Bivši rukometni reprezentativac Mladen Rakčević govorio je u Ljetnjem programu Televizije E o svojim sportskim počecima, razvoju karijere, ali i uslovima u kojima danas treniraju mladi sportisti. Istakao je da je upornošću i uz mnogo sreće ispunio dječačke snove.
- Potičem sa Cetinja, pa je ta škola rukometa jako dobra, a kad je bilo odlučujuće da li ću ići u profesionalne vode ili ne, imao sam sreću da te ‘99. godine, kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena, koji je u tom trenutku bio najbolja ekipa u bivšoj Jugoslaviji i, malo po malo, stasao sam uz tim rukometnim gorostasima koji su bili u Lovćenu - rekao je Rakčević.
Naglašava da je sport „najčistija grana društva”, pozivajući se na poznatu misao Duška Vujoševića, te dodaje da bi takav i trebalo da ostane – zasnovan na fer igri i individualnom trudu.
- Sport je najčistija grana društva, govorio je Duško Vujošević, i trebalo bi takva da ostane, i da je fer, jer imate taj teren, izađete, rukometne dimenzije su 40 x 20 i pokažete šta znate. Ne pomaže ni finansijska situacija vaših roditelja, ni funkcije, politika, ništa, samo ono što vi znate - poručio je Rakčević.
Govoreći o savremenim uslovima za rad s mladima, ocijenio je da su današnje generacije u boljoj poziciji nego njegova, ali da postoje i novi izazovi.
- Treneri takođe puno ulažu u sebe, klubovi ulažu u trenere, daju značaj edukacijama i svemu onome što prati moderno vrijeme. Ono što mogu da kažem da je za njih negativno, a za nas bilo pozitivno je da smo drugačije odrastali, bez socijalnih mreža, telefona, fokus nam je upravo bio na sportu koji smo trenirali. Danas se snimaju utakmice, analize se prave iz mlađih selekcija, a ja svoju utakmicu nijesam mogao da odgledam dok nijesam došao do prvog tima. Danas postoje skautinzi i zaista se kvalitetno radi i to je ta neka povoljnost koju je donijelo neko modernije vrijeme - istakao je on.
Rakčević je ukazao na sveprisutnu zabludu da se uspjeh u sportu može postići brzo i lako.
- Do uspjeha se ne dolazi preko noći. To je karakteristično razmišljanje ljudi sa ovih prostora – da se do cilja može doći lagano - objasnio je bivši reprezentativac.
Posebno je naglasio važnost posvećenosti, želje i temeljnog rada u mladim uzrastima.
- U svakom slučaju, to je veliki problem za mlađe generacije koje dolaze, jer previše gledamo Instagram, previše to idealno izgleda svima nama, pa i njima, možete misliti, koji se još nijesu pozicionirali u društvu. Pričamo o toj nekoj dobi od 10 do 14, 15 godina, kad se razvijaju i imaju mnoga interesovanja. Kad radim sa mlađim selekcijama, sa mlađim naraštajem, uvijek pričam da treba temeljno da se radi, da je najbitnija želja, jer ona je ključ do uspjeha - zaključio je Mladen Rakčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3DLZXfAeZuILfbUw14&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Kolega je pogođen kamenom u glavu, drugi je primio prijetnje smrću. Poslije deset mjeseci protesta u Srbiji, mete vlasti postaju i novinari - prenosi holandski RTL.
Novinar televizije N1 Dušan Mlađenović kaže da je bilo više slučajeva kada im je policija prijetila ili ih napadala, iako nose žute prsluke sa natpisom "press".
- Ako više ne bude kamera da zabilježe šta se dešava na ulici, (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić može da radi šta god poželi. Posljednjih mjeseci bilo je zaista teško za nas. Vidimo eskalaciju i prekomjernu upotrebu sile od policije - dodaje Mladenović.
RTL piše kako su protesti počeli, podsjećaju na pad nadstrešnice u Novom Sadu na željezničkoj stanici kada je život izgubilo 16 ljudi.
- Veliki dio javnosti smatra da je vlast odgovorna i sumnja na korupciju, jer je stanica bila tek renovirana i nije smjela da se uruši. Vlada i dalje odbija da objavi relevantna dokumenta, pa građani nastavljaju da izlaze na ulice. U posljednjim nedjeljama raste nasilje policije prema demonstrantima, ali i novinarima - piše ovaj mediji.
<h1>Pritisak na N1 i nezavisne medije</h1>
Pored toga, predsjednik Vučić pokušava da ućutka posljednje nezavisne medije.
Televiziji N1 već dugo otežava rad - mnogi građani više ne mogu da je prate preko svojih TV prijemnika. Pritisci na N1 sada idu korak dalje.
RTL navodi da je procurio snimak telefonskog razgovora između direktora Telekoma i doirektora Junajted grupe u kojem se čuje kako je Vučić direktno tražio da se smijeni direktorka Junajted medije Aleksandra Subotić. Direktor Junajted grupe na snimku potvrđuje da je „obećao“ da će to učiniti, ali je tražio „još vremena“.
- Mi smo posljednji sa kamerama na ulici, koji mogu da pokažu ljudima šta se zaista dešava. Postavljamo pitanja koja niko drugi ne smije da postavi. Ako Vučić uspije da nas zatvori, on će imati potpunu kontrolu nad medijima u Srbij - navodi novinar N1.
Vijest o snimku razgovora direktora dvije kompanije objavio je OCCRP, međunarodna mreža istraživačkih novinara.
Ingrid Herkama iz OCCRP-a naglašava da bi gašenje N1 bio ogroman udarac za slobodu medija:
- Bez N1 gotovo da nema nezavisnog izvještavanja. U državnim medijima studenti se predstavljaju kao teroristi i rušitelji države uz pomoć stranih sila - navodi Herkama.
Ona prati studentske proteste od samog početka i tvrdi da Vučićev politički obračun postaje sve brutalniji.
- Vučić i dalje čvrsto drži vlast - kontroliše parlament, policiju, vojsku i gotovo sve medije. Ali gubi podršku građana i protesti ne prestaju. Zbog toga reaguje sve oštrije - ističe Herkama.
Iako smatra da N1 vjerovatno neće biti ugašen preko noći, vjeruje da će situacija za ovu televiziju biti sve teža.
RTL navodi i da je srpska dijaspora organizovala proteste ispred sjedišta BC Partners, većinskog vlasnika Junajted grupe.
<h2>Razočarenje u EU</h2>
Osim što očekuju reakciju iz kompanije, građani su razočarani i pasivnošću Evropske unije. Srbija je kandidat za članstvo, što bi trebalo da podrazumijeva jačanje vladavine prava i demokratskih principa.
Godinama proces pristupanja stoji u mjestu, a protestanti traže podršku iz EU.
- Vidimo samo susrete Ursule fon der Lajen sa Vučićem, uz osmjehe i rukovanja. Građani se pitaju gdje je EU i zašto ne insistira na vrijednostima poput slobode medija, funkcionalne vladavine prava i borbe protiv korupcije - kaže Mladenović.
Europarlamentarac Teis Ruten dijeli kritike.
- Time što štiti Vučića, EU se diskredituje pred građanima Srbije i sopstvenim građanima. Kako da ozbiljno shvatimo EU vrijednosti ako Vučićev režim prolazi nekažnjeno - upitao je on.
<h3>Odgovor vlasti i nasilje na protestima</h3>
Vučićeva potparolka demantovala je da se predsjednik miješao u rad medija. Takođe, vlast tvrdi da demonstranti koriste nasilje, pa je zato nužna intervencija policije.
Međutim, studenti i nevladine organizacije navode da su nasilje izazvali huligani ubačeni među demonstrante, što je taktika koja se ranije koristila u Srbiji.
- Ljudi izlaze na ulice jer žele kraj korupcije. Žele kraj sistema političke represije i napada na svakoga ko misli drugačije od vladajuće stranke - rekao je Mladenović.
Na kraju intervjua on vodi novinare RTL kroz redakciju N1 i uz gorak osmjeh kaže: „Možda vam je ovo posljednja prilika da vidite ovu redakciju“.
Uprkos svemu, novinari nastavljaju da rade - dok još mogu.

