Nekoliko sati pošto hiljade korisnika u ponedjeljak nisu mogle da pristupe društvenoj mreži Iks (X), njen vlasnik Ilon Mask je izjavio da je platforma bila meta "masovnog sajber napada".
- Svakodnevno nas napadaju, ali ovo je urađeno sa mnogo resursa. Ili je uključena ili velika koordinirana grupa i/ili država. Pratimo - naveo je Mask.
U ponedjeljak oko šest ujutro (14 sati po centralnoevropskom vremenu) naglo je skočio broj pritužbi na prekid rada Iksa.&nbsp;
Slično se desilo četiri sata kasnije kada je više od 40.000 korisnika prijavilo da nema pristup mreži, naveo je sajt koji prati smetnje u radu Downdetector.com.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mask: Iks (X) meta masovnog sajber napada

Četrdeset dva poslanika Evropskog parlamenta zatražila su da se otvori istraga protiv Ilona Maska zbog toga što smatraju da je njegov nalog na društvenoj mreži Iks, čiji je vlasnik, planski guran u prvi plan i da je snažno "bustovan".
- Mask je pretvorio društvenu mrežu Iks u platformu za širenje mržnje i za promociju sopstvene političke agende, kao što je podrška Trampu - rekla je njemačka poslanica Zelenih Aleksandra Gis, prenosi Politiko.
Ona je upozorila da bi takvo Maskovo samoreklamiranje moglo čak da ugrozi evropsku demokratiju.
Iks već rizikuje veliku kaznu evropskih regulatora društvenih medija, jer je u julu utvrđeno da krši djelove Zakona o digitalnim uslugama Evropske unije, zbog nedovoljne transparentnosti i pristupa podacima, i kompanija bi mogla da bude kažnjena plaćanjem kazne u iznosu do šest procenata globalnog godišnjeg prometa.
Istraga protiv Maska, upozoravaju neki evroposlanici, dovela bi do sukoba EU sa dolazećom Trampovom administracijom, jer je vlasnik Iksa jedan od ključnih saradnika novog američkog predsjednika.
Jedna od ključnih zamerki koja se pojavila nakon što je Mask preuzeo kontrolu nad tom društvenom mrežom je da je podesio algoritam da promoviše sopstvene postove u obavještenjima.
Rezultat je da su pregledi Maskovog naloga porasli za 138 procenata, u poređenju sa prosječnim brojem pregleda ranije, a retvitovanje njegovih postova poraslo je za 238 procenata.
Aktivno manipulisanje algoritmom bez transparentnosti utiče na javni diskurs i izbore u EU, rekla je Gis u današnjem saopštenju za javnost.
Ona je optužila Maska i za širenje proruske propagande, kao i za miješanje u unutrašnja pitanja članica EU.
Zahtjev za pokretanje istrage protiv Maska dobio je široku podršku među poslanicima lijevog centra, desnog centra, liberala, Zelenih i krajnje lijevih poslanika EU, navodi Politiko.

