripremno ročište održano je tek 10 mjeseci kasnije - 19. januara ove godine?! Toliko o zakonskoj normi i hitnosti postupka. Koliko sud ozbiljno shvata i uvažava zakon pokazuje i činjenica da je sljedeće ročište zakazano za dva mjeseca - 24. marta. Duže od godine od podnošenja tužbe. SPREGA INTERESA Pred uzbunjivačem iz CGES-a očigledno je još jedan dugi sudski postupak, a sve što se dogodilo u proteklih nešto duže od četiri godine od kada je podnio prijavu na sumnju u korupciju, ovaj proces je sa neizvjesnim ishodom. Disciplinski postupak, degradacija, premještaj na radno mjesto izolovano od ostalih kolega, samo su djelić progona kojem je zviždač izložen od 24. novembra 2021. kada je podnio prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218060256_591097db72d07b049e7185c01a7d7db43c11a38d8360f28e8661d30513ee12ea" data-rendition-name="original" width="437" height="317" loading="lazy" alt="Predsjednik i potpredsjednik Savjeta Pavle Ćupić i Mladen Tomović i direktor Dušan Drakić"></figure>  Poslije disciplinskog postupka koji je menadžment kompanije pokrenuo protiv njega, tadašnja uprava ASK-a uzbunjivaču je, u maju 2023, dodijelila status zaštite, kako bi onemogućili čelnike CGES-a da ga ostave bez posla. Ispostavilo se, međutim, da je sprega interesa moćnika iz elektroenergetske kompanije sa ASK-om, a utisak je i pravosudnim aparatom, mnogo snažnija od slova zakona, ali i etike i lične i profesionalne odgovornosti pojedinaca u lancu onih koji su se ostrvili na zviždača, kako bi zaštitili interese čelnika CGES-a. Smjena rukovodstva ASK-a bila je izvjesna, pa je CGES za advokatske usluge angažovao advokata Mladena Tomovića, za kojeg se znalo da će se kandidovati za člana Savjeta Agencije, a koji je istovremeno i blizak prijatelj i pravni zastupnik Dušana Drakića, koji je bio budući direktor ASK-a. Drakić je bio predsjednik sindikalne organizacije ASK-a i sa dijelom zaposlenih sudio se sa tadašnjim čelnicima ove institucije. I Tomović je nekada bio zapošljen u ASK-u, a i supruga mu radi u toj instituciji. Sve što je uslijedilo odigralo se po planu progonitelja uzbunjivača iz CGES-a.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021807020_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ask"><figcaption>Ilustracija ASK</figcaption></figure>  Tomović je 10. juna 2023. Upravnom sudu podnio tužbu za poništenje statusa zaštite zviždača. Skupština je 31. jula 2024. izabrala novi Savjet ASK-a, a oni su u avgustu imenovali Drakića za v.d. direktora Agencije. Ubrzo po imenovanju, izjavi za Portal ETV, Drakić je poručio da će slučaj zviždača iz CGES-a biti podvrgnut reviziji?! Za tim nije imalo potrebe, jer je u januaru 2025. Upravni sud poništio odluku ASK-a o zaštiti zviždača iz CGES-a. Uzbunjivač je uzalud upozoravao da ASK nije sudu dostavio kompletnu dokumentaciju. SUDANIJA BEZ KRAJA Iako je po presudi Upravnog suda naloženo ASK-u donošenje nove odluke u slučaju zviždača, Drakić to do danas nije uradio. Umjesto toga on je zviždaču dostavio obavještenja, na koja on nema pravo podnošenje pravnog lijeka, čime mu je uskratio temeljno procesno pravo, koje bi mu kao stranci u postupku omogućilo preispitivanje odluke, kod Upravnog suda. Sa druge strane, Vrhovnovni sud odbacio kao nedozvoljen vanredni pravni lijek koji je podnijet protiv presude Upravnog suda. U odluci Vrhovnog suda decidirani su da postupak nije pravosnažno okončan jer je Upravni sud predmet vratio Agenciji na ponovni popstupak i odlučivanje?! Drakić se, međutim, potpuno oglušio o ovu ocjenu i poziva se na činjenicu da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Istina. Novim zakonom zaštita uzbunjivača je u ingerencijama suda, ali ostaje nejasno zašto se u slučaju zviždača iz CGES-a zakon primjenjuje reatroaktivno?