Aktuelna dešavanja u Crnoj Gori udžbenički su primjer islamofobije - ocijenio je istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a nakon što su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.
Prekić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, poručio da niko ne bi ni trebalo da ima dileme kuda to vodi.
- Mislim da je ovo moglo da iznenadi samo nekoga ko nije želio da vidi istinu. O tome sam često i ranije govorio. Mislim da su one slike koje smo gledali na ulicama u suštini većinska Crna Gora i da je to ono što mi sebi ne želimo da priznamo - smatra istoričar.
<h2>ZABLUDA</h2>
Često, kaže, govori da su ljudi, zamišljeni u neke romantičarske demokratske ideje, sami sebe, a onda i one oko sebe, ubijedili da je Crna Gora demokratska, prozapadna, pluralistička zemlja.
- Mislim da je to jedna velika zabluda, zato što je u istorijskom razvoju Crne Gore prozapadna orjentacija incident, a nikako pravilo - istakao je Prekić.
Prozapadna orjentacija Crne Gore nije, cijeni on, urađena sistemski - već je sve bazirano na parolama.
- Mislim da tu odgovornost snose političke elite. Prije svega one koje su bile na vlasti prije 2020. godine, zato što se stvari nijesu rješavale suštinski. Emancipacija i demokratizacija društva nije bila suštinska i stvarna nego je više bila na nivou forme i parole. Druga strana političkog spektra je ono što se dešavalo nakon 2020. godine, kada imamo dolazak na vlast desničara i konzervativaca, od kojih se ove stvari mogu očekivati. Treća kategorija su oni koji su normalizovali ovo - objašnjava Prekić.
<h2>ODGOVORNOST PARTIJA MANJE BROJNIH NARODA I EU PARTNERA</h2>
On odgovornost vidi i kod partija manje brojnih naroda.
- Zato što su oni posljednji koji su imali pravo da normalizuju ono što je desničarski narativ. Međutim, i tu imamo problem. Problem klerikalnog, desničarskog potencijala u Crnoj Gori ne možemo samo vezati za jednu nacionalnu grupu, kako se često postavlja problem. To su nam i ove posljednje demonstracije pokazale - naveo je Prekić.
U ovim izlivima fašizma smo, ukazuje on, u prvim redovima imali i likove koji su nosili majice Krsta Zrnova Popovića.
- Tu vi vidite da je taj desničarski potencijal jednako jak i u dijelu srpskog nacionalnog korpusa, i crnogorskog, i bošnjačkog i albanskog. Tako da mislim da je taj problem mnogo veći i opasniji. Ono što smo vidjeli na ulicama je po mom dubokom uvjerenju većinska Crna Gora - rekao je Prekić.
Nije mala odgovornost, podvlači Prekić, ni evropskih partnera.
- Naši međunarodni partneri uporno pokušavaju od vuka da naprave vegetarijanca. To je nemoguće. I dok ne budu insistirali na onome što su vrijednosti, ove stvari će ići u ovom pravcu i meni tu nema ništa nepoznato ni nejasno, nego je to samo posljedica onoga što smo gledali u prethodnom periodu - jasan je istoričar.
Crnogorsko društvo bi trebalo, poručuje, da prizna da boluje od prošlosti, ali je, smatra on, problem što mi to još ne želimo da priznamo.
- Kreiranje društvene platforme, zasnovane na obrazovanju, nauci i zdravom sistemu vrijednosti, uz prihvatanje problema i suočavanje sa prošlošću je jedini put do ozdravljenja crnogorskog društva - stava je istoričar.
<h2>SPORNA NAGRADA KARADŽIĆU TREBALO DA OSTANE KAO PEČAT JEDNOG VREMENA</h2>
Osvrnuvši se i na oduzimanje književne nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Prekić je rekao da mu je nije trebalo oduzeti jer bi ona trebalo da ostane kao pečat jednog vremena.
- Isto kao što će ova odluka predsjednika (Jakova) Milatovića da dodijeli orden Amfilohiju ostati pečat jednog vremena i istorijska činjenica, koja će pokazati karakter, namjere i suštinu političkih elita na vlasti. Jer ono što revizionisti ne razumiju je da, ono što je prošlost, oni ne mogu izmijeniti. Ali će svojim djelovanjem ostaviti dovoljno materijala nekim budućim istoričarima da svjedoče i da pišu o vremenu u kojem smo mi živjeli. Sve to jeste teško i mučno, ali je djelotvorno - naglasio je Prekić.
Dobro je, dodaje on, što se sve ovo dešava - jer su konačno maske pale.
Siguran je da ove retrogradne ideje i njihovi propagatori nikada ne mogu pobijediti, ali je problem, ističe on, što će štetu koju one prave, morati da plate građani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prekić: Aktuelna dešavanja su udžbenički primjer islamofobije

Veliki je blagoslov danas biti u Kolašinu, ispred Crkve Svetog Dimitrija, gdje je upriličeno otkrivanje i osvećenje spomenika blaženopočivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Amfilohiju - poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fotkriven-spomenik-amfilohiju-u-kolasinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njegov nasljednik, mitropolit Joanikije, ovom prilikom odlikovao je Matiju Bećkovića kojeg je Mandić nazvao „najvećim živim srpskim pjesnikom“.
- Koji je ovozemaljsku hrišćansku misiju blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija pretočio u stihove - naveo je Mandić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) i citirao:
„Ali čim se krstnim znakom znamenov’o, 
nema toga ko ga nije kamenov’o; 
i to kamenje posta mu imanje, 
svaki kamen njemu, jedan Hristu manje“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1983159308998086673%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983159308998086673%7Ctwgr%5E9fa9e0324d1510b3ed2ea15bf982593a570fa72c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora će, poručuje Mandić, „zauvijek biti ponosna“.&nbsp;
- Što je imala takvog duhovnog gorostasa koji je čitav svoj život posvetio očuvanju pravoslavnog bića u zemlji i pomirenju sa svim narodima koji žive pod ovim komadićem neba kojim je Bog blagoslovio našu domovinu - naveo je on.

1250x600

1084x550

Mandić: Crna Gora zauvijek ponosna na svog duhovnog gorostasa Amfilohija, najvećeg živog srpskog pjesnika odlikovao Joanikije

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Anja Ivanović

Arnela Hajdarpašić

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

Na sjednici Skupštine opštine (SO) Kolašin, koja će biti održana danas odbornici će razmatrati - i kako se očekuje - usvojiti odluku o podizanju spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću.
Odluku je prethodno odobrilo Ministarstvo kulture i medija, a potpisala ministarka Tamara Vujović. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.
Podrška za podizanje spomen-obilježja stiže od većine odbornika.
Predsjednik Odbora za društvene djelatnosti i odbornik lokalnog parlamenta Željko Vukićević (DNP), kazao je za Portal RTCG da je odluka o spomeniku od velikog značaja za cijeli kraj.
- Na odboru smo jednoglasno podržali ovu inicijativu. Mitropolit Amfilohije je obilježio tri decenije duhovnog vođstva u Crnoj Gori, obnovio preko šest stotina svetinja i vratio narodu vjeru. Uz Patrijarha Gavrila Dožića, on je jedna od najznačajnijih ličnosti koje je dao Kolašin- rekao je Vukićević, dodajući da će gradska biblioteka dobiti "Sabrana djela" Mitropolita Amfilohija kao donaciju.
Odbornik GP URA Miodrag Vlahović, istakao je da, iako Mitropolit Amfilohije zaslužuje poštovanje, lokalna vlast mora paralelno rješavati ključne probleme zajednice.
- Bez obzira na to da li ga je neko volio ili ne, neosporno je da je Mitropolit Amfilohije bio istorijska ličnost. Kolašin treba da ga pamti, ali i da se okrene pitanjima od vitalnog značaja, odlasku mladih, ekonomiji i opstanku grada. Ipak, podržali smo postavljanje spomenika u crkvenom dvorištu- naveo je Vlahović.
Šef odborničkog kluba DPS i SD "Građani" Matija Bulatović, smatra da odluka ima političku pozadinu.
- Smatramo da je ovo politički motivisan potez, jer Skupština nema nadležnosti nad postavljanjem spomenika na crkvenom zemljištu. Vladajuća većina pokušava da skrene pažnju s važnih tema, kao što su pripreme za turističku sezonu i problemi lokalne privrede- rekao je Bulatović.
Iz Demokratske Crne Gore, Zorana Bakić istakla je da se Kolašin ponosi što će imati spomenik svom sugrađaninu.
- Ovo je način da pokažemo koliko smo voljeli i poštovali Mitropolita Amfilohija. On je bio veliki čovjek i duhovnik, a još veći zato što je bio naš, iz Bara Radovića. Spomenik će biti na ponos svim građanima Crne Gore- rekla je Bakić, potvrđujući da će svečano otkrivanje spomenika biti 28. oktobra, u porti crkve Svetog Dimitrija.
Nada Selić odbornik PES-a, naglasila je da Amfilohijev život i djelo ostaju svijetli primjer.
- Bio je posvećen duhovnosti, obrazovanju i humanosti. Nikada nije dijelio ljude za njega su svi bili Božiji. Njegov život je dokaz da prave vrijednosti ne prolaze, i da veličina čovjeka nije u bogatstvu, već u duši- kazala je Selić.
Potpredsjednik Opštine Miodrag Bulatović (SNP) podsjetio je da Mitropolitov doprinos prevazilazi crkvene okvire.
- Amfilohije Radović bio je graditelj ne samo hramova, već mostova među ljudima. Njegov duh i energija utemeljeni su u našem narodu i tradiciji, i to spomenik treba da simbolizuju- rekao je Bulatović.
Odbornik NSD-a, Zoran Đurišić, istakao je da bi spomenik trebalo da stoji u samom centru Kolašina , ne umanjujući značaj crkvene porte , kako bi bio svakodnevni podsjetnik na vrijednosti koje je Mitropolit živio.
- Mitropolit Amfilohije bio je čovjek iz naroda i od naroda, skroman, mudar, širok i postojan. Pored podizanja i obnove velikog broja crkava i manastira u Crnoj Gori, on nikada nije zaboravio Kosovo i Metohiju. Često je odlazio tamo kao utjeha i podrška narodu koji je ostao da živi na tim prostorima, da im pokaže da nijesu zaboravljeni. Bio je pokretač promjena i predvodnik litija u Crnoj Gori koje su ujedinile narod i probudile duh slobode. Smatram da bi njegov spomenik trebalo da stoji u centru grada, da nas, prolazeći pored njega, svaki dan podsjeća zašto vrijedi živjeti, i da nas sjeti da nam je on već utabao staze, samo ih treba slijediti- kazao je Đurišić.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović (PES) ocijenio je da se ovim činom iskazuje poštovanje prema velikoj duhovnoj ličnosti našeg vremena.
- Niko u novijoj istoriji nije sebe toliko žrtvovao za narod kao Mitropolit Amfilohije. Litije koje je predvodio ostale su simbol vjere i slobode, dokaz da narod može biti jedinstven kada ga vodi čist duh- poručio je Ivanović.

Odbornici SO Kolašin danas odlučuju o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću

Vlada je očekivano, nakon Berana, odobrila izgradnju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju i u Kolašinu. Vlast koju su iznjedrile velikosrpske litije, uz podršku Vučićevog patološkog i Putinovog agresorskog režima, na ovaj način se odužuje svom političkom pokrovitelju, saopšteno je iz Građanske inicijative "21. maj".
Istovremeno, kako navode u GI "21. maj" vladajuća većina još jednom potvrđuje da je talac anticrnogorske SPC i produžena ruka beogradskog zavojevačkog nacionalizma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-da-se-u-kolasinu-podigne-spomenik-amfilohiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Time će, napominju u saopštenju, spomenik dobiti neočetnički mitropolit, protivnik obnovljene crnogorske države i crnogorske nacije, etnofiletista i islamofob.
- Kada ova vlast bude smijenjena spomenik treba preseliti tamo gdje mu je mjesto. U Dodikov četnički entitet ili u centar Beograda čiju je zločinačku, osvajačku i šovinističku politiku podržavao - zaključeno je u saopštenju.

GI "21. maj": Kada ova vlast bude smijenjena spomenik Amfilohiju treba preseliti tamo gdje mu je mjesto

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Bronzana statua visine preko četiri metra, širine metar i 60 centimetara, na postolju obloženim mermernim pločama - tako će izgleda prvi spomenik mitopolitu Amfilohiju u Beranama. To je predviđeno Odlukom o izgradnji obilježja, usvojenoj na sjednici Skupštine opštine.&nbsp;
- Spomenik će biti postavljen u gradskom parku pored hrama u samom centru Berana. Velika je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija koje je dalo sve potrebne saglasnosti - rekao je Nikola Urošević iz Sekretarijata za kulturu, omladinu i odnose sa NVO.
Odluka je usvojena glasovima parlamentarne većine. U opizicionom DPS-u bili su uzdržani tokom glasanja.&nbsp;
Odbornici Bošnjačke stranke i Pokreta “zato što volim Berane” nijesu prisustvovali sjednici Skupštine opštine.
Minulog mjeseca, usvojen je i Program od podizanju spomenika, koji je ranije aminovala Vlada.

Spomenik Amfilohiju u Beranama biće visok četiri metra

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Ministarstvo kulture i medija da poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama, te da u zakonskom roku odgovori na zahtjev za slobodan pristup informacijama poslat 20. septembra, kojim su tražili da im dostave sve relevantne dokumente i informacije o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ukazao je da zakonski rok za dostavljanje odgovora ministarstva ističe u ponedjeljak.
- Iako smo javno apelovali na ministarstvo da ne čeka krajnji zakonski rok za dostavu informacija, te da o ovoj temi informiše ne samo nas već brojne zainteresovane medije i opštu javnost, do danas na našu adresu nije stigao nikakav odgovor - istakao je Koprivica.
Podsjetio je da su tražili vjerodostojne kopije: prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21.08. koje je poništeno; zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja; kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev; kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.&nbsp;
- U demokratskim i uređenim zemljama odluke se donose na osnovu propisa, pravila i procedura. Građani/ke imaju neotuđivo pravo da znaju jesu li procedure poštovane, kako je tekao proces, kakvi su bili stavovi članova stručne komisije Ministarstva, te na osnovu čega i zašto je u toku jednog poslijepodneva došlo do promjene odluke - naveo je izvršni direktor CDT-a.
On je podvukao da nedostatak informacija ili prikrivanje ključnih podataka ne samo da urušava povjerenje građana/ki u institucije, već otvara prostor za manipulacije, netransparentne pritiske i zloupotrebu moći.&nbsp;
- U građanskoj i pravno uređenoj državi, odluke se ne smiju donositi na osnovu zahtjeva i pritiska bilo koje interesne grupe, posebno vjerskih zajednica, već isključivo u skladu sa zakonom, stručnošću i jasnim javnim interesom. Svako odstupanje od ovih principa predstavlja opasnost za demokratski poredak i vodi nas prema neodgovornom vladanju zasnovanom na pogodovanju određenim interesima, umjesto na poštovanju pravne države - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Ministarstvo da objavi dokumentaciju o davanju saglasnosti za spomenik Amfilohiju

Za vrijeme SFRJ, Crna Gora je bila najmanje religiozna, najateističkija republika. Dolaskom Amfilohija u Crnu Goru prije više decenija počinje klerikalizacija društva, obračun sa komunističkom ideologijom i poništavanje svega što se tiče emancipacije Crne Gore, Crnogoraca kao nacije, i Crne Gore kao države. Upravo kao simbolu obračuna sa tim prethodnim sistemom, spomenik mu danas dižu oni koje je on doveo na vlast prije četiri godine, i sam taj čin predstavlja završni obračun sa prethodnim sistemom i nametanje novog putem klerikalizma i četništva.
Ovo je u Drugačijoj radio vezi kazao Marko Špadijer, višegodišnji sekretar Matice crnogorske i glavni urednik časopisa Matica, ali i nekadašnji funkcioner vlasti za vrijeme čijeg trajanja je Crna Gora izgrađena, infrastrukturno i instutucionalno.
Špadijer je ocijenio i da politika u Crnoj Gori nakon „oslobođenja“ 2020. godine više nije ozbiljna politika, već politički kič, djelovanje od danas do sjutra sa liderima koji se ne pridržavaju principa, i koji gledaju ko će koga prevariti i kako će se to desiti.
Upitan da li je spomenik Amfilohiju kao obožavaocu Draže Mihajlovića isto što i spomenik Draži – rehabilitacija četništva u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako to jeste tako, uz ogradu da Crna Gora kasni sa fašizacijom, tj. četništvom, jer je zadržala neke elemente antifašizma.
- Dok su drugi ranije srušili spomenike, promijenili nazive ulica, škola, u tom formalnom simboličkom smislu se razračunali sa komunizmom i ličnostima koje su njih personifikovali, Crna Gora je nekako je održavala neku vrstu civilizovanog odnosa prema prošlosti. Malo po malo se to krunilo i sada dolaze ti posljednji udarci koji bi trebalo, po njihovom, da završe taj proces i taj dio sa Amfilohijem Radovićem, sa spomenikom, je dio toga procesa - kazao je Špadijer.
Prema njegovim riječima, Amfilohije personifikuje pojavu anitikomunizma ali i anticrnogorstva.
- Tu je njegova specifičnost u odnosu na ove druge borce za novi poredak. I on ustanovljava, temeljito, stari sistem četništva gdje se poništava sve što je vrijedilo, što je bilo emancipatorsko za Crnu Goru, i vraća se na neki njihov početak - rekao je Špadijer.
Takođe je kazao i da su na vlasti ljudi koje podržava SPC, te da svi oni, od predsjednika države do ministara i lidera prosrpskih partija podržavaju ideje suprotne od modernih, savremenih, i da svojim djelovanjem vraćaju na nazadnjaštvo i neku vrstu srednjeg vijeka.
- Već je sve postalo i tužno i opasno. U toj atmosferi uzdizanja u kult jedne ličnosti koja je rušilačka za Crnu Goru, normalno je da se pojavi ideja o dizanju spomenika - ocijenio je Špadijer.
Prema njegovim riječima, napuštanje sjednice Vlade od strane ministara iz redova partija manje zastupljenih naroda, uoči glasanja za podizanje spomenika Amilofiju, bilo je za očekivati.
- Moglo se očekivati da oni napuste sjednicu, a pogotovu sjednicu za koju nijesu bili informisani šta će se dešavati niti su imali bilo kakve informacije nego su bili zatečeni, oni su bili tu da glasaju, što su odbili da urade. Što se tiče tih partija, i njihovog ulaska u vladu, uvijek su te stranke viđeli u tome da su uz vlast neki interes. I to je legano i legitimno. Uvijek će imati političku, praktičnu potrebu da su uz vlast kako bi mogli da za svoje birače obezbjede neki benefit. E, ovo sa Amfilohijem je prevršilo mjeru i oni su napravili jedan gest nesaglasnosti sa tim postupkom ali, ne vjerujem da će napustiti vladu - ocijenio je Špadijer.
On je kazao i da je Crna Gora bila zemlja u kojoj je postojao sklad manjina i većinskog crnogorskog naroda, što se pokazalo i kroz vrijeme, ocjenjujući da je to bilo dobro za zemlju i njenu koheziju.
- Od tih izazova spoljnih, unutrašnjih itd, manjinski narodi su počeli da preferiraju druge – svoje matične države i počinje da se razbija jedinstvo države, a to je opasno. U ovom slučaju se desilo da su se oni spojili sa vlastima, ali ja ne vjerujem u naivnost lidera jer oni dobro znaju kuda ide Srpski svet i kuda ide velikosrpska politika, mislim da oni gledaju dokle mogu izdržati a da njima bude od koristi - istakao je Špadijer.
Govoreći o SPC, on je kazao kako je riječ o paravojnoj i parapolitičkoj organizaciji čiji je posao da održava idejno i duhovno jedinstvo jednog naroda, a što je definisano i u Ustavu države Srbije.
- Specifičnost SPC u Crnoj Gori je ta što ova organizacija neće da dobije samo svoju pastvu, svoje vjernike, nego hoće da dobije državu. Oni pretenduju na državu. Vjernici su tu njima nešto što je uzgredno ili nešto što mogu da dobiju malim ustupcima, ili nekim idejnim jedinstvom oko meni nejasnih ciljeva - kazao je Špadijer.
Ocjenjujući trodecenijsku vlast, smijenjenu 2020. godine, Špadijer je istakao kako je ta politička struktura mnogo dobrih stvari napravila za Crnu Goru, ali da je u potpunosti promašila u odnosu prema SPC, ali i prema CPC.
- Moje viđenje je da je država omanula, da je računala na svoju snagu u odnosu na crkvu, i prepustila ne samo svoja groblja, a to je nonsens da sad crkva ili seosko groblje za koje se zna ko ga je gradio, prepisuju se na crkvu druge države. Ne znam ima li takvog primjera sem u nekim kolonijalnim sistemima. Ali mislim da su oni računali da to nije važno ili su računali da će napraviti neku crkvu jer je to njihova ideja bila koja će pomiriti SPC i CPC koju su držali na margini - objasnio je Špadijer.
Govoreći o lažnom narativu o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako su eventualno bili ugroženi samo oni politički Srbi, koji su htjeli da uđu u vlast a nije im moglo biti.
- Uzmite primjer - Srbija i Crna Gora. Crnogorci u Srbiji. Prije deset godina ih je bilo 140.000 po popisu, po posljednjem – 20.000. Dakle, sedam puta je manje Crnogoraca. Nema te politike sem politike asimilacije koja može to napraviti. Znači da je u toku nacionalistički proces u Srbiji i oni smatraju da je to normalno. U Crnoj Gori, u isto vrijeme, sa 7-8 posto Srba došlo se do 30 i nešto odsto. Kakva je to logika da raste broj onih koji su navodno ugnjetavani, nipodaštavani, onemogućavani u svim svojim pravima - retorički je pitao Špadijer.
Ipak, kako je rekao, nakon tri decenije jedne vlasti, došlo je do zasićenja jednim sistemom, načinom vladanja, bilo je dosta nezadovoljnih, ali i spavača, vezanih za obavještajne, intelektualne i dr. centre, iz Beograda.
- Litije su bile pokret koji je bio dobro organizovan. Vlast, da je ona bila takva kakvom je prikazuje SPC, vlast koja ne trpi konkurenciju, a tada je tada imala svoju vojsku, policiju, mogućnost da razori jedan pokret u samom početku, ne bi dozvolila da on naraste, naravno sa spoljnim ohrabrenjima, sa spoljnjom pomoći, i to je izraslo u jedan pokret koji je srušio u krajnjoj liniji vlast koja je do tada bila - kazao je Špadijer.

Špadijer: SPC je paravojna i parapolitička organizacija, spomenik Amfilohiju danas dižu oni koje je on doveo na vlast

Centar za demokratsku tranziciju je danas od Ministarstva kulture i medija zahtijevao da im na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dostave sve relevantne dokumente i informacije o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
- Prema našim saznanjima, mediji ne mogu doći do tih informacija, već im je Ministarstvo dostavilo samo rješenje o poništenju prvobitnog rješenja - navodi se u objavi CDT-a na društvenoj mreži X.
Oni pozivaju Ministarstvo da im na zahtjev odgovori ne čekajući krajnji zakonski rok, kao i da ove važne informacije o pitanju od izrazitog javnog interesa učini dostupnima medijima i civilnom društvu.
- To je način da pokažu otvorenost, inkluzivnost i posvećenost demokratizaciji društva, kojima se rado hvale - dodaje se u saopštenju CDT-a.
Tražili su, kažu, vjerodostojne kopije: prvobitnog rješenja od 21.08. koje je poništeno; zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja; kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev; kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
- Ova država ima neke propise, pravila i procedure u kojima se donose odluke. Građani imaju pravo da znaju jesu li te procedure poštovane, kako je tekao proces, kakvi su stavovi članova stručne komisije Ministarstva, i kako je i zašto došlo do preokreta. U građanskoj državi odluke se ne bi smjele donositi na osnovu zahtjeva i pritiska vjerskih zajednica - podvukli su u CDT-u.

CDT od MKM traži sva dokumenta u vezi sa podizanjem spomenika Amfilohiju

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Tag: spomenik-amfilohiju