Poslanici EP traže istragu protiv Maska: Svoj nalog na Iksu gurao u prvi plan

Četiri privatna astronauta poletjela su u svemir rano u utorak u modificiranoj SpejsEks (SpaceX) "Crew Dragon" kapsuli, započevši petodnevnu misiju kompanije "Polaris Dawn", koja ima za cilj testiranje novih dizajna svemirskih odijela i izvođenje prve privatne šetnje svemirom.
Posada, preduzetnik milijarder, penzionisani vojni pilot borbenog aviona i dvoje zaposlenih u SpejsEksu, poletjeli su iz NASA svemirskog centra Kenedi na Floridi oko 5:23 ujutro po tamošnjem vremenu (11:23 po srednjeevropskom vremenu).
Ovo je peta - i najrizičnija - privatna misija "Crew Dragona" do sada. Nakon što stigne u svemir nekoliko minuta nakon lansiranja, svemirska letilica će se smjestiti u orbitu ovalnog oblika, proći čak 190 kilometara (118 milja) do Zemlje i čak 1.400 kilometara (870 milja), što je najdalje što su se ljudi usudili od američkog Apolo mjesečevog programa 1972. godine.
Lansiranje u utorak je bilo odgođeno oko dva sata zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Samo su visoko obučeni, dobro finansirani vladini astronauti išli u svemirske šetnje u prošlosti. Bilo ih je otprilike 270 na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) od njenog stvaranja 2000. godine, te 16 kineskih astronauta na pekinškoj svemirskoj stanici Tiangong.
Svemirska šetnja "Polaris Dawn" planirana je za treći dan misije na 700 kilometara visine i trajaće oko 20 minuta.
SpejsEkova letilica "Crew Dragon" polako će smanjiti pritisak u cijeloj kabini - nema vazdušnu komoru kao ISS - i sva četiri astronauta će se oslanjati na svoja svemirska odijela sa kisikom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833424823780790674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833424823780790674%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prva američka svemirska šetnja je bila 1965. godine, na kapsuli "Gemini", i koristila se sličnu proceduru onoj koja je planirana za "Polaris Dawn": kapsula je bila pod pritiskom, otvor se otvorio, a astronaut u svemirskom odijelu izašao je vani na priveznom kablu.
Džered Ajzakmen, 41, pilot i milijarder, osnivač kompanije za elektronsko plaćanje Shift4, finansira misiju Polaris, kao što je učinio za svoj Inspiration4 let sa SpejsEksom 2021. Odbio je reći koliko plaća za misije, ali vjerovatno će koštati stotine miliona dolara.
Pridružio mu se pilot misije Skot Potit, 50, penzionisani američki. potpukovnik ratnog zrakoplovstva, te zaposlenici SpejsEksa Sara Gilis, 30, i Ana Menon, 38, obje starije inženjerke u kompaniji.
Za šetnju svemirom Ajzakmen i Gilis će izaći iz svemirske letilice vezani dovodom kisika, dok Potit i Menon ostaju u kabini.
Misija je prva u Ajzakmenovom privatnom programu Polaris koji uključuje narednu misiju "Crew Dragon" u budućnosti, nakon čega slijedi let na SpejsEksovom Staršipu, džinovskoj raketi za koju je kompanija potrošila milijarde dolara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833439651291402600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833439651291402600%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kompanija je prethodno imala četiri privatne misije: "Isaacman's Inspiration4" i tri privatna leta astronauta koje je organizirao Aksiom Spejs sa sjedištem u Hjustonu.
Boing se bori da razvije sličnu svemirsku letilicu, Starlajner, koja bi mogla parirati "Crew Dragon"-u.
Ipak, Starlajnerova najnovija probna misija NASA-e koja je počela u junu - kada je prvi put letjela sa posadom - ostavila je svoje astronaute na ISS-u prošle sedmice zbog problema s pogonskim sistemom.

Četiri astronauta otišla u prvu privatno finansiranu šetnju svemirom

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je palestinski pokret Hamas ponovo odbio dogovor o oslobađanju pojedinih talaca i naglasio da Izrael neće okončati rat u Pojasu Gaze dok ne postigne povratak svih kidnapovanih i potpuno eliminiše potencijal Hamasa.
- Nećemo okončati rat dok ne uništimo Hamas u Gazi, dok ne vratimo sve naše taoce i dok ne osiguramo da Pojas Gaze više ne predstavlja prijetnju Izraelu - rekao je Netanjahu.
Istakao je da su krajem sedmice Palestinci ponovo odbacili prijedlog koji bi doveo do oslobađanja polovine talaca koji su još u Gazi i povratka tijela jednog broja mrtvih talaca.
- Pokret Hamas zahtijeva prekid rata i očuvanje svoje moći. Takođe zahtijeva potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze i obnovu Gaze uz privlačenje kapitala koji će mu omogućiti da se ponovo naoruža i pripremi nove napade na nas. Završetak rata pod ovim uslovima kapitulacije staviće jasno do znanja svim izraelskim neprijateljima da otmicom Izraelaca možete oboriti Izrael na koljena - naveo je Netanjahu.
Izrael je 18. marta nastavio sa udarima na Pojas Gaze jednostrano prekinuvši primirje.
Izrael, koji se optužuje za ratne zločine i genocid nad Palestincima, prekinuo je snabdijevanje električnom energijom postrojenja za desalinizaciju u Pojasu Gaze i zatvorio ulaz kamionima koji su prevozili humanitarnu pomoć.

Netanjahu: Nema kraja rata dok potpuno ne uništimo Hamas

Evropska komisija (EK) je odgovorila na najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o jednostranom 30-časovnom primirju za Uskrs.
- Moskva može odmah da okonča rat ako to želi. Rusija ima reputaciju agresora, tako da prvo moramo da vidimo stvarni prekid agresije i jasne akcije kako bismo obezbijedili trajni prekid vatre - poručila je portparolka Evropske komisije Anita Giper.
Najava "uskršnjeg primirja" išla je naruku ruskom lideru Vladimiru Putinu, omogućivši mu da postigne laku diplomatsku pobjedu ne rizikujući ništa, piše Volstrit džornal, prenosi Unijan.
Putin je najavio uskršnji prekid vatre u Ukrajini dan nakon što je administracija Donalda Trampa zaprijetila da će odustati od napora da se postigne prekid vatre u Ukrajini ukoliko se uskoro ne postigne napredak.
- Kratkotrajni prijedlog o prekidu vatre bio je laka diplomatska pobjeda Putina, pokušaj da spriječe SAD da napuste sukob i način da se pozicionira kao lider koji želi mir iznad svega - navodi VSJ.
Kako primjećuje Tatjana Stanova, viši naučni saradnik Evroazijskog centra Karnegi u Parizu, proglašavanje prekida vatre na tako kratak vremenski period "ne stvara nikakve rizike, već mu ide naruku kao osoba koja iskreno želi mir".
Istovremeno, piše list, Putinova izjava je signalizirala moguće povlačenje od njegovog zahtjeva da se pozabave "korijenskim uzrocima" rata prije nego što pristane na pauzu u neprijateljstvima.&nbsp;

