Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije, čime je potvrđena zajednička posvećenost unapređenju digitalnih usluga, jačanju elektronske uprave i stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede u Crnoj Gori, saopšteno je iz MJU.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da potpisivanje Sporazuma predstavlja mnogo više od formalnog dokumenta, naglašavajući da je riječ o simbolu uspješnog partnerstva, uzajamnog povjerenja i zajedničke vizije Crne Gore kao modernog, sigurnog i prosperitetnog društva.
- Digitalizacija javne uprave nije cilj sama po sebi, već sredstvo za efikasnije, transparentnije i dostupnije usluge građanima i privredi. Ovim sporazumom stvaramo snažan okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta- kazao je Dukaj.
On je naglasio da Privredna komora Crne Gore, kao ključni predstavnik poslovne zajednice, ima nezamjenjivu ulogu u procesu digitalne transformacije, ističući dosadašnju uspješnu saradnju javnog i privatnog sektora, uključujući aktivno učešće predstavnika privrede u radnim tijelima Ministarstva javne uprave.
Sporazum obuhvata ključne stubove savremenog razvoja, među kojima su digitalna transformacija i infrastruktura, razvoj digitalnih vještina i kompetencija, sajber bezbjednost, interoperabilnost i vještačka inteligencija. Kroz ove oblasti biće postavljeni temelji društva spremnog za izazove globalne ekonomije, uz jačanje pozicije Crne Gore kao pouzdanog međunarodnog partnera.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, naglasila je da je digitalna transformacija jedan od ključnih preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede.
- Privredna komora snažno podržava inicijative koje vode ka modernizaciji administrativnih procesa i smanjenju poslovnih barijera. Ovaj sporazum predstavlja važan okvir za konkretnu saradnju koja će omogućiti brže, jednostavnije i efikasnije usluge za privredne subjekte- kazala je Drakić.
Sporazum ima za cilj intenziviranje saradnje između javne uprave i privrednog sektora kroz razmjenu znanja i iskustava, razvoj digitalnih rješenja, podsticanje inovacija, implementaciju evropskih direktiva, promociju domaćih ICT kompanija, kao i zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima i forumima.
Poseban akcenat biće stavljen na digitalnu transformaciju usluga od značaja za privredu, unapređenje interoperabilnosti informacionih sistema i jačanje digitalnih kompetencija zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Potpisnici Sporazuma saglasni su da digitalizacija predstavlja ključni faktor održivog ekonomskog razvoja i konkurentnosti, te da će zajedničkim aktivnostima doprinijeti stvaranju transparentnije, efikasnije i korisnički orijentisane javne uprave.
Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore nastaviće saradnju kroz konkretne projekte, inicijative i programe, s ciljem unapređenja digitalne transformacije Crne Gore i stvaranja uslova za snažniji razvoj domaće i strane privrede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obišao je Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj, gdje je vrijeme proveo u druženju sa djecom, obilasku smještajnih jedinica i razgovoru o temama važnim za njihovo obrazovanje, razvoj i slobodno vrijeme.
Kako se navodi u saopštenju, u razgovoru sa direktoricom Marelom Savić i zaposlenima razmotrene su potrebe korisnika Doma i planovi za unapređenje uslova za život i razvoj djece.&nbsp;
Posebna pažnja, navode, posvećena je obrazovnoj podršci, kvalitetu usluga i kontinuiranoj podršci stručnim timovima.
- Crna Gora je jedna velika porodica, zajednica svih nas, u kojoj niko ne smije biti sam - poručio je predsjednik, naglašavajući da svako dijete zaslužuje da se osjeća viđeno, uvaženo i voljeno.
Posjeti se pridružio i Savjet omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, čiji su članovi proveli vrijeme sa djecom u zajedničkom druženju i razgovorima.
Kao znak podrške i pažnje, predsjednik je, uz podršku donatora iz privrede, obezbijedio novogodišnje paketiće i vaučere za sve korisnike Doma.
Milatović je, kako se zaključuje, zahvalio osoblju na predanom radu i poručio da briga o djeci bez roditeljskog staranja mora biti sistemska i dosljedna, sa vidljivim rezultatima u kvalitetu života svakog djeteta. Posjeta je završena prazničnim druženjem u zajedničkim prostorijama doma.

Milatović obišao Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj: Niko u Crnoj Gori ne smije biti sam

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljena su 11.042 ambulantna pregleda, od čega 1.767 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuto je 1.713 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.431.&nbsp;
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da je prošle sedmice obavljeno 459 operativnih zahvata, od čega 42 u IBD-u.
- Na bolničko liječenje primljena su 774 pacijenta, od čega 102 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 2.843 dijagnostičke procedure, od čega 294 CT i 262 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 575 dijagnostičkih procedura, od toga 45 CT i 50 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovao 6.658 pacijenata i odrađeno 218.577 analiza.
U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 79 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 11 hiljada pregleda

Ništa ne može više da me iznenadi. Čudi me kako im nije izrečena neka mjera klečanja na kukuruzu, ili tako nešto, komentarisao je za Antenu M fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević prvostepenu presudu sudije bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenje u Beranama, Petra Varagića, koji je oslobodio okrivljene Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuka Došljaka optužbi da su ljetos napali fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa potom u crkvu sklonjen spomenik zlikovcu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
Dvojici maloljetnika, petnaestogodišnjaku i sedamnaestogodišnjaku iz Berana, koji su noseći šajkače, tražili od novinara da izbriše fotografije uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću, pri čemu je jedan od njih istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju, izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci.&nbsp;
Sud je utvrdio da su 8. avgusta 2025. godine, na javnom mjestu, maloljetnici vrijeđali fotoreportera DN "Vijesti" Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima. Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreprotera Vijesti. Sud je prihvatio njihove odbrane jer ih oštećeni novinari na pretresu nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak je oslobođen optužbe za fizički napad na novinare Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića. Iako su oštećeni potvrdili da je Došljak bio dio grupe koja je opkolila novinare, sud je ocijenio da „nije sa sigurnošću utvrđeno da je fizički nasrnuo“ na oštećene na način opisan u zahtjevu.&nbsp;
- Sve je jasno iz dosadašnjih postupaka. I za ovaj i za drugi slučaj. I prekršajni i krivični. Izgleda da niko nije kriv. Izgleda da nas gore niko nije napao. Izgleda da je to sve bilo, što se veli u ljubavi, a da je ovo nekakav incident sa nekog drugog mjesta- kazao je Vaisljević Anteni M.
On je komentarisao i to što je Pejovića i Rudovića, nakon oslobađajuće presude trojice okrivljenih, sudija Varagić uputio na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahtjeva.
- Znači, nijesu pronašli da su okrivljeni, a onda je pravna povuka da se pokrene parnični postupak protiv njih. Kako će kolege Boris i Balša da pokrenu postupak protiv nekoga koja je na sudu oslobođen? To je potpuno jedna apsurdna predstava, apsurdno suđenje i jedno apsurdno vođenje kompletnog slučaja napada na nas- kazao je Vasiljević.
Interesantan dio obrazloženja sudije Varagića odnosi se na oduzimanja telefona reporteru Stevu Vasiljeviću, koju je sud pripisao Došljaku. Sud je zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja „fizički napad“, jer nije bilo „kontakta tijelo o tijelo“, već da se eventualno radilo o „drskom ponašanju“. Međutim, kako sud nije, kako piše u obrazloženju, smio dirati u „objektivni identitet optužbe“, Došljak je oslobođen. Sud je i odbranu maloljetnika ocijenio kao usmjerenu na izbjegavanje odgovornosti, a Vasiljević postupanje državnih organa u tom smslu komentariše kao nedopustivo.
- Sud je jasno cijenio u rješenju da je odbrana okrivljenih bila usmjerena ka olakšavanju okolnosti, ili drugim riječima, isto kao što je bio slučaj u krivičnom postupku. Ti ljudi, prosto ne znam kako da nađem drugu riječ, lažu. I, to je okej. Razumijem da okrivljeni ima pravo da se brani i da laže, da radi što god hoće. Ali, ne mogu da razumijem da Tužilaštvo i sud to konstatuju, a da pri tome makar ne pokrenu neke postupke za lažno svjedočenje pred sudom pod zakletvom, ili kakva je već tu zakonska procedura. Ali, očigledno ljudi pričaju stvari koje nijesu istinite, za razliku od nas trojice koji pokušavamo da se držimo istine, što nam je negdje i osnovno načelo profesije. Međutim, istina očigledno nije bitna za predstavnike vlasti- zaključuje Vasiljević.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nedavno je odbacilo i krivičnu prijavu Uprave policije protiv Baranina Vlada Stijovića za krivično djelo prinuda prema fotoreporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću tokom dešavanja.

Vasiljević o presudi u slučaju Gornje Zaostro: Čudi me da im nije izrečena mjera klečanja na kukuruzu

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Tag: sporazum-o-saradnji-u-oblasti-digitalizacije

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Milatović obišao Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj: Niko u Crnoj Gori ne smije biti sam

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 11 hiljada pregleda

Vasiljević o presudi u slučaju Gornje Zaostro: Čudi me da im nije izrečena mjera klečanja na kukuruzu

PRATITE TVe UŽIVO