Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Da bi se jednom zauvijek srušio mit o „istorijskom jedinstvu“ Crnogoraca i Srba, dovoljno je pročitati nekoliko desetina stranica autentičnog osmanskog arhivskog materijala. Arhivi ne poznaju ideologiju ni propagandu &nbsp;oni bilježe činjenice.
Osmanski defteri, fermani i administrativni zapisi jasno razdvajaju Crnu Goru od srpskih zemalja &nbsp;administrativno, politički i vojno. Dok su srpske oblasti bile duboko integrisane u osmanski poreski i feudalni sistem, Crna Gora je postojala izvan njega: kao poseban, autonoman i trajno nepokoren prostor. Ta razlika nije nijansa, već suština.
Osmanska imperija nikada nije pokušala da poništi crnogorsku nezavisnost, niti da ukine Crnogorsku crkvu. Crnogorska crkva nije nastala po nalogu sultana ili bilo koje strane vlasti, već je bila autentična institucija, neraskidivo vezana za državu i narod.
Sultani, veliki veziri i paše poštovali su Crnu Goru i njene vladare. Najjasniji primjer je knjaz, a potom kralj Nikola Petrović, jedini balkanski vladar koji je dva puta zvanično posjetio sultana Abdulhamida u Carigradu, uz najveće osmanske počasti. Sultan je lično priredio večeru u njegovu čast, u prisustvu najviših paša i velikih vezira, držeći mu čak i čas istorije o Crnoj Gori.
Osim večere, Knjazu Nikoli su darovani dvije jahte, uniforme za Perjanike, poseban konac za dvorske uniforme, i dvorac na Bosforu. Sve to jasno pokazuje poštovanje prema državnosti i vojnoj tradiciji Crne Gore. Posebnu ulogu u ovom priznanju imao je Abdulhamidov zet, Šemsi Paša Biševac, koji je doprinio tome da Knjaz Nikola i Crna Gora budu uvršteni među najpriviligovanije i nezavisne države Evrope &nbsp;položaj koji nijedna druga balkanska država tada nije imala.
Za istraživače istorije, fascinantna je činjenica da su 110–115 miliona perfektno sređenih arhivskih stranica Osmanskog carstva deponovane u Vojni osmanski arhiv u Istanbulu, uključujući podatke o Crnoj Gori i njenom jedinstvenom statusu. Ovi izvori jasno potvrđuju autonomiju, međunarodni ugled i poštovanje koje je država i njen narod uživao.
Uprkos ovim dokazima, kasniji narativi pokušali su da Crnu Goru i Crnogorce svode na „ogranke srpstva“. Kada nema arhiva &nbsp;stvaraju se legende. Kada nema dokaza &nbsp;&nbsp;proizvode se parole. Istorija se ne piše po potrebi, već po izvorima.
Ko god je spreman da čita, moraće da prihvati ono što arhivi pišu: Crna Gora nije bila Srbija, Crnogorci nijesu bili Srbi i nikada im to nije nametnuto. Sve ostalo je politika - ne istorija.

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Najmanje 16 osoba poginulo je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su danas organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje i doveli do nasilnih sukoba između demonstranata i snaga bezbjednosti.
Smrtni slučajevi i hapšenja bilježeni su tokom cijele sedmice, kako u državnim medijima, tako i u izvještajima organizacija za ljudska prava, iako se brojke razlikuju.
Ovo su najveći protesti u posljednje tri godine i, iako su manjeg obima od nekih ranijih talasa nemira koji su potresali Islamsku Republiku, dolaze u trenutku posebne ranjivosti, kada je ekonomija u rasulu, a međunarodni pritisak raste.

