Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 21 osobe osumnjičene za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom sukoba 1998-99. godine.
Tužilac Atde Dema rekao je na konferenciji za novinare u Prištini da je poslije višegodišnje intenzivne istrage, podignuta optužnica u odsustvu protiv "više osoba koje su imale komandu nad tadašnjom jugoslovenskom vojskom i srpskom policijom".
On je kazao da prikupljeni dokazi "potvrđuju umiješanost optuženih u protjerivanje i maltretiranje albanskog civilnog stanovništva tokom rata".
- Te radnje predstavljaju deo široke kampanje koja je rezultirala prisilnim raseljavanjem 863.000 albanskih civila, prema zvaničnim statistikama - rekao je Dema.
Optuženi su, po navodima Deme, bili svjesni da snage pod njihovom komandom sprovode široku i koordinisanu kampanju uništavanja imovine, paljenja kuća, progona i proizvoljnog hapšenja osoba na etničkoj osnovi, oružanih napada na sela i gradove nastanjene albanskim civilnim stanovništvom, sa ciljem prisilnog raseljavanja unutar tadašnjih administrativnih granica Kosova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe zbog prisilnog protjerivanja Albanaca 1998-99. godine

Specijalno tužilaštvo Kosova u Prištini obustavilo je krivični postupak protiv dva pripadnika Vojske Crne Gore Rajka Krivokapića i Dragutina Lalatovića, kao i Marinka Jovanovića koji su bili osumnjičeni za podsticanje razdora i netrpeljivosti, jer je utvrđeno da nijesu počinili djelo koje im se stavlja na teret - navedeno je u odluci koja je dostavljena Portalu Radio Televizije Nikšić (RTNK).
Trojica Nikšićana uhapšena su krajem novembra kod manastira Dečani na Kosovu zbog natpisa na tablicama "Kosovo je Srbija", a bili su u pritvoru u kosovskom zatvoru do prije nekoliko dana.
Nadležni tužilac Fikrije Fejzulahu u rješenju o obustavljanju krivičnog postupka navodi da su bili osumnjičeni za ,,Podsticanje razdora i netrpeljivosti“, iz člana 141 stav 1 u vezi člana 31 KZRK-a. Nakon sprovedene istrage, navodi se u odluci, utvrđeno je da nisu počinili djelo koje im se stavlja na teret.
- Nakon ocjene krivične prijave &nbsp;spisa predmeta, &nbsp;a naročito nakon ispitivanja &nbsp;okrivljenih i drugih dokaza, proizilazi da u radnjama okrivljenih Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović, nisu ispunjeni elementi krivičnog djela za &nbsp;koje je postojala osnovana sumnja, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni &nbsp;po službenoj dužnosti. U ovom slučaju nije dokazano da su okrivljeni, znali da je na automobilu okrivljenog Rajka Krivokapića vidljiv natpis na prednjoj registarskoj &nbsp;tablici, dok je on bio duboko uvjeren da su registarske tablice sa &nbsp;natpisima prekrivene ljepljivom trakom jer je i u svojoj zemlji te natpise čuvao &nbsp;pokrivenim - navedeno je u odluci.
Krivokapić je, kako se dodaje, u svojoj odbrani izjavio da je automobil kupio sa ovim natpisima i pobrinuo se da ih pokrije "uprkos činjenici da je &nbsp;sadržaj ovog natpisa samo politički i da ni on nije želio da vozi automobil u svojoj zemlji sa ovim natpisima".&nbsp;
- Osumnjičeni Marinko Jovanović je, u svoju odbranu, izjavio da ne zna šta je pisalo u okviru registarskih tablica, pošto mu je prijatelj Rajko rekao da idu njegovim &nbsp;kolima u posjetu manastiru Dečani i da nije bio svjestan dok se nisu zaustavili u policijskoj stanici u Dečanu. On je dalje naveo da ih je policija obavijestila o natpisu na registarskim tablicama i i da su joj objasnili svrhu posjete manastiru Dečani, &nbsp;odnosno da učestvuju u molitvenoj-liturgiji vjerskim obredima, a ne da podstiču &nbsp;bilo kakvu mržnju, ili ometanje drugih nacionalnosti - navodi se u rješenju.&nbsp;
Osumnjičeni Dragutin Lalatović je, kako je precizirano, u svoju odbranu izjavio da mu nije poznat natpis na tablicama, šta je napisao i da je za to shvatio nakon što ih je zaustavila kosovska &nbsp;policija u Dečanu. Naveo je i da nije počinio nikakvo krivično djelo niti je ugrozio &nbsp;Ustav Kosova.
- lz pregleda telefona okrivljenih proizilazi da nije bilo komunikacije između njih ili sa drugim osobama sa bilo kakvim kriminalnim sadržajem, niti posjete manastiru sa ciljem remećenja javnog reda i mira. &nbsp;Iz svih dostavljenih dokaza nije utvrđena njihova namjera, svrha i motiv za izvršenje &nbsp;ovog ili bilo kog drugog krivičnog djela. Prema foto dokumentaciji vozila ispostavilo se da je ovaj natpis postavljen na prednjoj strani registarskih tablica, dok je na zadnjoj strani registarskih tablica otkriven nakon što su napustili manastir. Da bi na zadnjim registarskim ablicama postojali elementi krivične odgovornosti, uklonila bi se i zaštitna traka - navodi se u rješenju.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaju iz Specijalnog tužilaštva Kosova, ovaj natpis je bio u malom formatu, jedva vidljiv za koji nije postojala mogućnost narušavanja javnog reda i mira.
- Pored toga, za iste ili slične radnje, Vrhovni sud Kosova, presudom Pml. &nbsp;nr.157/2023 od 03.07.2023. godine, pojasnio je zakonsku odredbu člana 141. stav 1, &nbsp;KZRK, posebno povezanost radnje sa konačnom svrhom. &nbsp;Takođe, u vezi sa kvalifikacijom ovog sadržaja dovoljno je razjašnjeno u odluci &nbsp;ESLJP, u predmetu Fáber protiv Madarske -24. jul 2012 - precizirano je u odluci.
Nakon ocjene krivične prijave, izveštaja o ispitivanju telefona okrivljenih od &nbsp;9. januara, izjava osumnjičenih, kao i dokaza dostavljenih u toku krivičnog postupka, ovo tužilaštvo nije pronašlo elemente krivičnog djela „Podsticanje razdora i netrpeljivosti“ iz &nbsp;člana 141 stav 1 u vezi sa članom 31 KZRK.&nbsp;
- Na osnovu pribavljenih dokaza iz &nbsp;kojih nisu ispunjeni elementi navedenog krivičnog djela prema osumnjičenima &nbsp;Rajku Krivokapiću, Dragutinu Lalatoviću i Marinku Jovanoviću obustavlja se istraga o krivičnom djelu „Podsticanje razdora i netolerancije“ iz člana 141. stav 1 u vezi sa članom 31 - navedeno je u odluci.

