Turske vlasti osudile su porodicu na ukupno 100 godina zatvora zbog špijuniranja za izraelsku obavještajnu agenciju Mossad, u najnovijem potezu za suzbijanje aktivnosti te agencije unutar Turske.
Prošlog aprila turska Nacionalna obavještajna organizacija (MIT) uhapsila je i pritvorila više osumnjičenih u operaciji koja je otkrila njihovo aktivno učestvovanje u špijunskim aktivnostima za Mossad, kontakt s operativcima agencije i da su prikupljali povjerljive informacije o metama.
Krivični sud u Istanbulu osudio je porodicu na ukupno 100 godina zatvora. Među osumnjičenima je tročlana porodica, a vlasnik osiguravajućeg društva Ahmet Ersin Tumlucali osuđen je na 22 i po godine zatvora zbog vođenja mreže operativaca Mossada. To je, međutim, smanjeno na 18 godina i devet mjeseci zbog "dobrog vladanja".
Njegova supruga Benan Tumlucali osuđena je na 16 godina i osam mjeseci zatvora, dok je njena kćerka Dila Sultan Simsek osuđena na 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana zatvora. Osim toga, sud je još trojici pomagača izrekao kazne od 15 godina, sedam mjeseci i 15 dana.
Prema tužiteljima i njihovoj optužnici koju citiraju turski mediji, grupa je radila za Mossadovu jedinicu zaduženu za onlajn operacije i primarno je imala zadatak fotonadzora i prikupljanja obavještajnih podataka o ciljevima unutar Turske, a ponekad i u inostranstvu.
- Razumjelo se da su osumnjičenici bili angažovani u radnjama pribavljanja informacija o strancima u zemlji, posebno o onima koji su pobjegli iz svojih domovina zbog sukoba i dijelili te obavještajne podatke - navodi se u optužnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Turska osudila porodicu na 100 godina zatvora zbog špijunaže za Izrael

Prije više od deset godina Bugarka Cvetanka D. preselila se u Beč. Povremeno je radila kao čistačica, a o nekim drugim zapošljenjima nema dostupnih informacija. Čini se da je imala dovoljno slobodnog vremena, jer je sate i sate provodila na društvenim mrežama. Tamo je godinama i stalno sve više dijelila objave protiv kovid-vakcine i podržavala politiku Rusije i desno-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).
- Stalno je pisala gluposti na Fejsbuku, pro-Putin, pro-Rusija i slično blebetanje - kaže Plamen B.&nbsp;
On je 2015. nakratko bio poslodavac Cvetanke D. u jednom preduzeću koje pruža usluge čišćenja u Beču.&nbsp;
- Ali to je sve odavalo utisak tipične, zbunjene osobe iz tačno one grupe ljudi koja je podložna propagandi - dodaje taj Bugarin.
Ali, kod Cvetanke ništa nije bilo „tipično“. Ona zapravo nije bila nezapošljena – očigledno je radila kao ruski agent.&nbsp;
To je krajem marta objavila austrijska Direkcija za državnu bezbjednost i obavještajne službe (DNS). Tada nije objavljeno njeno ime, ali ga je kasnije objelodanio Bi-Bi-Si.
<h2>Koji su bili zadaci Cvetanke D?</h2>
Koji su bili zadaci Cvetanke D? Ona je očigledno trebalo da doprinese širenju ruskih dezinformacija u Austriji.&nbsp;
U tu svrhu, recimo, lijepila je naljepnice koje su navodno bile pro-ukrajinske, ali su zapravo imale nacističke simbole. Cilj: širenje ruske dezinformacije prema kojoj su Ukrajinci nacisti. Takođe je trebalo da širi slične dezinformacije preko interneta.&nbsp;
Navodno je austrijskim vlastima priznala da je najaktivnija bila 2022. godine, onda kada je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine.
Cvetanka D. imala je i složenije zadatke: Trebalo je da nadzire osobe od interesa, među njima i šefa DNS Omara Haidžavi-Pirhnera, zatim istraživačkog novinara Krista Grozeva, kao i glavnu urednicu nedjeljnika Profil Anu Talhamer, poznatog po istraživačkom novinarstvu.
- U kasno ljeto 2024. primila sam poziv iz Biroa za zaštitu ustavnog poretka. Rekli su mi da su mi da je navodno trebalo da mi laptop i mobilni telefon budu ukradeni i odneseni u Moskvu. U decembru sam dobila još jedan poziv - da mogu da pregledam spise u državnom tužilaštvu. U njima su bili detalji, između ostalog, da je gospođa D. mjesecima slijedila svaki moj korak - kaže Talhamer za Dojče vele.
Istraživačkog novinara Krista Grozeva, koji je 2022. stavljen na potjernicu ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bugarka je čak trebalo i da snima. U tu svrhu iznajmila je stan u Beču, tačno nasuprot njegovog tadašnjeg prebivališta.
<h2>Kako je Cvetanka došla na platni spisak ruskih službi?</h2>
Kako je Cvetanka D. regrutovana? Njeni poznanici iz Beča kažu da je 2020, kada je počela pandemije kovida 19, i ona počela da širi lažne činjenice i manipulacije o virusu, a potom i o vakcinama. To je bilo tipično za mnoge Bugare – to je bila zemlja s najnižom stopom vakcinacije protiv korone u Evropskoj uniji. Dezinformacije i nepovjerenje prema vakcinama glavni su razlog za to.
Vjerovatno je tada i dospjela u fokus ruske špijunske ćelije. Radi se o grupi Bugara u Londonu koji su početkom marta 2025. osuđeni u Velikoj Britaniji zbog špijunaže.
Svi su oni radili za Jana Marsaleka, bivšeg šefa njemačke kompanije "Wirecard", koji je navodno pobjegao u Moskvu i odatle koordinirao špijunske i dezinformacione operacije u Evropi.&nbsp;
Kristo Grozev bio je meta većine tih operacija – prema informacijama iz Londona, trebalo je da bude otet, čak i ubijen. U tome je trebalo da pomogne i Cvetanka D, kao i jedna druga Bugarka koju je Bi-Bi-Si razotkrio, Cvetelina Genčeva. Ona je radila na aerodromu u Sofiji, gdje je pratila dolaske i odlaske novinara i ruskih disidenata.
<h2>Ruske tajne službe regrutuju „obične ljude“</h2>
Cvetanku D. regrutovala su troje državljana Bugarske iz Londona. Među njima je i Vanja G. Ona i Cvetanka D. tvrde da nisu tačno znale šta rade. Prema Vanji G, njen partner, Biser D, koji je takođe pripadao londonskoj špijunskoj grupi, lagao joj je da rade za Interpol. Cvetanka D. ispričala je istu priču u Beču.
Vanja je po zanimanju kozmetičarka. Poznanici u Londonu kažu da se nije interesovala za politiku.&nbsp;
- Ljudi koji poznaju Vanju opisuju je kao veoma mirnu i naivnu ženu. Prema nizu stručnih analiza, ruske tajne službe namjerno regrutuju sasvim obične ljude koji ne privlače pažnju. Vanjin profil savršeno odgovara tom obrascu - kaže za Dojče vele bugarski novinar koji izvještava iz Velike Britanije Vasil Hristov.&nbsp;
<h2>Ruske špijunske mreže i dalje aktivne</h2>
Članovi londonske špijunske ćelije trenutno čekaju pravosnažne presude. Cvetanka D. je trenutno na slobodi u Austriji, ali istraga protiv nje se nastavlja. U Bugarskoj, međutim, druga navodna članica grupe, Cvetelina G, za sada nije na udaru vlasti. Do objavljivanja ovog teksta, bugarski organi nisu komentarisali taj slučaj.
Da li to znači da je Marsalekova špijunska mreža propala? „Ne“, kaže Ana Talhamer.&nbsp;
- Moje informacije govore da vlasti vjeruju da postoje i druge ćelije. Ideja te strukture je da, ako jedna ćelija padne, postoji druga. One namjerno nisu povezana, ali rade na istom cilju - ističe ona.
Čini se da su Bugari veoma često umiješani u špijunske poslove. Pritom se, kako kaže urednica austrijskog Profila, ne radi o obučenim špijunima, nego o sitnim kriminalcima.
- U ruskim špijunskim mrežama veoma često se pojavljuju osobe s bugarskim imenima. Očigledno postoji veza između bugarskog kriminalnog miljea i ruskih obavještajnih struktura - zaključuje Talhamer.

500x500

Kako je jedna bugarska čistačica postala ruska špijunka

Desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su na "istraživačkim" misijama. Ali, imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO, otkriva jedno novinarsko istraživanje.
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja vetrenjača u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod "Goridledžan", pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi "Goridledžana" naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
<h2>Povreda teritorijalnih voda</h2>
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše "hidrografska istraživanja".
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta "Russian Spy Ships", u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska "istraživačka broda" u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
<h2>Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata</h2>
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U sjevernom moru ruski "istraživački" brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
<h2>Neprijateljski objekti</h2>
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda "Sibirjakov". 
- Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se mjeri i bilježi - rekao je on.
- Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci - dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput "Gorigledžana", posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
<h2>Vrlo konkretna opasnost</h2>
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru.
- Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu - kaže Kal.
Rusija je posljednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procjenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. 
- Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati - rekao je on.
Cilj je pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je veoma teško otkriti ko je odgovoran za prerezan kabl ili oštećen gasovod. Članice NATO planiraju da ponovo pojačano upotrebljavaju uređaje za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri, poput energetskih kompanija, mogle bi da pojačano dostavljaju podatke o kretanjima plovila.
<h2>"Čekam na lijepo vrijeme"</h2>
Koliko je komplikovano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer "Gorigledžana" s početka priče. Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, "istraživački" brod uputio se u područje u blizini Danske, tamo gdje vježbaju podmornice NATO.
Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalske straže koji je razlog za takvu plovidbu, kapetan je odgovorio da "čeka bolje vrijeme".
Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica koje tamo vježbaju. Nije poznato da li su se u tom trenutku u tim vodama, koje spadaju u isključivi ekonomski pojas Danske, nalazile podmornice.
Pogođene zemlje pravno mogu veoma teško da se bore protiv takvog ponašanja Rusa. Jedino što je moguće jeste povećati prisustvo i ispratiti ruska plovila kako bi im se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.
Od početka 2023. nemački policijski brodovi su u 102 slučaja ispratili ruske brodove, a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.

Ruski brodovi u Baltiku plove cik-cak i špijuniraju

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: spijuniranje