Savremena američka spoljna politika kombinuje elemente kontinuiteta i promjene u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa, uz redefinisanje odnosa sa saveznicima, dok Evropa mora da pokaže veću odgovornost i relevantnost u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima, posebno na Balkanu. To je ocijenjeno na panelu “Paradoks moći: Saveznici, autonomija i novi kompas Amerike“, u okviru 2BS Foruma.
Gordana Grgić, viša istraživačica i vršiteljka dužnosti šefice Tima za švajcarsku i evroatlantsku bezbjednost u Centru za studije bezbjednosti ETH Cirih, istakla je da današnja američka spoljna politika nije potpuni raskid sa prošlošću, već kombinacija kontinuiteta i novih prioriteta u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa.
Grgić je naglasila da je, prije nego što se uđe u raspravu o izazovima, važno postaviti dijagnozu trenutnih trendova. Prema njenim riječima, dešavanja u posljednjih devet mjeseci pokazuju nastavak određenih obrazaca iz Trampovog prvog mandata, ali i značajne pomake i pojačanja pojedinih trendova.
Kao prvu veliku promjenu Grgić je izdvojila preusmjeravanje američkih strateških prioriteta iz Evrope ka Indo-Pacifiku, uz veći naglasak na unutrašnju bezbjednost.
- To je bilo jasno već iz privremenih smjernica odbrambene strategije koje su procurile početkom godine, a biće dodatno potvrđeno u predstojećim strateškim dokumentima SAD-a. Sjedinjene Države su spremne da preuzmu određene troškove u Evropi kako bi mogle da se fokusiraju na regione gdje smatraju da je pažnja najpotrebnija- objasnila je Grgić.
Govoreći o američkom pristupu saveznicima, Grgić je naglasila da je uočljiva reorijentacija u načinu na koji Vašington tretira svoje saveze.
- Umjesto tradicionalnog naglašavanja zajedničkih vrijednosti i ideala, sve je prisutniji pragmatični, gotovo transakcioniji pristup. Saveznici se sada posmatraju prvenstveno kao instrumenti američke strategije, što je značajan odmak od tradicionalne spoljne politike SAD-a- istakla je ona.
Treći važan aspekt koji je Grgić pomenula odnosi se na unutrašnje izvore američke spoljne politike i reorganizaciju ključnih institucija.
Prema njenim riječima, „sve ono što smo do sada znali o američkoj spoljnopolitičkoj birokratiji procesima, organizacijama, institucijama, normama i pravilima polako se razgrađuje. Grgić je podsjetila da su institucije poput USAID-a, nekada ključne u američkoj projekciji moći, izgubile raniju ulogu ili su u procesu transformacije. Takođe je istakla da je nedavni fokus na letalnosti američkih oružanih snaga, demonstriran u bazi Kvantiko, znak promjene retorike.
- Promjene u američkoj spoljnoj politici nijesu rezultat samo međunarodnih okolnosti, već i dubokih unutrašnjih transformacija političkih prioriteta i institucija- zaključila je Grgić.
Edvard P. Džozef, predavač i viši saradnik, Škola za napredne međunarodne studije (SAIS), Univerzitet Džons Hopkins kazao je da je ključno pitanje za Evropu kako da pokaže svoju relevantnost u međunarodnim odnosima, s obzirom na različita i često zahtjevna očekivanja iz Vašingtona.
- Najvažnija tačka, na koju se stalno vraćamo, jesu očekivanja. Ključno pitanje koje lebdi nad ovom konferencijom jeste: kako Evropa može da učini sebe relevantnom u svjetlu veoma čvrstih i često drugačijih očekivanja iz Vašingtona- rekao je Džozef.
Džozef je naglasio da odgovor leži u tome da Evropa konačno preuzme odgovornost za Balkan.
- To je najizvodljiviji zadatak. Evropa nije sposobna da sama riješi najveći bezbjednosni izazov agresivnu politiku Rusije jer su za to neophodni kapaciteti SAD i NATO-a, prije svega američki. Ali Evropa može da se suoči sa izazovima na Balkanu. To do sada nije učinila, i to je nešto što od nje očekuju ne samo sadašnja američka administracija, već i sve prethodne administracije još od devedesetih godina- naglasio je on.
Džozef je istakao da je Evropa u prošlosti propuštala šanse, posebno zbog neodlučnosti u pogledu proširenja i oklevanja da se suoči sa političkim problemima u regionu.
