Nekoliko sati pošto hiljade korisnika u ponedjeljak nisu mogle da pristupe društvenoj mreži Iks (X), njen vlasnik Ilon Mask je izjavio da je platforma bila meta "masovnog sajber napada".
- Svakodnevno nas napadaju, ali ovo je urađeno sa mnogo resursa. Ili je uključena ili velika koordinirana grupa i/ili država. Pratimo - naveo je Mask.
U ponedjeljak oko šest ujutro (14 sati po centralnoevropskom vremenu) naglo je skočio broj pritužbi na prekid rada Iksa.&nbsp;
Slično se desilo četiri sata kasnije kada je više od 40.000 korisnika prijavilo da nema pristup mreži, naveo je sajt koji prati smetnje u radu Downdetector.com.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mask: Iks (X) meta masovnog sajber napada

Četrdeset dva poslanika Evropskog parlamenta zatražila su da se otvori istraga protiv Ilona Maska zbog toga što smatraju da je njegov nalog na društvenoj mreži Iks, čiji je vlasnik, planski guran u prvi plan i da je snažno "bustovan".
- Mask je pretvorio društvenu mrežu Iks u platformu za širenje mržnje i za promociju sopstvene političke agende, kao što je podrška Trampu - rekla je njemačka poslanica Zelenih Aleksandra Gis, prenosi Politiko.
Ona je upozorila da bi takvo Maskovo samoreklamiranje moglo čak da ugrozi evropsku demokratiju.
Iks već rizikuje veliku kaznu evropskih regulatora društvenih medija, jer je u julu utvrđeno da krši djelove Zakona o digitalnim uslugama Evropske unije, zbog nedovoljne transparentnosti i pristupa podacima, i kompanija bi mogla da bude kažnjena plaćanjem kazne u iznosu do šest procenata globalnog godišnjeg prometa.
Istraga protiv Maska, upozoravaju neki evroposlanici, dovela bi do sukoba EU sa dolazećom Trampovom administracijom, jer je vlasnik Iksa jedan od ključnih saradnika novog američkog predsjednika.
Jedna od ključnih zamerki koja se pojavila nakon što je Mask preuzeo kontrolu nad tom društvenom mrežom je da je podesio algoritam da promoviše sopstvene postove u obavještenjima.
Rezultat je da su pregledi Maskovog naloga porasli za 138 procenata, u poređenju sa prosječnim brojem pregleda ranije, a retvitovanje njegovih postova poraslo je za 238 procenata.
Aktivno manipulisanje algoritmom bez transparentnosti utiče na javni diskurs i izbore u EU, rekla je Gis u današnjem saopštenju za javnost.
Ona je optužila Maska i za širenje proruske propagande, kao i za miješanje u unutrašnja pitanja članica EU.
Zahtjev za pokretanje istrage protiv Maska dobio je široku podršku među poslanicima lijevog centra, desnog centra, liberala, Zelenih i krajnje lijevih poslanika EU, navodi Politiko.