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026021807020_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sud"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  U slučaju izbora Tomovića za člana Savjeta ASK-a u više navrata je Portalu ETV saopštavano da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da on može da zadrži sve klijente s kojima je sklopio ugovore prije stupanja na snagu novog Zakona o sprječavanju korupcije. Pa i da protiv ASK-a zastupa CGES u slučaju zviždača za kojeg je tražio ukidanje zaštite?! TUŽILAŠTVO NE VIDI ZLOUPOTREBE Ovo je samo djelić obračuna institucija sa čovjekom koji je ukazao na sumnju u korupciju u moćnom elektroenergetskom preduzeću. I samo ovo dovoljan je signal potencijalnim zviždačima da im je pametnije da ćute, jer izvjesno ulaze u bitku koju ne mogu dobiti. Čekaju ih progon i odmazda. Uzbunjivač iz CGES-a nastavlja borbu. Sada je to već pitanje časti, ne samo ugrožene egzistencije. Podnio je prijavu protiv Drakića i njegove pomoćnice Kristine Braletić, kao i protiv člana Savjeta ASK-a Tomovića, koji ga u svojstvu advokata CGES-a goni i progoni. Tereti ih da su organizovano, smišljeno i nezakonito iz spisa predmeta koje je ASK dostavila Upravnom sudu u slučaju Tomovićeve tužbe za ukidanje mišljenja kojim mu je bila određena zaštita, izostavili akt Agencije od 24. maja 2022. godine, kojim je njegova prijava korupcije proslijeđena Specijalnom državnom tužilaštvu. Specijalni tužilac, međutim, odbacio je kao neosnovanu, uz obrazloženje da „ni postojanje ovog akta u spisima predmeta ne bi promijenilo odluku Upravnog suda Crne Gore“. Zviždač je ogorčen pravom koje je sebi dao specijalni tužilac, da cijeni kakvu bi sud odluku donio da je imao na raspolaganju kompletnu dokumentaciju. Kategoričan je da vijeće Upravnog suda, upravo zbog toga što ASK nije dostavio sporni dokument, nije moglo pronaći kauzalnu vezu između njegove prijave korupcije i vođenja disciplinskog postupka. Pritužbu zviždača na ovo rješenje specijalnog tužioca, u Vrhovnom državnom tužilaštvu odbacili su kao neosnovanu u svega dva dana. Postupili su neuobičajeno efikasno. PISMA BEZ ODGOVORA Crna Gora je „pred vratima“ Evropske unije i zviždač se za pomoć i podršku u više navrata obraćao i Delegaciji EU u Podgorici, ali i evropskim zvaničnicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026021807020_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="božović"><figcaption>ZATVORENA VRATA ZA ZVIŽDAČA: Bojan Božović (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  - Zamislite apsurd situacije da sam pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene vođen montirani disciplinski postupak (pokrenut nakon što sam prijavio sumnju u korupciju), te da mi je na osnovu tog postupka izrečena nezakonita disciplinska mjera. Četiri godine nakon podnošnje prijave korupcije i dvije godine nakon presude Osnovnog suda kojom je poništena disciplinska mjera kao nezakonita, ja vodim pravnu bitku da obezbijedim zaštitu, koju mi Zakon, Ustav i evropske konvencije garantuju – upozorio je on u jednom od dopisa. Na obraćanja zviždača ćute i ministar pravde Bojan Božović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. Obratio im se zbog Drakićevog nepostupanja po presudi Upravnog suda, upozoravajući na sumnju u korupciju. - Zviždači su glas koji ne smije biti zanemaren. Da bi naša borba protiv korupcije bila uspješna, moramo omogućiti da zviždači imaju adekvatnu zaštitu njihovih prava, podršku i sigurnost i u tom procesu svi moramo biti odgovorni – govorio je ministar Božović u novembru 2024. godine, ali je ostao bez glasa i komentara nakon što je zviždaču iz CGES-a, u januaru 2025, nikada zabilježeno u demokratskim društvima, ukinuta zaštita. Država Crna Gora u Božovićevom mandatu ostavila je jednog uzbunjivača da se sam bori sa sistemom, sa mrežom ispreplijetanih interesa upravo onih koji je trebalo da mu pruže zaštitu. I uliju sigurnost. Ali, to se nije desilo. I sam ministar pridružio se onima koji ignorišu apele zviždača da ga, makar, saslušaju, čuju što ima da kaže. Umjesto toga, kod svih nailazi na zatvorena vrata. Uz to plaća apanaže i honorare svome progonitelju. Jer, Mladena Tomovića plaćamo svi – građanke i građani Crne Gore za „sjedjenje“ u Savjetu ASK-a, ali finansiramo i njegove honorare iz CGES-a, jer je ta elektroenergetska kompanija većinski u državnom vlasništvu. Znači, plaća ga i zviždač kojega goni. Toliko o zaštiti uzbunjivača u Crnoj Gori, državi koja je na pragu Evropske unije.