- Ovo nijesu problemi kakve predstavlja Rusija nijedna zemlja na Balkanu nema nuklearno oružje niti je energetska supersila. To su problemi koji se mogu riješiti. Evropa mora da preuzme odgovornost- naglasio je.
Džozef je ukazao da je važno razlikovati trajna očekivanja Vašingtona od onih koja su bila „dramatična i često nepredvidiva“ u periodu Trampove administracije.
Podsjetio je da je uz snažno rukovodstvo generalnog sekretara NATO-a i saradnju sa Trampovom administracijom ostvaren značajan napredak ka cilju od dva odsto BDP-a za odbranu.
Džozef je takođe istakao i sporazum iz jula između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i SAD-a o kupovini američkih energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i ulaganje od 600 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, što je, kako je kazao, korak ka pravednijem odnosu sa Vašingtonom.
Momčilo Radulović, predsjednik, Evropski pokret u Crnoj Gori, kazao je da je Evropska unija komplikovana, prespora i neefikasna.
- Godine 2013. osnovali su ATIB bazu za odbrambenu industriju, i za to su izdvojili nula sredstava. Godine 2016. napravili su globalnu strategiju. Tek do decembra 2017, kada je, čini mi se, pokrenut prvi projekat, stvari su počele da se pomjeraju. Trebalo im je pet godina da počnu da ulažu novac- rekao je Radulović.
Upitan da li misli da jje pristup administracije u Vašingtonu za vrijeme Donalda Trampa zapravo bio dobar za Evropu, rekao je da je došlo do buđenja Evrope.
Dakle, pozitivna stvar je što je to probudiloo Evropu na način da je rekao: „Ljudi, ne možemo da plaćamo umjesto vas. Morate nešto da uradite. Ne možete spavati.“ A Evropa je zaista spavala veoma dugo, ocijenio je Radulović. Kazao je da je Evropi trebalo 12 godina da počnu da definišu i izdvajaju ozbiljne količine novca za odbranu.
- Čak ni ti ozbiljniji iznosi nisu dovoljni: od 2023. do 2024. predviđa se da će izdvajanja porasti za dodatnih 30–40 miliona eura ove godine, ali su imali 341 milijardu u 2024, što je otprilike jednako ukupnim izdvajanjima svih država članica. Dakle, čak i kada se ujedine, evropske zemlje su drugi najveći potrošač u oblasti odbrane, ali to i dalje nije dovoljno- naveo je Radulović.
Valbona Zeneli, nerezidentna viša saradnica u Atlantskom savjetu kazala je da moramo prihvatiti stratešku činjenicu, a to je da živimo u eri poremećaja u Evropi.
- Tokom rata, sa toliko kriza, sa rastom cijena, sa prijetnjama koje su postale šireg obima i prirode, s novim disruptivnim tehnologijama, klimatskim promjenama sve to možete nabrojati Evropa se pretvorila iz „prstena prijatelja“ u „prsten vatre“- ocijenila je Zeneli.
U takvim uslovima je, kaže Zeneli, partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je najduže i najvažnije partnerstvo, ključno i ono, prema njenom mišljenju, mora biti strateški imperativ u našim razgovorima.
- Mislim da je nakon druge ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. došlo do buđenja evropskih država i Evropske unije, jer je bezbjednosna arhitektura Evrope koja je, uprošćeno rečeno, počivala na tri glavna stuba dovedena u pitanje- navela je ona.
Prvi stub bila je, kaže Zeneli, odbrana koju smo dobijali od Sjedinjenih Država i pitanje podjele tereta. Drugi stub bila je energija, a treći stub je ekonomija i tržišta.
- &nbsp;Znamo da je veliki izazov Kina kada govorimo o preplavljivanju naših tržišta svojim viškovima kapaciteta, a često zanemarujemo značaj transatlantske ekonomije. Skloni smo da gledamo samo na trgovinu i na naporne pregovore o trgovini koji jesu bili važni, ali trgovina nije najvažniji element transatlantske saradnje. To su međusobne investicije- kazala je ona.
Smatra da je glavni problem za Evropu nedostatak konkurentnosti u budućnosti, kako u poređenju sa Sjedinjenim Državama, tako i sa Kinom.
- Zato vjerujem da je još važnije održati strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama- zaključila je Zeneli.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Džozef: Evropa nesposobna da bez pomoći NATO-a i SAD-a suzbije agresivnu politiku Rusije, ali mora da preuzme odgovornost na Balkanu