Poslanici EP traže istragu protiv Maska: Svoj nalog na Iksu gurao u prvi plan

Četiri privatna astronauta poletjela su u svemir rano u utorak u modificiranoj SpejsEks (SpaceX) "Crew Dragon" kapsuli, započevši petodnevnu misiju kompanije "Polaris Dawn", koja ima za cilj testiranje novih dizajna svemirskih odijela i izvođenje prve privatne šetnje svemirom.
Posada, preduzetnik milijarder, penzionisani vojni pilot borbenog aviona i dvoje zaposlenih u SpejsEksu, poletjeli su iz NASA svemirskog centra Kenedi na Floridi oko 5:23 ujutro po tamošnjem vremenu (11:23 po srednjeevropskom vremenu).
Ovo je peta - i najrizičnija - privatna misija "Crew Dragona" do sada. Nakon što stigne u svemir nekoliko minuta nakon lansiranja, svemirska letilica će se smjestiti u orbitu ovalnog oblika, proći čak 190 kilometara (118 milja) do Zemlje i čak 1.400 kilometara (870 milja), što je najdalje što su se ljudi usudili od američkog Apolo mjesečevog programa 1972. godine.
Lansiranje u utorak je bilo odgođeno oko dva sata zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Samo su visoko obučeni, dobro finansirani vladini astronauti išli u svemirske šetnje u prošlosti. Bilo ih je otprilike 270 na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) od njenog stvaranja 2000. godine, te 16 kineskih astronauta na pekinškoj svemirskoj stanici Tiangong.
Svemirska šetnja "Polaris Dawn" planirana je za treći dan misije na 700 kilometara visine i trajaće oko 20 minuta.
SpejsEkova letilica "Crew Dragon" polako će smanjiti pritisak u cijeloj kabini - nema vazdušnu komoru kao ISS - i sva četiri astronauta će se oslanjati na svoja svemirska odijela sa kisikom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833424823780790674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833424823780790674%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prva američka svemirska šetnja je bila 1965. godine, na kapsuli "Gemini", i koristila se sličnu proceduru onoj koja je planirana za "Polaris Dawn": kapsula je bila pod pritiskom, otvor se otvorio, a astronaut u svemirskom odijelu izašao je vani na priveznom kablu.
Džered Ajzakmen, 41, pilot i milijarder, osnivač kompanije za elektronsko plaćanje Shift4, finansira misiju Polaris, kao što je učinio za svoj Inspiration4 let sa SpejsEksom 2021. Odbio je reći koliko plaća za misije, ali vjerovatno će koštati stotine miliona dolara.
Pridružio mu se pilot misije Skot Potit, 50, penzionisani američki. potpukovnik ratnog zrakoplovstva, te zaposlenici SpejsEksa Sara Gilis, 30, i Ana Menon, 38, obje starije inženjerke u kompaniji.
Za šetnju svemirom Ajzakmen i Gilis će izaći iz svemirske letilice vezani dovodom kisika, dok Potit i Menon ostaju u kabini.
Misija je prva u Ajzakmenovom privatnom programu Polaris koji uključuje narednu misiju "Crew Dragon" u budućnosti, nakon čega slijedi let na SpejsEksovom Staršipu, džinovskoj raketi za koju je kompanija potrošila milijarde dolara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833439651291402600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833439651291402600%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kompanija je prethodno imala četiri privatne misije: "Isaacman's Inspiration4" i tri privatna leta astronauta koje je organizirao Aksiom Spejs sa sjedištem u Hjustonu.
Boing se bori da razvije sličnu svemirsku letilicu, Starlajner, koja bi mogla parirati "Crew Dragon"-u.
Ipak, Starlajnerova najnovija probna misija NASA-e koja je počela u junu - kada je prvi put letjela sa posadom - ostavila je svoje astronaute na ISS-u prošle sedmice zbog problema s pogonskim sistemom.

Četiri astronauta otišla u prvu privatno finansiranu šetnju svemirom

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je danas da će u utorak biti održan video-konferencijski sastanak Koalicije voljnih, saveznika Ukrajine, kako bi se razgovaralo o američkom planu za okončanje sukoba. 
 
„Održaćemo sastanak u utorak popodne kako bismo koordinirali po ovom pitanju i pregledali napredak postignut tokom pregovora u Ženevi“, rekao je Makron novinarima na samitu G20 u Johanesburgu.
Makron je dodao da ako u planu nema „elemenata odvraćanja“, Rusi će se vratiti i „pregaziti svoje obećanje“.
Ukrajinski, američki i evropski zvaničnici trebalo bi da se sastanu sutra u Ženevi kako bi razgovarali o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini, usred strahova Kijeva da će biti primoran na kapitulaciju pred Moskvom.
Američki plan od 28 tačaka nailazi na veliku zabrinutost u Kijevu jer uključuje nekoliko ključnih ruskih zahtjeva, među kojima da Ukrajina ustupi dijelove teritorije, prihvati smanjenje veličine svoje vojske i odrekne se članstva u NATO-u.

Makron: Lideri zemalja koje podržavaju Ukrajinu razgovaraće u utorak popodne

Na samitu lidera Grupe 20 u Johanesburgu danas je, bez učešća Sjedinjenih Američkih Država, usvojena deklaracija o klimatskoj krizi i drugim globalnim izazovima, što je zvaničnik Bijele kuće nazvao „sramotnim činom“. O deklaraciji, koja koristi jezik kojem se Vašington protivio, „ne može se ponovo pregovarati“, saopštio je novinarima portparol južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafose, prenosi CNN.
- Imali smo čitavu godinu da radimo na ovom usvajanju, a protekla nedjelja bila je izuzetno intenzivna - dodao je.
Predstavnici članica G20, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, sastavili su nacrt deklaracije u petak, bez učešća SAD, potvrdila su četiri izvora upoznata sa ovim procesom.
U deklaraciji se koristi terminologija koju administracija Donalda Trampa ne prihvata, jer naglašava ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu svijeta da se adekvatnije prilagodi, ističu se ambiciozni ciljevi u razvoju obnovljivih izvora energije, te ukazuje na opterećenja zaduženih siromašnih država koje trpe posljedice globalnog zagrijavanja. Samo pominjanje klimatskih promjena za američkog predsjednika Donalda Trampa predstavlja provokaciju, imajući u vidu da dovodi u pitanje naučni konsenzus da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom aktivnošću. Zbog toga su američki zvaničnici poručili da će se protiviti svakom njihovom pomenutom u tekstu deklaracije.
U uvodnom obraćanju Ramafosa je istakao da „postoji ogroman konsenzus i saglasnost da je jedan od najvažnijih zadataka usvajanje deklaracije“ i dodao da „ne smijemo dozvoliti da bilo šta umanji vrijednost, ugled i uticaj prvog afričkog predsjedavanja G20“.
Sjedinjene Države bojkotuju skup u Johanesburgu, jer Tramp tvrdi da crnačka većina u Južnoj Africi progoni bijelu manjinu. Na samit, iz različitih razloga, nijesu došli ni lideri Kine i Rusije.
Sjedinjene Države biće domaćin samita G20 naredne godine, a Ramafosa je rekao da je prinuđen da rotirajuće predsjedavanje preda „praznoj stolici“.

Lideri Samita G20 usvojili deklaraciju o klimatskoj krizi uprkos protivljenju SAD

Ukrajina će uskoro u Švajcarskoj voditi pregovore sa SAD-om o planu Donalda Trampa za okončanje rata sa Rusijom, rekao je danas visoki ukrajinski zvaničnik.
Narednih dana u Švajcarskoj ćemo pokrenuti konsultacije visokih ukrajinskih i američkih zvaničnika o mogućim parametrima budućeg mirovnog sporazuma – napisao je na Fejsbuku Rustem Umerov, koji je na čelu ukrajinskog Savjeta za bezbjednost.
Ukrajina pristupa ovom procesu sa jasnim shvatanjem svojih interesa. Radi se o novoj fazi dijaloga koji se nastavlja posljednjih dana i čiji cilj je prije svega usklađivanje naših vizija budućih faza – dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je potpisao ukaz kojim se formira delegacija koja će biti zadužena da učestvuje u “procesu pregovora sa SAD i drugim međunarodnim partnerima Ukrajine, kao i sa predstavnicima Rusije”.
Prema tom ukazu delegaciju će predvoditi desna ruka Zelenskog, šef kancelarije predsjednika Andrij Jermak, a u njoj će biti između ostalih Umerov, šefovi bezbjednosnih i obavještajnih službi i načelnik generalštaba. Znači suštinski se radi o vojnoj delegaciji.
Zelenski je juče kao odgovor na američki plan za okončanje sukoba sa Rusijom rekao da će pokušati da predloži alternativna rješenja onim koje je dao Vašington.
Američki predlog se gleda sa zabrinutošću u Kijevu zato što on preuzima više glavnih zahtjeva koje je formulisala Rusija. Plan uključuje između ostalog da Ukrajina preda teritorije na istoku, smanji svoju vojsku, ali on takođe pruža zapadne bezbjednosne garancije Kijevu, piše agencija Frans pres.
Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin sa svoje strane vrše pritisak na Zelenskog da prihvati taj predlog.

Ukrajina će u Švajcarskoj početi konsultacije sa Amerikancima o budućem mirovnom sporazumu s Moskvom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno se očekuje slaba do umjerena kiša, ponegdje su mogući pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru snijeg.&nbsp;
U nižim predjelima na sjeveru tokom dana se očekuju i kiša i snijeg.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da se sniježne padavine očekuju i u višim centralnim i planinskim predjelima na jugu.&nbsp;
Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela padavine će prestati.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom zapadnih smjerova, krajem dana na sjeveru umjeren do pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do devet, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.

Sjutra oblačno, temperatura do 12 stepeni

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: spaxex