Zviždača nema ko da čuje, dok mu interesna mreža steže „omču oko vrata“

Poruke predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta predstavljaju svojevrsnu potvrdu svega na šta DFC godinama sistemski ukazuje: da Srbija i Ruska Federacija koriste različite kanale kako bi ostvarile strateške ciljeve, pojačale politički uticaj u Crna Gora i - u krajnjem - zaustavile evropske integracije naše zemlje.
To je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/banovic-za-pobjedu-o-tvrdnji-mekalistera-opasni-obrasci-srpskog-i-ruskog-uticaja">Pobjedu</a> ukazao analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović komentarišući poruke koje je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) Dejvid Mekalister iznio tokom sumiranja rezultata i utisaka nakon sastanaka sa predstavnicima crnogorskih insitucija, te političkih i civilnih organizacija protekla dva dana u Podgorici.
Sagovornik smatra da je pred Crnom Gorom vrlo izazovan period kada je riječ o stranim uplitanjima u domaću politiku.
- Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, realno je očekivati intenziviranje aktivnosti ključnih aktera ruskog i srpskog uticaja, posebno u osjetljivim političkim trenucima poput parlamentarnih izbora 2027. godine – istakao je on.
Banović je podsjetio da je DFC i ranije upozoravao da se obrasci koji su viđeni u Moldaviji uoči izbora mogu relativno lako „preslikati“ i na Crnu Goru.
- To je kombinacija dezinformacija, političke polarizacije, pritisaka kroz identitetske teme, pokušaja delegitimisanja evropskog kursa, kao i pokušaji izazivanja nereda od strane ekstremističkih struktura – naveo je on.
Pa i pored toga što vrlo često skreću pažnju na ovakve narative u našoj zemlji, Banović smatra da to nije imalo odjeka u državnim institucijama.
- Nažalost, i dalje ne vidimo dovoljno političke volje da se država organizovano i dosljedno suprotstavi stranim uticajima. Zbog toga organizacije civilnog društva, poput DFC-a, ostaju među rijetkim akterima koji se na sistemski i metodološki način bave razotkrivanjem i mapiranjem ovih operacija – zaključio je sagovornik Pobjede.
Podsjećamo, DFC je prije samo nekoliko mjeseci, početkom decembra, predstavio svoju novu analizu „Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu“ u kojoj se upozorava da bi naša zemlja, zbog završne faze EU integracija i parlamentarnih izbora 2027. godine, mogla postati naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.
Srbija se u ovom dokumentu identifikuje kao ključno regionalno čvorište za „obuku, logistiku i propagandu“, preko kojeg se ruski uticaj projektuje prema državama regiona.
Prema analizi DFC-a, „od 2020. godine se kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori“, uz jasne paralele sa obrascima destabilizacije viđenim u Moldaviji uoči izbora prošle godine. Kao ključni mehanizmi navode se „instrumentalizacija proruskih političkih subjekata“, „infiltracija vjerske zajednice u političku sferu“, „snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže“ i „ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela“. Strateški cilj takvih aktivnosti je, kako se navodi, „slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti“.
Poseban akcenat stavljen je na ulogu Srbije kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja i infrastrukturu koja obuhvata političke i parapolitičke strukture, medijske platforme i snažne vjerske mreže. Srpska pravoslavna crkva (SPC) prepoznata je u analizi kao akter sa „identičnom mobilizacionom moći“ onoj koja je u Moldaviji korišćena za širenje anti-EU narativa, a pod plaštom zaštite „tradicionalnih vrijednosti“. U dokumentu se podsjeća da je SPC u više navrata stavljala svoju infrastrukturu u funkciju političkih procesa, uključujući podršku proruskim protestima i aktivno djelovanje tokom izbornih ciklusa.
Kao institucionalni okvir ruskog uticaja iz Srbije, DFC je naveo osnivanje Ruskog istorijskog društva u Beogradu, čiji je osnivač direktor ruske vanjsko-obavještajne službe SVR Sergej Nariškin, dok beogradski ogranak vodi bivši direktor srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin. U dokumentu se konstatuje da se instaliranje takve proruske mreže „preliva i na Crnu Goru“, uz učešće pojedinih crkvenih velikodostojnika na događajima koji afirmišu koncepte poput „srpskog sveta“.
Energetski sektor se takođe označava kao važan instrument geopolitičkog uticaja. Sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasništva, u analizi se tumače kao pokušaj ograničavanja kapaciteta Moskve da preko energetike finansira i podržava proruske medijske i političke strukture u regionu. DFC je upozorio da bi eventualno slabljenje tog mehanizma moglo biti kompenzovano pojačanim medijskim, informacionim i političkim djelovanjem.
Konstatuje se i da su „nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već duboko ukorijenjeni u djelovima društva“, što podrazumijeva i prisustvo narativa koji dolaze iz srpskog i ruskog ideološkog okvira u širem javnom i intelektualnom prostoru.
Zbog toga DFC u analizi preporučuje da institucije Crne Gore „sistemski jačaju otpornost na strano miješanje i hibridne prijetnje“, jer bi u suprotnom zemlja mogla postati sljedeća meta destabilizacije sa ozbiljnim implikacijama po bezbjednost i evropsku perspektivu.

Banović o tvrdnji Mekalistera: Opasni obrasci srpskog i ruskog uticaja

Predsjedništvo Socijalnog savjeta danas ili sjutra zauzeće konačan stav, nakon što su poslanici usvojili izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, prema kojima nedjelja u trgovinama ostaje neradni dan, rekli su nam u Savezu sindikata. U Uniji slobodnih sindikata ne žele da komentarišu odluku većine parlamentaraca. Iz Unije poslodavaca poručuju da se još jednom nije uvažio dogovor socijalnih partnera. Očekuju i reakciju Ustavnog suda.
Pravni put usvojenog i izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini isti je kao i prije šest godina, kada su poslodavci pred Ustavnim sudom inicirali preispitivanje tog propisa, ocijenio je za naš radio pravnik Veselin Radulović.
– Ako bi ovaj sada zakon bio manjkav, odnosno nesaglasan sa Ustavom, pravni put je isti, ali, nažalost, posljedice neustavnih zakona i dalje ostaju – rekao je Radulović.
On ističe da zaštita prava zaposlenih jeste prioritet, ali da je obaveza zakonodavca da prilikom utvrđivanja i izglasavanja propisa poštuje Ustav.
– Nažalost, nemamo priliku da to vidimo ni sada, kao što nijesmo imali ni prethodnih godina, pa ni decenijama, i zbog toga imamo ovakve situacije. Uz to imamo, moram ponovo podsjetiti, izuzetno neefikasan Ustavni sud, kojem je trebalo šest godina da donese ocjenu ustavnosti. A riječ je o samo jednom članu, što bi, da budemo iskreni, ako ti ljudi znaju da rade svoj posao – a pretpostavljam da znaju – moglo da se riješi u mnogo kraćem roku, možda i za manje od mjesec dana – kazao je Radulović.
Reakciju Ustavnog suda, koji je nedavno Zakon o unutrašnjoj trgovini proglasio neustavnim, očekuju i u Uniji poslodavaca. Filip Lazović je za Javni servis ocijenio da je još jednom odlukom poslanika anuliran dogovor socijalnih partnera.
– Još jednom u nizu nije uvažena preporuka Socijalnog savjeta i konsenzus socijalnih partnera, odnosno Vlade, sindikata i poslodavaca. Takođe će biti interesantno u kom roku će se Ustavni sud oglasiti o pitanju jučerašnjeg usvajanja, imajući u vidu da je usvojeno rješenje mnogo podložnije, uslovno rečeno, osporavanju pred Ustavnim sudom – kazao je Lazović.
U Uniji slobodnih sindikata nijesu željeli da komentarišu izglasavanje izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini u Skupštini.
Iz Saveza sindikata pozdravljaju to što je nedjelja ostala neradni dan i najavljuju da će konačan stav socijalnih partnera biti poznat za dan ili dva, nakon sjednice Predsjedništva Socijalnog savjeta, koja bi trebalo da bude održana danas ili prekosjutra.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica saopštio je da je jednoglasnim usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je ponovo uvedena neradna nedjelja, izvojevana velika pobjeda radničkih prava u Crnoj Gori.
On je naveo da je izmjenu zakona, koju je predložio PES, podržalo 62 poslanika, čime su, kako je kazao, pokazali da su čuli glas građana i radnika.
– Skupština je uradila ono što je njena ustavna nadležnost, a to je da je izglasala zakon koji je po mjeri građana i radnika – rekao je Pižurica na konferenciji za novinare u Skupštini.
Prema njegovim riječima, radnici u Crnoj Gori dobili su minimum radničkih prava – jedan slobodan dan u sedmici, odnosno nedjelju kao dan za porodicu i druženje.
– Pred nama je veliki zadatak da dodatno zaštitimo zaposlene koji rade nedjeljom i unaprijedimo njihova prava i položaj na tržištu rada – poručio je Pižurica.