Novi američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u srijedu da će ključni nacionalni interesi biti srž američke diplomatije.
Rubio, prvi član kabineta predsjednika Donalda Trampa čija je nominacija potvrđena u Senatu, naveo je u saopštenju da se američki novac i trud koji se ulaže u spoljnu politiku moraju opravdati odgovorom na tri pitanja: da li to čini Ameriku bezbjednijom, da li čini Ameriku snažnijom i da li čini Ameriku prosperitetnijom, prenio je Glas Amerike.
Novi državni sekretar SAD najavio je da će, da bi se "promovisali nacionalni interesi", Stejt department biti "inovativniji, brži i usredsređeniji" i da će to zahtijevati "zamjenu nekih prioriteta, prestanak isticanja nekih pitanja i eliminisanje pojedinih praksi".
Rubio je takođe ponovio Trampovo obećanje da će se okončati ulazak velikog broja ilegalnih imigranata u SAD.
- Stejt department više neće preduzimati aktivnosti kojima se omogućava ili ohrabruje masovna migracija. Prioritet u našim diplomatskim odnosima sa drugim zemljama, naročito na Zapadnoj hemisferi, biće obezbjeđivanje američkih granica, zaustavljanje nelegalne i destabilizujuće migracije i pregovori o povratku ilegalnih imigranata u njihove zemlje - naveo je Rubio.
On je takođe najavio da će Stejt department ukinuti sve mjere za promovisanje različitosti, pravičnosti i inkluzije prilikom zapošljavanja, u skladu s uredbom koju je Tramp donio prvog dana drugog mandata.
Rubio je rekao i da američka spoljna politika mora da se vrati "na osnove diplomatije, eliminisanjem fokusa na političkim i kulturnim pitanjima koja izazivaju unutrašnje podjele i koje su veoma nepopularna u inostranstvu".
Poručio je da SAD "moraju da zaustave cenzuru i potiskivanje informacija" i da ponovo daju "prioritet istini".
Novi državni sekretar rekao je i da će Stejt department "koristiti diplomatiju da pomogne predsjedniku Trampu da ispuni obećanje da će Amerika ponovo biti dominantna u energetici".
Tramp je najavio da će povući SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, čime se pridružio Iranu, Libiji i Jemenu kao jedinim zemljama koje zvanično ne poštuju ograničenja za borbu protiv globalnog zagrijavanja.