Holandski RTL: Vučić pokušava da ućutka posljednje nezavisne medije

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sjutra će prihvatiti ostavku premijera Fransoa Bajrua, a „u narednih nekoliko dana“ će imenovati njegovog nasljednika, saopšteno je večeras iz Jelisejske palate.
Parlament Francuske danas je velikom većinom glasova izglasao nepovjerenje vladi koju je Bajru predvodio manje od devet mjeseci.
Bajru je predložio da se u budžetu za narednu godinu potrošnja smanji za skoro 44 milijarde eura, što je uključivalo zamrzavanje socijalnih davanja, ukidanje dva državna praznika i značajno smanjenje budžeta za zdravstvo.
Cilj mu je bio da se smanji javni dug od 3,3 biliona eura, što je 114 odsto bruto domaćeg proizvoda, i budžetski deficit koji je prošle godine bio 5,8 odsto BDP. Opozicija je podržala cilj, ali je zahtijevala da se do njega dođe na druge načine.
Naredni premijer biće peti u drugom Makronovom mandatu, koji je počeo 2022. godine. Dosadašnji premijeri u njegovom drugom mandati Elizabet Born, Gabrijel Atal, Mišel Barnije i Fransoa Bajru nisu uspjeli da pronađu zajednički jezik sa opozicijom, a analitičari predviđaju da ni Barnijeov nasljednik neće imati više uspjeha.
Problem za budućeg premijera biće isti kao i za dosadašnje predsjednike vlade, jer ljevica zahtijeva da se budžet dovede u ravnotežu uvođenjem visokih poreza za bogate, dok desnica traži da se drastično smanje izdaci za migrante.

Makron će u narednih nekoliko dana imenovati novog premijera Francuske

Određivanje pritvora u velikom broju slučajeva je zbog pritiska političara i medija, koji je svakodnevno evidentan. Članom 3 Zakonika o krivičnom postupku izričito je propisano da su svi, a pogotovu oni koji javno istupaju, dužni da poštuju pretpostavku nevinosti i da se uzdržavaju od izjava i komentara u vezi sa krivičnim postupkom koji je u toku - rekao je centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, advokat Marko Radović.
Više od 100 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu spremni su na blokadu sudskih procesa, ali i štrajk glađu, jer su se nadležni oglušili na njihove pozive za poboljšanje uslova u pritvoru. Radović kaže da takva blokada može usložiti već složenu situaciju, jer se problem nije riješio, već se od prethodnog štrajka, u aprilu, otišlo korak nazad - pritvoren je veliki broj lica.
- Procentualno, mali je broj onih koji su pušteni da se brane sa slobode, a za koje je nadležno tužilaštvo predložilo određivanje pritvora. S druge strane, imamo situaciju da su većina ljudi koji su bili u pritvoru, a koji su štrajkovali, opravdano očekivali da se može promijeniti situacija i počne primjenjivati zakon afirmisanjem alternativnih mjera, i dalje u pritvoru. Viši sud, koji vidim kao ključni problem u čitavoj ovoj priči, nastavio je sa starom praksom i ništa od onoga, o čemu se razgovaralo kada su pritvorenici odlučili da obustave štrajk, nije realizovano - rekao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvorenici-istraznog-zatvora-15-septembra-stupaju-u-strajk-gladu-pritvor-postaje-kazna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Smatra da se pritvori i dalje olako određuju, ne ukidaju se, a famozno jemstvo je, ističe, mrtvo slovo na papiru.
- Apelacioni sud je takođe stava da pritvor ne treba da se ukida u brojnim predmetima. Nažalost, ono što je nekad bilo pravilo, sad je obrnuto, na štetu okrivljenih. Imamo olako određivanje pritvora, po nekim pritvorskim osnovama, što je nekada bilo nezamislivo - istakao je Radović.
On kaže i da se često vještački dodaju i drugi pritvorski osnovi, samo da se ne bi moglo tražiti jemstvo.
- Mislim na pritvorski osnov iz tačke 4, člana 175, stav 1 ZKP-a, koji je nekad bio vezan i važio samo za najteža krivična djela sa smrtnim posljedicama, za koja se mogla izreći maksimalna kazna od 20 godina, ili kazna dugotrajnog zatvora. Nažalost, mi u posljednje vrijeme imamo da se taj pritvorski osnov stavlja na teret okrivljenima i u odnosu na krivična djela za koja je zaprijećena kazna od 10 godina. Apelacioni, Vrhovni i Ustavni sud su nažalost takvog stava da se taj pritvorski osnov mora držati do kraja postupka i to je nešto što otežava situaciju - naglasio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.8478%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbegovic-o-strajku-pritvorenika-istraznog-zatvora-otkazivanje-punomocja-ozbiljno-ce-poremetiti-funkcionisanje-sudova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvjeren je da su zahtjevi pritvorenika, koji su najavili štrajk, opravdani. Objašnjava da niko od njih ne traži ukidanje pritvora za najteže krivično djelo, niti da budu oslobođeni, ako se dokaže krivica. Objašnjava da poseban problem predstavljaju predmeti u kojima se prepiske sa Skaj aplikacije koriste kao isključivi i jedini dokaz, a osnovana sumnja za određivanje i produženje pritvora isključivo zasniva na Skaju.
- Upravo se u tim situacijama, gdje je Skaj jedini dokaz, ljudi drže u pritvoru nevjerovatno dug period - ističe Radović.
Pritvorenici su dali rok nadležnima do 15. septembra da im izađu u susret i poboljšaju uslove u pritvoru. Radović smatra da je taj rok kratak, jer se, umeđuvremenu, neće ništa promijeniti.
- U UIKS-u je situacija nepodnošljiva. Optimalan broj pritvorenih koji tamo mogu boraviti je oko 250 ili 300. Danas ih imamo tamo dva, dva i po puta više. Mali broj službenika, koji daju maksimalne napore da udovolje zahtjevima pritvorenika. Ali, to je objektivno nemoguće. Treba biti precizan i jasan - nezadovoljstvo nije iskazano prema službenicima UIKS-a, već prema donosiocima sudskih odluka, prema donosiocima rješenja o određivanju i produženju pritvora - kaže advokat.
Objašanjava da su postali sinonimi pritvor i krivični postupak iz nadležnosti Višeg suda. Jer, dodaje on, nema krivičnog postupka bez određivanja pritvora, kao najstrože procesne mjere.
- Apsolutno se ne analizira mogućnost izricanja blažih mjera, a u velikom broju slučajeva ispunjeni su uslovi za izricanje alternativnih mjera. Kada god se u desi da se, u predmetima Višeg suda, izrekne mjera nadzora, uredno se izvršava… S druge strane, imamo situacije kada su izricane mjere nadzora nakon isteka roka od tri godine, poslije podizanja optužnice. Ako se u tom roku ne objavi presuda, pa se izreknu mjere nadzora, a predmet je u fazi glavnog pretresa, činjenica je da u toj situaciji imamo nepoštovanje mjera od strane određenih okrivljenih. Ali, u tom slučaju ne postoji mogućnost sankcionisanja i zamjene pritvorom, osim ako okrivljeni izbjegava da dođe na glavni pretres - poručio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DarAsFx5plyM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Pritvori se olako određuju, famozno jemstvo je mrtvo slovo na papiru

Naša selekcija tako se i definitivno oprašta od šansi da se do kraja umiješa za drugo mjesto.
No, ono što brine jeste da večeras gotovo da nije bilo igre, kada je u pitanju crnogorska reprezentacija. Istina je da smo igrali protiv najjače selekcije u grupi, ali uprkos tome - ostaje utisak o izuzetno blijedom izdanju. Bilo je i pehoda - Vujačić se povrijedio na startu, a Bulatović je u završnici prvog poluvremena dobio crveni karton.
Tokom prvog poluvremena gotovo da smo gledali 'viktoriju' pred našim golom, pri čemu je na samom startu utakmice, usljed povrede, Vujačić morao van igre. Nizali su se pokušaji Hrvata, ali mimo ozbiljnijeg pokušaja Ivanovića, Petković u uvodnih tridesetak minuta nije imao ozbiljnijih intervencija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ftransparent-navijaca-crne-gore-na-maksimiru-sa-lovcena-vila-klice-oprosti-nam-dubrovnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naš je bunker izdržao do 35. minuta. A tada je Jakić dobio loptu po desnoj strani, pa je driblingom 'izbacio' Camaja i Jovetića, a onda sa 18 metara šutnuo u dalji ugao i pogodio – bio je to njegov prvi pogodak za suparničku selekciju.
Nedugo zatim, uslijedio je novi peh po našu selekciju. Bulatović je srušio Modrića uz samu ivicu šesnaesterca i zbog drugog žutog kartona morao je vani. Prvi je, pritom, dobio zbog prigovora.
Nedugo po početku drugog dijela, Hrvatska je udvostručila vođstvo. Strijelac je bio Andrej Kramarić, koji se najbolje snašao u našem šesnaestercu pošto je Modrić izveo korner. Bio je to i plod očajne reakcije naše odbrane.
Ništa drugačije nije bilo do kraja – domaći su neprekidno napadali, a Petković se isticao uz nekoliko odličnih odbrana. O igri naše selekcije najbolje će reći to da smo prvi pokušaj imali u 76. minutu – tada je Lončarev šut bio izblokiran.
Treći gol vidjeli smo u 85. minutu. Majer je šutnuo, Kuč je skrenuo loptu, koja je završila u mreži - nije u toj situaciji ništa mogao da uradi Petković. U drugom minutu nadoknade, u strijelce se upisao i Ivan Perišić, pri čemu je naša odbrana u tim momentima djelovala potpuno nezainteresovano.
Duel na Maksimiru treba što prije zaboraviti i okrenuti se ostatku kvalifikacija, u kojem nas čekaju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru i meč protiv Hrvatske pod Goricom.
U drugom večerašnjem susretu, Farska Ostrva slavila su na gostovanju Gibraltaru (0:1). Tako se selekcija sa arhipelaga u Sjevernom moru bodovno izjednačila sa našom.

Poraz Crne Gore na Maksimiru uz izdanje koje treba što prije zaboraviti

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: sportska-karijera

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Holandski RTL: Vučić pokušava da ućutka posljednje nezavisne medije

Makron će u narednih nekoliko dana imenovati novog premijera Francuske

Radović: Pritvori se olako određuju, famozno jemstvo je mrtvo slovo na papiru

Poraz Crne Gore na Maksimiru uz izdanje koje treba što prije zaboraviti

PRATITE TVe UŽIVO