Organizacije za ljudska prava: Najmanje 16 mrtvih u Iranu tokom sedmice protesta

Miniatar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, u razgovoru za Portal ETV otvoreno je govorio o ključnim pitanjima koja oblikuju savremenu Crnu Goru. U intervjuu je analizirao uticaje Rusije i Srbije, poziciju Vlade, izazove evropskog puta zemlje, kao i stavove i reakcije albanske dijaspore na njegov angažman u vlasti. Đeka je, pritom, dao jasan uvid u političke procese, izazove i dileme s kojima se susrijeće Crna Gora, naglašavajući kako regionalni i unutrašnji faktori utiču na stabilnost i napredak zemlje.
<h2>Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori</h2>
Portal ETV: Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori je stalna briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara funkcionisanja ove Vlade u kojoj ste ministar. Koliko je taj uticaj danas prisutan i kakvu opasnost može predstavljati?
Đeka: Naša vanjska politika je apsolutno usklađena sa EU što se tiče Rusije. Mislim da će se narednih sedmica preduzeti još neke mjere. Nakon što je njen uticaj minimiziran na Kosovu i u BiH, Srbija se više posvetila Crnoj Gori. Taj se uticaj dominantno ostvaruje preko vjerskih organizacija. Čini se da i njihova moć opada, dok nervoza raste kako se približavamo EU. Dobro je, ipak, što se i Srbija okreće EU.
<h2>Jedinstvo Vlade oko evropskog puta</h2>
Portal ETV: Da li u Vladi ima ministara koji ne žele da vide Crnu Goru u EU? Ako da, ko su oni i kakav je njihov uticaj?
Đeka: Takvih zvanično nema. Nekadašnji evropesimisti postali su, po sopstvenim riječima, evroentuzijasti, pa čak i evrofanatici. Čudna je vlast. Po tom pitanju postoji potpuni konsenzus u ovoj Vladi.
<h2>Krizna situacija sa Turskom i diplomatske greške</h2>
Portal ETV: Kako danas gledate na dešavanja u vezi s Turskom, ranijim uvođenjem viznog režima koji je kasnije ukinut, ali i atakovanja na imovinu turskih državljana? Ko je tu zakazao i ko je povukao pogrešne poteze? Jeste li Vi glasali protiv sankcija?
Đeka: Politički stav svih članova Vlade iz redova manjina je ostao jasan. Smatrali smo da je odluka ishitrena, donijeta bez prethodnih konsultacija i, kao takva, cijenili smo da može nanijeti štetu državi. Brzo se to razumjelo, no šteta je već učinjena. Vjerujem da Crna Gora mora mnogo pažljivije da se, u svom najboljem interesu, odnosi prema ovim pitanjima. Da se ne govori o nekim činjenjima tokom tih dana koji nam svakako ne služe na ponos. Mislim da je trebalo mnogo bolje analizirati cijelu situaciju i kontekst prije nego što su donijete mjere. Nadam se da su bar izvučene neke pouke.
<h2>Evropski put Crne Gore i budućnost Vlade</h2>
Portal ETV: Može li Vlada u sadašnjem sastavu uvesti Crnu Goru u EU? Očekujete li da bi moglo doći do promjena na političkoj sceni ili do nove prekompozicije koalicije?
Đeka: Jedino u čemu se svi slažemo u ovoj Vladi jeste evropski put. Ali, svjedoci smo da to neće ići brzinom kojom bismo mi htjeli. Svjedoči o tome i broj poglavlja koja su zatvorena prošle godine. Trebalo bi da ova godina bude presudna na tom putu.
<h2>Albanska dijaspora i saradnja sa Mandićem</h2>
Portal ETV: Da li Vam je albanska dijaspora zamjerila to što ste dio vlasti zajedno sa liderom NSD, Andrijom Mandićem, koji kaže da je četnički vojvoda?
Đeka: Oni veoma pažljivo prate politička dešavanja u svojoj državi i razumiju razloge koji su nas opredijelili da budemo u ovoj Vladi. A mi dogovor o tome nismo postigli sa gospodinom Mandićem, već sa premijerom Spajićem. Dok god budemo procjenjivali da se Spajić drži tog dogovora, bićemo u toj Vladi, u suprotnom, naravno da nećemo. Dovoljno smo politički iskusni da procijenimo kada je čemu vrijeme.

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Srpski trener Milorad Kosanović preminuo je danas nakon kraće bolesti u 75. godini, objavili su beogradski mediji.
Kosanović je rođen 4. januara 1951. godine u Šidskim Banovcima, fudbal je igrao u Borovu, a kasnije se preselio u Švedsku 1971. godine gdje je nastupao za Malme sa kojim ima tri trofeja. Kao trener je počeo u Vojvodini za koju je nastupao i kao fudbaler, trenirao je Borac, reprezentaciju Malte, Crvenu zvezdu u dva navrata, Vuhan, Dalijan, mladu reprezentaciju Jugoslavije, Žongđijan, Olimpiju, Novi Pazar, Radnik iz Surdulice, Napredak, Radnički iz Niša i Mladost iz Lučana.&nbsp;
Tri puta je bio prvak Kine sa Dalijanom.

Preminuo Milorad Kosanović

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Ko je Nikolas Maduro?

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro do početka suđenja dane će provoditi u strogo obezbijeđenom objektu u Bruklinu, u Njujorku. Budući da optužbe protiv njega potiču iz Njujorka, to je omogućilo organima reda da ga smjeste u taj objekat. Metropolitan Detention Center, u kojem je bio smješten i ozloglašeni vođa kartela Hoakin „El Čapo“ Gusman prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu, bio je privremeni dom i za Šona „Didija“ Kombsa, Gislejn Maksvel, R. Kelija i Sema Bankman-Frida .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Iako je ovaj pritvorski objekat posebno opremljen za smještaj visokorizičnih pritvorenika, on je ujedno i jedini savezni pritvorski centar za najveći grad u SAD, nakon što je Zavod za zatvore zatvorio kompleks na Menhetnu poslije samoubistva Džefrija Epstina u tom zatvoru — događaja koji je skrenuo pažnju javnosti na brojne probleme u toj ustanovi. Prije nekoliko godina, u tom objektu uvedene su posebne mjere kako bi se smjestio El Čapo, koji je ranije uspijevao da pobjegne iz zatvora u Meksiku. Suosnivač njegovog kartela Sinaloa, Ismael „El Maho“ Sambada Garsija, takođe je bio držan u tom pritvoru prije nego što je priznao krivicu po povezanim optužbama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed" data-rendition-name="original" width="8589" height="5726" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ipak, kako piše CNN, SAD rizikuju time što predsjednika druge države drže u tako gusto naseljenom metropolitanskom području, što nosi niz bezbjednosnih pitanja koja prevazilaze samu bezbjednost zatvorenika i osoblja pritvora.

Tag: specijalni-tuzilac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Arhivi koji ruše mitove: Crna Gora, Osmansko carstvo i istina koja se prećutkuje

Organizacije za ljudska prava: Najmanje 16 mrtvih u Iranu tokom sedmice protesta

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Preminuo Milorad Kosanović

PRATITE TVe UŽIVO