1250x600

1084x550

Rubio: Spoljna politika SAD biće usredsređena na ključne nacionalne interese

SAD će se povući iz desetina međunarodnih organizacija, uključujući Fond Ujedinjenih nacija za populaciju (United Nations Population Fund - UNFPA) i sporazum UN kojim se uspostavljaju međunarodni pregovori o klimi (UNFCCC - osnova Pariskog sporazuma iz 2015).
Predsjednik Donald Tramp je u srijedu potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja podrška SAD za 66 organizacija, agencija i komisija. Dao je svojoj administraciji zadatak da preispita učešće i finansiranje svih međunarodnih organizacija, uključujući i one povezane sa Ujedinjenim nacijama, navodi se u saopštenju Bijele kuće na društvenim mrežama.
Većina meta su agencije, komisije i savjetodavni paneli povezani sa UN koji se fokusiraju na klimu, rad i druga pitanja koja je Trampova administracija kategorisala kao pitanja usmjerena na raznolikost stanovništva (diversity) i inicijative koje se tiču buđenja svijesti o raznim vrstama diskriminacije, prema djelimičnom spisku koji je dobio AP.
- Trampova administracija je utvrdila da su te institucije suvišne u svom obimu, loše upravljane, nepotrebne, rasipne, loše vođene, zarobljene interesima aktera koji promovišu sopstvene agende suprotne našim, ili predstavljaju prijetnju suverenitetu, slobodama i opštem prosperitetu naše nacije - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Trampova odluka da SAD napuste organizacije koje podstiču saradnju među zemljama u rješavanju globalnih izazova dolazi u trenutku kada je njegova administracija pokrenula vojne napore ili izdala prijetnje koje su uznemirile i saveznike i protivnike, uključujući zaribljavanje autokratskog lidera Venecuele Nikolasa Madura i nagovještavanje namjere da Danskoj uzme Grenland.
Administracija je prethodno obustavila podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRWA), Savjetu UN za ljudska prava i agenciji UN za kulturu UNESKO jer je Vašington usvojio širi, "a la kart" pristup plaćanju svojih obaveza svjetskoj organizaciji, birajući koje operacije i agencije smatraju da su u skladu sa Trampovom agendom i one koje više ne služe interesima SAD.
- Mislim da je to kristalizacija američkog pristupa multilateralizmu, koji je "ili će biti kako ja hoću ili vi put pod noge". To je veoma jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uslovima samog Vašingtona - rekao je šef za poslove UN u Međunarodnoj kriznoj grupi Danijel Forti.&nbsp;
To je velika promjena u odnosu na način na koji su prethodne administracije - i republikanske i demokratske - postupale sa UN, i to je primoralo svjetsku organizaciju, koja već prolazi kroz sopstveno unutrašnje presipitivanje, da odgovori nizom smanjenja broja zaposlenih i programa.
Mnoge nezavisne nevladine agencije - neke koje rade sa Ujedinjenim nacijama - navele su zatvaranje mnogih projekata zbog odluke američke administracije prošle godine da smanji stranu pomoć preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Uprkos velikoj promjeni, američki zvaničnici, uključujući i samog Trampa, kažu da žele da novac poreskih obveznika usmjere na proširenje američkog uticaja u mnogim inicijativama UN koje postavljaju standarde, gdje postoji konkurencija sa Kinom, poput Međunarodne unije za telekomunikacije, Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Povlačenje iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) najnoviji je pokušaj Trampa i njegovih saveznika da distanciraju SAD od međunarodnih organizacija fokusiranih na klimu i rješavanje klimatskih promjena.
UNFCCC, sporazum iz 1992. godine 198 zemalja o finansijskoj podršci aktivnostima u vezi sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, osnovni je ugovor za značajan Pariski sporazum o klimi. Tramp, koji klimatske promjene naziva prevarom, povukao je SAD iz tog sporazuma ubrzo po povratku u Bijelu kuću.
Međutim, naučnici kažu da su klimatske promjene iza sve većeg broja smrtonosnih i skupih ekstremnih vremenskih uslova, uključujući poplave, suše, šumske požare, intenzivne padavine i opasne vrućine.
Povlačenje SAD moglo bi da omete svjetske napore za suzbijanje "gasova staklene bašte" koji zagrijavaju planetu jer "daje drugim zemljama izgovor da odlože svoje akcije i obaveze", rekao je klimatolog Univerziteta Stanford Rob Džekson, koji predsjedava Globalnim karbonskim projektom, grupom naučnika koji prate emisije ugljen-dioksida.
Takođe će biti teško postići značajan napredak u pogledu klimatskih promjena bez saradnje SAD, jednog od najvećih svjetskih emitera zagađenja i jedne od najvećih privreda svijeta, rekli su stručnjaci.
Agencija UN za stanovništvo koja podržava seksualno i reproduktivno zdravlje širom svijeta dugo je bila "gromobran" za republikansku opoziciju, a sam Tramp je smanjio finansiranje te agencije tokom svog prvog mandata. On i drugi republikanski zvaničnici su optužili tu agenciju da učestvuje u "praksi prisilnog abortusa" u zemljama poput Kine.
Kada je predsjednik Džozef Bajden stupio na dužnost u januaru 2021, on je obnovio finansiranje te agencije. Pregled Stejt departmenta sproveden sljedeće godine nije pronašao dokaze koji bi potkrijepili Trampove tvrdnje o "praksi prisilnog abortusa".
Ostale organizacije i agencije koje će SAD napustiti, su Sporazum o energiji bez ugljenika, Univerzitet Ujedinjenih nacija, Međunarodni savjetodavni komitet za pamuk, Međunarodna organizacija za tropsko drvo, Partnerstvo za atlantsku saradnju, Panamerički institut za geografiju i istoriju, Međunarodna federacija umjetničkih savjeta i agencija kulture i Međunarodna grupa za proučavanje olova i cinka.
Stejt department je saopštio da su u toku dodatne revizije agencija i organizacija iz kojih bi se SAD mogle povući.