Savez sindikata pozdravlja neradnu nedjelju, poslodavci očekuju odluku suda

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/vesna-bratic-nije-zasluzila-ovo">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
O Vesni Bratić tokom njezinoga ministrovanja pisao sam u više navrata. Neću ponavljati svoje stavove. Osvrnuću se direktno na njezino jučerašnje procesuiranje i odvođenje u SDT te zadržavanje od 72 časa (Viši sud je kasno sinoć donio odluku o pritvoru na 30 dana). SDT je sramotan s načinom na koji se ponaša. Zaista se nameće pitanje - zašto ta institucija demonstrira silu na način prikladan negdašnjem čileanskom ili kolumbijskim režimima? Zar profesoricu univerziteta i bivšu ministarku prosvjete trebaju privoditi specijalci s fantomkama kao da se radi o najgorem pripadniku narko kartela iz favela? Kome treba onakav šou? I zašto Vesna Bratić?
Svi znaju da svoj posao nije radila valjano, ali nije ga grđe radila od direktora Javnoga servisa, gradonačelnika Pljevalja i Nikšića, ministra vojnoga i ministra policije te mnogih drugih iz ove i prethodne vlasti, a kamoli od Andrije Mandića za kojega izvori pokazuju da je bio direktno umiješan u pokušaj državnoga udara!
Vesna Bratić je definitivno griješila, način na koji je vodila 4 u 1 ministarstvo bilo je ravno političkom samoubistvu. Ali ona je to radila iz misije, a ne iz kriminalnih pobuda. Ne kažem da se njen rad ne treba preispitati, ali definitivno nije zaslužila tretman kakav joj je priredio SDT. Jedno je jasno - ovo nije nikakva autofagija revolucije iz 2020. Posrijedi je definitivno nešto drugo, što će se narednih dana vjerovatno razotkriti.
A za SDT poruka - kad smognete snage da uhapsite Andriju Mandića i počnete ispitivati kriminalne radnje unutar Crkve Srbije - počnimo s Pavlom Đurišićem, onda možemo govoriti o vašem profesionalizmu. Do tada - vi ste obične kukavice koje se kriju iza moći i hapse žene i đedove.

Tag: spasioci

Spasioci na Kapinom Polju usred zime ostali bez struje

Spasioci iz Mojkovca helikopterom stigli do stočara koji su danima bili odsječeni zbog snijega

Turska: Srušila se četvorospratna zgrada, spasioci traže zarobljene pod ruševinama

Zviždača nema ko da čuje, dok mu interesna mreža steže „omču oko vrata“

Banović o tvrdnji Mekalistera: Opasni obrasci srpskog i ruskog uticaja

Savez sindikata pozdravlja neradnu nedjelju, poslodavci očekuju odluku suda

Vesna Bratić nije zaslužila ovo

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO