Turske vlasti osudile su porodicu na ukupno 100 godina zatvora zbog špijuniranja za izraelsku obavještajnu agenciju Mossad, u najnovijem potezu za suzbijanje aktivnosti te agencije unutar Turske.
Prošlog aprila turska Nacionalna obavještajna organizacija (MIT) uhapsila je i pritvorila više osumnjičenih u operaciji koja je otkrila njihovo aktivno učestvovanje u špijunskim aktivnostima za Mossad, kontakt s operativcima agencije i da su prikupljali povjerljive informacije o metama.
Krivični sud u Istanbulu osudio je porodicu na ukupno 100 godina zatvora. Među osumnjičenima je tročlana porodica, a vlasnik osiguravajućeg društva Ahmet Ersin Tumlucali osuđen je na 22 i po godine zatvora zbog vođenja mreže operativaca Mossada. To je, međutim, smanjeno na 18 godina i devet mjeseci zbog "dobrog vladanja".
Njegova supruga Benan Tumlucali osuđena je na 16 godina i osam mjeseci zatvora, dok je njena kćerka Dila Sultan Simsek osuđena na 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana zatvora. Osim toga, sud je još trojici pomagača izrekao kazne od 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana.
Prema tužiteljima i njihovoj optužnici koju citiraju turski mediji, grupa je radila za Mossadovu jedinicu zaduženu za onlajn operacije i primarno je imala zadatak fotonadzora i prikupljanja obavještajnih podataka o ciljevima unutar Turske, a ponekad i u inostranstvu.
- Razumjelo se da su osumnjičenici bili angažovani u radnjama pribavljanja informacija o strancima u zemlji, posebno o onima koji su pobjegli iz svojih domovina zbog sukoba i dijelili te obavještajne podatke - navodi se u optužnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Turska osudila porodicu na 100 godina zatvora zbog špijunaže za Izrael

Prije više od deset godina Bugarka Cvetanka D. preselila se u Beč. Povremeno je radila kao čistačica, a o nekim drugim zapošljenjima nema dostupnih informacija. Čini se da je imala dovoljno slobodnog vremena, jer je sate i sate provodila na društvenim mrežama. Tamo je godinama i stalno sve više dijelila objave protiv kovid-vakcine i podržavala politiku Rusije i desno-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).
- Stalno je pisala gluposti na Fejsbuku, pro-Putin, pro-Rusija i slično blebetanje - kaže Plamen B.&nbsp;
On je 2015. nakratko bio poslodavac Cvetanke D. u jednom preduzeću koje pruža usluge čišćenja u Beču.&nbsp;
- Ali to je sve odavalo utisak tipične, zbunjene osobe iz tačno one grupe ljudi koja je podložna propagandi - dodaje taj Bugarin.
Ali, kod Cvetanke ništa nije bilo „tipično“. Ona zapravo nije bila nezapošljena – očigledno je radila kao ruski agent.&nbsp;
To je krajem marta objavila austrijska Direkcija za državnu bezbjednost i obavještajne službe (DNS). Tada nije objavljeno njeno ime, ali ga je kasnije objelodanio Bi-Bi-Si.
<h2>Koji su bili zadaci Cvetanke D?</h2>
Koji su bili zadaci Cvetanke D? Ona je očigledno trebalo da doprinese širenju ruskih dezinformacija u Austriji.&nbsp;
U tu svrhu, recimo, lijepila je naljepnice koje su navodno bile pro-ukrajinske, ali su zapravo imale nacističke simbole. Cilj: širenje ruske dezinformacije prema kojoj su Ukrajinci nacisti. Takođe je trebalo da širi slične dezinformacije preko interneta.&nbsp;
Navodno je austrijskim vlastima priznala da je najaktivnija bila 2022. godine, onda kada je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine.
Cvetanka D. imala je i složenije zadatke: Trebalo je da nadzire osobe od interesa, među njima i šefa DNS Omara Haidžavi-Pirhnera, zatim istraživačkog novinara Krista Grozeva, kao i glavnu urednicu nedjeljnika Profil Anu Talhamer, poznatog po istraživačkom novinarstvu.
- U kasno ljeto 2024. primila sam poziv iz Biroa za zaštitu ustavnog poretka. Rekli su mi da su mi da je navodno trebalo da mi laptop i mobilni telefon budu ukradeni i odneseni u Moskvu. U decembru sam dobila još jedan poziv - da mogu da pregledam spise u državnom tužilaštvu. U njima su bili detalji, između ostalog, da je gospođa D. mjesecima slijedila svaki moj korak - kaže Talhamer za Dojče vele.
Istraživačkog novinara Krista Grozeva, koji je 2022. stavljen na potjernicu ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bugarka je čak trebalo i da snima. U tu svrhu iznajmila je stan u Beču, tačno nasuprot njegovog tadašnjeg prebivališta.
<h2>Kako je Cvetanka došla na platni spisak ruskih službi?</h2>
Kako je Cvetanka D. regrutovana? Njeni poznanici iz Beča kažu da je 2020, kada je počela pandemije kovida 19, i ona počela da širi lažne činjenice i manipulacije o virusu, a potom i o vakcinama. To je bilo tipično za mnoge Bugare – to je bila zemlja s najnižom stopom vakcinacije protiv korone u Evropskoj uniji. Dezinformacije i nepovjerenje prema vakcinama glavni su razlog za to.
Vjerovatno je tada i dospjela u fokus ruske špijunske ćelije. Radi se o grupi Bugara u Londonu koji su početkom marta 2025. osuđeni u Velikoj Britaniji zbog špijunaže.
Svi su oni radili za Jana Marsaleka, bivšeg šefa njemačke kompanije "Wirecard", koji je navodno pobjegao u Moskvu i odatle koordinirao špijunske i dezinformacione operacije u Evropi.&nbsp;
Kristo Grozev bio je meta većine tih operacija – prema informacijama iz Londona, trebalo je da bude otet, čak i ubijen. U tome je trebalo da pomogne i Cvetanka D, kao i jedna druga Bugarka koju je Bi-Bi-Si razotkrio, Cvetelina Genčeva. Ona je radila na aerodromu u Sofiji, gdje je pratila dolaske i odlaske novinara i ruskih disidenata.
<h2>Ruske tajne službe regrutuju „obične ljude“</h2>
Cvetanku D. regrutovala su troje državljana Bugarske iz Londona. Među njima je i Vanja G. Ona i Cvetanka D. tvrde da nisu tačno znale šta rade. Prema Vanji G, njen partner, Biser D, koji je takođe pripadao londonskoj špijunskoj grupi, lagao joj je da rade za Interpol. Cvetanka D. ispričala je istu priču u Beču.
Vanja je po zanimanju kozmetičarka. Poznanici u Londonu kažu da se nije interesovala za politiku.&nbsp;
- Ljudi koji poznaju Vanju opisuju je kao veoma mirnu i naivnu ženu. Prema nizu stručnih analiza, ruske tajne službe namjerno regrutuju sasvim obične ljude koji ne privlače pažnju. Vanjin profil savršeno odgovara tom obrascu - kaže za Dojče vele bugarski novinar koji izvještava iz Velike Britanije Vasil Hristov.&nbsp;
<h2>Ruske špijunske mreže i dalje aktivne</h2>
Članovi londonske špijunske ćelije trenutno čekaju pravosnažne presude. Cvetanka D. je trenutno na slobodi u Austriji, ali istraga protiv nje se nastavlja. U Bugarskoj, međutim, druga navodna članica grupe, Cvetelina G, za sada nije na udaru vlasti. Do objavljivanja ovog teksta, bugarski organi nisu komentarisali taj slučaj.
Da li to znači da je Marsalekova špijunska mreža propala? „Ne“, kaže Ana Talhamer.&nbsp;
- Moje informacije govore da vlasti vjeruju da postoje i druge ćelije. Ideja te strukture je da, ako jedna ćelija padne, postoji druga. One namjerno nisu povezana, ali rade na istom cilju - ističe ona.
Čini se da su Bugari veoma često umiješani u špijunske poslove. Pritom se, kako kaže urednica austrijskog Profila, ne radi o obučenim špijunima, nego o sitnim kriminalcima.
- U ruskim špijunskim mrežama veoma često se pojavljuju osobe s bugarskim imenima. Očigledno postoji veza između bugarskog kriminalnog miljea i ruskih obavještajnih struktura - zaključuje Talhamer.

500x500

Kako je jedna bugarska čistačica postala ruska špijunka

Desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su na "istraživačkim" misijama. Ali, imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO, otkriva jedno novinarsko istraživanje.
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja vetrenjača u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod "Goridledžan", pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi "Goridledžana" naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
<h2>Povreda teritorijalnih voda</h2>
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše "hidrografska istraživanja".
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta "Russian Spy Ships", u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska "istraživačka broda" u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
<h2>Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata</h2>
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U sjevernom moru ruski "istraživački" brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
<h2>Neprijateljski objekti</h2>
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda "Sibirjakov". 
- Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se mjeri i bilježi - rekao je on.
- Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci - dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput "Gorigledžana", posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
<h2>Vrlo konkretna opasnost</h2>
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru.
- Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu - kaže Kal.
Rusija je posljednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procjenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. 
- Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati - rekao je on.
Cilj je pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je veoma teško otkriti ko je odgovoran za prerezan kabl ili oštećen gasovod. Članice NATO planiraju da ponovo pojačano upotrebljavaju uređaje za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri, poput energetskih kompanija, mogle bi da pojačano dostavljaju podatke o kretanjima plovila.
<h2>"Čekam na lijepo vrijeme"</h2>
Koliko je komplikovano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer "Gorigledžana" s početka priče. Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, "istraživački" brod uputio se u područje u blizini Danske, tamo gdje vježbaju podmornice NATO.
Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalske straže koji je razlog za takvu plovidbu, kapetan je odgovorio da "čeka bolje vrijeme".
Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica koje tamo vježbaju. Nije poznato da li su se u tom trenutku u tim vodama, koje spadaju u isključivi ekonomski pojas Danske, nalazile podmornice.
Pogođene zemlje pravno mogu veoma teško da se bore protiv takvog ponašanja Rusa. Jedino što je moguće jeste povećati prisustvo i ispratiti ruska plovila kako bi im se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.
Od početka 2023. nemački policijski brodovi su u 102 slučaja ispratili ruske brodove, a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.

Ruski brodovi u Baltiku plove cik-cak i špijuniraju

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: spijuniranje