SAD će napustiti desetine međunarodnih organizacija, povlačeći se iz globalne saradnje

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Hidrološka situacija u Crnoj Gori jutros je povoljnija nego prethodnih dana, a na većini mjernih stanica zabilježen je pad vodostaja - saopštio je hidrolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Ervin Kalač.
On je za Javni servis rekao da je na svim mjernim stanicama na kojima se bilježe vodostaji došlo do pada nivoa rijeka, izuzev Skadarskog jezera, gdje je registrovano blago povećanje.
- Jutros je stanje bolje nego prethodnih dana. Na stanici u Podgorici, na rijeci Morači, od juče od 12 sati do danas zabilježen je pad vodostaja od oko metar i 15 centimetara. U Danilovgradu je, u istom periodu, vodostaj opao za oko 45 centimetara - kazao je Kalač u Jutarnjem programu RTCG-a.
Dodaje da je jedino povećanje zabilježeno na Skadarskom jezeru, gdje je nivo vode od juče u podne porastao za oko 25 centimetara.
Govoreći o situaciji na sjeveru zemlje, Kalač ističe da je došlo do stabilizacije i da su glavni vodotoci u tom dijelu Crne Gore trenutno prilično stabilni.
Reporterka RTCG javlja da je situacija na Skadarskom jezeru mirna. Nakon obilnih padavina, hidrološka situacija se pažljivo prati, ali za sada nema razloga za paniku.
Kako javlja, iz Službe zaštite i spašavanja poručuju da je nivo Skadarskog jezera trenutno u granicama povoljnog i da situacija nije alarmantna.
Ipak, nadležne službe rade u pojačanom režimu, s obzirom na to da se posebna pažnja posvećuje mogućem prilivu vode iz regiona, prije svega iz rijeke Drim, gdje je najavljeno kontrolisano ispuštanje vode iz hidroelektrana.
Građanima se savjetuje da se ne zadržavaju na obali Skadarskog jezera, iako je trenutno stanje stabilno, te da prate preporuke nadležnih službi.

Kalač: Vodostaji u padu širom Crne Gore, Skadarsko jezero jedino bilježi rast

U Crnoj Gori se tokom jutra ili prijepodneva mjestimično očekuju snijeg i susnježica, u nižim predjelima na jugu kiša, a u drugom dijelu dana postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus sedam do 11 stepeni.

Na sjeveru veoma hladno, u drugom dijelu dana razvedravanje

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation