U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa o profesionlanom životu sportista, izazovima, uspjesima i padovima, samoći, bliskosti među ljudima…
Naši gosti su džudisti Srđan Mrvaljević, Andrija Martinović i Petar Goranović.
U fokusu i tema - Sami, a umreženi - što znači bliskost danas?&nbsp;
O tome ćemo sa Milicom Pušonjić psihološkinjom, Tanjom Bokan odbojkašicom i Bobanom Stanićem aikido majstorom. Gledajte nas od 21 do 23 sata, na Televiziji E.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ljetnje veče na TV E: Profesionalni život sportista, što danas znači bliskost...

Ukupno 21 sportista koji se vraćao sa nacionalnog turnira u Nigeriji poginuo je u saobraćajnoj nesreći, saopštile su tamošnje vlasti.
Agencija za bezbjednost saobraćaja saopštila je da je do nesreće, u kojoj nisu učestvovala druga vozila, „možda došlo zbog umora (vozača autobusa) i prekomjerne brzine“, jer se dogodilo za vrijeme putovanja tokom noći.
Sportisti su se vraćali u Kano, na sjeveru zemlje, sa 22. Nacionalnog sportskog festivala, održanog oko 1.000 kilometara južnije u državi Ogun.
Nigerijski predsjednik Bola Tinubu nedavno je rekao da igre – koje su uključivale mečeve od košarke u invalidskim kolicima do tradicionalnog zapadnoafričkog rvanja – predstavljaju „jedinstvo, snagu i otpornost koji definišu naciju“.
Saobraćajne nesreće su česte na loše održavanim putevima Nigerije, uglavnom zbog prekoračenja brzine i nepoštovanja saobraćajnih pravila.
U Nigeriji se prošle godine dogodilo 9.570 saobraćajnih nesreća u kojima je stradala 5.421 osoba.

