Dvojica državljana Mađarske uhapšena su u blizini Tuzle pod sumnjom da se bave kontraobavještajnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine.Njih su uhapsili pripadnici Uprave policije MUP-a TK.
Nakon hapšenja su ispitani predati su u nadležnost terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.O svemu je obaviješteno i Kantonalno Tužilaštvo.
- Uprava policije MUP TK-a je 22.10.2025.godine zaprimila prijavu građanina u kojoj se ukazuje na sumnjivo ponašanje dva nepoznata lica koja se kreću gradskom ulicom u Banovićima. Po prijavi su postupili policijski službenici nadležne policijske uprave koji su izvršenim provjerama utvrdili da se radi o mađarskim državljanima G.B. (73) i J.G. (63), koji su prema njihovoj izjavi u Bosnu i Hercegovinu ušli dana 20.10.2025.godine. S obzirom da se radi o stranim državljanima, o svemu je upoznata Služba za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - &nbsp;naveli su iz MUP-a TK

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tuzli uhapšeni Mađari zbog sumnje na špijunažu

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

500x500

1250x600

1084x550

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Na Visu su uhapšeni A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, i njen dugogodišnji partner, J. I., inače pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, pilot vojnog helikoptera, a koji se sumnjiče za špijunažu u korist Srbije.
Prema vrlo šturim informacijama do kojih je došao Index.hr, &nbsp;postupak protiv njih sprovode i civilna i vojna policija, ali je u istragu uključen i Europol.
Istražitelji sumnjaju da je vojni pilot, koji je bio angažovan u KFOR-u odavao tajne partnerki, a ona ih slala Srpskoj listi, partiji srpske manjine na Kosovu.
Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci odavao informacije o kretanju Srba na Sjeveru Kosova od kraja 2022. sve do ove godine, kao i o kretanju &nbsp;snaga KFOR-a.&nbsp;
Među ostalim, istražitelji tvrde da joj je otkrivao korisne informacije vezane za Zubin potok, mjesto na sjeveru Kosova u kojem često izbijaju problemi između Srba i Kosovskih Albanaca. Naime, riječ je o politički i sigurnosno najosjetljivijem dijelu Kosova jer ga Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.
Terete se i za razmjenu informacija o transportu uhapšenog Dejana Pantića, Srbina, bivšeg pripadnika kosovske policije, koji je optužen za sudjelovanje u napadima na članove Središnjeg izbornog povjereništva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Hrvatska: Uhapšeni pilot iz Splita i djevojka iz Kosovske Mitrovice, sumnjiče se za špijunažu u korist Srbije

Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, koji je radio u vojnom objektu te zemlje u Njemačkoj, optužen je za špijunažu jer je, navodno, nudio Kini osjetljive informacije, saopštili su danas tužioci.
Optuženi Martin D. uhapšen je u Frankfurtu u novembru prošle godine, a on se u optužnici tereti da je izjavio da je spreman da se bavi špijunažom za stranu obavještajnu službu, tvrde tužioci.
On je od 2017. do 2023. godine radio za civilnog izvođača radova Ministarstva odbrane SAD u neidentifikovanom vojnom objektu u Njemačkoj, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Optužen je da je tokom ljeta 2024. godine više puta kontaktirao kineske vlasti i obavještajnim službama, te zemlje nudio osjetljive informacije o vojsci SAD.
Njemački mediji su izvijestili da osumnjičeni do hapšenja nije uspio da prenese nikakve podatke kineskim vlastima.
Slučaj je proslijeđen sudu u Koblencu, na zapadu Njemačke, koji će odlučiti o početku suđenja.

Amerikanac u Njemačkoj optužen za špijunažu u korist kineske obavještajne službe

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Iranske bezbjednosne snage pritvorile su više od 700 ljudi zbog sumnje da su špijunirali za Izrael, javlja novinska agencija Fars. 
 
Fars, koja je povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), navodi da su hapšenja izvršena od 13. juna, kada je Izrael pokrenuo široku vazdušnu kampanju ciljajući iranske vojne, nuklearne i vladine lokacije i zvaničnike. 
 
Iran kaže da je više od 600 ljudi ubijeno (brojka koja nije nezavisno potvrđena) u napadima, uključujući civile, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kao odgovor, iranski odmazni napadi navodno su ubili desetine Izraelaca, među kojima su i civili. 
 
Fars je pritvorene nazvao "plaćenicima", uprkos tome što nijedan nije formalno optužen ili osuđen. Takođe je tvrdio da su "uglavnom djelovali unutar špijunskih i sabotažnih mreža" i da su "identifikovani i uhapšeni na osnovu dojave i obavještajnih operacija". 
 
Hapšenja dolaze u periodu pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti unutar Irana. Posljednjih godina, vjeruje se da je Izrael izvršio niz visokoprofilnih atentata i sabotažnih misija duboko unutar Irana, otkrivajući značajnu infiltraciju u iranske bezbjednosne i obavještajne službe. 
 
Ti propusti su izazvali čistke, interne istrage i rastuće nepovjerenje unutar iranskih bezbjednosnih institucija. 
 
Od početka trenutnog sukoba, koji je pauziran nakon primirja posredovanog od Sjedinjenih Američkih Država u utorak, Iran je takođe ubrzao pogubljenje zatvorenika osuđenih za saradnju sa Izraelom - akcije koje su osudile grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International.

Iran priveo više od 700 ljudi pod sumnjom za špijunažu za Izrael

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Zapadne obavještajne službe kažu da je Rusija možda pokušala da preuzme kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumuniji od 2022. godine.
Ruska vojna obaveštajna služba (GRU) ciljala je hiljade nadzornih kamera širom Rumunije i drugih NATO zemalja koje se graniče sa Ukrajinom u pokušaju da prati tok vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države i nekoliko evropskih zemalja.
Ova opsežna kampanja sajber špijunaže, pripisana ozloglašenoj GRU jedinici 26165, počela je nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Takođe poznata kao APT28 ili Fancy Bear, GRU jedinica 26165 je sajber grupa odgovorna za visokoprofilne špijunske kampanje protiv zapadnih vlada, odbrambenih i logističkih sektora.
Istražitelji su rekli da su od približno 10.000 kompromitovanih IP adresa, skoro 1.000 pripadale nadzornim kamerama u Rumuniji – što je čini drugom najpogođenijom zemljom poslije same Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri su koristili sofisticirane taktike spearphishinga – slali su personalizovane e-poruke dizajnirane da prevare korisnike da otkriju svoje pristupne podatke na lažnim veb-sajtovima, rekli su istražitelji.
U nekim slučajevima, distribuirali su malver skriven u pornografskom materijalu. Kada bi dobili pristup, napadači su mogli da prikupljaju osjetljive metapodatke sa kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke informacije.
Ovaj pristup je omogućio ruskim operativcima da u realnom vremenu prate strateške lokacije, kao što su granični prelazi, vojne instalacije, željezničke stanice i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupljanje obaveštajnih podataka o rutama i vremenu isporuka zapadne podrške koje su prelazile granicu i ulazile u Ukrajinu dok se borila protiv ruskih trupa.
Rumunija, sa svojom granicom od 650 kilometara sa Ukrajinom, je ključna tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične tačke kao što su Siret, Sighetu Marmației i Galați, kao i luke na Dunavu, bilježe intenzivnu aktivnost od početka rata prije više od tri godine.
Iako tačne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne bezbjednosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (posebno Hikvision i Dahua) u Rumuniji, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i Parlament. Ovi brendovi su zabranjeni ili ograničeni u SAD i drugim zapadnim zemljama zbog bezbjednosnih zabrinutosti, ali su i dalje rasprostranjeni u Rumuniji.
Rumunske obavještajne službe nisu učestvovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
U odgovoru na pitanja rumunskog servisa RSE, Ministarstvo odbrane Rumunije je saopštilo da „nema regulatorna ili nadzorna ovlašćenja u vezi sa instalacijom i radom nadzornih sistema od strane pojedinaca ili pravnih lica u Rumuniji“.
Ministarstvo je dodalo, međutim, da relevantne vlasti preduzimaju „neophodne mjere kako bi sprečile neovlašćeno prikupljanje informacija koje nisu namijenjene za javno objavljivanje u vezi sa svojim vojnim jedinicama i njihovim aktivnostima“.
RSE je takođe kontaktirao Rumunsku obavještajnu službu i Direkciju za sajber bezbjednost za komentar.
&nbsp;

Ruski hakeri ciljali rumunske nadzorne kamere kako bi pratili pomoć Ukrajini

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Venecijanska laguna suočava se s dramatičnom invazijom meduze Mnemiopsis leidyi, poznate i kao "morski orah", koja se razmnožila u ogromnim količinama.
Ona začepi ribarske mreže i proždire ključne djelove morskog lanca ishrane. Ova želatinozna životinja, porijeklom iz zapadnog Atlantika, najvjerovatnije je stigla u Jadran balastnim vodama teretnih brodova, a zatim brzo kolonizovala velike djelove venecijanske lagune, prenose Nezavisne.
Naučnici sa Univerziteta u Padovi i italijanskog Nacionalnog instituta za okeanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), u dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science u januaru 2026. godine, utvrdili su da je ova vrsta sada rasprostranjena širom cijele lagune i da se nalazi na listi 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu.
Poznata je i po tome što jede sopstveno potomstvo. Međutim, glavna prijetnja ne leži u njenom izgledu, već u apetitu. Izuzetno je proždrljiva i hrani se ribljim jajima, larvama riba i planktonom - osnovnim elementima ekosistema lagune.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOGS.it%2Fposts%2F1760952951688989%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Otežava ribolov i smanjuje ulov</h2>
Ribari već prijavljuju ozbiljne probleme. Meduze uspiju da začepe mreže, što otežava ribolov i smanjuje ulov. Jadranska ribarska industrija, vrijedna milijarde eura i poznata po uzgoju školjki, dagnji i drugih morskih plodova, suočava se sa sve većim gubicima.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Toplije vode i optimalan nivo saliniteta stvaraju idealne uslove za masovno razmnožavanje u kasno proljeće i tokom kasnog ljeta i rane jeseni.
- Tekuće klimatske promjene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovu vrstu, povećavajući njeno prisustvo u velikim grupama i rizik za čitav ekosistem lagune - navode autori studije.
Ovo nije prvi invazivni uljez u Jadranu. Region se već bori sa eksplozijom populacije plavih rakova (Callinectes sapidus), još jedne atlantske vrste koja je takođe stigla balastnim vodama. Plavi rakovi kidaju školjke, dagnje i ribarske mreže, nanoseći milionske štete, prenosi Daily Mail.

Tag: spijunaza