EK o "uskršnjem primirju": Rusija ako želi može odmah da prekine rat

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo ponovio je poziv na hitno primirje u Pojasu Gaze u uskrsnoj poruci koju je pročitao njegov pomoćnik, dok je papa, koji se oporavlja od teške upale oba plućna krila, nakratko posmatrao događaj s glavnog balkona Bazilike svetog Petra.
Osamdesetosmogodišnji papa, koji je po savjetu ljekara smanjio obim svojih aktivnosti, nije predvodio uskrsnu misu u Vatikanu, ali se pojavio na kraju događaja kako bi dao blagoslov i uputio tradicionalnu poruku "Gradu i svijetu" (Urbi et orbi).
Prije nego što je proveo pet sedmica u bolnici zbog upale pluća, koja ga je skoro koštala života, papa Franjo je sve oštrije kritikovao izraelsku vojnu kampanju u Pojasu Gaze, nazvavši humanitarnu situaciju na toj palestinskoj teritoriji "vrlo ozbiljnom i sramotnom" još u januaru.
U uskrsnoj poruci, papa je opisao situaciju u Pojasu Gaze kao "dramatičnu i žalosnu". Takođe, pozvao je palestinsku militantnu grupu Hamas da oslobodi preostale taoce i osudio ono što je nazvao "zabrinjavajućim" porastom antisemitizma u svijetu.
- Izražavam svoju bliskost sa patnjama... cijelog izraelskog naroda i palestinskog naroda. Apelujem na strane u sukobu: proglasite primirje, oslobodite taoce i priteknite u pomoć narodu koji gladuje i koji teži mirnoj budućnosti - ističe se u poruci.
Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju, prošle sedmice je odbio izraelski prijedlog za novo privremeno primirje, tražeći umjesto toga dogovor o okončanju rata u zamjenu za oslobađanje talaca.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u subotu da je naredio vojsci da pojača pritisak na Hamas.
Rat je započeo napadom Hamasa 7. oktobra 2023. godine na jug Izraela, u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba je odvedena kao talac u Gazu.
Od tada je više od 51.000 Palestinaca ubijeno u izraelskoj ofanzivi, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti. Ministarstvo zdravstva Gaze navodi da je samo u proteklom mjesecu ubijeno 1.600 ljudi.
Ranije u nedjelju, papa Franjo se u Vatikanu sastao s potpredsjednikom Sjedinjenih Država Džej Di Vensom, koji je tokom vikenda boravio u Italiji.
Vatikan je izvijestio da je susret bio kratak, "trajao je svega nekoliko minuta", te da su tom prilikom razmijenjene uskrsne čestitke.
Povodom Uskrsa kardinal Anđelo Komastri služio je u Vatikanu u nedjelju misu na otvorenom pred hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra i održao propovijed koju je pripremio papa.
Crkva Svetog Petra bila je puna narcisa, lala i drugog cvijeća koje je poklonila Holandija.
Uskrs je najradosniji praznik u hrišćanskom kalendaru, kada vjernici proslavljaju uskrsnuće Isusa Hrista nakon njegovog raspeća.
Ove godine Uskrs slave istog dana i katolici i pravoslavni hrišćani.

Papa Franjo nakratko se pojavio u Vatikanu, pozvao na primirje u Gazi

Libanske vlasti su uhapsile nekoliko osoba za koje kažu da su planirale raketne napade na Izrael i zaplijenile oružje koje su namjeravale da koriste, saopštila je vojska.
Vojska je u saopštenju navela da su uhapšeni povezani sa militantima koji su privedeni ranije ove nedjelje, i da obavještajna služba istražuje informacije o planovima za novi raketni napad.
Vojska je pretresla jedan stan u gradu Sidon, zaplijenila rakete i minobacače i uhapsila nekoliko ljudi koji su učestvovali u planiranju napada.
Libanska vojska je u srijedu saopštila da je pritvorila nekoliko ljudi među kojima ima i nekoliko Palestinaca, koji su bili umiješani u ispaljivanje raketa u dva odvojena napada na Izrael krajem marta.

Libanska vojska privela nekoliko ljudi osumnjičenih za planiranje napada na Izrael

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: spaxex