Dvojica državljana Mađarske uhapšena su u blizini Tuzle pod sumnjom da se bave kontraobavještajnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine.Njih su uhapsili pripadnici Uprave policije MUP-a TK.
Nakon hapšenja su ispitani predati su u nadležnost terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.O svemu je obaviješteno i Kantonalno Tužilaštvo.
- Uprava policije MUP TK-a je 22.10.2025.godine zaprimila prijavu građanina u kojoj se ukazuje na sumnjivo ponašanje dva nepoznata lica koja se kreću gradskom ulicom u Banovićima. Po prijavi su postupili policijski službenici nadležne policijske uprave koji su izvršenim provjerama utvrdili da se radi o mađarskim državljanima G.B. (73) i J.G. (63), koji su prema njihovoj izjavi u Bosnu i Hercegovinu ušli dana 20.10.2025.godine. S obzirom da se radi o stranim državljanima, o svemu je upoznata Služba za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - &nbsp;naveli su iz MUP-a TK

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tuzli uhapšeni Mađari zbog sumnje na špijunažu

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

500x500

1250x600

1084x550

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Na Visu su uhapšeni A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, i njen dugogodišnji partner, J. I., inače pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, pilot vojnog helikoptera, a koji se sumnjiče za špijunažu u korist Srbije.
Prema vrlo šturim informacijama do kojih je došao Index.hr, &nbsp;postupak protiv njih sprovode i civilna i vojna policija, ali je u istragu uključen i Europol.
Istražitelji sumnjaju da je vojni pilot, koji je bio angažovan u KFOR-u odavao tajne partnerki, a ona ih slala Srpskoj listi, partiji srpske manjine na Kosovu.
Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci odavao informacije o kretanju Srba na Sjeveru Kosova od kraja 2022. sve do ove godine, kao i o kretanju &nbsp;snaga KFOR-a.&nbsp;
Među ostalim, istražitelji tvrde da joj je otkrivao korisne informacije vezane za Zubin potok, mjesto na sjeveru Kosova u kojem često izbijaju problemi između Srba i Kosovskih Albanaca. Naime, riječ je o politički i sigurnosno najosjetljivijem dijelu Kosova jer ga Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.
Terete se i za razmjenu informacija o transportu uhapšenog Dejana Pantića, Srbina, bivšeg pripadnika kosovske policije, koji je optužen za sudjelovanje u napadima na članove Središnjeg izbornog povjereništva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Hrvatska: Uhapšeni pilot iz Splita i djevojka iz Kosovske Mitrovice, sumnjiče se za špijunažu u korist Srbije

Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, koji je radio u vojnom objektu te zemlje u Njemačkoj, optužen je za špijunažu jer je, navodno, nudio Kini osjetljive informacije, saopštili su danas tužioci.
Optuženi Martin D. uhapšen je u Frankfurtu u novembru prošle godine, a on se u optužnici tereti da je izjavio da je spreman da se bavi špijunažom za stranu obavještajnu službu, tvrde tužioci.
On je od 2017. do 2023. godine radio za civilnog izvođača radova Ministarstva odbrane SAD u neidentifikovanom vojnom objektu u Njemačkoj, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Optužen je da je tokom ljeta 2024. godine više puta kontaktirao kineske vlasti i obavještajnim službama, te zemlje nudio osjetljive informacije o vojsci SAD.
Njemački mediji su izvijestili da osumnjičeni do hapšenja nije uspio da prenese nikakve podatke kineskim vlastima.
Slučaj je proslijeđen sudu u Koblencu, na zapadu Njemačke, koji će odlučiti o početku suđenja.

Amerikanac u Njemačkoj optužen za špijunažu u korist kineske obavještajne službe

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Iranske bezbjednosne snage pritvorile su više od 700 ljudi zbog sumnje da su špijunirali za Izrael, javlja novinska agencija Fars. 
 
Fars, koja je povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), navodi da su hapšenja izvršena od 13. juna, kada je Izrael pokrenuo široku vazdušnu kampanju ciljajući iranske vojne, nuklearne i vladine lokacije i zvaničnike. 
 
Iran kaže da je više od 600 ljudi ubijeno (brojka koja nije nezavisno potvrđena) u napadima, uključujući civile, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kao odgovor, iranski odmazni napadi navodno su ubili desetine Izraelaca, među kojima su i civili. 
 
Fars je pritvorene nazvao "plaćenicima", uprkos tome što nijedan nije formalno optužen ili osuđen. Takođe je tvrdio da su "uglavnom djelovali unutar špijunskih i sabotažnih mreža" i da su "identifikovani i uhapšeni na osnovu dojave i obavještajnih operacija". 
 
Hapšenja dolaze u periodu pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti unutar Irana. Posljednjih godina, vjeruje se da je Izrael izvršio niz visokoprofilnih atentata i sabotažnih misija duboko unutar Irana, otkrivajući značajnu infiltraciju u iranske bezbjednosne i obavještajne službe. 
 
Ti propusti su izazvali čistke, interne istrage i rastuće nepovjerenje unutar iranskih bezbjednosnih institucija. 
 
Od početka trenutnog sukoba, koji je pauziran nakon primirja posredovanog od Sjedinjenih Američkih Država u utorak, Iran je takođe ubrzao pogubljenje zatvorenika osuđenih za saradnju sa Izraelom - akcije koje su osudile grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International.

Iran priveo više od 700 ljudi pod sumnjom za špijunažu za Izrael

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Zapadne obavještajne službe kažu da je Rusija možda pokušala da preuzme kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumuniji od 2022. godine.
Ruska vojna obaveštajna služba (GRU) ciljala je hiljade nadzornih kamera širom Rumunije i drugih NATO zemalja koje se graniče sa Ukrajinom u pokušaju da prati tok vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države i nekoliko evropskih zemalja.
Ova opsežna kampanja sajber špijunaže, pripisana ozloglašenoj GRU jedinici 26165, počela je nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Takođe poznata kao APT28 ili Fancy Bear, GRU jedinica 26165 je sajber grupa odgovorna za visokoprofilne špijunske kampanje protiv zapadnih vlada, odbrambenih i logističkih sektora.
Istražitelji su rekli da su od približno 10.000 kompromitovanih IP adresa, skoro 1.000 pripadale nadzornim kamerama u Rumuniji – što je čini drugom najpogođenijom zemljom poslije same Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri su koristili sofisticirane taktike spearphishinga – slali su personalizovane e-poruke dizajnirane da prevare korisnike da otkriju svoje pristupne podatke na lažnim veb-sajtovima, rekli su istražitelji.
U nekim slučajevima, distribuirali su malver skriven u pornografskom materijalu. Kada bi dobili pristup, napadači su mogli da prikupljaju osjetljive metapodatke sa kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke informacije.
Ovaj pristup je omogućio ruskim operativcima da u realnom vremenu prate strateške lokacije, kao što su granični prelazi, vojne instalacije, željezničke stanice i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupljanje obaveštajnih podataka o rutama i vremenu isporuka zapadne podrške koje su prelazile granicu i ulazile u Ukrajinu dok se borila protiv ruskih trupa.
Rumunija, sa svojom granicom od 650 kilometara sa Ukrajinom, je ključna tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične tačke kao što su Siret, Sighetu Marmației i Galați, kao i luke na Dunavu, bilježe intenzivnu aktivnost od početka rata prije više od tri godine.
Iako tačne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne bezbjednosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (posebno Hikvision i Dahua) u Rumuniji, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i Parlament. Ovi brendovi su zabranjeni ili ograničeni u SAD i drugim zapadnim zemljama zbog bezbjednosnih zabrinutosti, ali su i dalje rasprostranjeni u Rumuniji.
Rumunske obavještajne službe nisu učestvovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
U odgovoru na pitanja rumunskog servisa RSE, Ministarstvo odbrane Rumunije je saopštilo da „nema regulatorna ili nadzorna ovlašćenja u vezi sa instalacijom i radom nadzornih sistema od strane pojedinaca ili pravnih lica u Rumuniji“.
Ministarstvo je dodalo, međutim, da relevantne vlasti preduzimaju „neophodne mjere kako bi sprečile neovlašćeno prikupljanje informacija koje nisu namijenjene za javno objavljivanje u vezi sa svojim vojnim jedinicama i njihovim aktivnostima“.
RSE je takođe kontaktirao Rumunsku obavještajnu službu i Direkciju za sajber bezbjednost za komentar.
&nbsp;

Ruski hakeri ciljali rumunske nadzorne kamere kako bi pratili pomoć Ukrajini

Evropska unija je danas pozvala sve strane u Pojasu Gaze da "poštuju prekid vatre", ali je potpredsjednica Evropske komisije Tereza ​​Ribera otišla dalje, osuđujući nove izraelske napade u kojima je poginulo više od 100 ljudi.
- Potrebna nam je šansa za mir, a ne izgovori za još udara- napisala je španska komesarka za konkurentnost na platformi X.
Ponavljamo poziv svima, svim stranama, da nastave da poštuju prekid vatre, rekao je portparol diplomatske službe EU Anuar el Anuni.
On je dodao da ne postoji vojno rešenje za ovaj sukob i da je vrijeme da se okonča "ciklus nasilja, smrti i razaranja".
Izraelska vojska saopštila je danas da se vraća primirju u Pojasu Gaze nakon što je u utorak izvela niz napada na desetine meta, kao odgovor na granatiranje u kojem je dan ranije poginuo jedan vojnik.
Prema podacima Civilne odbrane u Pojasu Gaze, u tim napadima je poginulo više od 100 ljudi.

EU poziva na poštovanje primirja u Pojasu Gaze

Crna Gora je u prethodnim godinama ostvarila značajne pomake u oblasti politike droga, kako kroz jačanje međunarodne saradnje, tako i kroz unapređenje nacionalne koordinacije i umrežavanje svih relevantnih aktera, kazala je državna sekretarka Ministarstva zdravlja, mr Mirjana Vlahović Andrijašević, koja je danas primila delegaciju Komisije za politiku droga Istočne i Centralne Evrope i Centralne Azije, u okviru njihove zvanične posjete Crnoj Gori. Tokom sastanka, Vlahović Andrijašević naglasila je da je upravo multisektorska saradnja ključna za efikasan i sveobuhvatan pristup složenom problemu upotrebe droga. Direktor Instituta za javno zdravlje, Ivan Samardžić, upoznao je prisutne sa najvažnijim aktivnostima koje se sprovode u ovoj oblasti, među kojima su usvajanje Radnog aranžmana sa Agencijom za droge EU (EUDA), Strategije za droge 2024–2027, sprovođenje brojnih istraživanja, kao i unapređenje sistema indikatora i prikupljanja podataka. Poseban akcenat stavljen je na planove i obaveze koje proizilaze iz pretpristupnih pregovora i mjera u okviru Poglavlja 24.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029141044_5627ba4742ac6c485d26924862bcc2fce80f1b7e12f0afb97767a0c9b4b8565f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029141044_5627ba4742ac6c485d26924862bcc2fce80f1b7e12f0afb97767a0c9b4b8565f" data-rendition-name="original" width="4032" height="1816" loading="lazy" alt="Sa sastanka u Podgorici"></figure>  On je predstavnike Komisije upoznao da je Crna Gora krajem 2024. godine usvojila Strategiju za droge 2024–2027, uz prateći Akcioni plan, čime je nastavljen kontinuitet strateškog odgovora države na izazove u oblasti droga. Dokument, usklađen sa nacionalnim prioritetima i međunarodnim obavezama, dobio je pozitivno mišljenje Evropske komisije, što predstavlja potvrdu da Crna Gora pruža adekvatan i usklađen odgovor na problematiku droga. - Strategija se zasniva na četiri ključne oblasti djelovanja, u skladu sa standardima Evropske unije i to smanjenje ponude droga, smanjenje potražnje droga, smanjenje rizika i štetnih posljedica izazvanih upotrebom droga i razvoj sistema za podatke i informacije - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Savjetnica u Odjeljenju za monitoring droga i zavisnosti od droga, Sofija Kastratović, ukazala je da problem upotrebe droga ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu ograničenja, već kroz pristup koji stavlja pojedinca u centar, uz poseban fokus na smanjenje stigme i diskriminacije prema osobama koje koriste droge. Delegacija Komisije pohvalila je informacioni sistem Crne Gore u oblasti droga, ističući da su kvalitetni podaci temelj za efikasno djelovanje i kreiranje politika. Takođe su naglasili značaj brige o mentalnom zdravlju osoba koje koriste droge, uz potrebu da borba protiv stigme i diskriminacije ostane trajni prioritet u pristupu ovoj oblasti.

Značajni pomaci u oblasti politike droga

Zemljotres je registrovan danas na teritoriji Crne Gore, u blizini Nikšića.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je danas u 14 časova i 19 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 4 km zapadno od Čarođa.
- Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.7 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km - saopštili su iz ZHMs.
Kako kažu, na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
Zemljotres su osjetili, kako navode tamošnji mediji u pograničnim djelovima Hrvatske i BiH.

Zemljotres blizu Nikšića

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da je Rusija testirala Posejdon, nuklearno-pogonjeni super autonomni torpedo, i da je test bio veoma uspješan.
O Posejdonu u javnosti ima vrlo malo zvanično potvrđenih podataka, ali se radi o autonomnom torpedu sposobnom da nosi nuklearno oružje i da izazove radioaktivne okeanske talase koji bi obalne gradove učinili nenastanjivim.
Putin, koji je u Moskvi pio čaj sa ranjenim ruskim vojnicima iz rata u Ukrajini, rekao je da je test obavljen juče.
"Prvi put uspjeli smo ne samo da ga lansiramo iz podmornice uz pomoć lansirnog motora, nego i da aktiviramo nuklearnu pogonsku jedinicu, sa kojom je uređaj proveo određeno vrijeme u radu - rekao je Putin. „Ne postoji ništa slično ovome“.
„Ovo je ogroman uspjeh“, rekao je Putin i dodao da snaga Posejdona premašuje interkontinentalnu raketu Sarmat, poznatu kao SS-X-29, ili jednostavno Satan II.
„Snaga Posejdona značajno prevazilazi snagu čak i naše najperspektivnije interkontinentalne rakete Sarmat“, rekao je Putin.
Putin je prošle sedmice održao nuklearnu vježbu lansiranja, a u nedjelju objavio da je Rusija uspješno testirala i nuklearno-pogonjenu krstareću raketu Burevjestnik, oružje za koje Moskva tvrdi da može da probije svaki odbrambeni štit.
Otkako je 2018. godine prvi put najavio Posejdon i Burevjestnik, Putin ih predstavlja kao odgovor na poteze Sjedinjenih Američkih Država da izgrade raketni odbrambeni štit nakon što se Vašington 2001. jednostrano povukao iz Sporazuma o antibalističkim raketama iz 1972. godine, kao i na širenje vojnog saveza NATO.

Putin kaže da je Rusija testirala nuklearni super torpedo Posejdon

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Tag: spijunaza