Specijalno tužilaštvo Kosova u Prištini obustavilo je krivični postupak protiv dva pripadnika Vojske Crne Gore Rajka Krivokapića i Dragutina Lalatovića, kao i Marinka Jovanovića koji su bili osumnjičeni za podsticanje razdora i netrpeljivosti, jer je utvrđeno da nijesu počinili djelo koje im se stavlja na teret - navedeno je u odluci koja je dostavljena Portalu Radio Televizije Nikšić (RTNK).
Trojica Nikšićana uhapšena su krajem novembra kod manastira Dečani na Kosovu zbog natpisa na tablicama "Kosovo je Srbija", a bili su u pritvoru u kosovskom zatvoru do prije nekoliko dana.
Nadležni tužilac Fikrije Fejzulahu u rješenju o obustavljanju krivičnog postupka navodi da su bili osumnjičeni za ,,Podsticanje razdora i netrpeljivosti“, iz člana 141 stav 1 u vezi člana 31 KZRK-a. Nakon sprovedene istrage, navodi se u odluci, utvrđeno je da nisu počinili djelo koje im se stavlja na teret.
- Nakon ocjene krivične prijave &nbsp;spisa predmeta, &nbsp;a naročito nakon ispitivanja &nbsp;okrivljenih i drugih dokaza, proizilazi da u radnjama okrivljenih Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović, nisu ispunjeni elementi krivičnog djela za &nbsp;koje je postojala osnovana sumnja, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni &nbsp;po službenoj dužnosti. U ovom slučaju nije dokazano da su okrivljeni, znali da je na automobilu okrivljenog Rajka Krivokapića vidljiv natpis na prednjoj registarskoj &nbsp;tablici, dok je on bio duboko uvjeren da su registarske tablice sa &nbsp;natpisima prekrivene ljepljivom trakom jer je i u svojoj zemlji te natpise čuvao &nbsp;pokrivenim - navedeno je u odluci.
Krivokapić je, kako se dodaje, u svojoj odbrani izjavio da je automobil kupio sa ovim natpisima i pobrinuo se da ih pokrije "uprkos činjenici da je &nbsp;sadržaj ovog natpisa samo politički i da ni on nije želio da vozi automobil u svojoj zemlji sa ovim natpisima".&nbsp;
- Osumnjičeni Marinko Jovanović je, u svoju odbranu, izjavio da ne zna šta je pisalo u okviru registarskih tablica, pošto mu je prijatelj Rajko rekao da idu njegovim &nbsp;kolima u posjetu manastiru Dečani i da nije bio svjestan dok se nisu zaustavili u policijskoj stanici u Dečanu. On je dalje naveo da ih je policija obavijestila o natpisu na registarskim tablicama i i da su joj objasnili svrhu posjete manastiru Dečani, &nbsp;odnosno da učestvuju u molitvenoj-liturgiji vjerskim obredima, a ne da podstiču &nbsp;bilo kakvu mržnju, ili ometanje drugih nacionalnosti - navodi se u rješenju.&nbsp;
Osumnjičeni Dragutin Lalatović je, kako je precizirano, u svoju odbranu izjavio da mu nije poznat natpis na tablicama, šta je napisao i da je za to shvatio nakon što ih je zaustavila kosovska &nbsp;policija u Dečanu. Naveo je i da nije počinio nikakvo krivično djelo niti je ugrozio &nbsp;Ustav Kosova.
- lz pregleda telefona okrivljenih proizilazi da nije bilo komunikacije između njih ili sa drugim osobama sa bilo kakvim kriminalnim sadržajem, niti posjete manastiru sa ciljem remećenja javnog reda i mira. &nbsp;Iz svih dostavljenih dokaza nije utvrđena njihova namjera, svrha i motiv za izvršenje &nbsp;ovog ili bilo kog drugog krivičnog djela. Prema foto dokumentaciji vozila ispostavilo se da je ovaj natpis postavljen na prednjoj strani registarskih tablica, dok je na zadnjoj strani registarskih tablica otkriven nakon što su napustili manastir. Da bi na zadnjim registarskim ablicama postojali elementi krivične odgovornosti, uklonila bi se i zaštitna traka - navodi se u rješenju.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaju iz Specijalnog tužilaštva Kosova, ovaj natpis je bio u malom formatu, jedva vidljiv za koji nije postojala mogućnost narušavanja javnog reda i mira.
- Pored toga, za iste ili slične radnje, Vrhovni sud Kosova, presudom Pml. &nbsp;nr.157/2023 od 03.07.2023. godine, pojasnio je zakonsku odredbu člana 141. stav 1, &nbsp;KZRK, posebno povezanost radnje sa konačnom svrhom. &nbsp;Takođe, u vezi sa kvalifikacijom ovog sadržaja dovoljno je razjašnjeno u odluci &nbsp;ESLJP, u predmetu Fáber protiv Madarske -24. jul 2012 - precizirano je u odluci.
Nakon ocjene krivične prijave, izveštaja o ispitivanju telefona okrivljenih od &nbsp;9. januara, izjava osumnjičenih, kao i dokaza dostavljenih u toku krivičnog postupka, ovo tužilaštvo nije pronašlo elemente krivičnog djela „Podsticanje razdora i netrpeljivosti“ iz &nbsp;člana 141 stav 1 u vezi sa članom 31 KZRK.&nbsp;
- Na osnovu pribavljenih dokaza iz &nbsp;kojih nisu ispunjeni elementi navedenog krivičnog djela prema osumnjičenima &nbsp;Rajku Krivokapiću, Dragutinu Lalatoviću i Marinku Jovanoviću obustavlja se istraga o krivičnom djelu „Podsticanje razdora i netolerancije“ iz člana 141. stav 1 u vezi sa članom 31 - navedeno je u odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odluka tužilaštva u Prištini: Protiv trojice Nikšićana obustavljen krivični postupak

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 30. decembra optužnicu za ratne zločine protiv tri osobe - D. G, Ž. C. i Z. Š. – kojom se predlaže suđenje u odsustvu jer se ne može obezbijediti prisustvo optuženih.
Kako se navodi u saopštenju Tužilaštva, sumnja se da je D. G, u svojstvu službenog lica na teritoriji opštine Gnjilane, u periodu od januara do jula 1999. nije preduzeo nikakve radnje da spriječi ili prijavi ubistva ili ranjavanja albanskih civila, uzimanje talaca, premlaćivanje, maltretiranje i deportaciju.
Optuženom Ž. C. se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu osam albanskih civila, takođe u regionu Gnjilana.&nbsp;
&nbsp;- Konkretno, dvije od ovih žrtava su žive spaljene - navodi se.
Optuženi Z. Š. se tereti da u svojstvu ljekara regionalne bolnice u Gnjilanu nije pružio medicinsku pomoć oštećenom N. R. 5. aprila 1999, za koga tužilaštvo tvrdi da je bio povrijeđen samo zato što je bio Albanac.
Specijalno tužilaštvo je proteklih dana podiglo nekoliko optužnica u odsustvu, uglavnom za zločine počinjene tokom rata na Kosovu.
Takođe, Osnovni sud u Prištini je 26. decembra osudio u odsustvu Čedomira Aksića na 15 godina zatvora za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, počinjenih u periodu od januara do maja 1999. godine na teritoriji opštine Štimlje na Kosovu, odnosno u selima Račak, Malopoljce i Petrovo.
Suđenje u odsustvu pred kosovskim pravosuđem može da se održava samo pod uslovom da su tužilaštvo i sud iscrpjeli sva sredstva da obezbijede prisustvo optuženog.
Ehat Miftaraj iz nevladinog Kosovskog instituta za pravdu rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će kosovske institucije, najvjerovatnije, na osnovu zakona na snazi izdavati crvenu Interpolovu poternicu za osobama koje su osuđene za ratne zločine u odsustvu.
Kosovo nije član Interpola, pa se potjernice raspisuju posredstvom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).
Ministarka pravde Aljbuljena Hadžiu izjavila je 23. decembra na konferenciji o tranzicionoj pravdi da je Odjeljenja za ratne zločine u Specijalnom tužilaštvu podiglo 67 optužnica.
Kako je precizirala, podignute optužnice su u 62 predmeta protiv 174 osoba, dok se u 10 predmeta sudi u odsustvu.
Ona je navela kako su suđenja u odsustvu važna "imajući u vidu da Srbija ne predaje ratne zločince".
Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. ubijeno je više od 13.000 civila, dok je na hiljade nestalo. Još se traga za oko 1.600 osoba, uglavnom iz albanske zajednice.

Podignute tri optužnice za ratne zločine kod Gnjilana na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Ulcinj sa preko dvije hiljade godina istorije, mjesto dodira kultura Orijenta i Zapada, sa prirodnim ljepotama Ade Bojane i Velike Plaže, ali i izvanrednim ljudskim potencijalom, osim što predstavlja neprocjenjivo prirodno i kulturno-istorijsko blago naše zemlje, pravi je dragulj Mediterana, kazao je Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputivši srdačne čestitke povodom 5. aprila Dana opštine Ulcinj, rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima i svim stanovnicima tog grada.&nbsp;
- Multietnički i multikonfesionalni sklad koji generacije Ulcinjanki i Ulcinjana brižno njeguju, primjer je zajedništva i razumijevanja koji na ovom prostoru dobijaju svoje najupečatljivije izraze. Upravo ta raznolikost, utkana u kosmopolitsku dušu grada, čini Ulcinj izuzetnim mjestom za život i posjetu i značajno doprinosi turističkoj ponudi naše zemlje - istakao je Milatović.&nbsp;
Stoga, dodaje predsjednik Crne Gore, razvojne politike koje se tiču Ulcinja moraju biti kreirane u skladu sa potrebama lokalne zajednice, održive i transparentne, kako bi se sačuvao neponovljivi mediteranski duh oslonjen na bogatu kulturnu zaostavštinu i tradiciju.
- Žao mi je što ovog puta nijesmo u prilici da svečano obilježimo Dan opštine, ali vjerujem da će se kroz dijalog i zajedničke napore svih strana doći do rješenja koje će zadovoljiti sve građane Ulcinja i doprinijeti daljoj izgradnji ovog grada i Crne Gore - kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Razvojne politike koje se tiču Ulcinja moraju biti kreirane u skladu sa potrebama lokalne zajednice, održive i transparentne

Samo narcisoidna osoba, ili ona koja ničim potvrđena veliča i hvali sebe, ne vidi svoj odraz u ogledalu onakvim kakav zaista i jeste. I sve dok mu neko ne saspe istinu u lice neće ni imati pojma. A, istina zna jako da zaboli.&nbsp;
Nego, čemu sve ovo?
Crna Gora je danas u nekim elementima identična sa susjednom nam Hrvatskom. I, oni kao i mi imaju premijera i predsjednika države koji se, najblaže rečeno, ne vole i koji jedan drugome kažu toliko ružnog da biste češće pomislili da ste na nekoj buvljoj pijaci nego li na visokoj političkoj sceni jedne zemlje Evropske unije.&nbsp;
Bilo je tu raznih epiteta, poput šmrkavaca, jazavaca, hijena i raznih drugih životinja, ali nije, koliko se dalo ispratiti, bilo svinja. A, kada se naučite na takav narativ onda ne birate ni mjesto, ni vrijeme, a ni osobu kojoj ćete reći nešto slično.
Svinje je, makar na nivou simbolizma ili diplomatske packe, hrvatski predsjednik ostavio za nas.
Jednom svinja iz puna korita
pred vratima imućnoga doma,
ka umije, po svinjski lokaše.– Petar Petrović Njegoš
Tokom protekle nedjelje Crnu Goru je posjetio hrvatski predsjednik Zoran Milanović i sastao se sa našim visokim političkim predstavnicima u vidu predsjednika i premijera države, ove naše.&nbsp;
I, bilo je tu svega. No, glavna priča je bila o tome šta je sve Crnoj Gori potrebno da bude nova članica Evropske unije, koja nas čeka raširenih ruku, a mi nikako da pohrlimo u njen zagrljaj jer nama se više dopada ona druga “komšinica” koja je puno ljepša i prpošnija od “stare dame”, i kako tu može da nam pomogne iskusnija i starija “sestra” Hrvatska. A, starija sestra ko svaka sestra voli da zavali i po neki šamar mlađem bratu. I sve je to valjda normalno, jer sestra to radi iz čiste ljubavi i, naravno, u bratovljevu korist.
“Ošamario” je Milanović, diplomatski naravno, našeg predsjednika Milatovića, čim se za to ukazala prva prilika, a uključene kamere su bile savršen tajming za tako nešto, jer ipak on kao iskusniji zna da će se u toj prilici puno bolje snaći od našeg, još uvijek predsjednika-pripravnika.
Savjetovao je Milanović našeg Jakova da nauk i putokaz za svoju politiku nađe u Njegošu i njegovim stihovima, za koje je izgleda hrvatski predsjednik puno veći poznavalac od ovog našeg deklarativnog ljubitelja njegoševske Crne Gore.&nbsp;
Nego, ne bi ođe bilo ništa sporno da mu je savjetovao da se ponaša poput vladike Danila, Vuka Mićunovića ili Vuka Mandušića, ajde nekako bi mu “progledali kroz prste” i da je izabrao popa Mića, ili čak i onu babu, ali nije.
Milanović je savjetovao Milatovića da prouči i izvuče pouke iz Njegoševe pjesme “Orao i svinja”.
Meni na dan tri korita daju,
sve punije jedno od drugoga;
pa cio dan u glib do ušiju,
prevraćam se, na svijet uživam;
ni što mislim, ni glavu razbijam. - Petar Petrović Njegoš
Aluzija koju mu je uputio Milanović je bila jasna svima, pardon, bila je jasna onima koji su znali ovu pjesmu, što izgleda nije slučaj sa našim predsjednikom. Jer, ne znam kako bih drugačije protumačio odustvo bila kakve reakcije na ovu izjavu.&nbsp;
On, izgleda nije skontao da mu Milanović jasno poručuje da mora izabrati, ukoliko želi biti državnik za kojeg se izdaje, hoće li cijeli život provesti u blatu pred punim koritom (koje mu, pogodite ko puni) ili da se poput orla vine u visine i dokaže svoju samostalnost.&nbsp;
Dobro, Milatović se za samostalnost nije ni borio, uvijek mu je nakako bila bliža filozofija “punog korita” i nenadležnosti, ali istorijski moment je bio drugačiji i on je sada tu đe jeste. Slučajno, ali ipak jeste. I, na toj funkciji, koja sobom nosi i veliku odgovornost, mora se reagovati na ove više nego direktne prozivke susjeda nam Milanovića. Ali nije, jer ili nije znao šta mu zbori ili prosto ne umije i ne smije. Što god da je od to dvoje nije dobro za predsjednika jedne države, jer prozivke na njegov račun, pa bile i lične prirode, su prozivke svima nama.
Ali, kako se u životu uvijek mora biti optimista i nadati se najboljem, tako smo se i mi ponadali da će mu, kada ovom prvom nije bastalo, ovaj drugi (premijer) odgovoriti, ako ne direktno kako bi to morao prijemijer-domaćin, a onda makar sa nekom japanskom haiku pjesmicom.&nbsp;
No, mjesta za optimizam nije bilo, kako ono kaže stara poslovica – tresla se gora, rodio se miš.&nbsp;
Od lava ili orla ni traga ni glasa. Možda je Milojko i htio nešto reći u odbranu našeg kolektivnog dostojanstva, znate svi kakva je to “britva” kada hoće, ali je izgleda onaj udarac u čelo na premijerskom satu bio suviše jak i ostavio posljedice mnogo veće nego što je to u početku izgledalo.
Mož se hvalit ka pošteno živiš
pred svinjama, ali ne pred nama,
jerbo naše pleme ponosito
takvoga se gnušava života – Petar Petrović Njegoš
I, nikako da se otmem jednom utisku, ili bolje reći poređenju, sa onim animiranim filmom koji smo kao djeca rado gledali. Sjećate li se one čuvene replike: Đole, zašto si sam sebe udario po glavi, je li Đole?
A, dok nam “Đole” ne odgovori na to pitanje, ostaje nam nada da neće pogrešno pročitati riječ B E N Z I N, misleći da je voda i da nam neće užditi ovo malo što je ostalo od one “spržene zemlje”, koja nam u ovom trenutku zaduženja od pet milijardi, izgleda posve lijepa i zelena.

"Udri", Milanoviću, kad nema muške glave u kuću

Istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Boban Batrićević kaže da ga je obradovala vijest da će Ivan Radojičić, kao nestranačka ličnost, predvoditi listu Evropskog saveza i građana na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću.
Kako ocjenjuje Batrićević, Ivan je čovjek znanja, mjere i integriteta — neko kome je istinski stalo do grada i ljudi u njemu. Siguran je, kaže, da to prepoznaju i njegovi sugrađani i sugrađanke.
- Nakon četiri godine mraka, podjela i kulturne devastacije, Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad. Zato vjerujem da ovaj put izbor nije težak. Naprotiv — jasno je ko nudi put ka dostojanstvu, dijalogu i razvoju. Vrijeme je da se Nikšiću vrati sjaj, ali i nada u bolju budućnost - poručio je Batrićević.&nbsp;
Ističe da zato čvrtso stoji uz Ivana Radojičića.&nbsp;
- Njegova kandidatura nije samo politički čin — ona je poziv na odgovornost, na zajedništvo i na obnovu povjerenja u ono što Nikšić može da bude poručuje Batrićević.

Batrićević podržao Radojičića: Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad

Analiza emisije “Ljudi i događaji” ukazuje na ozbiljne koncepcijske i uredničke propuste – umjesto naučno-obrazovne uloge, emisiju obilježava politička i ideološka pristrasnost, selektivna prezentacija informacija, afirmisanje revizionističkih tumačenja i marginalizacija crnogorskog identiteta, što dovodi u pitanje sposobnost javnog servisa da objektivno informiše i obrazuje javnost, dio je nalaza publikacije “Emisija „Ljudi i događaji“ - analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG”, autora dr Adnana Prekića,&nbsp;
Analiza je, kako navode u saopštenju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) urađena u okviru njihovog projekta projekta „Mediji za demokratiju – Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“ uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Imala je za cilj, kako navode, procjenu edukativne vrijednosti sadržaja i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa ove emisije, uključujući prisutnost politizacije, senzacionalizma i mitologije.&nbsp;
Kako su saopštili iz CGO, istraživanje je obuhvatilo 2431 objavu, fokusiranu na istorijske događaje, ličnosti i teme iz kulture, nauke i sporta.&nbsp;
Korišćeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi kako bi se identifikovali dominantni narativi, naglašene ili zanemarene teme i prateće interpretacije. Rezultati su klasifikovani u pet tematskih cjelina.
Posebno brine, ističu, marginalizacija crnogorskog istorijskog i kulturnog identiteta - od ukupno 2431 objave, tokom 2024. godine, svega 21 odsto se odnosi na teme koje su direktno povezane sa Crnom Gorom.&nbsp;
Izostavljeni su, kako kažu, &nbsp;neki od ključnih događaja iz crnogorske istorije, poput proglašenja Crne Gore za Kraljevinu, bitke na Carevom lazu, Krusima, Vučijem dolu i Fundini informacije o Božićnom ustanku 1919. godine i referendumu o državno – pravnom statusu Crne Gore 1992. godine, uloge zvanične Crne Gore u procesu raspada SFRJ početkom 90-ih, ali i informacije o nasljeđu Dukljansko – barske nadbiskupije.
- Dodatni problem u prezentaciji i interpretaciji je i izbor objavljenih sadržaja, koji je često zasnovan na poluinformacijama i selektivnom prikazu činjenica, što stvara iskrivljenu slika istorijskih događaja. Na primjer, informacije o najznačajnijim crnogorskim vladarima su uglavnom nepotpune, fokusirane na trivijalne i irelevantne detalje iz njihove biografije, čime se onemogućava široko i kontekstualizovano sagledavanje njihove istorijske uloge i značaja za crnogorsku tradiciju, kulturu i istoriju... Selektivan odnos prema formativnim događajima crnogorske istorije, nasljeđa i tradicije, ostaje ključni nedostatak sadržaja emisije - ocjenjuje Prekić.
Konstatuje se, ističu iz CGO, i pristup identitetskog i kulturnog skrivanja crnogorskog nasljeđa koje se odnosi na prisvajanje ličnosti iz crnogorske istorije i njihovo pozicioniranje u kontekstu srpskog nacionalnog i kulturnog prostora.
- Ništa manje kontroverzno nije ni tretiranje antifašističkog nasljeđa Crne Gore. Trinaestojulski ustanak i formiranje ZAVNO Crne Gore i Boke, kao istorijske prekretnice koje simbolizuju otpor fašizmu i temelje državnosti Crne Gore u savremenom obliku, predstavljeni su marginalno, površno ili su izostavljeni, čime se doprinosi trendu potiskivanja antifašizma kao temelja crnogorske moderne istorije – kazali su kiz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Kad je riječ o 90-ih godinama, dodaju, umjesto pružanja cjelovitog i istorijski odgovornog prikaza događaja koji su oblikovali države bivše Jugoslavije, kroz revizionistički pristup se relativizuju ratni zločini.
- U sadržaju ove emisije nijesu adekvatno objašnjeni najnačajniji događaji vezani za naslijeđe 90-ih, a izostavljeni su i centralni događaji tog perioda na prostoru Crne Gore. To je problematičan izbor, jer suočavanje sa prošlošću je ključni mehanizam za izgradnju i unaprjeđenje multikulturnog društva, a ignorisanje tih tema spriječava razumijevanje istorijskih trauma i ometa proces pomirenja. Nepojmivo je da u informacijama o naslijeđu 90-ih nema nijedne riječ o deportaciji bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog, logoru Morinj, blokadi Pljevalja od strane paravojnih formacija u avgustu 1992. godine, zločinu u Bukovici i Kaluđerskom lazu. Jedina informacija iz ove cjeline je ona o otmici u Štrpcima, ali je i ona nepotpuna - nema informacije ko je zaustavio voz u stanici Štrpci, pod čijom komandom su bile snage koje su izvršile zločin, kako su okončale svoje živote žrtve i šta je rezultat sudskog procesa za zločin u Štrpcima - pojašnjava Prekić.
Iz CGO smatraju da su snažan politički i ideološki uticaj na informacije koje se plasiraju kroz ovu emisiju evidentne i u odnosu sa susjedima.&nbsp;
Kako navode, u informaciji o proglašenju nezavisnosti Kosova se ne koristi zvaničan naziv ove države - Republika Kosovo, pod kojim je priznata i od države Crne Gore, već termin “pokrajina Kosovo i Metohija”, a svaka peta informacija o Hrvatskoj referira na nasljeđe Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Istovremeno, naglašavaju da se, od ukupno 2431 objave, nijedna ne odnosi na problematizaciju zločina četničkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata.
- Kod informacija vezanih za Ukrajinu afirmiše se proruska imperijalistička propaganda. “U informaciji od 18. marta govori se o navodnom “prisajedinjenju” Krima Rusiji, bez objašnjenja da je taj čin učinjen mimo svih međunarodnih pravila i da se radi o agresiji na jednu suverenu državu. Nema informacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu iz 2022. godine, ali su autori emisije otvoreno propagirali prorusku kampanju koja dehumanizuje Ukrajinu i njeno stanovništvo. Na primjer, u informaciji od 2. maja je navedeno da su “pripadnici ukrajinskih radikalnih desničarskih organizacija” izazvali požar u Odesi u kome je poginulo “48 proruskih demonstranata dok je više od 200 ranjeno”. Politička pristrasnost u ovoj informaciji naslanja se na rusku propagandu koja Ukrajince predstavlja kao desničare i fašiste koji napadaju mirne demonstrante. Aneksija Krima se prikazuje kao legitiman čin povratka teritorija, “koje je Hruščov 1954. predao Ukrajini”, dok se ukrajinska strana označava kao agresivna i ekstremna, a Rusi se opisuju kao žrtve - navodi Prekić.
U analizi emisije „Ljudi i događaji“ kako su saopštili iz CGO, niz je primjera neobjektivnosti i izostanka šireg konteksta pri obradi istorijski i politički osjetljivih tema što iskrivljuje percepciju prošlosti.&nbsp;
Uz to, dodaju, zapostavljeni su sadržaji koji se tiču crnogorske istorije, kulture i antifašističkog nasljeđa, a posebno brinu politizovane i revizionističke interpretacije događaja iz 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, kao i agresije Rusije na Ukrajinu.&nbsp;
- Stoga, ova emisija ne ispunjava osnovne standarde naučno – obrazovnog programa, koji zahtijevaju tačnost, uravnoteženost i odgovornost prema gledaocima – ističe se u saopštenju.&nbsp;
Analiza nudi i niz konstruktivnih preporuka kako bi emisija "Ljudi i događaji" na RTCG-u ispunila svoju naučno-obrazovnu svrhu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. To uključuje mehanizme stručne i programske kontrole, uz obaveznu recenziju sadržaja radi osiguranja objektivnosti i kvaliteta.&nbsp;
- Takođe, RTCG mora obezbijediti veću zastupljenost crnogorske istorije i kulture, profesionalnu i kontekstualizovanu selekciju informacija, te principijelan pristup antifašističkom nasljeđu i događajima iz 90-ih kako bi služio javnom interesu, a ne reprodukciji ideološki motivisanih konstrukcija – ističe se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Analiza emisije “Ljudi i događaji” -analiza (ne)ispunjenih standarda RTCG-a

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: specijalno-tuzilastvo-kosova