Nigerija: U saobraćajnoj nesreći poginuo 21 sportista

Skoro 200 crnogorskih sportista, trenera i sudija podržalo je neformalnu studentsku grupu „Kamo śutra“ koja organizuje proteste u Podgorici nakon masakra na Cetinju u kojem je život izgubilo 13 ljudi, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
- Mi, sportisti/kinje, sportski radnici/e, treneri/ce, sportske sudije/ice, selektori/ke, reprezentativci/ke ovim pismom izražavamo najdublje saučešće porodicama žrtava sa Cetinja. Ujedno, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo Śutra?“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila u našoj Prijestonici Cetinje - navedeno je pismu koje potpisuje 189 sportskih radnika.
Zato, rukovodioce institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti svih naših &nbsp;građana i građanki, ovim pismom i podrškom studentima pozivaju da preuzmu odgovornost za propuste i nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile naš prijestoni grad.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksa Jabučanin, sportski radnik;
2. Aleksa Perišić, rukometaš;
3. Aleksandar Saša Marković, bivši fudbalski sudija;
4. Aleksandra Martinović, fitnes trener;
5. Alen Pepić, sportski radnik;
6. Andrija Islamović, košarkaš;
7. Ante Tonko Miročević, bivši fudbalski reprezentativac i fudbalski trener;
8. Antonio -Toni Petrović, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
9. Baćko Bratičević, automobilista;
10. Balša Radović, fudbaler;
11. Balša Radunović, odbojkaš;
12. Balša Radusinović, fudbaler;
13. Blažo M. Popović, bivši rukometaš i trener;
14. Blažo P. Popović, bivši rukometaš;
15. Bogdan Bogdanović, košarkaš;
16. Bogdan Petričević, rukometaš;
17. Bojan Pavićević, fudbaler;
18. Božidar Bujiša, fudbaler;
19. Božo Brnović, rukometaš; &nbsp;
20. Božo Đurišić, automobilista;
21. Božo Jablan, automobilista;
22. Branka Orović, bivša rukometašica;
23. Branko Đurović, rukometni trener;
24. Budimir Latković, odbojkaški trener
25. Časlav Nikčević, sudija auto trka;
26. Damjan Danilović, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
27. Danijel Furtula, atletičar olimpijac;
28. Danilo Adžić, vaterpolista;
29. Danilo Pajović rukometaš;
30. Darko Brguljan, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
31. Darko Djurković, rukometni reprezentativac;
32. Darko Pejović, rukometni reprezentativac;
33. Dejan Mijanović, automobilista;
34. Dejan Popović, &nbsp;trener boksa;
35. Dejan Vukčević, rukometni trener;
36. Dejo Bulatović, automobilista;
37. Dijana Rastoder, bivša rukometašica;
38. Ðorđo Peruničić, rukometaš;
39. Dragan Peraš, bivši fudbaler i sportski radnik;
40. Dragan Prle Radović, košarkaški trener;
41. Dragan Ražnatović, fudbalski sudija;
42. Draško Brguljan, vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
43. Draško Kaluđerović, rukometni trener;
44. Draško Mrvaljević, bivši rukometni reprezentativac;
45. Đorđije Ražnatović,bivši fudbaler;
46. Đurđina Đina Jauković, rukometna reprezentativka i olimpijka;
47. Đuro Popović, automobilista;
48. Emir Bešlija, sportski radnik;
49. Filip Borozan, rukometaš;
50. Filip Kalačević, fudbaler;
51. Filip Popović, rukometni trener;
52. Filip Racković, rukometaš;
53. Filip Vujović, rukometni reprezentativac;
54. Gojko Ražnatović, fudbalski trener;
55. Goran Lasica, bivši rukometni reprezentativac;
56. Goran Mijanović, automobilista;
57. Goran Petrović, automobilista;
58. Goran Vučković, automobilista;
59. Igor Janković, bivši fudbalski sudija;
60. Igor Marković, bivši fudbaler;
61. Igor Novaković, bivši fudbaler;
62. Igor Vušurović, bivši odbojkaški reprezentativac i olimpijac;
63. Igor-Gile Marković, bivši rukometni reprezentativac;
64. Itana Grbić,rukometna reprezentativka i olimpijka;
65. Ivan Banović, rukometni trener;
66. Ivan Brnović, sportski radnik;
67. Ivan Ćaćić, bivši rukometaš;
68. Ivan Peraš, bivši fudbaler;
69. Ivan Tatar, fudbalski trener;
70. Ivana Vujović, košarkaški trener;
71. Janko Džima Kuzman, trener kik boksa;
72. Jelena Martinović, bivša džudistkinja;
73. Jovan Jocko Marković, fudbalski trener;
74. Jovan Perović, fudbalski trener;
75. Jovan Perunović, automobilsta;
76. Luka Drmac, fudbaler;
77. Luka Laličić, rukometaš ;
78. Luka Špadijer, automobilista;
79. Luka Vujović, rukometni reprezentativac;
80. Luka Vukićević, rukometni reprezentativac;
81. Ljubko Spasić, bivši fudbaler;
82. Ljubo Bogdanović, bivši automobilista;
83. Maja Vicković, džudo trenerica;
84. Marija Marković, sportska radnica;
85. Marko Dapčević, rukometni trener;
86. Marko J. Marković, fudbaler;
87. Marko R. Martinović, rukometni trener;
88. Marko Sekulić,košarkaški trener;
89. Marko Simović, bivši rukometni reprezentativac;
90. Marko Ulićević, sportski radnik;
91. Mašan Jovanović, košarkaš;
92. Mašan Vrbica, košarkaš;
93. Matija Pejović, fudbaler;
94. Mato Kiko Mrvaljević, bivši biciklista;
95. Melić Fahrudin, bivši rukometni reprezentativac;
96. Milan Đuka Đukić, automobilista;
97. Milan Jakšić, automobilista;
98. Milan Miki Raičević, automobilista;
99. Milanka Šćepanović, bivša rukometašica;
100. Milica Vujačić, košarkaška trenerica i bivša reprezentativka CG;
101. Milorad-Miro Vujošević, sportski radnik;
102. Miloš Jabučanin, kondicioni trener;
103. Miloš Latković, košarkaš;
104. Miloš Lopičić, košarkaš;
105. Miloš Simović, bivši odbojkaš;
106. Miloš Stevović, bivši fudbaler;
107. Miloš Vulićević, rukometni trener;
108. Milutin Đukanović, košarkaš;
109. Milutin-Djefi Vušurović, bivši automobilista − šampion Evrope;
110. Miodrag Stanojević rukometaš;
111. Miodrag Stanojević, fudbalski trener;
112. Mirko Damjanović, rukometaš;
113. Mirko Penda, automobilista;
114. Mirko Proroković, košarkaški trener;
115. Mirko Vičević, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
116. Mirko-Mićo Kapisoda, bivši automobilista;
117. Mladen Rakčević, bivši rukometni reprezentativac;
118. Mojaš Radonjić, bivši fudbaler;
119. Nebojša Boljević, automobilista;
120. Nenad Bukilica, sportski radnik u automobilizmu;
121. Nenad-Pajo Brajušković, bivši fudbaler;
122. Nikola Draganić, fudbaler;
123. Nikola Lipovina, rukometni trener;
124. Nikola Mijanović, automobilista;
125. Nikola Milanović, fudbalski trener;
126. Nikola Parača, košarkaš;
127. Nikola -Puja Vujović, bivši rukometni reprezentativac;
128. Nikola Radnjić, automobilista;
129. Nikola Ratknić, košarkaš;
130. Nikola Tripković, fudbaler;
131. Nikola Vukić, rukometaš;
132. Peđa Vujović, sportski radnik u automobilizmu;
133. Perica Radonjić, sportski radnik u automobilizmu;
134. Petar Jovanović, košarkaški trener;
135. Petar Kapisoda, bivši rukometni reprezentativac i olimpijac;
136. Petar Kustudija, fudbaler;
137. Petar Pero Vujović, trener boksa;
138. Petar Popović, košarkaški reprezentativac;
139. Petar Radoičić rukometaš;
140. Petar Vujanović, bivši rukometaš;
141. Rade Đurović, automobilista;
142. Radoje Vuković rukometaš;
143. Rajko Popović, rukometni trener;
144. Ranko Janković, sportski radnik;
145. Ratko Djurković, bivši rukometni reprezentativac i olimpijac;
146. Ratko Marković, bivši rukometaš;
147. Sava Nikčević, automobilista;
148. Savo Vujović, rukometaš;
149. Slobodan Borozan, sportski radnik;
150. Slobodan Bulajić, rukometaš;
151. Slobodan Perišić, fudbaler;
152. Snežana Damjanac, bivša rukometna reprezentativka;
153. Srđan Mrvaljević, bivši vicešampion svijeta u džudou;
154. Sreten Mrvaljević, bivši košarkaš;
155. Stevan Vujović, rukometni reprezentativac;
156. Stevo Knežević, sportski radnik i džudo trener;
157. Tatjana Brnović, rukometna reprezentativka i olimpijka;
158. Tripo Pinjatić, automobilista;
159. Vanja Mudreša, košarkaška trenerica i bivša reprezentativka CG;
160. Vasilije Ivančević, košarkaš;
161. Vasilije Jakšić, automobilista, evropski prvak iz 2022 godine;
162. Vasilije Kaludjerović, rukometni reprezentativac;
163. Vaso Ćeranić, rukometni trener;
164. Veljko Uskoković, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
165. Vesko Krivokapić, košarkaški trener;
166. Vesko Perović, automobilista;
167. Vesko Spasić, bivši fudbaler;
168. Vjekoslav Pasković, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
169. Vladan Tatar, fudbalski trener;
170. Vladan Turčinović košarkaški trener;
171. Vladimir Burić, automobilista;
172. Vladimir Savićević, fudbalski trener;
173. Vlado Boljević, automobilista;
174. Vlatko Mašanović, automobilista;
175. Vuk Latković, bivši rukometaš;
176. Vuk Mrvaljević rukometaš;
177. Vuk Pejović, sportski novinar;
178. Vuko Borilović, rukometaš;
179. Vuko Borozan, rukometni reprezentativac;
180. Vuko Vicković, fudbaler;
181. Vukotić Marko, trener;
182. Vušurović Tatjana, sportska radnica;
183. Zdravko Radić, bivši vaterpolo reprezentativac i olimpijac;
184. Zoran Martinović, odbojkaški trener;
185. Zoran Roganović, rukometni trener;
186. Žarko Miranović, sportski novinar;
187. Željko Bato Banićević, bivši automobilista;
188. Željko Lučić, bivši fudbaler i sportski radnik;
189. Željko Ziko Petričević, bivši rukometaš.
Kako su kazali iz grupe "Kamo śutra", U pitanju je inicijalni spisak.&nbsp;
- Svi zainteresovani sportisti/kinje, sportski radnici/e, treneri/ce, sportske sudije/ice, selektori/ke, reprezentativci/ke, koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com - kazali su iz ove organizacije.
&nbsp;

Studente podržalo skoro 200 sportista, sudija i trenera: Nadležni da preuzmu odgovornost za propuste

Crnogorski sportisti su naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti proglašenja najboljih sportista i nacionalnih selekcija Crne Gore u 2024. godini u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Tom prilikom, on je kazao da svečanost kada proslavljamo ostvarene vrhunske sportske rezultate u godini za nama, osim što je prilika da odamo priznanje najboljima, prilika je da se podsjetimo koliko su sport i sportski uspjesi važan dio našeg društva, jer naša država, iako mala, u svijetu je prepoznata kao veliki rasadnik sportskih talenata.
- Sport je mnogo više od igre, a upravo vi, dragi sportisti to najbolje znate. On je simbol ljudske snage, duha i težnje ka savršenstvu. Na sportskom terenu nema prečica, nema olakšica. Svaka pobjeda, svaki rekord i svaka medalja rezultat su neumornog rada, discipline i upornosti. Sportisti nas uče kako se nositi s izazovima, kako ustati nakon pada i teških momenata, ali i kako uporno težiti cilju koji se ponekad čini nemogućim - kazao je Milatović.
Istakao je da iza svakog uspjeha stoje dani i godine treninga, odricanja i požrtvovanja, te da znoj, bol i umor koje su sportisti osjetili na putu do uspjeha odraz su njihove snage i volje, bez čega svi ovi rezultati ne bi bili mogući. 
- Vaši uspjesi dokaz su da trud uvijek pronađe put do nagrade i vаše zalaganje je potvrda da svaki napor ima smisao i da je svaki san ostvariv ako se dovoljno vjeruje i radi na njemu. Upravo su sportisti naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate - rekao je Milatović.
U svom obraćanju osvrnuo se i na one čiji se rad, kako je kazao, često ne vidi, ali su neizostavan dio svakog uspjeha.
- To su vaši treneri, porodice, prijatelji, kao i sportski savezi i institucije. Njihova podrška, vjerovanje u vas i neprestano ohrabrivanje sastavni su dio ovih dostignuća. Ovo je i njihov trenutak, jer je svaki vaš korak ka pobjedi bio praćen njihovom ljubavlju i brigom - naveo je Milatović.
Poručio je da u momentima dok slavimo uspjehe i najbolje u godini za nama, ne smijemo zaboraviti da je svaka godina prilika za nove izazove.
- Zato, sa ovog mjesta pozivam donosioce odluka, da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate, donoseći radost svima nama. Na kraju, dragi sportisti, neka vam ova priznanja budu podstrek na putu uspjeha, da nastavite još hrabrije, posvećenije i odlučnije da se borite i znajte da ćemo vas mi pratiti, bodriti i vjerovati u vas - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović na svečanosti COK-a: Crnogorski sportisti naši najbolji ambasadori

Recept za dvije porcije (bez proteina, sa puterom):
	•	2 jaja
	•	80g grčkog jogurta (0% masti ili običan)
	•	60ml biljnog mleka (ili običnog)
	•	60g brašna (npr. speltino, ovseno, pšenično ili bezglutensko)
	•	30g crne čokolade (min. 70%) – sitno nasjeckane ili u kapljicama
	•	1 ravna kašičica praška za pecivo
	•	1 kašičica putera (za pečenje)
Topping (po želji): banana, keks, proteinski ili obični čokoladni puding
Uputstvo: Umuti jaja i dodaj grčki jogurt, mleko i brašno. Dodaj prašak za pecivo i čokoladu, pa sve dobro sjedini. Na srednje jakoj vatri zagrij tiganj i otopi kašičicu putera. Sipaj smjesu u obliku manjih palačinki (ili jedne veće). Peći 2–3 minuta sa svake strane dok ne porumene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkaH1gmv46Ng&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sandra i Luka kuvaju za vas: Recept za proteinske palačinke

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je novinarima u predsjedničkom avionu da prekid vatre između Izraela i Hamasa još važi i dodao da neće ukidati carine Indiji dok ne prestane da kupuje rusku naftu.
- Da, još važi - odgovorio je Tramp na pitanje novinara važi li još prekid vatre.
Osim toga, rekao je da vođe Hamasa nisu umiješani u navodna kršenja primirja, nego da su odgovorni "neki pobunjenici iz tog pokreta".
- No, ko god to bio, situacija će se riješiti na ispravan način. Riješiće se oštro, ali ispravno - dodao je Tramp.
Izrael je u nedjelju uveče objavio da je prekinuo avion napade u Gazi te da je na snazi primirje, nakon vazdušnih napada na ciljeve Hamasa, koji je optužio da je napao izraelske vojnike. To je prvo kršenje vatre tih razmera otkako je 10. oktobra primirje stupilo na snagu.
<h2>Carine Indiji neće se ukidati</h2>
Tramp je ponovio da mu je indijski premijer Narendra Modi rekao da će Indija prestati da kupuje rusku naftu, upozorivši da će Nju Delhi i dalje plaćati "vrlo visoke" carine ne dogodi li se to.
- Razgovarao sam sa indijskim premijerom Modijem, koji mi je rekao da neće biti toga s ruskom naftom - rekao je Tramp.
Pitanje ruske nafte bila je jedna od glavnih smetnji za Trampa u dugotrajnim pregovorima s Indijom. Polovina od carina u iznosu od 50 posto na indijsku robu odgovor je na kupovinu ruske nafte. Američka vlada tvrdi da je prihod od nafte glavni izvor finansiranja rata koji Rusija vodi u Ukrajini.

Tramp: Primirje između Izraela i Hamasa još važi

&nbsp;U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a vidljivost je smanjena, saopšteno je uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
&nbsp;Oni su upozorili da su mogući sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
&nbsp;Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 13 i od 15 do 19 sati.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Slijepač most - Ribarevina, biće zbog rekonstrukcije obustavljen od deset do 13 i od 15 do 18 sati, za sve kategorije vozila.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a van termina od sedam do devet sati i od 12 do 14 sati, povremeno će biti i obustavljan, ali ne duže od sat.
&nbsp;Na magistralnom putu M-2, u Virpazaru, na dionici Virpazar - Sotonići, zbog adaptacije kosine vozila saobraćaju naizmjenično od 24 do šest sati.
&nbsp;Vozila na magistralnom putu M-2, na dionici Bijelo Polje (obilaznica) - Barski most u mjestu Nikoljac, saobraćaju jednom trakom naizmjenično.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Na magistralnom putu M-6, na dionici Žabljak - Šavnik, saobraćaj je od sedam do 17 sati povremeno promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak -Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi suvi, vidljivost smanjena

Suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenović odgođeno je u Višem sudu za 6. novembar zbog izostanka člana vijeća sudije Almira Đokaja.
Sudija Đokaj nije došao na ročište zbog zdravstvenih problema člana familije.
Na današnjem suđenje sa iznošenjem odbrane trebalo je da završi Čađenović a i bilo je planirano saslušanje dva svjedoka - tužiteljke Mire Samardžić i Zdravka Nedović.
Lazović, Katnić i Čađenović kategorično su negirali navode optužnice koja ih tereti da su službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.

Odgođeno suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenović za 6. novembar

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Farma

Stanje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi - naročito u manastirima – korumpirano je, duhovno prazno i moralno razoreno. Umjesto mjesta duhovne obnove, mnogi manastiri postali su utočišta za razne oblike manipulacije, licemjerja i devijantnog ponašanja. Ono što se spolja prikazuje kao „duhovnost“, često je samo maska iza koje se krije borba za moć, novac, seksualnu dominaciju i psihološku kontrolu – saopštio je generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, nekadašnji svještenik Crkve Srbije, na sastancima u Turskoj, u Instanbulu, gdje boravi na poziv, kako je istakao u saopštenju, više osoba iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. On je i u avgustu bio u Turskoj, kada je, podsjeća u saopštenju, „kao svjedok najtežih krivičnih djela unutar Srpske pravoslavne crkve, međunarodni aktivista i generalni sekretar organizacije Savez kršćana Hrvatske, imao priliku da“ održi niz sastanaka „sa uglednim ličnostima iz javnog života i medija u Turskoj“. <h2>OBMANJIVANJE VJERNIKA</h2> - Tokom te posjete Istanbulu, uručio sam zvanično pismo vaseljenskom patrijarhu, kojim sam ukazao na ozbiljne probleme i nepravilnosti unutar SPC, ali i izrazio potrebu za širim dijalogom o pitanjima pravde, istine i odgovornosti unutar crkvenih struktura – ističe u saopštenju i dodaje da je primio novi poziv za nastavak razgovora sa predstavnicima iz Turske, uključujući i bliske saradnike Vaseljenske patrijaršije. Poručio je da nastavljaju da grade „mostove razumijevanja, uz puno poštovanje prema duhovnim autoritetima i uz nadu da će istina i pravda prevladati, u interesu svih vjernika i građana“. - Opšti zaključak je nedvosmislen, SPC, kakvu danas poznajemo, često se percipira kao vjekovni stub identiteta i duhovnosti srpskog naroda. Međutim, oblik u kojem je institucionalno djelovala tokom 20. vijeka, posebno u periodu nakon Drugog svjetskog rata, nosi sa sobom slojevitu i manje poznatu istoriju. SPC u pojedinim fazama svoje novije istorije bila je dio šireg sistema kontrole društva. Riječ je o političko-bezbjednosnoj tvorevini iz perioda kada su uniforma i mantija često služile istom gospodaru. Danas svjedočimo raspadanju crkvene strukture Beogradske patrijaršije na svim nivoima: i moralnom i vjerskom. Ali to nije nusprodukt sadašnjosti, već posljedica sjemena koje je komunistička UDBA posijala u zenitu svoje vladavine na jugoslovenskim teritorijama. I mnogi koji su danas revnosni vjernici, molitvenici, parohijani ili jednostavno adepti ove organizacije, nijesu svjesni, jer im niko ništa o tome nije rekao niti objasnio, da crkva ne postoji, da suštinski od osnivanja do danas ona nikad nije bila vjerska zajednica – saopštio je Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251019081052_478d8ed3842e1fb3c14cc64d55ff36d3d0f7070498f9db0c5545ce39f574e6b2" data-rendition-name="original" width="1159" height="597" loading="lazy" alt="Vaseljenska patrijaršija"> <figcaption>Vaseljenska patrijaršija (Foto: Crkva Srbije)</figcaption> </figure>  Uloga svještenika, prema njegovim riječima, danas je - obmana, da vas natjeraju da uzimate vjerske istine zdravo za gotovo suprotno hrišćanskim načelima. - Suština je obmana vjernika, stvaranje kvazi božanskog autoriteta, primjer Svetog Save, da se ne desi da otkrijete Božansko u sebi samima. U ime Svetog Save počinjeni su najveći zločini na prostoru bivše Jugoslavije. To je srž problema. SPC i slične institucije projektuju Boga izvan čovjeka, koriste Njegovo ime da bi kontrolisali, zastrašivali, manipulisali. Prava vjera je u čovjeku, u savjesti, u hrabrosti da se govori istina - pa makar protiv cijelog svijeta – poručuje Jovanović iz Instanbula.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251019081052_a9783b11ad79bea1501a291248071ac01aead2131f71949e523a1a0cd65fe0e5" data-rendition-name="original" width="688" height="456" loading="lazy" alt="Beogradska patrijaršija"> <figcaption>Beogradska patrijaršija(Photo: Nebojša Mandić)</figcaption> </figure>  <h2>PRIKRIVANJE PEDOFILIJE</h2> Prikrivanje pedofilije i seksualnog zlostavljanja je, ocjenjuje on, standard, a ne izuzetak. - Mnogi episkopi su znali, i ne samo da su ćutali, nego su aktivno štitili zlostavljače, kao i svještenici koji u većini slučajeva stoje na strani zlostavljača što ćutanjem, što direktnim aktivnostima. I da budem jasan: homoseksualnost kao privatna stvar nije tema. Tema je zloupotreba moći, manipulacija, prinuda i zločin nad nezaštićenim osobama - a to je ono što se dešavalo i još uvijek se dešava u SPC. Iza ćutanja državnih institucija stoji nešto mnogo dublje od puke nesposobnosti ili birokratske ravnodušnosti. U središtu tog sistema nalazi se mračna mreža saradnje, interesa koji vode do istih krugova. Do istih ljudi - crkva, vrh države i službe. Postoje jake indicije da su neka ubistva izvršena radi zataškavanja istine o zlostavljanjima, krađama, seksualnim aferama. SPC je u tom smislu postala više zatvorena kriminalna organizacija nego hrišćanska zajednica – kategoričan je Jovanović. Ističe da je u izlaganju detaljno uputio u mehanizme putem kojih SPC, koristeći svoj uticaj na izvršnu vlast, aktivno koristi državne resurse u svrhu prikrivanja istine i manipulacije javnošću. - Objasnio sam da se ta veza očituje kroz višestruke oblike institucionalne saradnje, političkog pokroviteljstva i sistematskog preusmjeravanja javnih sredstava u svrhe koje služe ideološkoj agendi, a ne javnom interesu. Istakao sam da SPC, kroz bliske odnose sa pojedincima i grupama unutar izvršne vlasti, uspijeva da utiče na odluke koje se odnose na finansiranje, medijsko izvještavanje i obrazovne sadržaje. Detaljno sam objasnio kako se preko ministarstava i javnih institucija obezbjeđuju logistička, pravna i finansijska sredstva koja se koriste za zataškavanje događaja, istorijskih činjenica ili savremenih pojava koje bi mogle narušiti autoritet Crkve ili njene saveznike u vlasti – saopštio je on. Posebnu pažnju, kako dodaje, posvetio je načinima na koje se javni servisi i državne medijske platforme koriste za oblikovanje narativa koji odgovara interesima SPC, dok se kritički glasovi marginalizuju, cenzurišu ili diskredituju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251019081056_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije"> <figcaption>Jovanović u svojoj knjizi opisao zločine vladika Crkve Srbije</figcaption> </figure>  - Ukazao sam na selektivnu primjenu zakona i zloupotrebu institucija (kao što su policija, pravosuđe) kada je to potrebno da se zaštiti imidž Crkve ili da se uguši nezavisna istraga i javna rasprava. Naglasio sam da ovakva simbioza između Crkve i države ne samo da potkopava sekularni karakter društva, već direktno šteti demokratskim principima, slobodi izražavanja i pravu građana na istinu – saopštio je Jovanović. <h2>POLITIČKI ANGAŽMAN CRKVE SRBIJE</h2> Govorio je i o ulozi SPC „u političkim i ratnim zbivanjima tokom 90-tih. godina“. - Tokom raspada Jugoslavije, dio visokog svještenstva SPC otvoreno je podržavao ideju „Velike Srbije“, a pojedini episkopi i svještenici učestvovali su u kreiranju narativa koji je pravdao ili relativizovao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom. Liturgijsko prisustvo sveštenika na ratištima, blagosiljanje paravojnih formacija i otvorena saradnja sa političkim strukturama koje su predvodile ratne politike ostaju tamna mrlja u savremenoj istoriji crkve – naglasio je Jovanović. I danas, kako je napisao u saopštenju, SPC ostaje važan politički faktor, naročito u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje je često u funkciji očuvanja srpskog nacionalnog identiteta na način koji podriva sekularnost i građanski karakter tih država. - U savremenom geopolitičkom kontekstu, SPC se sve češće identifikuje kao važan instrument tzv. „meke moći“ Ruske Federacije na Balkanu. Kroz snažne veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom i ideološku bliskost sa politikama Moskve, SPC promoviše narativ „pravoslavnog bratstva“ i antizapadnih vrijednosti. U kriznim tačkama regiona, kao što su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, ruski narativ o „odbrani pravoslavlja“ nerijetko se prenosi upravo preko crkvenih struktura – piše u Jovanovićevom saopštenju. Domaćinima je ukazao i na činjenicu da „ovakvo djelovanje predstavlja izazov za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona, jer SPC, svjesno ili ne, djeluje kao kanal za širenje proruskih stavova, koji su često u suprotnosti sa demokratskim i proevropskim procesima u državama Zapadnog Balkana“. - Jedno od ključnih pitanja za stabilnost i duhovni preporod regiona jeste obnova i osnaživanje autokefalnih i autentičnih vjerskih organizacija – poput Hrvatske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koje nepravedno trpe zbog monopola Srpske pravoslavne crkve. SPC, koja realno okuplja jedva tri odsto pravoslavnih vjernika u regionu, odavno je izgubila i duhovni i moralni autoritet, čak i unutar same Srbije. Neophodno je da Vaseljenski patrijarh bude detaljno obaviješten o ovim pitanjima, kako bi se stalo na put instrumentalizaciji vjere u političke i imperijalne svrhe – saopštio je Jovanović na sastanku. <h2>PREZENTOVAO AUDIO SNIMAK</h2> Ponovio je poziv Vaseljenskoj patrijaršiji da se bez odlaganja aktivno uključi u rješavanje problema seksualnog zlostavljanja koje se, kako je rekao, u kontinuitetu dešava unutar pravoslavnih vjerskih organizacija koje nominalno djeluju pod njenom jurisdikcijom. - Prezentovao sam audio snimak svjedočenja visokog crkvenog velikodostojnika o tome koja su djeca najčešće birana i o drugim zvjerstvima unutar SPC koje sam dokumentovao. Važna tema je i istraga od strane tužilaštva i Interpola o ubistvu djeteta u manastiru SPC gdje je bio psihički i fizički zlostavljan – piše u saopštenju Jovanovića. On je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda. Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet na osnovu materijala koji im je predao Jovanović, a koji, prema njegovim riječima, dokazuju da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. U kojoj je fazi istraga u ovom slučaju javnosti nije poznato. Jovanović tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.&nbsp;

Jovanović: SPC smetnja za političku stabilnost i evropski put zemalja regiona

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono što je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o našoj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutrašnje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- Što je šteta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko proširenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro što u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i neptrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
<h2>Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU</h2>
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- Što se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se poštuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od šest država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar prošlosti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
<h2>Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni promašaj</h2>
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodišnjeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najviše zbog bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to teško, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni promašaj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi nešto suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost još nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla, zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

Požar u kripti Hrama Hristovog Vaskrsenja brzo je ugašen, saopštio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
Prema njegovim riječima, na terenu su bila tri vatrogasna vozila i sedam vatrogasaca.&nbsp;
- Požar je brzo stavljen pod kontrolu, a materijalna šteta ne bi trebalo da bude veća - dodao je Bojanović.
Trenutno se, kako je kazao, radi na saniranju prostora i povlačenju dima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBVyj9OWLRTk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sportisti