Odluka tužilaštva u Prištini: Protiv trojice Nikšićana obustavljen krivični postupak

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 30. decembra optužnicu za ratne zločine protiv tri osobe - D. G, Ž. C. i Z. Š. – kojom se predlaže suđenje u odsustvu jer se ne može obezbijediti prisustvo optuženih.
Kako se navodi u saopštenju Tužilaštva, sumnja se da je D. G, u svojstvu službenog lica na teritoriji opštine Gnjilane, u periodu od januara do jula 1999. nije preduzeo nikakve radnje da spriječi ili prijavi ubistva ili ranjavanja albanskih civila, uzimanje talaca, premlaćivanje, maltretiranje i deportaciju.
Optuženom Ž. C. se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu osam albanskih civila, takođe u regionu Gnjilana.&nbsp;
&nbsp;- Konkretno, dvije od ovih žrtava su žive spaljene - navodi se.
Optuženi Z. Š. se tereti da u svojstvu ljekara regionalne bolnice u Gnjilanu nije pružio medicinsku pomoć oštećenom N. R. 5. aprila 1999, za koga tužilaštvo tvrdi da je bio povrijeđen samo zato što je bio Albanac.
Specijalno tužilaštvo je proteklih dana podiglo nekoliko optužnica u odsustvu, uglavnom za zločine počinjene tokom rata na Kosovu.
Takođe, Osnovni sud u Prištini je 26. decembra osudio u odsustvu Čedomira Aksića na 15 godina zatvora za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, počinjenih u periodu od januara do maja 1999. godine na teritoriji opštine Štimlje na Kosovu, odnosno u selima Račak, Malopoljce i Petrovo.
Suđenje u odsustvu pred kosovskim pravosuđem može da se održava samo pod uslovom da su tužilaštvo i sud iscrpjeli sva sredstva da obezbijede prisustvo optuženog.
Ehat Miftaraj iz nevladinog Kosovskog instituta za pravdu rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će kosovske institucije, najvjerovatnije, na osnovu zakona na snazi izdavati crvenu Interpolovu poternicu za osobama koje su osuđene za ratne zločine u odsustvu.
Kosovo nije član Interpola, pa se potjernice raspisuju posredstvom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).
Ministarka pravde Aljbuljena Hadžiu izjavila je 23. decembra na konferenciji o tranzicionoj pravdi da je Odjeljenja za ratne zločine u Specijalnom tužilaštvu podiglo 67 optužnica.
Kako je precizirala, podignute optužnice su u 62 predmeta protiv 174 osoba, dok se u 10 predmeta sudi u odsustvu.
Ona je navela kako su suđenja u odsustvu važna "imajući u vidu da Srbija ne predaje ratne zločince".
Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. ubijeno je više od 13.000 civila, dok je na hiljade nestalo. Još se traga za oko 1.600 osoba, uglavnom iz albanske zajednice.

Podignute tri optužnice za ratne zločine kod Gnjilana na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: specijalno-tuzilastvo-kosova